SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ROBERTO VIŠKOVIĆ

KORIŠTENJE BESPOVRATNIH POTPORA IZ EU

FONDOVA ZA FINANCIRANJE POVEĆANJA

KONKURENTNOSTI TURIZMA – PRIMJER PROJEKTA

IZGRADNJE HOTELA PETEANI U LABINU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ROBERTO VIŠKOVIĆ

KORIŠTENJE BESPOVRATNIH POTPORA IZ EU

FONDOVA ZA FINANCIRANJE POVEĆANJA

KONKURENTNOSTI TURIZMA – PRIMJER PROJEKTA

IZGRADNJE HOTELA PETEANI U LABINU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo troškova

Mentor: dr. sc. Mira Dimitrić

Student: Roberto Višković

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG:0081083100

Rijeka, rujan, 2014.

I

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................... 1

1.1 Predmet i problem istraživanja ...................................................................... 1

1.2 Svrha i cilj istraživanja .................................................................................. 2

1.3 Način prikupljanja podataka i znanstvene metode ........................................ 2

1.4 Sadržaj i struktura rada .................................................................................. 3

2. BESPOVRATNE POTPORE EU FONDOVA ZA MALA I SREDNJA

PODUZEĆA ........................................................................................................... 5

2.1 Opće informacije o bespovratnim potporama i dosadašnjoj realizaciji ......... 5

2.2 Uvjeti za dobivanje bespovratnih potpora iz EU fondova ............................. 9

3. KONKURENTNOST TURIZMA KAO STRATEŠKI CILJ BESPOVRATNIH

POTPORA EU ...................................................................................................... 13

3.1 Strateški okvir za unapređenje konkurentnosti turizma RH ........................ 13

3.2 Turistički potencijal Istre i Grada Labina kao podloga za apliciranje

projektnih prijedloga ............................................................................................. 15

4. ANALIZA I FINANCIJSKA OCJENA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA HOTELA

PETEANI .............................................................................................................. 24

4.1 Opće informacije o poslovanju investitora .................................................. 24

4.2 Opće informacije o projektnom prijedlogu.................................................. 29

4.3 Usklađenost projektnog prijedloga sa strateškim/planskim dokumentima na

državnoj i lokalnoj razini ...................................................................................... 36

4.4 Analiza poslovanja investitora u projektni prijedlog ................................... 40

4.4.1 Fizički obujam poslovanja ............................................................... 40

4.4.2 Imovina poduzeća "Koral" d.o.o. ..................................................... 42

4.4.3 Finanacijski rezultati poslovanja ..................................................... 46

4.4.4 Osnovni pokazatelji analize poslovanja ........................................... 48

4.5 Planirani ekonomski tok projektnog prijedloga i ekonomski kriteriji

prihvatljivosti ........................................................................................................ 49

4.6 Planirani novčani tok projektnog prijedloga i financijski kriteriji

prihvatljivosti ........................................................................................................ 57

II

5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 60

LITERATURA ............................................................................................................... 63

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 66

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 67

1

1. UVOD

1.1 Predmet i problem istraživanja

Poticaj za pisanje ovog diplomskog rada, koji ujedno čini glavni problem istraživanja,

jest nedovoljna informiranost o financijskoj isplativosti poslovnog ulaganja u procese

planiranja aktivnosti rekonstrukcije, prenamjene i opremanja poslovne građevine u

Labinu. Naime, građevina je istovremeno predmet prijave za bespovratna sredstva EU

fondova iz kojih se namjerava djelomice finacirati. Ista će kao rezultat imati potpuno

opremljen hotel sa 4 zvjezdice koji je orijentiran na pružanje ugostiteljskih usluga hrane

i smještaja domaćim i inozemnim turistima tijekom cijele godine. Kao primjer tvrtke

koja se prijavila za primitak bespovratnih sredstava Europske Unije, temeljem javne

inicijative "Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva" istražuje se poslovanje i razvoj društva "Koral" d.o.o. za ugostiteljstvo,

trgovinu, usluge i turističke agencije, iz Plomina, Vozilići 33B.

Shodno tome, predmet rada obuhvaća istraživanje opravdanosti financiranja prvog

hotela u gradu Labinu uz korištenje bespovratnih sredstava EU fondova, a u namjeri da

investicija oplemeni turističku ponudu grada, te ostvari pozitivan utjecaj na razvoj

turizama regije i zapošljavanje lokalnog stanovništva.

U skladu s problemom i predmetom istraživanja postavljena je radna hipoteza: rezultati

istraživanja o projektu društva "Koral" u sklopu kojeg se namjerava izgraditi odnosno

rekonstruirati i prenamjeniti poslovna građevina u Labinu u hotel sa 4 zvjezdice –

ukazati će na opravdanost financijskog pothvata, uz djelomično financiranje iz vlastitih

sredstava, kao i bespovratnih sredstva EU.

2

1.2 Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja jest pokazati da se obrazloženjem očekivanih ekonomskih i

financijskih kriterija investicije u hotel "Peteani", koja se ujedno uklapa u strateške

ciljeve odgovarajućih planskih dokumenata, može uspješno aplicirati na bespovratne

fondove EU, a time i ostvariti pozitivne efekte na konkurentnost turizma na lokalnom

području. Cilj istraživanja je prikupiti poslovne rezultate društva "Koral" prikazati

poslovne kalkulacije isplativosti i očekivanja od investicije za koju se namjeravaju

koristiti bespovratna sredstva EU, a koja su na taj način u izravnoj vezi sa povećanjem

i/ili unapređenjem efikasnosti, konkurentnosti i produktivnosti.

1.3 Način prikupljanja podataka i znanstvene metode

U svrhu zadovoljavanja navedenih ciljeva diplomskog rada koriste se primarni i

sekundarni podaci. Prikupljanje informacija i podataka iz sekundarnih izvora obavljeno

je pregledom domaće literature, stručnih članaka i internet istraživanjem.

Prikupljanje primarnih podataka obavljeno je metodom intervjua sa vlasnikom društva

"Koral" d.o.o., koji je omogućio pristup ključnim informacijama o investicijskom

projektu koji je predmet ovog diplomskog rada, a temeljem kojih su napravljene

potrebne kalkulacije za dokazivanje ekonomske i financijske isplativosti konkretnog

projekta.

Informacije dobivene istraživanjem teorijski se predstavljaju uz pomoć znanstvenih

metoda: analize, sinteze, indukcije, dedukcije, kompilacije, deskriptivne metode,

statističke metode, te metoda komparacije i generalizacije.

3

1.4 Sadržaj i struktura rada

Diplomski rad obuhvaća istraživanje i fokus na poslovanje "Koral" d.o.o., odnosno na

buduće projekcije poslovanja, u sklopu planirane investicije koja se namjerava finacirati

iz vlastitih sredstava, kao i bespovratnih sredstava Europske Unije. Istraživanje i rezultati

predstavljeni su kroz pet međusobno povezanih dijelova rada:

Uvod predstavlja problem i predmet istraživanja, radnu hipotezu, svrhu i cilj istraživanja,

navodi znanstvene metode korištene u istraživanju i donošenju zaključka istraživanja, te

predstavlja strukturu rada.

Drugo poglavlje pod nazivom Bespovratne potpore EU fondova za mala i srednja

poduzeća bavi se istraživanjem teorijskih informacija o bespovratnim sredstvima EU

fondova i njihovoj dosadašnjoj iskorištenosti na razini RH. U poglavlju se predstavljaju

i uvjeti koje potencijalni korisnici sredstava trebaju ispuniti kako bi se kvalificirali za

njihovo odobravanje.

Treće poglavlje pod nazivom Konkurentnost turizma kao strateški cilj bespovratnih

potpora pruža teorijske informacije o dokumentima, strategijama, programima i

planovima koji su u vezi sa planiranom investicijom. Također, u poglavlju se istražuje

turistički potencijal Istre i Grada Labina kako bi se uvidjelo postoji li temelj za

apliciranje projektnog prijedloga.

Četvrto poglavlje Analiza i financijska ocjena projektnog prijedloga Hotela Peteani

daje potrebne informacije o investitoru, te opće informacije o projektnom prijedlogu

odnosno veličini i strukturi investicije i izvorima financiranja investicije. U sklopu

poglavlja se prilažu pronalasci istraživanja usklađenosti projektnog prijedloga sa

strateškim i planskim dokumentima na državnoj i lokalnoj razini, potom se prikazuje

analiza poslovanja investitora, planirani ekonomski tok projektnog prijedloga i

ekonomski kriteriji prihvatljivosti, planirani novčani tok projektnog prijedloga i

financijski kriteriji prihvatljivosti, te se na kraju daje zaključna ocjena projektnog

prijedloga u korist radne hipoteze.

4

Peto poglavlje pod nazivom Zaključak predstavlja sintezu izloženih rezultata rada.

5

2. BESPOVRATNE POTPORE EU FONDOVA ZA MALA I

SREDNJA PODUZEĆA

Poglavlje teorijski obrađuje temeljnu građu za dobivanje uvida u značenje pojma

bespovratnih sredstava, njihovog korištenja i uvjete za kandidaturu na natječaj kojim se

dodjeljuju bespovratna sredstva. Sadržajno, ova cjelina podijenjena je na cjeline: 1)

Opće informacije o bespovratnim potporama i dosadašnjoj realizaciji i 2) Uvjeti za

dobivanje bespovratnih potpora iz EU fondova.

2.1 Opće informacije o bespovratnim potporama i dosadašnjoj realizaciji

Bespovratna sredstva ili potpore podrazumijevaju financijska sredstva dodijeljena

prijaviteljima čiji su projekti odobreni za financiranje bespovratnim sredstvima EU i

ukoliko su pravilno utrošena, ne moraju se vraćati. Nakon što se projekt prijavitelja

ocijeni uspješnim, odnosno nakon što je zadovoljavajuće obavljen proces prijave,

evaluacije i ugovaranja, sredstva se realiziraju kroz ugovor o bespovratnim sredstvima u

kojem je navedeno za koje su to aktivnosti i nabave namijenjena sredstva (SAFU,

2014).

