Lučki sustav

1

SADRAJ

11. UVOD

22. RAZVITIAK INFORMACIJSKIH SUSTAVA U LUKOM POSLOVANJU

42.1. Strateko upravljanje i funkcioniranje informacijskih sustava u prometu i pomorstvu

52.2. Informacijski sustavi kao podsustavi prijevoza i prometa

82.3. Informacijski podsustavi, mreni servisi i razvoj transporta

93. TEMELJNE ODREDNICE I APLIKACIJE INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U LUKAMA

103.1. Svrha i ciljevi informacijskih tehnologija u prijevozu, prometu i pomorstvu

113.2. Pozitivni uinci primjene informacijsko komunikacijskih tehnologija u lukama

123.3. Mogunosti primjene informacijskih tehnologija u morskim lukama Republike Hrvatske

154. UPRAVLJAKO INFORMACIJSKI SUSTAVI KONTEJNERSKIH TERMINALA

164.1. Informacijski komunikacijski sustavi na kontejnerskim terminalima

184.2. Primjena inteligentnih sustava u tehnolokim procesima rada kontejnerskih terminala

215. ZAKLJUAK

22LITERATURA

23POPIS SHEMA:

1. UVODLuki je sustav posebno vaan segment valoriziranja mora i pomorske orijentacije drave, a zajedno sa brodarstvom i brodogradnjom on je osnovna karika pomorskoga gospodarstva. Stvaranje jakog pomorskoga gospodarstva postie se razvijanjem svih njegovih segmenta koji su meusobno vrsto povezani i uzajamno tvore jedinstvenu cjelinu. Kao otvoreni, sloeni, dinamini i kompleksni sustavi, luki se sustavi kontinuirano moraju prilagoivati suvremenim uvjetima poslovanja da bi na globalnome tritu ostali konkurentni.U svjetskome gospodarskome sustavu luke su vana karika u logistikom lancu meunarodnog transporta, omoguujui prijevoz "od vrata do vrata". Poveanje svjetskoga pomorskoga prometa i inovacije u brodarstvu i u pomorskim djelatnostima promijenili su sliku svjetskoga pomorskoga trita, pa su se luke, kao vaan segment odvijanja i regulacije pomorskoga prometa, morale prilagoditi novonastalim uvjetima. Razvijanje informacijskoga drutva postaje jasna odrednica buduih razvojnih kretanja svakoga gospodarskoga subjekta, pa tako i lukih sustava. Ukljuenje u globalna gospodarska kretanja, izgradnja primjerenoga proizvodnoga, poslovnoga, uslunoga i upravnoga informacijskog sustava i uvoenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija i elektronikoga oblika poslovanja postali su osnovna pretpostavka za optimalni protok tereta i putnika i za konkurentnost luke radi odravanja uinkovite, kvalitetne i konkurentne prometne usluge, sa svrhom vee fleksibilnosti i uinkovitosti funkcioniranja lukoga sustava i osiguranja odrivoga rasta i razvitka lukog sustava.U posljednjim godinama u Republici Hrvatskoj sazrijeva spoznaja o vanosti primjene i moguim blagodatima informacijsko-komunikacijskih tehnologija i o elektronikoga poslovanja u morskim lukama, pa se poinju stvarati osnovne pretpostavke za sustavni razvitak modela elektronikoga poslovanja i za njegovu primjenu i integraciju u luki sustav.

2. RAZVITIAK INFORMACIJSKIH SUSTAVA U LUKOM POSLOVANJUGlobalizacija lukoga poslovanja odnosi se ponajprije na uvoenje suvremenih informacijskih sustava u luko poslovanje, koji omoguuju visoki stupanj otvorenosti i liberalizaciju lukih usluga, a samim time i otvorenosti luke prema svojim korisnicima. U svome razvojnome kontinuitetu luke sve vie postaju kapitalno, i sve manje radno intenzivne, pa se tome prilagouju i osnovna naela organizacije rada. Konkurencija se meu lukama poveava, pa tradicionalni naini kao to su: prekrcajne norme, proizvodnost, brzina okretaja, propusnost, zalee, proelje luke i slino nisu dovoljni za poveanje konkurentnosti i za uspjenost poslovanja. Javlja se potreba za prikazivanjem njihove uinkovitosti i uspjenosti upravljanjem visokokvalitetnom mreom kopnenih putova, informatikom obradom podataka za cijeli sustav i za njegove podsustave, i to modernim komunikacijama i elektronikim poslovanjem. Zbog navedenoga i zbog pokuaja isticanja ideje o vanosti prijelaza na elektroniki oblik poslovanja i uope na primjenu u svakodnevnome praenju razvijanja informacijskokomunikacijske tehnologije, mogue je izdvojiti dva osnovna razloga za primjenu elektronikoga poslovanja u morskim lukama.Prvi je razlog snano irenje svjetske pomorske trgovine koje je pretvorilo luke u vorita svjetske trgovine, to uvjetuje jaku i vrstu povezanost s ostalim granama prometa: cestovnim, eljeznikim i zranim transportom i stvaranje integriranoga opskrbnoga lanca. Javlja se snani politiki pritisak na luku javnu vlast da pobolja operativnu uinkovitost, da smanji luke pristojbe i povea usluni kapacitet, a sve to zato da bi luke odrale visoku razinu konkurentnosti na svjetskom tritu i bile vana karika u transportnim mreama svijeta. Prijelaz na elektroniki oblik poslovanja nudi se kao rjeenje za navedene probleme, a to vodi poveanoj uinkovitosti u obavljanju lukih usluga, poveanoj proizvodnosti rada u luci, poboljanoj integraciji s kopnenim i inim operaterima, i slino. Drugi je razlog da se zbog poveanja konkurentnosti i zbog pojave kontejnerizacije kao suvremene transportne tehnologije, javlja problem ekonominosti u otpremanju tereta, to morsku luku prisiljava na modernizaciju i unapreenje razine pruanja lukih usluga, a da bi se na taj nain udovoljilo zahtjevima irokih transportnih prekrcajnih lanaca. Uvoenjem sofisticiranih informacijskih sustava, kontrolom i sustavnim praenjem kretanja tereta, poboljanom suprastrukturom i infrastrukturom i primjenom elektronikoga poslovanja odrava se konkurentna pozicija na svjetskome tritu.

