Petrologija sPetrologija sgeologijomgeologijom

II. dioII. dio

1

II. dioII. dio

Dunja Aljinovi ć & Bruno Tomljenovi ć

GeoloGeološkoško vrijemevrijeme

GeoloGeološkoškovrijemevrijeme

• Predstavljaproteklo vrijeme od formiranja planete

2

planete Zemlje (prije oko 4.6 milijardi godina) pa do danas

• GEOLOŠKA VREMENSKA LJESTVICA

3

• STRATIGRAFSKA ili HISTORIJSKA GEOLOGIJA :

grana geologije koja izu čava kronološki slijed geoloških doga đaja i promjena , zajedno s

4

geoloških doga đaja i promjena , zajedno s razvojem organizama (života), koji su odredili razvoj Zemlje od vremena kad je postala samostalno svemirsko tijelo pa do danas.

1. Litostratigrafski sustav2. Biostratigrafski sustav3. Kronostratigrafski sustav4. Geokronološki sustav

Prva dva čine materijalne jedinice koje se temelje na

• Tradicionalno koristi 4 klasifikacijska sustava:

5

Prva dva čine materijalne jedinice koje se temelje na njihovu litološkom, odnosno fosilnom sadržaju. Treći čine “ standardne ” jedinice za prepoznavanje i izdvajanje materijalnih jedinica obzirom na njihovu relativnu starost . Četvrti predstavlja vrijeme , tj. vremensku skalu izraženu u godinama.

• Trajanje pojedinih geoloških doga đaja i procesa

6

• Starost ili kronološki slijed geoloških tvorevina i događaja može se odrediti i izraziti putem:

1. RELATIVNE STAROSTI (odnos “ mlađe-starije ”)(npr. “ moslava čki granit mla đi je od okolnih

7

metamorfnih stijena kroz koje je probio, a stariji je od pokrovnih sedimenata ”)

2. APSOLUTNE STAROSTI (u mil. god.)(“ starost moslava čog granita je 90 milijuna godina ”)

• Utvrđivanje relativne starosti najčešće se temelji na:

1. Principu superpozicije2. Fosilnom sadržaju

8

2. Fosilnom sadržaju3. Odnosu me đusobnog probijanja i

presijecanja

1.1. Princip superpozicijePrincip superpozicije : u neporeme ćenom slijedu taložnih i/ili izljevnih vulkanskih stijena, najstari je su na dnu, a najmla đe na vrhu slijeda

9

• Taložni kontakti

Unutar kontinuiranog taložnog slijeda / formacije:

Dijastem – prekid u taloženju, koji je

10

taloženju, koji je obilježen promjenom u sastavu sedimenata, bez prepoznatljive stratigrafske praznine= slojevitost

• Taložni kontakti

Između formacija:

Diskordancija –kontakt koji je obilježen erozijom za vrijeme netaloženja sedimenata, uz

11

sedimenata, uz subparalelno orijentirane slojeve ispod i iznad erozijskog kontakta = erozijska diskordancija

Između formacija:

Kutna diskordancija –kontakt koji je obilježen erozijom za vrijeme netaloženjasedimenata, uz izrazito

• Taložni kontakti

12

sedimenata, uz izrazito različito orijentirane slojeve ispod i iznad erozijskog kontakta = tektonsko-erozijska diskordancija

Najmlađe stijeneNajmlađe stijene

1. Princip superpozicije

13Jim Steinberg/Photo Researchers

Najstarije stijeneNajstarije stijene

1.1. Princip superpozicijePrincip superpozicije

mlađe stijene

14starije stijene

CC

DD

1.1. Princip superpozicijePrincip superpozicije

15

AA

BBCC

A A -- nastariji sloj nastariji sloj D D -- najmla đi slojnajmla đi sloj

TektonskoTektonsko--erozijska diskordancijaerozijska diskordancijana lokalitetu na lokalitetu SiccarSiccar pointpoint u Škotskoju Škotskoj

16

TektonskoTektonsko--erozijska diskordancijaerozijska diskordancijana zasjeku autocestena zasjeku autoceste kod Sv. Nedjeljekod Sv. Nedjelje

17

TektonskoTektonsko--erozijska diskordancijaerozijska diskordancijana zasjeku autocestena zasjeku autoceste kod Sv. Nedjeljekod Sv. Nedjelje

18

? starije? mlađe

Princip superpozicije ???Princip superpozicije ???

19

2.2. FosiliFosili -- anorganski ostaci (skeleti i ljušture) nekadaživućih organizama koji su sa čuvani u stijenama. Omogu ćavaju odre đivanje relativne starosti stijena i njihovu korelaciju budu ći da ih nalazimo u stijenama stvaranim u vrijeme njihova uginu ća i taloženja na dnu taložnog bazena.

