Živčani sustav

  • View
    3.654

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Središnji živčani sustav, moždane ovojnice, kralješnična moždina, veliki i mali mozak, periferni živčani sustav, spinalni živci, autonomni živčani sustav, kranijalni (mozgovni) živci

Text of Živčani sustav

  • 1. ivani sustav (systema nervosum) ANTONIO KOBA, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas

2. Uvod ivani sustav nadzire i usklauje djelovanje svih dijelova tijela u svakom trenutku ivani sustav putem osjetila prima velik broj podraaja (impulsa), koje raslanjuje i integrira, te ovisno o njihovoj vanosti, prenosi odgovore izvrnim organima velika veina tih informacija se odmah odbacuje jer su nevane manji dio informacija uporabi se odmah (refleksne radnje) podjela ivanog sustava na 3 cjeline: 1. sredinji ivani sustav mozak i modina 2. periferni ivani sustav mozgovni i modinski ivci 3. autonomni ivani sustav simpatikus i parasimpatikus 3. ivane stanice i ivci IVANE STANICE (neuroni) osnovne funkcijske jedinice ivanog sustava smjeteni su u: a) sredinjem ivanom sustavu b) ivanim vorovima prikljuenim uz periferne ivce ganglijima graa: dendriti kratki citoplazmatski izdanci primaju impuls od drugih neurona soma tijelo sadri jezgru aksoni (neuriti) dugi citoplazmatski izdanci prenose podraaj drugim neuronima mogu biti vrlo dugaki, do 1m 4. Sinapsa (synapsis) veze izmeu pojedinih neurona ili izmeu neurona i ciljnog tkiva (npr. mii) 5. Modane ovojnice, mozgovnice (meninges) sustav ovojnica koji omata sredinji ivani sustav (CNS) primarna uloga je zatita CNS-a razlikujemo 3 modane ovojnice: 1. tvrda mozgovnica dura mater vanjska ovojnica graena od gustog veziva ine ju 2 meusobno spojena lista, od kojeg je vanjski ujedno i periost lubanjskuh kosti sadri venske sinuse ravni, popreni i zatiljni, u kojima se skuplja lubanjska venska krv podvostruenja dure ine pregrade koje odjeljuju lubanjsku upljinu (falx cerebri, tentorium cerebelli) 2. pauinasta ovojnica arachnoidea mater srednja ovojnica koja nalikuje pauini vezivnim nitima povezuje vanjsku i unutarnju ovojnicu 3. meka ovojnica pia mater unutarnja njena ovojnica prislanja se na povrinu mozga i modine, prati povrinu mozga, uvlai se u brazde.. 6. vanjsku ovojnicu duru mater, nazivamo jo i pachymeninx meke ovojnice pia mater i arachnoidea, nazivaju se jo i leptomeninx izmeu ovojnica se nalaze prostori: a) subarahnoidalni prostor (lat. spatium subarachnoideum) prostor izmeu arahnoideje i pije mater u normalnim uvjetima njime protjee cerebrospinalna tekuina (mozgovnomodinska tekuina - lat. liquor cerebrospinalis) krvarnje u taj prostor naziva se SAH (subarahnoidalna hemoragija) u normalnim uvjetima dura mater je privrena uz kosti lubanje i kraljeke sa jedne strane, a sa druge povezna je sa pauinastom ovojnicom - ako usljed nekih uzroka (trauma) slojevi se odvoje moe nastati: b) subduralni prostor izmeu dure i pauinaste ovojnice nakupljanje krvi subduralni hematom c) epiduralni prostor izmeu kosti i dure mater nakupljanje krvi epiduralni hematom 7. Cerebrospinalni likvor (CSL) mozgovno-modinska tekuina (liquor cerebrospinalis) je bezbojna bistra tekuina koja se stvara u koroidnim spletovima (plexus choroideus) mozgovnih klijetki protjee kroz subarahnoidalni prostor mozga i modane komore tvori tekui zatitni omota oko mozga i kraljenine modine titi od ozljeda pri naglim kretnjama ublaava udarce (amortizira lubanju) usklauje tlak u lubanji i kraljeninom kanalu kod edema mozga se smanji koliina CSL, a nakon izlijeenja se ponovno povea prenosi tvari iz mozga i modine u krvni optjecaj i obratno likvor se preteno apsorbira u arahnoidalnim resicama (villima) 8. 