Problemi koji se javljaju s dokumentima u pomorskom prometu, dijele se u dvije kategorije, i to: - dobava informacija i

- raznolikost u obradi i procesuiranju informacija.

Ako nisu poduzete sve potrebne radnje koje minimiziraju koliinu informacija potrebnu za obavljanje luke usluge, dolazi do smanjene uinkovitosti. Sudionici u lukom poslovanju koji su izravno ili neizravno povezani u transportni lanac, moraju primiti ili isporuivati teret i informacije uz minimalne potekoe, tonije trokove. Primjerice, za realizaciju samo jedne meunarodne pomorsko-trgovinske usluge biljei se vie od osamdesetak dokumenata koji se razmjenjuju meu tridesetak sudionika koji aktivno sudjeluju u procesu pruanja navedene usluge. Dokumenti kolaju meu tijelima uprave - luka kapetanija, carinarnica, postaja policije za granine poslove i poslove na moru, sanitarni inspektorat, pogranina stanica za zatitu bilja (fitosanitetska stanica), pogranina veterinarska stanica (veterinarska stanica) i inspekcija rada i meu privrednim subjekatima, primjerice: luko-prekrcajno poduzee, brodar, pilotske slube i slube tegljenja, brodski agent, pediter, kontrolne organizacije, eljezniki i cestovni prijevoznici, piloti, brodari lukih tegljaa i uslunih plovnih objekata, servisne organizacije za odravanje lukih postrojenja, financijske organizacije i osiguravajua drutva i ostala usluna poduzea za pruanje usluga robi, putnicima i brodovima.

U procesu stvaranja luke usluge svaki sudionik ima jasno definirane zadatke i poslove. Kvalitetna se luka usluga moe ponuditi i proizvesti jedino ako svi sudionici sinkronizirano obavljaju postavljene zadatke. Iz toga se jasno vidi da je prijeko potrebna obrada podataka koja pojednostavnjuje postupak i pridonosi brzini i kvaliteti pomorsko-prijevozne i luke usluge. Primjerice, zamjena papirnatih dokumenata elektronikom razmjenom podataka (Electronic Data Interchange) s elektonikim porukama ne mijenja osnovne korake u poslovanju i potrebnu dravnu regulativu za meunarodne trgovake transakcije. Primjenjuju se isti obrasci s istim sadrajem i sudionici u poslovanju upotrebom EDI-sustava, elektronike pote ili kojega slinoga sustava, mogu slati i primati teretnicu, generalnu dispoziciju, skladini list, popis posade i putnika i sline dokumente, ime se ubrzava transmisijski proces, poveava se kvaliteta poslovanja i pristupanost informacijama.

Uvoenje komunikacijsko-informacijskih tehnologija i elektronikoga oblika poslovanja ostvareno je u veim svjetskim lukama - kao to su Rotterdam, Hamburg, i Singapur i u nekim manjim regionalnim lukama - kao to su Venecija i Kopar. Navedene tehnologije uspostavljaju novi odnos luke i njezinih korisnika, ostvarujui utede za sve sudionike i omoguujui da informacije cirkuliraju bre od robe na koju se one odnose. Primjerice, dokumenti koji se prenose elektronikom razmjenom podataka jesu:

- najava dolaska praznih/punih kontejnera (COPARN),

- dolazak praznih i punih kontejnera (COPINO),

- deklaracija punoga brodskoga tereta B20 (CUSCAR),

- carina vezana uz kontejnerski transport (IFTMBC),

- primitak kontejnera (CODECO),

- notifi kacija opasnoga tereta (IFTDGN),

- naredba ukrcaja (COPRAR) itd.

Aplikacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u navedenim lukama ostvarile su spregu svih entiteta koji postoji u lukom sustavu davatelje usluga i potencijalne korisnike i pridonijele su razvitku automatizacije lukoga sustava, podrazumijevajui usklaenost djelovanja mree lukih aktivnosti i njezine integracije s okolinom uvoenjem elektronike razmjene podataka.2.1. Strateko upravljanje i funkcioniranje informacijskih sustava u prometu i pomorstvuStrategija upravljanja prometnim (lukim, brodarskim, cestovnim, eljeznikim, zrakoplovnim ili iarskim prijevoznikom) poduzeem, kao i uopeno promatrano, strateko upravljanje transportom ili, ire, prometom, u tijesnoj je vezi s funkcioniranjem informacijskih sustava, a ne samo s njihovim postojanjem. S motrita upravljanja i voenja poslova u transportnome poduzeu, kao svojevrsnome prometnom podsustavu, treba razlikovati tri strategije:

opu ili globalnu strategiju (obuhvaa globalne ciljeve poduzea),

poslovnu strategiju poduzea (obuhvaa trine segmente),

specifine operativne ili funkcionalne strategije (operativne su prirode, a u praksi podravaju realizaciju prve dvije strategije).