Pobliže, financijska sredstva EU fondova poduzetnicima u Republici Hrvatskoj

dostupna su kroz bespovratna sredstva tzv. "grant sheme", javne ugovore te posebne

kreditne linije financijskih institucija Europske unije (Prvi korak, 2014). Temeljem

Javnog poziva na dostavu prijedloga projekata za dodjelu bespovratnih sredstava, iz

proračuna Europske Unije, bespovratna sredstva odobravaju se javnim, privatnim i

nevladinim organizacijama koje promiču nekomercijalne ciljeve politike EU. No

bespovratnim sredstvima u pravilu se tek djelomično sufinancira neki projekat, što znači

da u njegovoj realizaciji sudjeluje korisnik sredstava, bilo vlastitim sredstvima ili

sredstvima svojih vjerovnika.

Iznosi kojima se sufinanciraju projekti definirani su u svakom pojedinačnom Pozivu na

dostavu prijedloga projekata, a obično se kreću od 10-50% (Prvi korak, 2014) odnosno:

6

a) 10-25% iznosa sufinanciranja za npr. nevladine organizacije

b) do 50% za malo i srednje poduzetništvo

Hrvatska je za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine koristila instrument

predpristupne pomoći IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance), koji ima

ulogu pripremiti gospodarski sektor za pravilno, zahtjevno, promišljeno, odnosno

uspješno korištenje sredstava kohezijske politike (HGK, 2013).

Tablica 1. Financijski pregled pretpristupnog IPA programa za Hrvatsku

* za razdoblje 2007.-2013.

** potpisan je financijski sporazum

Izvor: HGK (2013), Ususret fondovima kohezijeske politike u Hrvatskoj, str. 14, preuzeto na:

http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/web_publikacija_kohezija_2013.pdf, 18.09.2014.

7

Stopa iskorištenosti, odnosno postotak isplaćenih sredstava (Tablica 1) u odnosu na

dodijeljena sredstava jedan je od najčešćih pokazatelja kojim se mjeri iskorištenost

fondova EU (HGK, 2013, str. 14). Unatoč trendu rasta, Hrvatska je zaključno sa 2012.

godinom imala relativno nizak postotak iskorištenosti sredstava, iako ovdje vrijedi

napomenuti da visok postotak iskorištenosti (kod gotovo svih drugih zemalja EU), ne

znači da su sredstva korištena ekonomično i učinkovito.

Prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013), Republika

Hrvatska je do 2013. godine kroz sve predpristupne fondove dobila na raspolaganje

1,12 milijarde eura. Od tog je iznosa ugovoreno 820 milijuna eura (73,15%). U pogledu

programa IPA koji se počeo provoditi 2007. godine, od 823 milijuna eura za dodjelu,

ugovoreno je 556 milijuna eura (67,5%).1

Vrijednost projekata između 2012.-2013. godine iznosi 309 milijuna eura od kojh je

isplaćeno 238 milijuna eura, dok je u razdoblju između 2007.-2011. ugovoreno tek 247

milijuna eura, a isplaćeno 127 milijuna. Porast realizacije ugovorenih projekata u

spomenutom razdoblju godine iznosi 187%. Nadalje, u prvih šest mjeseci članstva u EU

Hrvatska je na raspolaganje dobila 450 milijuna eura iz EU fondova, koji su namijenjeni

za projektne ugovore tijekom 2014. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

Europske unije (2013).

U tom kontekstu, Hrvatska je stupanjem u punopravno članstvo EU počela koristiti

sredstva iz strukturnih fondova namijenjenih ekonomski slabije razvijenim područjima

odnosno:

· Europskog fonda za regionalni razvoj (eng. European Regional Development

Fund − ERDF)

· Europskog socijalnog fonda (eng. European Social Fund − ESF)

· Kohezijskog fonda (eng. Cohesion Fund - CF)

Osim sredstava iz navedenih fondova, Hrvatskoj je temeljem članstva omogućen pristup

fondovima za finaciranje djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, te ruralnog razvoja,

1 Ovaj će postotak rasti jer se neugovorena sredstva mogu ugovarati i trošiti sve do kraja 2016. godine.

8

(Strukturni i investicijski fondovi, 2014a), kao i za pripremu pristupanja Schengenskom

prostoru i dr. (Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2011, str. 17)

Prema službenom portalu Strukturni i investicijski fondovi (2014b), glede realizacije

bespovratnih sredstava do 2014. godine, podaci istraživanja o iskorištenosti sredstava iz

EU fondova namijenjenih projektima u Hrvatskoj2 pokazuju da je iz predpristupnog

programa IPA u projektima javnih i privatnih organizacija iskorišteno 85,8%

bespovratnih sredstava. Također, od ukupno ugovorenih sredstava koja se u pravilu

mogu koristiti do 2016. godine, 95,3% predviđenih rezultata projekata već je ostvareno.

U trenutku provođenja istraživanja od 390 projekata bilo je završeno 23,96% sa

prosječnom vrijednosti od 180 tisuća eura. Nešto više od 56% projekata provode javne

organizacije, 29% projekata odnosi se na privatne neprofitne organizacije, a 14% na

privatne profitne organizacije. Najviše projekata odobreno je organizacijama s područja

Grada Zagreba koje zauzimaju udio od 30,35% i Osječko-baranjske županije sa udjelom

od 10,75%. Promatrajući glavne regije zemlje, 78,5% svih ugovorenih bespovratnih

sredstava iz IPA-e (81 milijun eura) dobile su organizacije u kontinentalnoj Hrvatskoj,

dok je oko 20% (21,3 milijuna eura) dodijeljeno organizacijama na Jadranu (Strukturni i

investicijski fondovi (2014b).

Prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske Unije (2014), za Republiku

Hrvatsku je iz europskih investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020.

dano na raspolaganje 8,463 milijarde eura. Prema istom izvoru, ta se sredstva koriste u

okviru dva programa:

1) program Konkurentnost i kohezija (6,881 milijarda eura) kojim koordinira

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU

2) program Učinkoviti ljudski potencijali (1,582 milijarde eura) – za koji je

nadležno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Za predmet istraživanja ovog diplomskog rada važan je natječaj za dodjelu bespovratnih

sredstava EU za jačanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih 2 Istraživanje je obuhvatilo 390 od 576 projekata iz sve četiri komponente IPA programa (bez IPARD-a i

programa prekogranične suradnje).

9

poduzeća u okviru kojega će se dodjeljivati bespovratna sredstva za jačanje

konkurentnosti turizma. Financijska sredstva biti će pružena "malim i srednjim

poduzećima koja ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih i

srednjih hotela kao i u razvoj dodatne turističke ponude te jačanje komercijalne

vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa, a u skladu s održivošću i ekološkim

standardima određenima nacionalnim strategijama" (Eurokonzalting, 2014).

Pobliže, projekt investicije izgradnje novog hotela "Peteani" natječe se za bespovratna

sredstva u ukupnom fondu od oko 130 milijuna kuna koji će biti dodijeljeni

poduzetnicima za:

· izgradnju novih hotela ili modernizaciju, podizanje kategorije i proširenje

postojećih hotela s 3 ili više zvjezdica

· prenamjenu postojećih ugostiteljskih smještajnih objekata u hotele s 3 ili više

zvjezdica ili modernizaciju,

· podizanje kategorije i proširenje postojećih hotela što će rezultirati dobivanjem

3 ili više zvjezdica.

Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 26 milijuna kuna, a

najniži 3,8 milijuna kuna. Najviši intezitet potpore koji se može dodijeliti iznosi do 60%

ukupnih prihvatljivih troškova za mala poduzeća (Eurokonzalting, 2014).

2.2 Uvjeti za dobivanje bespovratnih potpora iz EU fondova

Dobivanje bespovratnih sredstava fondova EU je rezultat kompleksnog i detaljnog

procesa ispitivanja i ocjene pojedinog projekta. Iako svaki javni poziv u sklopu

odobravanja bespovratnih sredstava može imati neke specifične (posebne) uvjete,

postoji obrazac prijave i opći uvjeti kojih se moraju pridržavati svi prijavitelji. Dakle, da

bi se prijavitelj mogao natjecati za bespovratna sredstva EU fondova, on mora biti

prihvatljiv po pravilima poziva za dostavu projektnih prijedloga na koji se prijavljuje

(SAFU, 2014).

10

Prijavnica za dobivanje bespovratnih sredstava zahtijeva sljedeće informacije i podatke

(Strukturni i investicijski fondovi, 2014c):

1) podaci o projektu

2) podaci o prijavitelju/projektnom partneru

3) lokacija projekta

4) kratki opis i obrazloženje projekta

5) elementi projekta i proračun

6) analiza troškova

7) raspored provedbe elemenata projekta

8) ukupna vrijednost projekta

9) izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta

10) promidžbene mjere

Kod prijave projekta, prijavitelj treba navesti opis aktivnosti i troškova projekta,

odnosno bespovratna sredstva imaju točno određenu namjenu i moraju se potrošiti roku

određenom ugovorom, te se njihovo raspolaganje od nadležnih tijela prati putem

kontrola i ovjeravanja troškova (SAFU, 2014). Nakon što je projektni prijedlog odabran

za financiranje, isti postaje dio ugovora kojim se dodjeljuju sredstva namijenjena

aktivnostima iz ugovora. Dodijeljena sredstva u vidu proračuna predstavljaju procjenu

troškova i ujedno konačni okvir sredstava koja se mogu utrošiti na projekt. Iznos koji se

po završetku projekta dodjeljuje prijavitelju/investitoru jednak je stvarnom iznosu koji

je potrošio na prihvatljive aktivnosti i na prihvatljiv način (Strukturni i investicijski

fondovi, 2014d).

Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga definira vrstu aktivnosti koja će se njime

financirati i tip prijavitelja koje planira financirati. Uvjeti za dobivanje bespovratnih

sredstava u glavnini zahtijevaju da (Strukturni i investicijski fondovi, 2014d):

· korisnik sredstava osigura novčani tijek i financiranje svih troškova projekta

(prihvatljive i neprihvatljive izdatke)

· korisnik informira/izvješćuje nadležno tijelo putem;

a) Izvješća o napretku – u roku od 15 kalendarskih dana nakon isteka svaka tri

mjeseca provedbe projekta

11

b) Završnog izvješća o provedbi projekta – u roku od 30 kalendarskih dana

nakon posljednjega dana razdoblja provedbe projekta

c) Izvješća nakon provedbe projekta – u roku od 30 kalendarskih dana nakon

isteka svake uzastopne godine od dana odobrenja Završnog izvješća, a

dostavlja se tijekom 5 godina od dana završetka projekta

· korisnik sredstava samostalno preuzima odgovornost prema trećim stranama,

uključivo odgovornost za štetu ili ozljedu bilo koje vrste pretrpljene tijekom

provedbe projekta ili kao posljedicu provedbe projekta

· korisnik ne smije sufinancirati troškove za projekt istovremeno iz drugih javnih

izvora

· korisnik je dužan dostaviti projektni plan nabave u roku od 10 dana od dana

potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a koji mora sadržavati

informacije o svakoj nabavi potrebnoj za provedbu projekta, svim postupcima,

rokovima izvršenja nabave i dr.

· korisnik može odlučiti hoće li bespovratna sredstva koristiti za već plaćene

izdatke, izdatke koji još nisu plaćeni ili njihovu kombinaciju. Međutim, svi

troškovi projektnog prijedloga moraju biti utvrdivi i provjerljivi, te zabilježeni u

računovodstvenim evidencijama

· iznosi i uvjeti za korištenje predujma za projekt određeni su u posebnim

uvjetima, ali nikako ne mogu prelaziti 30% odobrenih bespovratnih sredstava

· ukupan iznos koji se plaća korisniku bespovratnih sredstava ne smije prelaziti

maksimalni iznos propisan u posebnim uvjetima u apsolutnom iznosu. Iznos se

plaća primjenom omjera između bespovratnih sredstava za koju je preuzeta

obveza i ukupnih prihvatljivih izdataka predviđenih ugovorom, naspram

provjerenih prihvatljivih izdataka, odobrenih u svakom Zahtjevu za nadoknadom

sredstava, tijekom provedbe projekta ili završnom zahtjevu za nadoknadom

sredstava.

· korisnik mora omogućiti svim nadležnim organima i tijelima vršenje provjera na

licu mjesta, praćenje provedbe projekta i vršenje postupka revizije,

· korisnik se obvezuju čuvati povjerljivost svih dokumenata, informacija ili drugih

materijala koji su predmetom povjerljive komunikacije u razdoblju od najmanje

5 godina nakon završetka projekta

12

· korisnik mora poduzeti najmanje jednu mjeru za obavještavanje javnosti da EU

sufinancira njegov projekt

· korisnik mora završiti projekt, odnosno isporučiti projektne rezultate, a

prihvatljive troškove ostvariti do kraja razdoblja provedbe

· korisnik se obavezuje da će vratiti sve preplaćene iznose koje duguje u roku od

60 kalendarskih dana od dana izdavanja obavijesti

· korisnik ima pravo raskinuti ugovor u bilo kojem trenutku, pod uvjetom da se

sredstva isplaćena prema ugovoru u cijelosti vrate

Društvo "Koral" u ulozi prijavitelja za bespovratna sredstva EU ne posjeduje projektno

iskustvo u provedbi projekata koji se financiraju bespovratnim sredstvima Europske

unije. Sukladno navedenom, kako bi se ispunili uvjeti za dobivanje bespovratnih

sredstava, prijavitelj je odabrao angažirati konzultantsku tvrtku koja posjeduje

odgovarajuća stručna znanja i iskustvo za taj posao.

13

3. KONKURENTNOST TURIZMA KAO STRATEŠKI CILJ

BESPOVRATNIH POTPORA EU

Kako bi se istražili dokumenti, strategije, programi i planovi koji su u izravnoj vezi sa

unapređenjem konkurentnosti, kao i potencijal okoline u kojoj investitor namjerava

financirati u novi turistički objekt, dana su poglavlja: 1) Strateški okvir za

unaprijeđenje konkurentnosti turizma RH i 2) Turistički potencijal Istre i Grada

Labina kao podloga za apliciranje projektnih prijedloga.

3.1 Strateški okvir za unapređenje konkurentnosti turizma RH

Gospodarske prilike u Hrvatskoj zahtjevaju od poduzetnika da poduzetničkim duhom,

trudom, brigom i razvojem, te jačanjem konkurentnosti na tržištu potaknu gospodarski

rast na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Prema važećoj desetogodišnjoj "Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine",

priorieti razvoja Republike Hrvatske su: pametan rast, održiv rast i uključiv rast. U tom

kontekstu, javna politika države iz 2010. godine u području turizma usklađena je sa

okvirom za turizam u Europi i glasi "Europa, svjetska turistička destinacija broj 1 – novi

politički okvir za turizam u Europi".

Ova politika ima za cilj:

· stimulirati konkurentnost europskog turističkog sektora

· promicati razvoj održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma

· konsolidirati imidž i profil Europe kao skupine održivih i visoko kvalitetnih

destinacija

· maksimalno iskoristiti potencijal EU financijskih politika i instrumenata za

razvoj turizma

U "Strategiji razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020." (dalje u

tekstu: Strategija razvoja), kao cilj razvoja poduzetništva navodi se postizanje

14

konkurentnog i ravnomjernog razvijenog hrvatskog malog gospodarstva, koje se temelji

na:

· rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

· kontinuiranom povećanju izvoza

· visokom stupnju inovacija

· kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu

· inovativnom proizvodnom procesu

· povoljnom poslovnom okruženju

· olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima, kako bi se održale

povoljne stope rasta, te dostigli najviši EU standardi

Također, strategija "Operativni program regionalna sigurnost 2007.-2013." (dalje u

tekstu: OPRK), između ostalog, orijentirana je na poboljšanje konkurentnosti u RH na

regionalnoj razini. Naime, OPRK podržava razvoj konkurentnosti kroz održivi rast

produktivnosti, jačanje domaćih poduzeća u odnosu na međunarodnu konkurenciju i

utjecaj na poboljšanje ključnih elemenata/uvjeta koji osiguravaju pozitivno poslovno

okruženje.

Nadalje, "Program dodjele državnih potpora za povećanje gospodarske aktivnosti i

konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva" kojim se financiraju projekti u okviru

OPRK, naglašava sljedeće: "Regionalna potpora se odobrava za nova ulaganja s ciljem

potpore konkurentnosti, uključujući i konkurentnosti u sektoru turizma" (Ministarstvo

poduzetništva, 2013).

Posljednji strateško planski dokument u ovom poglavlju obuhvaća javni poziv za

dostavu projektnih prijava "Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog

i srednjeg poduzetništva". Potpore se pružaju za dvije vrste projekata koji predstavljaju

različite sektore hrvatskog gospodarstva, odnosno za "Konkurentnost malih i srednjih

poduzeća" i "Konkurentost turizma". U potonju spada projektni prijedlog prijavitelja.

15

3.2 Turistički potencijal Istre i Grada Labina kao podloga za apliciranje

projektnih prijedloga

Kako bi se provela kvalitetna i opsežna analiza potražnje za proizvodama/uslugama

koje bi se pružale u sklopu novog objekta, nužno je informirati o tržištu i potencijalima

njegova rasta i razvoja.

Istra je najveći hrvatski poluotok koji je tijekom povijesti uspio sačuvati iskonske

prirodne vrijednosti, zbog čega se redovito naziva plavo-zeleno srce Mediterana.

Nadaleko poznata istarska gostoljubivost često je razlog vraćanja gostiju, koji se rado

prepuštaju blagoj mediteranskoj klimi toplom moru i prosječnoj ljetnoj temperaturi

zraka od 25oC. Tome u prilog ide podatak da su sunce i more glavni razlozi odlaska na

godišnji odmor 40% turista u 2012. godini, što je porast sa 28% u 2011. godini (Golja,

2013). Čak 45% gostiju između 25-54 godine godišnji odmor bira ovisno o destinaciji

koja im pruža željeno sunce i more, 20% odlučuje ma temelju prirodnih ljepota, a 19%

na prvom mjestu traže kulturne sadržaje. Ono što je Istri pribavilo epitet ekološkog i

zdravog turističkog odredišta su upravo njene dražesne skrovite uvale, zaljevi, stjenoviti

mirisni grebeni i čiste istarske plaže. Brojna posjećenost poluotoka ujedno je i

posljedica njegove bogate povijesti, jedinstvene tradicije i običaja koji zadivljuju turiste,

te domaćih gastronomskih recepata u kojima turisti mogu svakodnevno uživati. Prema

svemu navedenom, Istra kao šira destinacija predstavlja iznimno privlačan turistički

proizvod za brojne turiste i posjetitelje (Tablica 2).

16

Tablica 2. Potražnja prema turističkim noćenjima, noćenja turista u Istri u razdoblju

od I. – IX. 2013.

Razdoblje

Broj noćenja

(u 000)

Struktura u

odnosu na ostatak

RH

% promjene

I-IV mjesec 751 27,5% 9,2

V-VI mjesec 3.867 33,5% 0,9

VII-VIII mjesec 11.842 29,5% 2,8

IX mjesec 2.476 32,2% 2,2

Ukupno I-IX 18.936 30,5% 2,3

Izvor: Institut za turizam (2013),Hrvatski turizam u brojkama, Vol. 7, br. 3, str. 6 pregledano na:

http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski -turizam-u-brojkama-2013-Broj-03.pdf

Ljetni mjeseci su i dalje najzastupljeniji, međutim ostvaruje se i cjelogodišnje

poslovanje hotelskih objekata, što je moguće iščitati iz strukture ostvarenih noćenja

istarske regije u odnosu na ostatak Republike Hrvatske. Prema Institutu za turizam

(2013, str. 6), turistički promet zabilježen u prvih devet mjeseci na poluotoku Istri

pokazuje da je ona najjača turistička regija u zemlji s oko 19 milijuna noćenja, što čini

30,5% ukupnih noćenja. Nakon Istre dolaze Kvarner (19%), splitska regija (18%),

zadarska regija (11%), dubrovačka regija (8%), šibenska regija (7%), te regija Lika-

Karlovac (4%). Od siječnja do lipnja 2013. godine, od ukupno 62,1 milijun noćenja,

24% je ostvareno u hotelima, 26% u kampovima, dok je najviše noćenja sa udjelom od

36% zabilježeno u privatnom smještaju. Preostala noćenja su ostvarena u turističkim

naseljima i apartmanima (7%), te ostalom smještaju (8%).