4 mozgovne klijetke / komore (ventriculi cerebri) prostori u mozgu ispunjeni likvorom 2 postrane klijetke (ventriculus lateralis) trea klijetka s 4. klijetkom povezana je uskom cjevicom vodovodom (aqueductus mesencephali) etvrta klijetka 9. Slika: Lumbalna punkcija 10. Sredinji ivani sustav (CNS) obuhvaa mozak i kraljeninu modinu smjetene u lubanjskoj upljini i u kraljeninom kanalu zatien je kotanom oblogom, ovojnicama i CSL-om sastoji se od 2 vrste stanica: 1) ivane stanice (neuroni) 2) potporne stanice (glija-stanice) ivane se stanice uvijek nalaze u skupinama osjetni neuroni nalaze se uz motorike neurone, te pruaju izdanke do ciljnih organa u mozgu i modini nalazimo podruja: a) sive tvari ispunjena neuronima (tijelima neurona) b) bijele tvari ispunjena mijeliniziranim ivanim vlaknima 11. Kraljenina modina (medulla spinalis) smjetena u kraljeninom kanalu gdje je privrena zupastim svezama valjkasta tvorba duga oko 40-50 cm, a debela oko 1 cm naglo zavrava u razini L-2, u obliku unja (conus medullaris) ima 2 odebljanja (intumescencije): vratno (intumescentia cervicalis) nastaje runi splet (plexus brachialis) slabinskokrino (intumescentia lumbosacralis) polaze ivci za noge i zdjeline organe na obje strane modine iz pojedinih segmenata izlaze po 2 snopa ivanih vlakana koji oblikuju korjene modinskih ivaca: a) prednji korijen (radix anterior) b) stranji korijen (radix posterior) 12. korjeni modinskih ivaca su vlakna neurona koji se nalaze u sivoj kraljeninoj modini, te oblikuju osjetne, motorne ili mjeovite ivce postoji 31 par ivanih korjenova izlaze kroz meukraljenine otvore (formanina intervertebralia) u svakom stranjem korjenu uklopljen je vor ganglion spinale, koji oblikuju osjetne iv. stanice ispod razine L-2, u donjem slabinskom i krinom dijelu kraljeninog kanala nalaze se samo zavrni dijelovi ivanih korjenova, koji nalikuju na konjski rep cauda equina prednji i stranji korjenovi se ubrzo nakon izlaska spajaju u spinalne ivce, koji u cervikalnom i lumbalnom dijelu ine ivane spletove 13. sredinom kraljenine modine prolazi kanal canalis centralis siva tvar (substantia grisea) nalazi se u sredini modine nalik je na slovo H ili leptira sadri odebljanja koja se nazivaju rogovi, a ine ih nakupine tijela neurona prednji rog (cornu anterius) iz njega izlaze prednji korjenovi sadre motorike stanice (motoneurone) stranji rog (cornu posterius) iz njega izlaze stranji korjenovi sadre osjetne stanice (senzorni neuroni) bijela tvar (substantia alba) okruuje sivu tvar tvore ju ivana vlakna (aksoni) bogati mijelinom postoje uzlazna dovodna (aferentna) i silazna odvodna (eferentna) vlakna 14. Refleksni luk refleks je uroena, nesvjesna (automatska) reakcija na izvanjski podraaj refleksni luk ima 5 osnovnih sastavnica: 1. receptore 2. dovodna (aferentna) osjetna ivana vlakna 3. integracijsko sredite 4. odvodna (eferentna) motorika vlakna 5. izvritelj (efektor) skeletni/glatki miii, lijezde 15. refleksi mogu biti: a) monosinaptiki ukljuena je samo 1 sinapsa, tj. sudjeluju samo 1 aferentni i eferentni neuron vrlo