Strateko planiranje tijesno je povezano sa stratekim upravljanjem i funkcioniranjem informacijskih sustava. Polazi od analize mogunosti prijevoznoga poduzea u okruenju i realizacije tih mogunosti na tritu, na temelju ostvarivanja planiranjih i postavljenih ciljeva. Pri tome su od presudnoga znaenja razvojne mogunosti lukoga, brodarskoga (pomorskoga) ili nekoga drugog prijevoznoga poduzea na meunarodnom tritu transporta tereta. U prijevoznom poduzeu prije svega je vano postojanje informacijske podrke upravljanju i donoenju poslovnih odluka. To je bilo prijeko potrebno i prije, dok je u 21. stoljeu to zapravo neminovnost, preduvjet opstanku i razvitku na izrazito specifinome, osjetljivom i turbulentnome meunarodnom tritu, kakvo je trite prijevoza tereta. Meutim, ako je u nekome transportnom ili pomorskom poduzeu ovisnost o informacijskom sustavu niska, tad informacijski sustavi imaju samo ulogu ili funkciju podrke, potpore. No, ako je ta ovisnost visoka, tad informacijski sustav ima velik utjecaj na konkretno poduzee, pa zato navedeni podsustavi imaju, zapravo, strateko znaenje. U svakom pogledu, mogui doprinos informacijskog sustava (IS) egzistenciji i razvitku poduzea treba biti razliite prirode, i to: 1) transakcijske prirode, 2) zemljopisne prirode, 3) analitike prirode, 4) tehnoloko-informacijske prirode, 5) automatizacijske prirode, 6) ekspertne prirode, 7) komparacijsko-ekvencijske prirode i 8) dokumentacijske prirode. Tek tada ovaj podsustav bit e potpun.

2.2. Informacijski sustavi kao podsustavi prijevoza i prometaIntegralni i multimodalni transport, kao najsuvremeniji protagonisti tehnolokog razvoja prometa, nametnuli su potrebu suvremene obrade podataka i uporabu elektronikih raunala. Takva potreba posebice je izraena u lukome transportu, pomorskome brodarstvu i multimodalnome prijevozu, ali i kod meunarodnoga peditera kao strunoga organizatora multimodalnoga transporta (tzv. meunarodni multimodalni transportni operator - MMTO ili MTO). Zbog toga se u 21. stoljeu neizostavno moraju formirati, ako to ve nije uraeno tijekom 20. stoljea, jedinstveni informacijski sustavi u transportu. Meutim, da bi informacijski sustav u lukome, pomorskom i drugim prijevoznim poduzeima mogao besprijekorno funkcionirati, interakcijska veza izmeu poslovnog sustava i informacijskog podsustava morala bi biti potpuno usklaena, razvijena i funkcionalna. Odgovarajuu informacijsku strategiju treba graditi na definiranoj poslovnoj strategiji. Informacijskom strategijom definiraju se strateke odluke u obliku izvrnih aktivnosti zadataka, koji se mogu realizirati uz pomo informacijskih tehnologija u transportnom, to jest prometnom poduzeu kao poduzeu irega dijapazona djelovanja i nastupa na inozemna trita. Napose valja naglasiti da u prijevoznome, dakle pomorskom i prometnom poduzeu trebaju postojati tri razine informacijskoga sustava, i to:

za operativu razinu upravljanja IS obavlja obradu podataka,

za taktiku razinu upravljanja IS osigurava nune informacije za kontrolu pojedinanih operacija, te potporu odluivanju po funkcijama u samom poduzeu (za transport, za financije, za marketing, za razvoj),

za strateku razinu IS osigurava informacije za podrku odluivanju.

Ako prijevozno poduzee ne posjeduje te tri razine informacijskoga sustava, mora ih to prije izgraditi i osposobiti za redovito funkcioniranje. Izgradnja informacijskoga sustava moe se izvesti odjednom, ili pak postupno po fazama, poradi unaprjeenja poslovanja. Time prijevozno (pomorsko) poduzee postaje neusporedivo funkcionalnije i uspjenije, te mu se poveavaju konkurentske sposobnosti. Meutim, prijelaz na strateko programiranje i planiranje nije lak i jednostavan, niti jeftin no svakako daje pozitivne i dalekosene rezultate. Informacijski sustav u prijevoznom poduzeu mora biti integriran iz ova tri vana podsustava:

1) sustava obrade podataka (integrira podatke vane za transport),

2) sustava obrade informacija (povezuje podatke svih prijevozih podsustava),

3) sustava komuniciranja - komunikacijski sustav (povezuje na trajnoj osnovi sustave obrade podataka i sustave obrade informacija u jedinstven, cjelovit sustav).U 21. stoljeu prijeko je potrebno da se prijevozno poduzee, osobito morska ili morsko-rijena luka, pomorski brodari i eljeznica kao bitni podsustavi transporta i prometa, ukljui na globalne raunalne mree. Time ta poduzea uspostavljaju potpunu suradnju s prometnim i drugim logistikim poduzeima (proizvoai, trgovci, distributeri, prijevoznici) na meunarodnom tritu roba i usluga to je bitno za nesmetano funkcioniranje suvremenoga transporta (kombiniranoga, to jest multimodalnoga) i poslovne logistike. Mogunosti mrenih informacijskih servisa su multimedijske, a to znai da omoguuju razmjenu i prijenos tekstualnih, slikovnih i zvunih informacija. Time su stvorene vane pretpostavke za uspjenost menadmenta, ali i marketinga i poslovne logistike u prijevozu tereta kojima se slue suvremene morske luke, pomorski brodari, slobodne luke i industrijske zone, razliiti vani centri (robnotrgovinski - RTC, robnodistribucijski centri - RDC, robnotransportni centri - RTC, logistiki centri - LC) i drugi korisnici. Na taj se nain potpuno svladava prostorna i vremenska prepreka, pa je time ostvarena svrha univerzalne logistike, ali i specifinih, pojedinanih logistika.

