PROTUPOZARNI SUSTAV

PROTUPOŽARNI PROTUPOŽARNI SUSTAVISUSTAVI

TEHNIČKI FAKULTETSveučilišta u Rijeci

Brodski sustavi, Dio 14

Protupožarni sustavI

Hyundai - "Fortune", 21. 03. 2006.



Gorivo Kisik

Toplina

Gorivo Kisik

Toplina

Gorivo Kisik

Toplina

Gorivo Gorivo Kisik

Toplina

Kisik

Toplina

Uvjeti za nastanak i održavanje požara


Uređaji za zaštitu od požara propisani konvencijom SOLAS i klasifikacijskim zavodima mogu se podijeliti na sljedeće skupine:

► konstrukcijska protupožarna zaštita – još se naziva pasivna zaštita jer određuje konstrukcijska rješenja na brodu u cilju pouzdane protupožarne zaštite, ali ne i sustave

► sustavi gašenja požara pomoću kojih se djelotvorno izvodi gašenje požara

► sustavi dojave požara kojima se otkriva požar i upozorava posadu o pojavi požara

► protupožarna oprema pomoću koje se aktivno bori protiv požara, a koja može biti i dio sustava gašenja požara


Sustav gašenja požara morskom vodom

► Zbog neposrednosti korištenja i općih rezultata u gašenju, morska je voda prvenstveno sredstvo za gašenje požara.

► Mogućnost pranja palube uz korištenje iste opreme proširuje razloge za korištenje morske vode za gašenje požara na brodu

► Zbog važnosti u zaštiti posade, putnika i tereta ovaj sustav podliježe pravilima konvencije SOLAS, kojima je obuhvaćeno:

broj i kapacitet pumpi za gašenje požara, cjevovodi, hidranti i mlaznice, protupožarne stanice.

► Zbog važnosti u zaštiti posade, putnika i tereta ovaj sustav podliježe pravilima konvencije SOLAS, kojima je obuhvaćeno:

broj i kapacitet pumpi za gašenje požara, cjevovodi, hidranti i mlaznice, protupožarne stanice.

► Pumpe sanitarne, kaljužne, balastne i opće službe mogu se koristiti kao protupožarne pumpe ako njihov kapacitet i radni tlak odgovara proračunskim vrijednostima prema pravilima SOLAS.

► Ako na brodu postoje dvije ili više pumpi za gašenje požara, jedna od njih treba biti izričito u protupožarnoj službi. Navedene pumpe se ne smiju koristiti u druge svrhe, kao npr. za pretakanje tekućih goriva.


► Protupožarne pumpe ne smiju se tijekom gašenja požara koristiti za pumpanje kaljuže iz zdenaca strojarnice.

► Kod teretnih brodova, ukupni kapacitet protupožarnih pumpi ne treba biti veći od 180 m3/h.

► Kod teretnih brodova, za slučaj ispada svih protupožarnih pumpi potrebno je predvidjeti protupožarnu pumpu za nužnost s vlastitim izvorom energije. Taj izvor može biti dizelski motor ili elektromotor koji se napaja iz pomoćnog izvora električne energije.

► Protupožarna pumpa za nužnost treba biti smještena na prikladnom mjestu izvan strojarnice, tako da može sigurno i nesmetano pumpati morsku vodu.

► Pri istodobnom radu dviju pumpi, na izlazima iz mlaznica svih hidranata treba se održavati najniži tlak od 3,2 bar kod putničkih brodova i 2,8 bar kod teretnih brodova.

► Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda ne smije biti manji od 125 mm na teretnim brodovima i ne manji od 180 mm na putničkim brodovima.

► Protupožarni hidranti moraju se rasporediti po brodu tako da se osiguraju dva mlaza vode za gašenje požara u bilo kojem prostoru. Oni su opremljeni zapornim ventilima i priključcima za brzo priključivanje crijeva. Protupožarna crijeva su od odobrenog materijala i normirane duljine (od 15 m do 20 m).


► Unutar protupožarnog cjevovoda se postavlja prekotlačni sigurnosni ventil za slučaj da pumpe stvore viši tlak od dopuštenog. Prekotlačni sigurnosni ventil je podešen na tlak 10% viši od radnog tlaka, a odvod vode je na usis pumpe ili izvan broda.

► Cjevovodi na palubama izloženi djelovanju atmosfere moraju imati ispuste s ventilima radi zaštite od smrzavanja.

► Glavna linija protupožarnog cjevovoda ne smije se voditi kroz strojarnicu zbog mogućnosti puknuća pri požaru u strojarnici.

► Na glavnoj liniji protupožarnog cjevovoda na otovrenoj palubi, u skladu s pravilima konvencije SOLAS mora se predvidjeti na pristupačnom mjestu cijevni spoj s međunarodnom prirubnicom za mogućnost gašenja požara na brodu vodom s kopna. Najmanje jedan ovakav spoj se mora predvidjeti sa svake strane broda.

► Za spajanje cjevovoda prirubnicama potrebno je primjenjivati brtveni materijal otporan na visoke temperature. Protupožarni se sustav ujedno koristi i za pranje paluba, sidara i lanaca te za slične službe na brodu.