U cijeloj 2013. godini najviše dolazaka i noćenja ostvareno je na području Istre, gdje je

ostvaren porast dolazaka gostiju od 1% na ukupno 3,123 milijuna, te porast noćenja od

0,3% na ukupno 22,047 milijuna (Erdelja i Romić, 2014). Pritom je neophodno

istaknuti da su postignuti i pozitivni rezultati pred i post-sezone, što produljuje

turističku sezonu.

17

No turistički potencijal Istre i Grada Labina još je uvijek nedovoljno iskorišten, odnosno

postoji značajan prostor za proširenje ponude i rast dolazaka turista.

Tablica 3. Promet turista u naseljima primorskih gradova i općina, 2011.-2013. godine

Lokacija Opis 2011. 2012. 2013.

Općina Kršan

Turisti 3.808 4.124 -

Noćenja 28.504 31.067 -

Vozilići Turisti 588 653 -

Noćenja 4.429 5.158 -

Plomin Luka

Turisti 254 338 -

Noćenja 2.571 3.325 -

DZS, (2011-2013), Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2012., str. 28, pregledano na:

http://www.dzs.hr/

Kako je prikazano Tablicom 3, na razini općine, porast dolazak turista ostvaren je na

razini od 8,29%, a noćenja od 8,91%. Za hotel "Flanona" važan je podatak da je mjestu

Vozilići zabilježen porast turista za 11,05% i noćenja za 16,45%, dok je u obližnjem

mjestu Plomin Luka boravilo 33,07% više gostiju nego godinu prije i ostvarilo 29,32%

više noćenja.

Kada se tržište potražnje promotri u užem okruženju lokacije od interesa projekta,

nužno je predstaviti grad Labin koji u potpunosti reflektira sve glavne značajke

istarskog turizma. Srdačan i miran gradić ima izuzetno bogatu povijest, čemu svjedoči

prvo spominjanje imena grada u antičko doba pod nazivom Albona ili Alvona u 2.

stoljeću pr. Kr. U novije doba, povijest grada jedan je od atributa temeljem kojeg

lokalni turizam u posljednjih desetak godina dobiva sve važniju ulogu. Turizam je sve

važnija gospodarska grana što se manifestira kroz razvitak malih i srednjih poduzeća, a

u pogledu smještajnih kapaciteta, investicije u rekonstrukciju hotela dovele su do

znatnih poboljšanja usluga, što je donijelo i povoljne ekonomske rezultate (Labin.hr,

2014).

18

Labin se nalazi na istočnoj obali Istre u blizini turističkog mjesta Rabac, koji je nekada

bio malo ribarsko mjesto, ali je zbog svojih atrakcija postalo posjećena turistička

destinacija. Gosti koji dolaze u Labin, mogu započeti svoju istarsku avanturu dolaskom

osobnim automobilom ili doputovati iz drugih istarskih destinacija kao npr. avionom u

pulsku zračnu luku, kao i uploviti brodom iz Venecije. Labin je pristupačan gostima

zbog njegove gotovo praktične geografske lokacije između Opatijske rivijere i grada

Pule, što je moguće potvrditi i posljednjim podacima Turističke zajednice Labin (dalje u

tekstu: TZL), koji pokazuju da je u 2012. godini u odnosu na godinu ranije ostvaren

porast dolazaka turista od oko 6% i porast noćenja za 5%.

Tablica 4. Turistička zajednica Labin, dolasci i noćenja turista, 2011.-2012.

Opis

Dolasci Noćenja

2011. 2012. Index 2011. 2012. Index % učešća u noćenjima

Ukupno strani turisti 185.512 196.199 106 1.213.987 1.280.042 105 96,97

Ukupno domaći

turisti 8.444 8.938 106 40.502 40.024 99 3,03

Sveukupno 193.956 205.137 106 1.254.489 1.320.066 105 100,00

Izvor: Turistička zajednica Labin (2013), Osnovni pokazatelji turističke sezone 2012. na području grada

Labina

Inozemni gosti ostvarili su 96,97% noćenja (Tablica 4), a domaći gosti su ostvarili

3,03% noćenja. Prema podacima Turističke zajednice Labin (2013, str. 20) u pogledu

kriterija ostvarenog udjela u dolascima, u 2012. godini, najjača emitivna tržišta grada

Labina (74%) čine: Njemačka (31%), Austrija (13%), Italija (10%), Češka (8%),

Slovenija (8%) i Francuska (5%). Po ostvarenim noćenjima na prvom su mjestu, kao i

prethodne godine Nijemci (37,73%), Austrijanci (10,56%), Česi (8,6%), Talijani

(8,48%), Slovenci (5,54%), Nizozemci (5,18%), Francuzi (3,83%), Poljaci (2,49%),

Mađari (2,25%), Slovaci (2,21%), Rusi (1,42%), Belgijanci (1,19%) i Englezi (1,18%).

U odnosu na prethodnu godinu, isti izvor (Turistička zajednica Labin, 2013, str. 20)

pokazuje da najzapaženiji porast broja noćenja bilježe gosti iz Nizozemske (+20%),

19

Belgije (+14%), Njemačke (+12%), Rusije (+11%), Mađarske (+10%), Austrije (+7%) i

Češke (+1%). Pad noćenja u odnosu na 2011. ostvarili su gosti iz Velike Britanije (-

24%), Francuske (-16%), Italije (-10%) i Slovenije (-4%). Inozemni gosti u nekom

objekata prosječno borave 6,52 dana, dok se domaći gosti zadržavaju prosječno 4,48

dana, pa je prosječni boravak svih gostiju 6,52 dana.

20

Grafikon 1. Turistička zajednica Labin, noćenja po mjesecima, 2006.-2012.

Izvor: Turistička zajednica Labin (2013), Osnovni pokazatelji turističke sezone 2012. na području grada

Labina

0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000

Siječanj

Veljača

Ožujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Rujan

Listopad

Studeni

Prosinac

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

21

Grafikon 1 prikazuje porast noćenja tijekom godina u razdoblju između 2006.-2012., te

je najveći broj odnosno 27% ukupnih noćenja 2012. ostvareno je u kolovozu, u srpnju

nešto manje 25%, u lipnju i rujnu po 13%, u svibnju 7%, travnju 6% te listopadu 5%.

Dva glavna mjeseca turističke sezone, srpanj i kolovoz, zajedno su ostvarili 52%

ukupnih noćenja, a ukoliko im se probroje lipanj i rujan, sumarno je u 4 mjeseca

ostvareno 78% ukupnih noćenja, dok na predsezonu i posezonu otpada 22% noćenja. U

ostalim mjesecima potražnja je iznimno velika tijekom međunarodnih blagdana i

praznika kao što su Božić, Uskrs, te Nova godina itd., kada se potražnja u velikoj mjeri

približava intenzitetu uobičajenom za ljetne mjesece.

Tablica 5. Turistička zajednica Labin, noćenja po vrstama smještaja, 2011.-2012.

Opis Noćenja

2011.

Noćenja

2012. Index

Kapaciteti

2011.

Kapaciteti

2012.

Dani

punjenja

2011.

Dani

punjenja

2012.

Hoteli i hotelski

apartmani 811.677 834.963 103 5.418 5.418 149,82 154,11

Mali hoteli/

pansioni Rabac 13.313 11.588 87 100 100 133,13 115,88

Pansioni Labin 3.282 3.181 97 31 31 105,87 102,61

Kamp 164.457 169.489 103 1.800 1.800 91,37 94,16

Privatni smještaj

Rabac 160.652 166.859 104 2.232 2.312 71,98 72,17

Privatni smještaj

Labin 70.413 94.865 135 1.109 1.504 63,49 63,08

Privatni smještaj

Nedešćina 30.695 39.121 127 521 642 58,92 60,94

Sveukupno 1.254.489 1.320.066 105 11.211 11.807 110,71 111,80

Izvor: Turistička zajednica Labin (2013), Osnovni pokazatelji turističke sezone 2012. na području grada

Labina

22

U 2012. godini u hotelima i apartmanima ostvareno je 63% ukupnih noćenja (Tablica

5), u sklopu privatnog smještaja 23%, u kampovima 13%, a u malim hotelima i

pansionima ostvareno je 1% od ukupnih noćenja. U odnosu na 2011. godinu smještajni

kapacitet je povećan za 596 kreveta (5%) i to u privatnom smještaju.

Povećana potražnja za turističkom ponudom već je prisutna u TZL, kao i na području

cijele Republike Hrvatske u kojoj je tijekom 2013. godine u turističkim zanimanjima od

siječnja do rujna novozaposleno je 32,9 tisuće ljudi ili 18,2 % (Erdelja i Romić, 2014).

Smještajni kapaciteti na području TZL u 2012. iznose ukupno 11.807 ležaja/mjesta i to

(Grafikon 2):

· 5.549 ležaja u hotelima, hot.apartmanima, malim hotelima i pansionima

· 1.800 mjesta u kampu

· 4.458 ležaja u privatnom smještaju

Grafikon 2. Turistička zajednica Labin, smještajni kapaciteti u gradu Labinu, 2012.

Izvor: Turistička zajednica Labin (2013), Osnovni pokazatelji turističke sezone 2012. na području grada

Labina

Prosječno su ukupni kapaciteti na području u toku 2012. godine bili popunjeni 111,81

dana što je porast od 1,10 dana u odnosu na 2011. godinu.