Danas su mreni informacijski servisi postali bitan imbenik u postizanju temeljnoga cilja prijevoza i otpreme robe: struno i uinkovito, brzo i sugurno, ekonomino i racionalno organizirati otpremu ili pak izvoz robe, tranzit (provoz) i dopremu ili uvoz robe od proizvoaa (preko mora i luke) do potroaa ili krajnjega korisnika. U multimodalnome transportu dostava tereta jo je sloenija jer se obavlja u sloenome transportnom lancu u kojemu morska luka i pomorski brod imaju izrazito vanu ulogu. Zbog toga su mreni servisi neka vrsta pomagaa, "sa svojom funkcijom da korisniku olakaju uporabu raunarske mree", iz toga razloga to omoguuju svim korisnicima da prikupljaju i koriste se onim podacima i informacijama koje su im potrebne u redovitom poslovanju. Takva mrea omoguuje komunikacijsko povezivanje poduzea, institucija i ljudi u prometnoj sferi gospodarstva i to na najiroj, meunarodnoj razini gdje vladaju turbulentnost, neizvjesnost i zastupljenost kriza.Kao temeljni ciljevi ukljuivanja prijevoznih poduzea u suvremene meunarodne informacijske sustave (MIS), mogu se sistematizirati u pet sljedeih:

pristup korisnika transporta punktovima-centrima koji sadravaju relevantne informacije (o terminalima, lukama, slobodnim zonama, RTC, RDC),

pristup potencijalnih sudionika u lukome, pomorskom i multimodalnom transportu poduzeima koja raspolau specifinim informacijama za prijevoz,

nalaenje sudionika u lukome, pomorskom i sloenom logistikom lancu meunarodnoga multimodalnoga transporta (MMT),

pronalaenje korisnika meunarodne multimodalne transportne i logistike usluge,

realizacija komunikacijskoga povezivanja (e-mail, elektronike liste, telekomunikacije).2.3. Informacijski podsustavi, mreni servisi i razvoj transportaU 21. stoljeu e se sve vie primjenjivati tzv. tehnologija inenjerstva znanja, koja znai razvijeni oblik ekspertnih sustava. Uz njih se razvijaju i sustavi za podrku menadmentu kako bi pomogli u rjeavanju svih problema i zadaa kojima su svakodnevno okupirani menaderi svih razina. U tome inenjerstvu znanja koristi se najrazvijenijim oblicima raunarstva, stvaralatva ovjeka, zatim teorijama ljudskog ponaanja i kognitivne, spoznajne psihologije. Klasifikacija svih mrenih servisa, koji su sistematizirani u est najvanijih skupina, to je od posebnoga znaenja za transport i cjelokupnu sferu prometa. To su:

Distribuirani informacijski servisi (npr. Gopher, World, Wide, Web i Hyper-G), koji pretrauju mree i razliite informacijske servise.

Servisi za pretraivanje baze podataka koja se temelji na koncepciji upitnoga jezika (npr. Wide Area Information Server i drugi).

Mreni servisi za pretraivanje mrenih resursa (najpoznatiji su Veronica i Archi).

Mreni informacijski servisi za pronalaenje softverske podrke prije svega: programa, paketa, datoteka itd. (najpoznatiji su Trickle i Bitftp).

Mreni servisi za komunikaciju korisnika sa zajednikim interesima (poznati su: Litserver i Netnews-Usenet, mrene novine, potanske ili distribucijske liste koje sadravaju popis imena i adresa u transportu, turizmu, hotelijerstvu itd.).

Mreni informacijski servisi za pronalaenje osoba, raunara i njihovih adresa na mrei, a najvie se rabe u transportu za otpremu i prijem robe, pretovar u robno-transportnim centrima (RTC) i robnodistribucijskim centrima (RDC). 3. TEMELJNE ODREDNICE I APLIKACIJE INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U LUKAMAAplikacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u lukama ostvaruju spregu svih entiteta prisutnih u lukom sustavu logistikog lanca- davatelja usluga i potencijalnih korisnika te pridonose razvitku automatizacije lukog sustava, podrazumjevajui usklaenost djelovanja mree lukih aktivnosti i njenu integraciju s okolinom. Razmjena informacija u lukom sustavu ostvaruje se komunikacijskim kanalima izmeu nositelja aktivnosti i baze podataka. Dizajnirani informacijski sustav razmatra potrebe korisnika i determinira okvir u kojem se kreu njihove potrebe. Postojee i budue funkcioniranje mora biti razmatrano radi identificiranja podruja koje zahtjeva nadziranje (praenje) i poboljanje. Prednosti informacijskog sustava mogu se sagledati kroz kriterije procjene, a odnose se na pravovremenost, tonost i raspoloivost informacije u svakoj situaciji te fleksibilnost i povezanost unutar sustava, kao i mogunost efikasne razmjene informacija s potencijalnim korisnicima. Informacijske tehnologije osiguravaju neophodnu potporu planiranju i kontroli ukrcaja/iskrcaja brodova i automatizaciji rukovanja teretom na lukim terminalima. Razvoj informacijsko-komunikacijskih mrea u lukama, prvenstveno podrazumijeva osiguranje svih pretpostavki za razvitak:e-commerce,elektronike razmjene podataka (EDI), elektronike razmjene podataka (B2B, B2C).Shema 1: Sredinja uloga EDI-a u transportnom poslovanju

Izvor: . Dundovi, T. Poletan, I. Kolanovi: Implementacija informacijsko komunikacijskih tehnologija u lukama ; Pomorstvo, god. 19. (2005)E-commerce u menadmentu opskrbnog lanca jasno odjeljuje protok informacija od protoka roba, omoguujui separaciju i fleksibilnu optimizaciju lukog procesa, to je jedna od najveih prednosti intermodalnog transporta.Efektivni oblik komunikacijske veze je mrea kompjuterske komunikacije, poznata kao elektronika razmjena podataka (EDI - Electronic Data Interchange). EDI predstavlja prijenos strukturiranih podataka, uporabom dogovorenih komunikacijskih normi, od raunala do raunala, elektronikim putem.