PALEONTOLOGIJA - znanost o fosilima i razvoju života kroz geološku povijest

20

Tijekom razvoja života na Zemlji pojedine skupine organizama ili pojedine vrste, pojavile su se u

21

pojavile su se u određeno vrijeme, doživjele su svoj maksimalan razvoj, a potom su izumrle.

Evolucijske promijene, prirodno izumiranje i pojavl jivanje novih bioloških vrsta i zajednica odražava se u kontinuir anom i

neporeme ćenom taložnom slijedu kao nestanak ranijih i pojava novih fosilnih vrsta i zajednica.

22

3.3. Odnos me đusobnog probijanja i presijecanjaOdnos me đusobnog probijanja i presijecanja :

a. Magmatske intruzije i ži čne magmatske stijenemlađe su od stijena u koje su ili kroz koje su probile

23

PProbojroboj riolitnogriolitnog dajkadajka u u gnajsevegnajseve uu kamenolomu kamenolomu DjedovicaDjedovica (cesta (cesta VoćinVoćin –– Kamenska)Kamenska)

24

3.3. Odnos me đusobnog probijanja i presijecanjaOdnos me đusobnog probijanja i presijecanja :

b. Rasjedi (pukotine duž kojih postoji vidljiv pomakstijena s jedne u odnosu na drugu stranu) su mla điod stijena koje presjecaju (rasjedaju)

25

Odnos relativne starosti izme đu sedimentnih stijena u taložnom slijedu i rasjeda

26

REKONSTRUIRAJTE RELATIVNU STARTOST GEOLOŠKIH POJAVA I SLIJED GEOLOŠKIH DOGA ĐAJA !?!

27

• Utvrđivanje apsolutne starosti temelji se na radioaktivnom raspadu izotopa

Roditelj ���� Kćer Poluraspad (god.)

235U ���� 207Pb 4.5 x 109

238U ���� 206Pb 0.71 x 109

28

U ���� Pb 0.71 x 1040K ���� 40Ar 1.25 x 10 9

87Rb ���� 87Sr 47 x 109

14C ���� 14N 5730

NAJČEŠĆE KORIŠTENI IZOTOPI ZAAPSOLUTNU ODREDBU STAROSTI

29

GEOLOŠKA

VREMENSKA

LJESTVICA

30

Primjer rekonstrukcije geološkog stupa nPrimjer rekonstrukcije geološkog stupa na a MedvedniciMedvednici

31

Primjer rekonstrukcije geološkog stupa nPrimjer rekonstrukcije geološkog stupa na a MedvedniciMedvednici

32

Primjer rekonstrukcije geološkog stupa nPrimjer rekonstrukcije geološkog stupa na a MedvedniciMedvednici

33

Primjer rekonstrukcije geološkog stupa nPrimjer rekonstrukcije geološkog stupa na a MedvedniciMedvednici

34

Primjer rekonstrukcije razvojaPrimjer rekonstrukcije razvojakontinenatakontinenata i oceana krozi oceana kroz

geološkogeološko vrijemevrijeme

35

36

37

Osim na Medvednici, najstarije stijene u RH nalazimo i na podru čju slavonskih planina gdje im je odre đena apsolutna starost od oko 440-420 mil. god.

38

39

Osim na Medvednici i u slavonskim planinama, sedimentne stijene karbonske starosti nalaze se otkrivene na podru čju Velebita i Like

40

41

Sedimentne stijene permske starosti nalazimo na podru čju Medvednice, slavonskih planina, na Žumberku, u Gorskom kotaru, na Kordunu, Velebitu i u Lici

42

43

Trijaske magmatske i sedimentne stijene su vrlo rasprostranjene na podru čju RH, uz prethodno spomenuta podru čja nalazimo ih i uz obalu i u zale đu Jadrana

44

45

Sedimentne stijene jurske starosti najrasprostranjenije su na podru čju Gorskog kotara i Like, na Velebitu, uz jadransku obalu, na Lastovu i na Mljetu

46

47

Sedimentne stijene kredne i paleogenskestarosti rasprostranjene su na podru čju Dinarida, jadranskih otoka i u Istri.

48

49

Sedimentne stijene neogenske starosti naj-rasprostranjenije su na podru čju Hrvatskog zagorja i u Panonskom bazenu

50

51

52

Sedimentne stijene kvartarne starosti naj-rasprostranjenije su na podru čju Panonskog bazena uz rijeke Dravu, Savu i Dunav