47%

15%

38% Hoteli, hot. apartmani, mali

hoteli, pansioni

Kampovi

Privatni smještaj

23

Temeljem prethodno prikazanog i pojašnjenog, moguće je ustvrditi da postoje

neiskorištene prilike i značajan ekonomski prostor koji može pridonijeti oživljavanju

turističkog tržišta u gradu Labinu.

24

4. ANALIZA I FINANCIJSKA OCJENA PROJEKTNOG

PRIJEDLOGA HOTELA PETEANI

U prethodnim poglavljima istražene su bespovratne potpore iz EU fondova za mala i

srednja poduzeća, te strateški okvir za unapređenje konkurentnosti turizma RH. U ovom

poglavlju istraživanje se konkretno usmjerava na sljedeće tematske jedinice rada: 1)

Opće informacije o poslovanju investitora, 2) Opće informacije o projektnom

prijedlogu, 3) Usklađenost projektnog prijedloga sa strateškim/planskim

dokumentima na državnoj i lokalnoj razini, 4) Analiza poslovanja investitora u

projektni prijedlog, 5) Planirani ekonomski tok projektnog prijedloga i ekonomski

kriteriji prihvatljivosti, 6) Planirani novčani tok projektnog prijedloga i financijski

kriteriji prihvatljivosti i 7) Zaključna ocjena projektnog prijedloga.

4.1 Opće informacije o poslovanju investitora

Prijavitelj i vlasnik društva, gospodin Sergio Peteani, započeo je svoju poduzetničku

djelatnost osnivanjem obrta za ugostiteljstvo "Koral" 1988. godine. Za obavljanje

ugostiteljske djelatnosti u Plomin Luci (Općina Kršan) kupljen je novi montažni objekt

kategoriziran kao objekt brze prehrane tipa II. Godine 1995. obrt "Koral" zakupio je

svoj prvi poslovni prostor u vlasništvu HEP-a3 u vidu poslovnog objekta na rivi u

Plomin Luci. Nakon financijskog poduhvata objekt je preuređen u restoran "Riva", koji

započinje s radom 1996. godine na površini od ukupno 206 m2, sa kapacitetom primitka

70 gostiju. Objekt je do 2005. godine vršio usluge pripreme i prodaje jela i pića.

Slijedom pozitivnog financijskog poslovanja tijekom proteklih godina, investitor 2006.

godine zakupljuje drugi poslovni prostor, restoran "Vidikovac" koji se nalazi usklopu

bivšeg motela "Vidikovac" na lokaciji Plomin. Restoran koji je smješten na prvom katu

može primiti do 100 gostiju, dok se na dvije donje etaže nalaze smještajni kapaciteti.

Kontinuirani rast daljnjeg poslovanja investitoru je omogućilo daljnje napredovanje i

3Hrvatska Elektroprivreda.

25

širenje, te se 2009. godine osniva "Koral" društvo s ograničenom odgovornošću za

ugostiteljstvo, trgovinu, usluge i turistička agencija.

Uskoro se objekt "Vidikovac" zakuljuje u cjelosti, te se nakon ulaganja u adaptaciju

smještajnog dijela objekta 2010. godine otvara prvi hotel sa 3 zvjezdice u općini Kršan

pod nazivom "Flanona". Istovremeno je provedeno pripajanje obrta "Koral"

novoosnovanom društvu "Koral" kao njegov pravni sljednik. Na ukupnoj površini

objekta od 600 m2, kapacitet hotela obuhvaća 10 dvokrevetnih soba, odnosno 20

ležajeva. Lokacija hotela je karakteristična i poznata gostima, prvenstveno široj lokalnoj

zajednici iz razloga dugotrajnog poslovanja njegovog prethodnika, spomenutog motela

"Vidikovac". Osim povijesnim obilježjima, specifična arhitektonska kružna građa hotela

obiluje terasama sa kojih se pruža jedinstveni pogled na Kvarner, te otoke Cres i Lošinj.

Dodatna pogodnost same lokacije jest i ta što se nalazi na polovici puta državne ceste

D66 Pula – Rijeka, što olakšava pristizanje gostiju. U isto vrijeme, njena je osobita

značajka upravo izoliranost od gradske buke. Prepoznavši njegove glavne prednosti,

gosti objekta nerijetko planinare po obroncima Učke i Sisola iznad hotela, rekreiraju se

vožnjama biciklom ili se odmaraju pored netaknutih divljih plaža u okolici.

Potražnja za smještajnim i restorantskim uslugama hotela "Flanona" objektu omogućava

cjelogodišnje poslovanje, što ujedno održava potražnju za radnom snagom, te društvo

zapošljava 19 radnika.4

Prema svemu navedenom, investitor trenutno posluje na dvije lokacije odnosno u

sklopu dva profitna centra:

1) Lokacija Plomin Luka – restoran Riva; prostor u vlasništvu društva HEP d.d.

Zagreb

2) Lokacija Plomin – profitni centar hotel "Flanona"; objekt u vlasništvu trgovačkog

društva "Ambassadors Club", d.o.o. iz Zagreba

Krajem 2013. godine vlasnik/prijavitelj za bespovratna sredstva EU fondova, otkupio je

poslovnu građevinu u Labinu, unutar kontaktne zone starog grada Labina. To

4Podatak na dan 31.12.2013.

26

podrazumijeva područje u kojem se ograničavaju aktivnosti s ciljem zaštite kulturnih

vrijednosti jezgre koju okružuje kontaktna zona. Temeljem navedenog, objekt se vodi

kao kulturno dobro, a predmet je namjerava se adaptirati u hotel sa 4 zvjezdice koji će

imati pozitivan utjecaj investicije na turizam regije i zapošljavanje lokalnog

stanovništva. Također, objekt predstavlja investiciju koju prijavitelj u vidu projekta

kandidira na Javni poziv na dostavu projektnih prijava: "Povećanje gospodarske

aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva."

Tablica 6. Podaci o poduzeću "Koral" d.o.o.

Sjedište: Plomin, Vozilići 33B, Općina Kršan

Registracija: Trgovački sud u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, br. MBS:130039256

Područja djelatnosti:

· usluge smještaja u objektu hotel "Flanona", 3 zvjezdice, na lokaciji

Plomin bb, Plomin noćenje s doručkom, polupansion, puni pansion

· ugostiteljske usluge prehrane i pića u restoranu hotela "Flanona",

· ugostiteljske usluge prehrane i pića u restoranu "Riva", Plomin,

Plomin Luka

Vlasnička struktura: Sergio Peteani , osnivač i jedini član d.o.o.

Članovi Uprave:

Sergio Peteani, član uprave; zastupa samostalno i pojedinačno

Armanda Peteani , supruga, član uprave; zastupa samostalno i

pojedinačno

Upisani temeljni kapital: 270.000,00 kn

Izvor: Dokumentacija prijavitelja/investitora - Povijesni izvadak iz sudskog registra

Prema tome, poduzeće prodaje usluge koje se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe;

usluge smještaja i ugostiteljske usluge restorana. S gledišta potražnje, djelatnost

poduzeća obuhvaća usluge visoke dohodovne i cjenovne elastičnosti. Međutim,

izuzetno je važno tržište poduzeća "Koral" analizirati prema užim kriterijima, odnosno

prema lokaciji objekata, za što se kao referentna lokacija uzima hotel "Flanona".

Cjelogodišnje poslovanje hotela "Flanona" zahtijeva stalnu prisutnost stručne radne

snage u objektu. U posljednje tri godine trend zaposlenosti je stabilan, odnosno uz 18

27

zaposlenih u 2013. godini poslovanje je omogućilo zapošljavanje još jednog radnika

srednje stručne spreme u 2014. godini, koja je s obzirom na granu poslovanja, ujedno i

najzastupljenija (84,20%).

Tablica 7. Stručna struktura radne snage, 2011.-2013. godine

Zanimanje 2011. 2012. 2013.

Konobar 6 6 6

Kuhar 8 8 9

Čistačica 2 2 2

Recepcioner 1 1 1

Voditelj 1 1 1

Ukupno 18 18 19

Izvor: Dokumentacija hotela "Flanona"

Promatranje stručne spreme zaposlenika hotela "Flanona" (Tablica 7), daje uvid u

sadašnje, ali i buduće potrebe objekta. Naime, u cijelom promatranom periodu hotel

zapošljava najviše kuhara, a prema podacima iz 2013. godine, ovo zanimanje čini

47,36% zaposlenika. Zanimanje konobara zastupljeno je sa udjelom od 31,57%, dok

ostala zanimanja čine 21,06%.

Hotel raspolaže podacima o starosnoj strukturi zaposlenih, temeljem kojih se može

vidjeti da je tijekom 2011. i 2012. godine bilo je najviše zaposlenih u dobi između 36-

45 godina (44,4%), a potom slijedi dobna skupina između 26-35 godina (38,8%). U

2013. godini struktura se mijenja, te dolazi do izmjene zaposlenika, čija starosna dob

sada pretežno prevladava u skupini od 26-35 godina ili 47,36% (Urbis 72, str. 15).

U ovom kontekstu, također je važno napomenuti plaće zaposlenog osoblja, koje

rangiraju u dohodovnom rangu od 3.300,00-4.400,00 kn. Prlikom određivanja visine

osobnog dohotka, postoji hijerarhijski pristup, te se najviše plaća voditelj hotela čiji je

dohodak 11,9% viši od recepcionera, a zatim slijede kuhari, konobari i čistačice sa

razlikom dohotka od 4-7%.