Elektroniko poslovanje u sustavu B2B (Business to Business) predstavlja model elektronskog poslovanja izmeu tvrtki, tj. razmjenu proizvoda, usluga ili informacija s drugim tvrtkama iz okruenja. Za razliku od elektronikog poslovanja, u sustavu B2C (Business to Customer) koji podrazumijeva poslovanje tvrtki s krajnjim korisnicima, sustav B2B povezuje sve uesnike u poslovnom procesu koji prethodi krajnjem korisniku (dobavljae, posrednike,distributere).3.1. Svrha i ciljevi informacijskih tehnologija u prijevozu, prometu i pomorstvuDanas je nedvojbeno da suvremene informacijske tehnike i tehnologije trebaju sluiti najvanijim ciljevima logistikog sustava: minimalizaciji trokova, maksimalizaciji dobiti i profitu, smanjenju vremena uz poveanje brzine postupaka i procesa pri pojedinim fazama ili karikama u sloenom lancu, smanjenju zaliha, redukciji broja sudionika u lancu, decentralizaciji, proaktivnom reagiranju, te stjecanju i poveanju konkurentskih prednosti na transportnom, dakle na logistikome opskrbnom tritu. Da bi se to ostvarilo, obvezna je uporaba matematikoga programiranja i izradba odgovarajuih matematikih modela o utjecaju kljunih imbenika na dinamiku optimalizaciju logistikog sustava. Pri tome bi podruja informacijske tehnologije bila viestrana u viegodinjemu razvojnom razdoblju, dok bi se odnosila na najvanije elemente poslovne primjenjene logistike u transportu, prometu i pomorstvu:

komunikacijski softver (uporaba vizualnih mrenih programa i hipermedijalnih jezika kao temeljne hipermedijalne tehnologije),

aplikacijski softver (razvoj aplikacije na naelu ivotnog ciklusa proizvoda),

metode konceptualnog modeliranja modeliranja (primjena tzv. CASE tehnologije: Adided Software Engeneering, kao i drugih novih tehnologija),

metode optimalizacije (primjena ekonometrijskog inenjeringa i tome slino),

metode stratekog razvoja informacijskog sustava (uvoenje poslovnog reinenjeringa, razvojnog planiranja, raunarsko-integriranih alata i drugog), ljudske potencijale (informatiko obrazovanje, lingvistiko obrazovanje, ekonomsko-prometno obrazovanje, menadersko obrazovanje, logistiko obrazovanje, ekoloko obrazovanje, sustavi podrke poslovnom i razvojnom odluivanju) kao svojevrsni intelektualni kapital.

Time bi se sinergijsko djelovanje najvanijih komponenti, dakle elemenata informacijske tehnologije, postavilo u funkciju optimalizacije logistikih opskrbnih lanaca, i to na dinamian, suvremen nain, koji bi omoguio primjenu adekvatne poslovne i razvojne politike, menadmenta i marketinga a sve poradi boljeg zadovoljenja krajnjih korisnika. Computer.3.2. Pozitivni uinci primjene informacijsko komunikacijskih tehnologija u lukamaVertikalna integracija izmeu partnera podrana informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i e-commercom, odnosi se na podjelu informacija, zajedniko planiranje i razmjenu postojeih funkcija. Suvremeni razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, osobito e-commerca, nudi najbolje mogunosti i konkurentni poloaj luke kao dijela logistikog prometnog pravca ili dijela intremodalnog transporta kroz sljedee:

inovativne organizacijske oblike pogodne za uspostavljanje opskrbnog lanca "door to door" (od vrata - do vrata),

unaprijeenje razine usluge,

usluge nadziranja "door to door",

optimizaciju fleksibilnosti transporta,

smanjenje vremena protoka tereta na terminalu i

poveanje efikasnosti optimizacijom lukih kapaciteta te kapaciteta svih transportnih grana.Prednosti EDI a (elektronike razmjene podataka) su:

smanjenje papirologije u kreiranju i arhiviranju

poboljanje preciznosti uslijed smanjenja rune obrade

poveanje brzine prijenosa narudbi i ostalih podataka

smanjenje administrativnih napora za uvoenje podataka, slanje potom i druge zadae

smanjenje cijene davanja narudbi, obrade i rukovanja

poboljani pristup informacijama zbog brzine potvrde i obavijesti o ukrcaju

smanjenje poslovnog optereenja i poboljanje tonosti u ostalim odjelima,

povezujui EDI sa srodnim sustavima, kao to je bar-code tehnologija i elektronski prijenosni fond

smanjenje inventara poboljanjem tonosti i smanjenjem vremenskog ciklusa narudbe.3.3. Mogunosti primjene informacijskih tehnologija u morskim lukama Republike Hrvatske

Informacijska se tehnologija kao tehnoloka osnova informacijskih sustava upravljanja organizacijama razvijala veoma brzo pokrivajui sve ire polje mogunosti i potreba. Istodobno su dosegnuta razina, obujam razvitka i primjena u upravljanju morskim lukama, prilino skromni. U posljednjih se nekoliko godina u morskim lukama Republike Hrvatske kree u obnovu i u modernizaciju infrastrukture i suprastrukture, pa tako i njima pripadajue informacijsko-komunikacijske podloge. Zasigurno je najbolji takav primjer morske luke u Republici Hrvatskoj luka Rijeka, ona je nesumnjivo najdalje otila u razvijanju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i u razvijanju istodobno povezanih i uzajamno ovisnih strukturiranih informacijskih sustava. Takvi su sustavi dugorono osnovna infrastruktura za primjenu elektronikoga poslovanja u hrvatski luki sustav, a to su:

1. Sustav nadzora i upravljanja pomorskom plovidbom (VTS) tj. sluba koju uspostavlja nadlena vlast u svrhu unapreivanja sigurnosti i uinkovitosti pomorskoga prometa i zatite morskoga okolia,