brzi, dogaaju se u djeliu sekunde refleksi rastezanja npr. patelarni refleks b) multisinaptiki vei broj neurona i sinapsi sporiji od monosinaptikih npr. naglo odmicanje ruke od uarene pei 16. Mozak (encephalon) obuhvaa: a) mozgovno deblo povezuje mozak s kraljeninom modinom ine ga: 1) srednji mozak 2) most 3) produena modina b) mali mozak prekriva dorzalnu stranu mozgovnog debla c) veliki mozak ine ga dvije polutke odijeljene uzdunom pukotinom, fissura longitudinalis prosjeno tei oko 1400g 17. Mozgovno deblo (truncus encephali) sainjava ga: a) srednji mozak (mesencephalon) povezuje most s meumozgom sadri jezgre ivaca pokretaa oka (III. i IV. mozgovni ivac) b) most (pons) sadri vana autonomna sredita, mozgovne putove, jezgre V. VIII. mozgovnog ivca c) produena modina (medula oblongata) sadri dno rombinu jamu koja ini dno 4. mozgovne klijetke s prednje (ventralne) strane nalazi se fissura mediana anterior, koja ju dijeli na dvije polovice siva tvar u produenoj modini sadrava motorike i osjetne jezgre IX., X., XI., XII. mozg. ivca sadri vitalna sredita dini (respiracijski) centar + sredita za kaalj i kihanje, sredite za regulaciju sranog rada i arterijskog tlaka, sredita za vakanje, gutanje, sisanje, povraanje bijelu tvar ine uzlazni i silazni putovi mreasta tvorba (formatio reticularis) usklauje djelovanje vitalnih centara 18. Mali mozak (cerebellum) smjeten u stranjoj lubanjskoj jami, izsredinji crvoliki dio to ih spaja (vermis) nad mozgovnog debla (dorzalno) ima 2 polutke (hemispheria) i sadri: koru (cortex cerebelli) siva tvar bijelu tvar (subastantia alba) supkortikalne jezgre na presjeku kroz vermis raspored sive i bijele tvari oblikuje crte nazvan ivotno stablo ili drvo ivota (arbor vitae) 19. osnovne zadae malog mozga su: 1) priguivanje i usklaivanje pokreta prima informacije iz motorike mozgovne kore te iz izvrnih organa sa periferije ralanjuje i procjenjuje eljenu kretnju, te po potrebi alje ispravljake (inhibicijske) impulse u motoriku mozgovnu koru brze i fine (istanane) kretnje prilikom oteenja malog mozga naroito izostaju takoer je poremeen i govor usklaen rad velikog broja miia 2) odravanje ravnotee obavlja zajedno s vestibularnim aparatom u srednjem uhu oteenja malog mozga uzrokuju poremeaje ravnotee pri obavljanju brzih i naglih pokreta 20. Veliki mozak (cerebrum) smjeten u lubanjskoj upljini povrina velikog mozga je neravna sastoji se od mozgovnih vijuga (gyri), izmeu kojih se nalaze brojne brazde (sulci) s gornje strane mozak je razdijeljen vrlo dubokom uzdunom pukotinom (fissura longitudinalis) na dvije polutke (hemispheria) polutke meusobno povezuje uljevito tijelo (corpus callosum) na svakoj od hemisfera mozga razlikujemo 4 renja: 1) eoni (lobus frontalis) 2) slijepooni (lobus temporalis) 3) tjemeni (lobus parietalis) 4) zatiljni (lobus occipitalis) 21. sredinja brazda (sulcus centralis) odjeljuje eoni od tjemenog renja postrana brazda (sulcus lateralis) razdvaja eoni od sljepoonog renja dijelovi kore mozga ispred ovih brazda (frontalni reanj) upravljaju pokretima (motorikom), a dijelovi iza sadre osjetna sredita veliki mozak na presjeku sadri: a) sivu tvar (izvana) tijela neurona 2-5 mm debljine b) bijelu tvar (iznutra) mijelinizirana ivana vlakna 22. MOZGOVNA KORA (cortex cerebri) = siva tvar sloj stanica koje su razmjetene u est redova povrina sive kore je brazdanjem znat