28

Hotel "Flanona" smješten je na istočnoj istarskoj obali, odnosno na glavnoj obalnoj

prometnici koja iz Pule vodi prema Rijeci, između mjesta Plomin i Brseč. Hotel privlači

veliku pažnju i interes gostiju upravo zbog svog atraktivnog izgleda zaobljene

arhitekture smještene na rtu nadmorske visine od 246 m, te otvorenog pogleda na

Kvarnerski zaljev i otoke. Tako se veliki broj gostiju na proputovanju zaustavlja u

objektu gdje potražuju ugostiteljske ili smještajne usluge, te se u prosjeku zadržavaju

1,72 dana. Hotel posluje tijekom cijele godine, no značajnija popunjenost bilježi se za

vrijeme ljetnih mjeseci, kada se gosti zadržavaju i po 10-tak dana.

Tablica 8. Postojeće prodajne cijene, 2013. godina (u kn sa pdv-om)

Opis/vrsta robe Predsezona i

podsezona Glavna sezona

Dvokrevetna soba (za 1 osobu) 450,00 520,00

Dvokrevetna soba sa terasom (za 1 osobu) 450,00 600,00

Dvokrevetna soba (za 2 osobe) 570,00 680,00

Dvokrevetna soba sa terasom (za 2 osobe) 570,00 780,00

Izvor: Dokumentacija hotela "Flanona"

Tablica 8 prikazuje cjenik hotela "Flanona" u glavnoj sezoni i razdobljima izvan nje sa

razlikama u cijeni od 15,50% za dvokrevetnu sobu za 1 osobu do 36,84% za

dvokrevetnu sobu s terasom za 2 osobe. Čak 50% posjeta restoranu čine individualni

gosti koji su obično na proputovanju, dok izletnici koji ciljano posjećuju objekt čine

30% gostiju. U objektu se održavaju i obiteljska okupljanja radi proslave vjenčanja,

krštenja, rođendana i sličnih prigoda.

Glavno tržište poduzeća prema nacionalnosti gostiju čine njemački i talijanski turisti

koji zajedno čine 36% gostiju, zatim hrvati (12%), austrijanci (10%) i ostali gosti.

Prema starosnoj dobi, najviše posjetitelja (55%) čine osobe mlađe i srednje dobi između

26-49 godina. Glavno tržište smještajne jedinice hotela "Flanona" čine gosti koji često

29

putuju zbog poslovnih ili privatnih obaveza. U manjem dijelu, kroz konzumaciju usluga

a la carte restorana hotela "Flanona", prisutno je i lokalno stanovništvo.

Kao mogući nedostatak objekta može se navesti izostanak uređenog pristupa plaži, te je

najbliži pristup moru makadamski put koji vodi do prve plažene udaljene 1000 m.

Također, zbog strme konfiguracije terena, mogućnosti prostornog širenja i

oplemenjivanja sadržaja hotelskih prostora i sadržaja su ograničene. U samoj blizini

hotela "Flanona" nema hotelskih ni drugih sličnih smještajnih objekata, a lokacijski mu

je najbliži hotel "Marina" u Mošćeničkoj Dragi. Prema južnoj strani istarskog

poluotoka, najbliži hotelski objekti nalaze se u mjestu Rapcu, koji je 5 km udaljen od

obližnjeg Labina. Spomenuta mjesta u ljetnim mjesecima imaju značajniju

koncentraciju gostiju koji borave u brojnim hotelima, što pogoduje stvaranju velikih

gužvi za vrijeme ljetne sezone. Ciljana skupina gostiju hotela "Flanona" definirana je

kao stanovništvo europskog kontinenta s preferecijama boravka u prirodi i sakupljanja

samoniklog bilja. Prema tome, objekti u okolnim mjestima privlače goste koji traže

turističku ponudu suprotnih obilježja, zbog čega ne predstavljaju izravnu konkurenciju

investitoru.

4.2 Opće informacije o projektnom prijedlogu

Do sada je utvrđeno da je poslovna zgrada koja predstavlja temelj investicijskog

projekta u vlasništvu investitora, te da postoji poslovno iskustvo vlasnika u vođenju

hotela. Također, prisutna je podrška Grada Labina za provođenje projekta u vidu

interesa Grada za otvaranjem prvog hotelskog objekta u gradu, podrška LAG-a Istočna

Istra,5 kao i podrška TZ Grada Labina.

Konkretni ciljevi projekta su:

1) povećanje kategorije hotela odnosno kvalitete i sadržaja pruženih usluga

5 Lokalna akcijska grupa.Cilj djelovanja Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna Istra je pomoći ljudima,

udrugama, poduzećima i ostalim subjektima u ruralnim područjima da ocjene potencijal svojeg područja, te da se potakne provedba integriranih i kvalitetnih strategija održivog razvoja.

30

2) povećanje kapaciteta (postojeći hotel ima 10 dvokrevetnih soba; novi hotel se

planira izgraditi sa 14 soba

3) povećanje cijene usluga: sadašnja prosječna cijena usluge smještaja (2013.) je

556,00 kn; predviđena prosječna cijena smještajnih usluga u novom hotelu je

595,00 kn/soba

4) popunjenost kapaciteta: popunjenost postojećeg hotela, ostvarena u 2013. godini

je 33%; očekuje se da će novi hotel ostvariti 39% popunjenosti

5) prihodi od usluga smještaja: u sadašnem hotelu iznose673.000kn godišnje

(2013.); u novom hotelu očekuju se prihodi od 1,29 mil. kuna

6) prihod po smještajnoj jedinici: sadašnja vrijednost prihoda (2013.) po

smještajnoj jedinici iznosi 67.350 kn; očekuje se da će ostvariti prihod po

smještajnoj jedinici u novom hotelu u iznosu od 92.486 kn

7) prihod po zaposlenom: u sadašnjem poslovanju (2013.) iznosi 325.000 kn; u

novom objektu očekuje se prihod po zaposlenom od 394.000 kn, odnosno na

razini cijelog poduzeća nakon pokrenute investicije očekuje se produktivnost od

333.000 kn /po radniku

8) broj noćenja: u 2013. postignuto je 2.048 noćenja; u 2018. godini očekuje se

3.630 noćenja samo za novi hotel "Peteani", odnosno ukupno na razini cijelog

poduzeća 5.678 noćenja

Opisani ciljevi namjeravaju se postići djelomično uvođenjem nove tehnologija koja se

sastoji od:

1) implementiranja softvera aplikacije "smart room" - pametna soba

Primjenom takvog rješenja moguće je izvršiti rezervaciju putem interneta, kontrolirati

temperaturu, rasvjetu, trošenja električne energije i dr. u hotelskim sobama.

Održavanjesoba je također obuhvaćeno putem "smart room" rješenja koje osoblju za

čišćenje i održavanje omogućuje pregled i jednostavno ažuriranje statusa soba. Softver

se lako povezuje sa sustavom minibara koji automatski bilježi potrošnju stavki u

stvarnom vremenu.

2) implementiranje integrirane aplikacije koja omogućuje učinkovito upravljanje

hotelom

31

Integriranom aplikacijom omogućeno je učinkovito upravljanje hotelom a povezuje

recepciju, računovodstvo sa zalihama, održavanje soba tj.planiranje aktivnosti osoblja,

marketing i upravljanje odnosa sa gostima, restoran i bar s podrškom za "touch screen"

uređaje, upravljanje online i klasičnim rezervacijama.

Integrirana aplikacija povezuje sve punktove u hotelu, na način da recepcija (Frontdesk)

– jedinstveno interaktivno sučelje omogućuje:

· upravljanje check-in i check-out aktivnostima

· provjeru dostupnosti soba, obrada i kreiranje novih rezervacija

· grafički prikaz statusa soba i promjena rezervacija

· "drag and drop" funkciju za bilježenje raspoređivanja, promjena i dodijeljivanja

soba

Ovdje je potrebno spomenuti da "smart room" sustav pruža mogućnost izrade izvještaja

za računovodstvo i upravljanja istima u stvarnom vremenu, što znači da se

računovodstveni sustav automatski ažurira čim gost plati račun. Može se pratiti

profitabilnost po gostima, izvoru rezervacije, tipu gosta i uslugama. Izvještaji za

upravljanje hotelom i barom kontinuirano omogućuju pristup informacijama kao što je

broj slobodnih ili rezerviranih soba, potrošnja po gostu i po dobu dana, popunjenost

kapaciteta, aktualne cijene, trajanje boravka i brojne druge podatke.

Sama kategorija hotela nameće strože standarde i uvjete u poslovanju, što zahtjeva

drukčiji pristup organizaciji odvijanja poslovnih procesa. U okviru projekta

implementacija novih tehnologija odnosno novih programskih rješenja i postupaka u

upravljanju hotelom koje prijavitelj ne koristi u postojećem poslovanju, dovesti će do

povećanja konkurentnosti, jer se korisnicima osigurava veći komfor i bolja usluga.

Nadalje, uz primjenu novih tehnologija, ciljevi projekta namjeravaju se zadovoljiti i

novom obuhvatnijom ponudom novog hotela "Peteani". Proizvodi i usluge u novom

objektu pokrivati će sve proizvode i usluge koji se nude u postojećem hotelu "Flanona",

no zbog razlike u kategorijama, novi objekt svakako će nuditi višu razinu kvalitete i

dodatne sadržaje.

32

Usluge smještaja obuhvaćaju klasično iznajmljivanje namještenih soba: noćenje s

doručkom, polupansion i puni pansion. U novom hotelu biti će ukupno 14 soba,

odnosno 11 dvokrevetnih i 3 jednokrevetne sobe na tri etaže, odnosno u suterenu, te

prvom i drugom katu. Sobe će biti suvremeno dizajnerski opremljene, a uz uobičajeni

namještaj sadržavati će radni stol sa stolicom, televiziju i hladnjak.

U pogledu usluga pružanja usluga jela i pića hotelskim i vanjskim gostima, hotel će biti

značajnije orijentiran na domaće tradicionalne mesne i riblje specjalitete, ručno rađenu

tjesteninu i dnevno svježe slastice. Planirana ponuda vina biti će primjetno zastupljenija

kvalitativno i kvantitativno, što će se cjenovno odraziti na više dohodovnih kategorija

gostiju nego u hotelu "Flanona".