2. Menadment informacijskog sustava za prikupljanje, pohranu i obradu relevantnih podataka u pomorskom prometu (VTMIS) koji mora karakterizirati elektronika izmjena podataka u neposrednoj okolini, regiji ili izmeu udaljenih subjekata (horizontalna zamjena podataka) i elektronika zamjena podataka s ostalim slubama u pomorstvu slubenim ili komercijalnim, logistika usluga (vertikalna zamjena podataka),3. Menadment informacijskog sustava (MIS) kao specifi an informacijski sustav koji menadmentu ili upravljakoj razini prua informacije, znanje, metode i tehnoloku potrebu za obavljanje upravljakih funkcija.Svi su navedeni sustavi u funkciji davanja pravovremenih informacija za upravljanje poslovnim procesima radi ostvarenja poslovnih ciljeva. Oni osiguravaju pravovremenost, tonost i raspoloivost informacije u svakoj situaciji, fleksibilnost i povezanost unutar sustava i mogunost efi kasne razmjene informacija s potencijalnim korisnicima te omoguuju bolju uinkovitost u procesu odluivanja unutar rijekoga lukoga sustava.Suvremeni nain poslovanja (e-poslovanje) ukljuuje aplikacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a sastoji se u kompjutorskoj pripremi podataka s provjerom, u brzoj raunalnoj razmjeni podataka, u automatskom auriranju baze podataka i pohrani podataka. Tako formiran sustav imao obiljeja brzog, tonog i pravovremenog sustava poslovanja koji bi kao rezultat imao i veu uinkovitost poslovanja.

Elektroniko poslovanje podrazumijeva aktivnu upotrebu suvremenih internetskih tehnologija u svome radu i, to:

-intranet- za unutarnju komunikaciju i potporu u procesu odluivanja i uprav ljanja

-ekstranet- za komunikaciju sa stalnim klijentima (brodari, otpremnici, agenti) i administracijom (luka uprava, carina) i elektroniku luku koordinaciju

-Internet- za predstavljanje, stvaranje prepoznatljive trine marke, uspostavljanje i odravanje kontakta s potencijalnim klijentima.Da bi se elektroniko poslovanje moglo razvijati, potrebno je ispuniti odreene tehnoloke pretpostavke. Prije svega je potrebno raspolagati informacijskom prometnicom zadovoljavajueg kapaciteta i rairenosti i davateljima usluga transporta informacija raznim oblicima komunikacijskih sustava. Informacijsko - komunikacijski sustavi moraju podrati sve luke procese, ali su za to potrebna veoma visoka ulaganja u informacijsko - komunikacijsku infrastrukturu. Osim takve osnovne infrastrukture koja omoguuje razvitak informacijskih sustava tu su i ulaganja koja se odnose na raunalno ovrsje, aplikacije i kadrove za uinkovitu primjenu i odravanje takvih novih naprednih sustava za odgovarajue pridruivanje digitalnom logistikom lancu. Ulaganja u raunalno ovrsje i aplikacije moe se

ostvariti troslojnom arhitekturom koju ine posluitelji baza podataka, aplikacijski i web posluitelji jednako kao i korisnike radne stanice razliitih vrsta s pripadajuim aplikacijama.

4. UPRAVLJAKO INFORMACIJSKI SUSTAVI

KONTEJNERSKIH TERMINALA

Uvoenje elektronikih raunala na kontejnerskim terminalima za poinje ve ezdesetih godina prolog stoljea. Prvi poslovi koje su raunala obavljala, bili su obraunski poslovi i podatci o zaposlenima. Sredinom 70-tih njihova se primjena unapreuje pa, raunala obavljaju nadziranje i planiranje slaganja kontejnera. Prednosti uvoenja sustava elektronike obrade podataka na kontejnerskim terminalima su:

- prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan nain

- bolja organizacija prikupljenih podataka

- mogunost prijema novih informacija u kratkom vremenu

- jednostavno razotkrivanje podataka u praktinom i prihvatljivom obliku

- obrada i brza usporedba velikog broja podataka

- mogunost primjene na manjim terminalima

- smanjenje koliine papirnate dokumentacije i broja slubenika u uredima

-manji broj pogreaka na dokumentima (koje su este kod rune obrade podataka).

Da bi se udovoljilo zahtjevima za veom produktivnou, potrebno je poveati protok kontejnera na terminalu boljom organizacijom unutranjeg prometa na terminalu. Poboljanje organizacije procesa prekrcaja i skladitenja na kontejnerskom terminalima mogue je ostavriti na sljedei nain:

- uvoenjem komunikacijske mree unutar terminala s kompletnom i snanom bazom podataka

- tonom procjenom prijevozno - prekrcajnih operacija

- razvijanjem automatskog upravljanja operacijama ( vozila bez vozaa, automatske mosne dizalice)

- uvoenjem tzv. buffer (puffer) elementa u sustav.

Puffer-sustav jedno je od rjeenja koje moe unaprijediti proces prekrcaja i ostvariti automatiziran protok kontejnera kroz luku. Kod ovog sustava kontejneri se presnose u dvije raine preko pokretnih platformi. Postoje razliite varijante ovog sustava. Veina dananjih upravljako-informatikih sustava temelji se na algoritmima koji su osnova razliim izbornicima, a ija je glavna odlika pasivnost budui da raunalo ostaje neaktivno nakon obavljanja odreene zadae sve dok operater ne izabere novu zadau. Kako je prekrcajno prijevozni i skladini proces kontejnera dinamian proces, promjene se dogaaju neprestano pa je potrebno prilagoditi komunikacijske sustave terminala od pasivne primjene elektronikih raunala na aktivnu primjenu i praenje aktivnih sloenog dinamikog sustava protoka kontejenra na terminalu. To je mogue ostvariti smjetajem raunala na mjesto gdje se donose odluke, nadogradnjom potrebne komunikacijske mree za prijenos podataka i integracijom terminala, ija bi osnova bila zajednika baza podataka.