Sustav gašenja požara pjenom

► Sustav gašenja požara pjenom koristi se: u prostorima strojeva i kotlova gdje se rad strojeva ili za loženje u kotlu koristi gorivo; u prostorima gdje požar može nastati zbog curenja goriva, naročto u strojarnici; na tankerima, za zaštitu skladišta tekućeg tereta pokrivanjem palube, slobodne

površine tekućeg tereta ili prostorije pumpi tekućeg tereta pjenom

► Požar se može gasiti mješavinom zraka, morske ili slatke vode i koncentrata pjene u određenim omjerima.

► Ovisno o stupnju ekspanzije, mogu se koristiti sljedeće vrste pjene: pjena niske ekspanzije, oko 10; pjena srednje ekspanzije, između 50 i 150; pjena visoke ekspanzije, oko 1000.

► Koncentrat za stvaranje pjene niske i srednje ekspanzije mora biti pogodan za rad s morskom ili slatkom vodom.

► Pjena za gašenje požara u prostorima gdje treba čitav prostor ispuniti pjenom treba imati visok stupanj ekspanzije, te se ova pjena naziva “laka” pjena.


► Za prekrivanje tankova tereta koristi se “teška” pjena s niskim stupnjem ekspanzije.

► Pjena sa srednjim stupnjem ekspanzije koristi se za gašenje požara u zatvorenim prostorima gdje može biti lako zapaljivih goriva, npr. prostor pumpi tereta.

► Uređaji za stvaranje pjene od koncentrata i vode mogu biti fiksni i prenosivi. I raspršivači smjese mogu pričvršćeni ili se smjesa pjene može tlačiti na mjesto požara pomoću pokretljivih mlaznica, tzv. topova.

► Uređaji za stvaranje pjene od koncentrata i vode mogu biti fiksni i prenosivi. I raspršivači smjese mogu pričvršćeni ili se smjesa pjene može tlačiti na mjesto požara pomoću pokretljivih mlaznica, tzv. topova.




► Zaliha koncentrata pjene mora biti dovoljna za najmanje 20 minuta neprekidnog rada sustava gašenja požara pjenom za brodove koji imaju uređaj inertnog plina, a 30 minuta za brodove koji nemaju uređaje inertnog plina.

► Pjena iz fiksnog sustava dobavlja se pomoću topova i ručnih mlaznica. Svaki top mora imati mogućnost naizmjenične dobave vode ili pjene te se mora priključiti na protupožarni cjevovod i izvor pjene.

► Uređaj za dobavu mješavine pjene treba biti u stanju osigurati brzu dobavu pjene i to u količini da najveći štićeni prostor može napuniti pjenom do visine od 1 metra u jednoj minuti.

► Količina koncentrata pjene mora biti dovoljna za stvaranje količine pjene koja je 5 puta veća od zapremine najvećeg štićenog prostora, pri čemu omjer ekspanzije pjene ne smije prelaziti 1000:1.

► Prostori štićeni pjenom visokog stupnja ekspanzije trebaju imati otvore na svojem gornjem dijelu za odvod zraka, kao i priključak za mogućnost odvoda pjene na otvorenu palubu.


Sustav gašenja požara ugljičnim dioksidom (CO2)

► Ugljični dioksid se često koristi na teretnim brodovima za gašenje požara u skladištima, strojarnici i kotlovnici.

► Ukupna količina ugljičnog dioksida potrebna za gašenje požara ovisi o veličini najvećeg štićenog prostora na brodu.

► Prema pravilima konvencije SOLAS, za određivanje količine ugljičnog dioksida vrijedi sljedeće:

ako se koristi za gašenje u skladištima, količina raspoloživog plina mora odgovarati volumenu slobodnog plina u iznosu od najmanje 30 % volumena najvećeg skladišta koje se može zatvoriti i odijeliti;

40 % volumena najvećeg prostora u kojemu je uključen i volumen grotlišta do visine na kojoj je horizontalna površina grotlišta manja ili jednaka od 40% površine štićenog prostora;

35 % volumena najvećeg prostora, uključivši i grotlište.

► Cjevovod za dovod ugljičnog dioksida u strojarnicu ili kotlovnicu mora omogućiti da se 85% propisanog volumena plina može ispustiti u štićene prostorije najviše u 2 minute.


► Tekući ugljični dioksid drži se u posebnim spremnicima volumena 66,5 dm3, mase punjenja 45 kg koji se čuvaju u izdašno ventiliranom prostoru u koji mora biti osiguran pristup s otvorene palube.

► Temperatura u prostoriji u kojoj se čuvaju boce s ugljičnim dioksidom ne smije prijeći 54 °C.

► Svaki spremnik uglijčnog dioksida opremljen je ventilom posebne izvedbe za ispuštanje plina iz boce, s time da pokretanje ventila može biti:

ručno; ručno i pneumatsko; ručno i električno.


Sustav gašenja požara ugljičnim dioksidom u strojarnici


Sustav gašenja požara ugljičnim dioksidom u skladištima




Sustav gašenja požara rasprskivanjem vode - sprinkleri







Aktivacija sprinklera po požaru


Documents

PROTUPOZARNI SUSTAV