Dodatni sadržaji planirani za novi objekt obuhvaćaju vinski kutak obogaćen vrsnim

domaćim i poznatim inozemnim vinima, za koje će biti redovito organizirana

degustacija, kao i za neke proizvode kao maslinovo ulje, pršut i dr. Osim toga, novi

objekt će imati mali wellness centar u najnižoj tj. podrumskoj etaži objekta u čijem

sklopu će se nalaziti jacuzzi i sauna. Kako bi se postigla cjelina kvalitetne usluge

gostima, također je u planu ponuditi im mogućnost najma bicikala za rekreaciju, te

organizirati prigodne sadržaje karakteristične za lokalnu zajednicu kao npr. dani

šparoga, gljiva, samoniklog bilja, maruna i sl. Namjera je investitora pružiti

sveobuhvatniju i kvalitetniju uslugu turistima koji će svoje sezonske i vansezonske

posjete u ovom objektu rezervirati radi dužeg boravka nego što je slučaj sa gostima

hotela "Flanona".

33

Tablica 9. Usporedba postojećeg hotela "Flanona" i novog hotela "Peteani"

Ka

teg

ori

ja

Ka

pa

cite

t -

sob

e

Ka

pa

cite

t

Pro

sj.

cije

na

so

be

%

Po

pu

nje

no

s

ti

Pri

ho

di

od

smje

štaj

a

Ind

eks

pov

ećan

ja

pri

ho

da

od

smje

štaj

a P

rih

od

po

jed

inic

i

smje

štaj

a

Pri

ho

d o

ug

ost

itel

jst

va

Uk

. p

rih

od

Bro

j

zap

osl

enih

Pri

ho

d p

o

zap

osl

enom

Bro

j

noć

enja

Ho

tel

Fla

no

na

3* 10 soba 20 556,15 33% 673.497 - 67.350 3.231.500 3.904.997 12 325.416 2.048

Ho

tel

Pet

ean

i

4* 14 soba 25 595,59 39% 1.294.804 1,9225 92.486 3.044.112 4.338.916 11 394.447 3.630

Izvor: projekcije autora temeljem dokumentacije društva "Koral" i očekivanih rezultata od hotela

"Peteani"

S obzirom na prethodno, u konačnici se očekuje (Tablica 9):

1) Unapređenje na području efikasnosti – ušteda potrošnje energije u poslovanju

novog hotela, što će se postići implementacijom softver aplikacija "pametna

soba", korištenjem energije solarne ploče, toplinskom izolacijom unutarnjih

stjenki hotela; kupnjom opreme energetske kategorije oznake A

2) Veća konkurentost temeljem više kategorije hotelskog objekta sa 4 zvjezdice – sa

više sadržaja za goste, očekuje se bolja popunjenost odnosno povećanje postotka

iskorištenosti smještajnih kapaciteta na 39% u odnosu na sadšnjih 33%

3) Veća produktivnost – povećanje poslovnih rezultata po radniku: u 2018. godini

očekuje se prihod po zaposlenom (isključivo za poslovanje novog hotela) veći za

21% od postojeće produktivnosti poduzeća

Trenutačni status tehnologije je takav da poslovanje se vodi na klasičan način te nema

kontrole nad potrošnjom električne energije, temperaturom, rasvjetom i dr.

Implementacijom aplikacije "smart room" očekuju se znatne uštede i kontrola na

navedenim troškovima, kao i povećanje konkurentnosti razvojem i modernizacijom

hotelskih smještajnih kapaciteta.

34

Na kraju potpoglavlja prikazuju se izvori financiranja i način otplate predstavljenog

poduzetničkog pothvata.

Tablica 10. Izvori financiranja investicijskog projekta

Opis Iznos ulaganja Grant Kredit Vlastito ul.

1. Osnovna sredstva - - - -

1.1. Nekretnina 9.622.754,29 4.816.052,57 3.210.701,72 1.596.000,00

1.2.Oprema 1.581.133,44 948.680,06 632.453,38 -

1.3. Nemat. imovina 154.248,00 92.548,80 61.699,20 -

2. Obrtna sredstva 620.145,00 - 620.145,00 -

Ukupno 11.978.280,73 5.857.281,44 4.524.999,29 1.596.000,00

Izvor: Dokumentacija vlasnika poduzeća – projekcija autora

Tablica 10 prikazuje potrebna ukupna ulaganja za investiciju raščlanjena na izvore

financiranja; vlastito ulaganje poduzetnika, kredit od banke, te bespovratna sredstva EU.

Temeljem izračuna, od ukupnog iznosa potrebnih ulaganja, udio bespovratnih sredstava

EU za investiranje iznosila bi 48,89%, dok bi vlasnik objekta financirano preostalih

51,11% sredstava. Kako bi prijavitelj podmirio svoje obveze za planirani hotel,

napravljen je otplatni plan koji je prikazan u Tablici 11.

Tablica 11. Kreditna obveza prijavitelja

Iznos kredita 4.525.452,29kn

Datum realizacije kredita 01.08.2014.

Rok otplate 15 godina

Način otplate tromjesečne rate

Kamatna stopa 6% godišnja

Naknada kredita 150.000,00 kn

Poček 0,00%

Izvor: Projekcija autora temeljem planiranog iznosa kredita

35

Tablica 12. Otplatni plan

Razdoblje Dospjeli iznos Otplata glavnice Kamata

2014 114.917,00 47.034,74 67.882,00

2015 459.667,00 195.297,96 264.369,00

2016 459.667,00 207.287,96 252.379,00

2017 459.667,00 220.005,96 239.661,00

2018 459.667,00 233.506,96 226.160,00

2019 459.667,00 247.836,96 211.830,00

2020 459.667,00 263.044,96 196.622,00

2021 459.667,00 279.176,96 180.490,00

2022 459.667,00 296.317,96 163.349,00

2023 459.667,00 314.500,96 145.166,00

2024 459.667,00 333.799,96 125.867,00

2025 459.667,00 354.282,96 105.384,00

2026 459.667,00 376.022,96 83.644,00

2027 459.667,00 399.096,96 60.570,00

2028 459.667,00 423.575,96 36.091,00

2029 344.750,00 334.662,22 10.088,00

Ukupno: 6.895.004,00 4.525.452,00 2.369.552,00

Izvor: Projekcija autora temeljem planiranog iznosa kredita

Tablice 10-11 prikazuju informacije o kreditnoj obvezi i način na koji investitor

namjerava otplatiti svoje dugovanje u roku 15 godina.

36

4.3 Usklađenost projektnog prijedloga sa strateškim/planskim dokumentima

na državnoj i lokalnoj razini

Opći cilj Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. (dalje u

tekstu: Strategija razvoja) je povećanje konkurentnosti maloga gospodarstva u

Hrvatskoj, čijom će se realizacijom osigurati maksimalno povećanje održivih

mogućnosti zapošljavanja koje će proizaći iz razvoja maloga gospodarstva. Za planiranu

investiciju važno je istaknuti da u Strategiji razvoja stoji kako: "Jedino hotelski

kapaciteti viših kategorija raspolažu sadržajima za privlačenje potražnje i izvan

nekoliko ljetnih mjeseci. Postojeća struktura hrvatskog smještaja, osobito u uvjetima

nedostatno razvijene izvansmještajne ponude u većini hrvatskih turističkih destinacija,

bitno otežava produljivanje prilično kratke sezone. Drugim riječima, uz obogaćivanje

destinacijske izvansmještajne ponude, ubrzani rast kvalitetnog hotelskog smještaja

predstavlja imperativ za produljenje sezone." (Strategija razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. godine, 2013, str. 51).

Projekt koji je predmet ovog diplomskog rada naročito doprinosi ostvarenju općeg cilja

iz strategije "Operativni program regionalna sigurnost 2007.-2013." (dalje u tekstu:

OPRK) usmjeren je ka poboljšanju konkurentnosti u Republici Hrvatskoj kako na

nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini. Prioritena os 2 u sklopu programa pod

nazivom "Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva" ima za cilj pružiti bolju

podršku razvoju konkurentnosti pomažući:

1) održivi rast produktivnosti

2) jačanje sposobnosti poduzeća da se natječu na međunarodnom tržištu

3) poboljšanje ključnih elemenata koji osiguravaju pozitivno poslovno okruženje kao

način povećanja regionalne konkurentnost i bržeg gospodarskog rasta

Također, Program dodjele državnih potpora za povećanje gospodarske aktivnosti i

konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva napominje kako se zalaže za nova

regionalna ulaganja te se navodi da: "Novo ulaganje znači ulaganje u materijalnu ili

nematerijalnu imovinu koja se odnosi na širenje postojećeg poduzetnika, diverzifikaciju

proizvodnje poduzetnika kroz nove dodatne proizvode ili temeljnu promjenu u

37

sveukupnom proizvodnom procesu (uključujući i pružanje usluga) postojećeg

poduzetnika" (Ministarstvo poduzetništva, 2013). Budući da investitor prijavljuje

projekt za novo ulaganje u sektoru turizma, u skladu je sa navedenim Programom,

Povoljan ekonomski pomak u razvoju turističke grane Republike Hrvatske općenito je

predviđen Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (2013),

(dalje u tekstu: Strategija) koju ponajprije karakterizira rast kapaciteta za oko 20.000

novih smještajnih jedinica u razdoblju između 2013.-2020. godine. Pritom se daje

naglasak na racionalno korištenje prostora izgradnjom nove hotelske ponude u

urbaniziranim prostorima sa postojećim turističkim razvojnim zonama. To je stoga što u

takvim zonama već postoje adekvatne prostorne mogućnosti za povećanje kapaciteta, a

time se ujedno utječe na smanjenje troškova infrastrukturnog opremanja i dugoročno

očuvanje ukupno raspoloživog razvojnog prostora od opasnosti prekomjerne izgradnje.