4.1. Informacijski komunikacijski sustavi na kontejnerskim terminalimaPostoji vie informacijsko-komunikacijskih sustava na kontejnerskim terminalima. Najvaniji zadatak informacijsko-komunikacijskih sustava na kontejnerskim terminalima je planiranje prekrcajnih aktivnosti. Operator kontejnerskog terminala kao osoba zaduena za planiranje, koordiniranje i kontrolu svih aktivnosti na kontejnerskom terminalu koristi se nekoliko sustava od kojih je najvaniji TOS-Terminal Operating System - sustav za prekrcajne aktivnosti. Sustavi su podijeljeni u grupe:

Shema 2: Unaprjeenje djelovanja lukog sustava

Izvor: E.Badurina, I. Kolanovi; Luki sustav u logistikom lancu, Pomoski zbornik 40 (2002) 1Terminal Operating System (TOS) sustav za direktno planiranje prekrcajnih operacija na terminalu. Funkcije TOS sustava su praenje:

statusa kontejnera: veliina, teina, tip, posebna uputstva, sadraj kontejnera resursa: slobodne operativne povrine i povrine za slaganje kontejnera, lokacija opreme ogranienja: karakteristike operativne povr ine, potrebna oprema procesa: optimalno slaganje kontejnera, priroriteti u prekrcaju.

Gate System sustav kontrole i identifikacije kontejnera, propisi za kontejnere, sigurnosne mjere.

Community System sustav za povezivanje lukih subjekata razmjenom informacija ielektronikih poruka.

Corporate System (sustav za poslovne funkcije) analizira ljudske resurse, izrauje financijska i raunovodstvena izvjea za menadere.

Engineering sustav za razvijanje i praenje tehnolokih inovacija na prekrcajnim sredstvima, dijagnosticiranje kvarova.

Anciliary System pomoni sustav za upravljanje praznim odlagalitima i postajama za popravak kontejnera.

OCR Handling sustav manupilacije i praenja kontejnera temeljen na Optical Character

Reading optikom sustavu itanja tagova u svrhu pripreme kontejnera za prekrcaj.Equipment control (sustav za kontrolu opreme)

prati rad opreme na treminalu, trenutne pozicije npr. dizalica, utvruje zahtjeve za prekrcajnim sredstvima te provodi i kontrolu RFID ( radiofrekvencijskih) komponenti.

Equipment PLCs/SCADA (System Control and Data Acquisition) - sustav za praenje i kontrolu opreme, osobito automatski navoenih prekrcajnih vozila putem programabilnog logikog kontrolera (PLC) te SCADA (System Control and Data Acquisition) sustava za prikupljanje i analizu podataka u stvarnom vremenu.

Information Technologies-Analysis and Design sustav za dizajniranje i analizu informacijsko- komunikacijskih tehnologija zajedniki svim sustavima, zaduen za analizu svih elemenata hardvera i softvera, djeluje na poboljanje trenutnih performansi, prati kvarove te analizira uinke primjene odreenog softvera.Svaki od ovih sustava mora biti povezan s adekvatnom bazom podataka. Toni i brzi podaci kljuni su za uspjean rad ovih sustava. Jedan od naina stvaranja pouzdane baze podataka je klasifikacija podataka i upravljanje i vot nim ciklusom informacija. Upravljanje ivotnim ciklusom informacija je odriva strategija za pohranu podataka, sa svrhom balansiranja izmeu trokova pohrane i upravljanja podacima i poslovne vrijednosti tih podataka. Klasifikacija podataka je proces koji definira razne karakteristike podataka grupirajui ih u logike kategorije, kako bi se olakalo postizanje poslovnih ciljeva. Ispravno ustrojene baze podataka trebale bi sluiti kontejnerskim terminalima kao i svim ostalim subjektima luke zajednice (Port Community System).

4.2. Primjena inteligentnih sustava u tehnolokim procesima rada kontejnerskih terminalaInteligentni sustavi ujedinjuju sustave jednadbi ili matrine sustave za donoenje odluke, strune sustave i umjetnu inteligenciju. Matrini sustav odluivanja: Sustav se sastoji od dva dijela: eletronic load control (ELC) elektronika kontrola ukrcaja i automatic crane control (ACC) automatsko upravljanje dizalicom. Ta dva dijela zajednikog sustava omoguuju potpuno automatsko podizanje i sputanje kontejnera na odlagalite ili na vozilo. Elektronika kontrola ukrcaja pomae dizaliaru da upravlja dizalicom puno uinklovitije,a automatsko upravljanje dizalicom omoguava upravljanje dizalicom bez dizaliara.

Automatsko upravljanje dizalicom ACC uspostavlja potpunu kontrolu nad odnosima izmeu dizalice s teretom i objekta koji je okruuju na taj nain mogue je identificirati prepreke te locirati vozila i stackove kontejnera. Funkcije ACC- sustava su sljedee:

pretraivanje skaniranje okolnog podruja daljinski voeno ili potpuno automatsko sputanje kontejnera na vozilo i na slagaline povrine

automatsko odjeljivanje pojedinih pokreta dizalice na temelju naredbi iz kontrolnog centra zbog usklaivanja proizvodnog ciklusa.

Sustav ukljuuje trodimenzionalni laserski ita visoke rezolucije koji omoguava pretraivanje velikog podruja i lociranje objekta. Poznat je po nazivom target position sensor (TPS). TPS moe obavljati, ovisno o uputama, jednu ili vie funkcija ACC- sustava.

ACC se sastoji od nekoliko podsustava:

1. Sustav odreivanja profila kontejnera

2. Sekvencirano automatsko upravljanje pojedinim pokretima dizalice

3. Daljinsko upravljanje dizalice

Sustav odreivanja profila kontejnera

skaniranje profila kontejnera koji se nalaze na brodu ili na slagalitu, odreivanje visine kontejnera u jednom bayu na brodu ili na jednom redu na slagalitu, te identifikaciju pozicije vozila i kontejenra u stacku

usporeivanje podataka o proilu kontejnera iz kontrolnog centra s izmjerenim veliinama

zatitu od sudaru za vrijeme automatskih operacija.

Sekvencirano automatsko upravljanje (ACS) je "mozak" samoupravljanje dizalice. Sustav je projektiran da izvrava naredbe iz kontrolnog centra koje se odnose na pojedine pokrete dizanje i sputanje, vonja kolica, vonja dizalice. ACS ujedino predaje podnaredbe za:

sustav odreivanja profila kontejnera

sustav pozicioniranja kontejnera

sustav kontrole sputanja

sustav daljinskog upravljanja ( pokreti se nadgledaju zbog sigurnosti.)

Daljinsko upravljanje osigurava upravljanje kontejnerske dizalice u realnom vremenu (tzv. real-time control) sa udaljenosti od nekoliko kilometara.

Moe se koristiti za:

rukavanje u specjalnim sluajevima kada se ne koristi samoupravljivi sustav

rukovanje kada nastupi kvar na samoupravljivom sustavu

rukovanje ukrcajno- iskrcajnim operacijama sa ili na vozila kojima se upravlja.

Ova funkcija omoguava i drukije radno okruenje dizaliarima koji su smjeteni u uredu kontrolnog centra. Na taj nain eliminirano vrijeme vonje po terminalu i omogueno nadgledanje veeg broja automatiziranih dizalica od jednog ovjeka.

Elektonika kontrola ukcaja ELC mora biti ukljuena ako se eli upravljanje dizalicom bez vozaa. Elementi ELC sustava su :

1. senzor za odreivanje pozicije ukrcaja- load position sensor (LPS)

2. kontrola njihanja zbog inrecije- sway control

3. kontrola ukoenosti- skew kontrol

4. kontrola optimalne putanje

Senzor za odreivaje pozicije ukrcaja LPS omoguava brzim i preciznim mjerenjem pozicioniranje spredera na mjesto gdje se kontejner nalazi. Relativna pozicija kontejnera u ravnini mora se mjeriti u 3 smjera, a maksimalno doputena greka je 2mm u opsegu od 3 do 35 metara.

Osnova automatskog procesa prijema i otpreme vozila s terminala jest tehnologija optikog prepoznavanja slova, brojeva i oznaka uz pomo raunala ( computer character recognition CCR). Ta tehnologija omoguuje digitalnu analizu slikovnih podataka velikom brzinom i s velikim stupnjem tonosti. CCR- tehnologija ugraena je u sustav nadgledanja i obrade podataka na ulazu i izlazu iz terminala. Radi se o optikom oitavanju broja kontenjera i broja postroja koji se direktno unosi u stustav ulazno izlazne kontrole. Takvo procesuiranje podataka poveava produktivnost u otpremanju i dopremanju kontejneriziranog tereta.

5. ZAKLJUAKRazvitak informacijsko-komunikacijske infrastrukture i razvitak Interneta, elektronike pote omoguuju protok podataka od raunala naruitelja usluge, do raunala davatelja luke usluge. Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u lukom sustavu osnovna je pretpostavka modernizacije i tehnolokog unapreenja luke. Brzi razvoj informacijskih tehnologija stvaraju atmosferu u planiranju buduih aktivnosti koja ne ostavlja mnogo prostora niti vremena za snalaenje.

Uspjeh transporta ovisi o modernizaciji informacijskog sustava na kontejnerskom terminalu. Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija kontejnerski terminali su postali centri tehnologije na kojima e se usavriti razvoj kontejnerskog transporta. Poveano koritenje elektronike komunikacije i novih informatikih sustava lukama daje mogunost za poveanje uinkovitosti njihovih operacija, poveanjem kompetentnosti i ubrzanjem isporuke robe "od vrata do vrata". Jedan od glavnih toaka uspjenog poslovanja luke je koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Moe se zakljuiti da e primjena novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija usavriti razvoj kontejnerskog transporta.LITERATURA1. A. Peri Hadi, A. Jugovi, S. Lonar: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama RH; Ekonomski pregled, 61 (5-6); 2010.

2. B. Hlaa; E. Tijan; A. Agati: Evolucija informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima;Pomorstvo, 24/1(2010)

3. . Dundovi, T. Poletan, I. Kolanovi: Implementacija informacijsko komunikacijskih tehnologija u lukama ; Pomorstvo, god. 19. (2005)

4. : Dundovi; Luki terminali; Svuilite u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka 2002

5. M. Vukevi; Nedjeljivost logistike i informacijskih tehnologija u suvremenom prometu i pomorstvu; "Nae more" 56(5-6)/2009;

POPIS SHEMA:9Shema 1: Sredinja uloga EDI-a u transportnom poslovanju

16Shema 2: Unaprjeenje djelovanja lukog sustava

A. Peri Hadi, A. Jugovi, S. Lonar: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama RH; Ekonomski pregled, 61 (5-6); 2010. str: 273

Ibidem

Ibidem

M. Vukevi; Nedjeljivost logistike i informacijskih tehnologija u suvremenom prometu i pomorstvu; "Nae more" 56(5-6)/2009; str: 174

Ibidem


Ibidem


Ibidem

. Dundovi, T. Poletan, I. Kolanovi: Implementacija informacijsko komunikacijskih tehnologija u lukama ; Pomorstvo, god. 19. (2005); str:116



Ibidem

Ibidem

Ibidem

A. Peri Hadi, A. Jugovi, S. Lonar: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama RH; Ekonomski pregled, 61 (5-6); 2010. str: 277

: Dundovi; Luki terminali; Svuilite u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka 2002.; str: 127

Ibidem str: 128


B. Hlaa; E. Tijan; A. Agati: Evolucija informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima;Pomorstvo, 24/1(2010) str: 31-32

B. Hlaa; E. Tijan; A. Agati: Evolucija informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima;Pomorstvo, 24/1(2010) str: 31-32


Ibidem str: 130

Ibidem

Ibidem str: 133

PAGE 23

Documents

Lučki sustav