Nadalje, izgradnja nove i poboljšanje postojeće hotelske ponude oslanja se pretežito na

objekte sa 4 zvjezdice, koji će osigurati održivi i međunarodno konkurentni razvoj

Republike Hrvatske, te energetski učinkovito poslovanje implementacijom sustava

okolišno odgovorne prakse na svim razinama. Strategija razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. godine (2013, str. 50) potvrđuje da samo "hotelski kapaciteti viših

kategorija raspolažu sadržajima za privlačenje potražnje izvan ljetnih mjeseci", što znači

da objekti smještajne ponude gostima moraju nuditi karakteristične dodatne sadržaje i

aktivnosti ukoliko žele poslovati cijele godine. U kategoriji malih obiteljskih hotela i

pansiona, Strategija predlaže otvaranje 200-tinjak tematiziranih objekata tradicijskog

graditeljskog izričaja duž jadranske obale, u njezinu zaleđu, kao i na kontinentu. Pritom

se posebno naglašava podržavanje autohtonosti destinacijskih proizvoda te nužnost

osiguravanja vizualnog sklada s okruženjem, što su značajke koje su već postojeće ili su

razrađene u poslovnim planovima investitora.

Na kraju, javni poziv u vidu strategije Povećanje gospodarske aktivnosti i

konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva omogućava potpore za dvije vrste

projekata od kojih jedan obuhvaća investicije u turističke projekte. Time se izgradnja

hotela "Peteani" uklapa u Grupu 2 pod nazivom "Konkurentost turizma" kojoj je cilj

doprinijeti održivom razvoju turizma povećanjem konkurentosti turističkog sektora za

38

mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljšanje

kvalitete smještaja malih i srednjih hotela" (Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2014).

Izgradnjom prvog i za sada jedinog hotela u Labinu, predloženi projekt je u cijelosti

usklađen i sa dokumentom PUR grada Labina iz lipnja 2008. godine. Naime, u

poglavlju 7.5. Turizam u sklopu PUR-a navodi se slijedeće: "Za gospodarstvo Grada

Labina turizam i, preciznije, ekonomski sadržaji turizma imaju veliko značenje. To

osobito vrijedi u kontekstu sagledavanja ukupnoga razvitka Grada Labina do 2018.

godine" (Grad Labin, 2008, str. 36). U poglavlju 7.5.1. Kapaciteti smještaja dalje stoji

"Za kapacitet ukupne ponude svake destinacije struktura smještaja po vrsti od velikog je

značaja. (...) Visoko učešće hotela i hotelskih apartmana jedan je od polaznih preduvjeta

povećanja dana popunjenosti, odnosno iskorištenja kapaciteta na većoj razini tijekom

cijele godine" (Grad Labin, 2008, str. 36). Prema podacima iz PUR-a grad Labin ima

5.549 ležajeva u hotelima i hotelskim apartmanima,6 što je 54% od ukupnog broja

ležajeva . (Grad Labin, 2008, str. 37). Ovdje je jako važno istaknuti da su svi hotelski

objekti koji nude hotelski smještaj locirani na području naselja Rabac, dok samo

središte Labina nema niti jedan hotelski objekt.7 Ocjenjujući turizam u ukupnome

gospodarstvu grada, PUR donosi podatak da je turistička djelatnost 2006. godine

ostvarila 195.871.000 kn ili 14% ukupnih prihoda Grada Labina. Osim toga, u tijeku

razdoblja od 2004.-2006. prihodi od turizma neprestano su značajno rasli (Grad Labin,

2008, str. 41).

No ono što tek predstoji gradu Labinu u pogledu turističkog razvoja, nalazi se u sklopu

donesenih ciljeva dugoročnog razvoja (Grad Labin, 2008, str. 36):

1) Razvijeno gospodarstvo zasnovano na industrijskim i turističkim djelatnostima

većih dodanih vrijednosti

2) Očuvani okoliš, prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe

Također, prioritet PUR-a je pozicioniranje Labina/Rapca kao konkurentne turističke

destinacije koja ostvaruje visoku dodanu vrijednost tako da se; usvoji turizam kao

6Podaci iz 2007. godine.

7 Napomena: Grad Labin je jedinica lokalne samouprave i uprave koja se sastoji se od 17 naselja.

Središnje naselje je Labin, a drugo najvažnije i najveće naselje je Rabac koje predstavlja izlaz grada

Labina na more.

39

metoda razvoja, potiče repozicioniranje turističkih objekata u cilju podizanja kvalitete i

dobivanja veće vrijednosti, brendiranje Grada Labina i Rapca, unaprijedi kvalitetu

ukupne ponude, produži turistička sezona (8-10 mjeseci) itd.

Cilj izgradnje novog hotelskog objekta je povećanje broja smještajnih kapaciteta visoke

kategorije sa cjelogodišnjim poslovanjem na području Grada Labina. Time se

namjerava doprinijeti održivom razvoju turizma povećanjem konkurentnosti turističkog

sektora, proširenjem turističke ponude i proizvoda koje imaju za cilj produžetak

turističke sezone. Konkretno, u okviru svoje turističke zajednice, očekuje se da će

projekt imati za posljedicu:

· povećanje turističke ponude mjesta

· zapošljavanje novih kadrova

· porast trgovine s ostalim vezanim djelatnostima – imajući na umu porast

broja prodanih obroka u posljednje tri godine od gotovo 290%, poslovanje

prijavitelja će imati utjecaj na ugroženu ribarsku djelatnost (Glavan, 2013). Isto

tako, projekt će posljedično u sklopu svoje usluge koristiti izvorne domaće

proizvode maslinara, ratara i stočara, zbog čega će imati pozitivan efekt na

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dalje u tekstu: OPG)

· indirektni doprinos ostalim gospodarskim granama u regiji

· porast prihoda od boravišne pristojbe – pristojba koju gost plaća za svaki

dan boravka u mjestu smještaja obračunava se po osobi i po ostvarenom

noćenju, a ovisi o razdoblju sezone i kategoriji turističkog mjesta

· povećanje prihoda od turističke članarine8 – koja se plaća prema razredu

turističkog mjesta po stopama od 0,1600% (razred C) i 0,1440% (razred D)

U ponudu hotela namjera je uklopiti i ostale čimbenike u lokalnoj sredini; promovirati

zdravi život i aktivni turizam, povezati djelovanje planinarskog društva "Skitači" iz

Labina, biciklističkim klubom Labin i dr. Nakon provođenja projekta, očekuje se

zaslenje 11 osoba i revitalizacija zgrade hotela,9 koja je kao objekt kontaktne zone grada

Labina zaštićena kao kulturno dobro. Zgrada koja je inače godinama prazna i 8Osnovica za obračun članarine su ukupni primici iz Knjige primitaka i izdataka, umanjeni za naplaćeni

PDV, koji se odnose na djelatnost obuhvaćenu obvezom plaćanja članarine. 9 U skladu sa dozvolom konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

40

napuštenena, ovim će projektom sačuvati svoje kulturne vrijednosti, pa sve navedeno

dopušta da se cjelokupna investicija okarakterizira kao brownfield ulaganje.10

4.4 Analiza poslovanja investitora u projektni prijedlog

U ovom poglavlju istražuje se dosadašnje poslovanje investitora i detaljniji prikaz

imovine kojom obavlja poslovanje te ostvaruje dobit, kao i analiza pokazatelja

uspješnosti. S tim na umu, osmišljene su sljedeće tematske jedinice: 1) Fizički obujam

poslovanja, 2) Imovina poduzeća "Koral" d.o.o., 3) Financijski rezultati

poslovanja i 4) Pokazatelji uspješnosti.

4.4.1 Fizički obujam poslovanja

U ovom poglavlju prikazuje se broj proizvedenih, prodanih proizvoda (jela i pića) i

izvršenih usluga smještaja po objektima u vlasništvu prijavitelja u razdoblju od 2011.-

2013. godine.

Tablica 13. Statistički podaci smještajnih kapaciteta godišnje, 2011.-2013. godine

Opis 2011. 2012. 2013.

Moguća iskorištenost kapaciteta

(10 soba x 365 dana) 3.650 3.650 3.650

Realna iskorištenost kapaciteta 924 1.160 1.211

Postotak iskorištenosti 25,31% 31,78% 33,18%

Izvor: Dokumentacija hotela "Flanona"

Glede statistike smještajni kapaciteta, od 2011. do 2013. godine prisutan je stalan rast

postotka iskorištenosti (Tablica 13), što je u izravnoj vezi sa porastom broja noćenja i

broja prodanih obroka u narednoj tablici.

10

Brownfield ulaganje podrazumijeva ulaganje u prostor postojećeg objekta, koji je nerentabilan te sadrži zapuštenu infrastrukturu koja se ulaganjem može obnoviti i ponovo staviti u funkciju.

41

Tablica 14. Naturalni pokazatelji, 2011.-2013. godine

Objekt Opis 2011. 2012. 2013.

Ho

tel

"F

lan

on

a"

Smještaj / broj noćenja 1.459 1.959 2.048

Ugostiteljstvo

- broj prodanih obroka

13.463 22.185 52.391

- broj prodanih pića i

napitaka 62.239 67.085 105.851

Res

tora

n

"R

iva

"

Ugostiteljstvo

- broj prodanih obroka

14.875 19.253 24.049

- broj prodanih pića i

napitaka 19.100 14.909 16.721

Uk

up

no

Ukupno prodanih obroka 28.338 41.438 76.440

Ukupno prodanih pića i

napitaka 81.339 81.994 122.572

Izvor: Dokumentacija hotela "Flanona"

Iz podataka u Tablici 14 može se pratiti trend rasta noćenja u hotelu "Flanona" za

40,37% u odnosu 2013. na 2011. godinu. U istom periodu, broj prodanih obroka

značajno je porastao i to za čak 289,14%, a broj prodanih pića i napitaka za 70,07%.

Restoran "Riva" također je ostvario porast poslovanja, te je broj prodanih obroka u

ovom objektu od 2011. godine do 2013. porastao za 61,67%, dok je broj prodanih pića i

napitaka u padu za 12,45%, međutim ovaj se pad može obrazložiti kao odraz povećanja

iste prodaje unutar hotela. Glede materijalnih inputa, važno je spomenuti da postotak

nabavne vrijednosti inputa u obrocima iznosi 35%, dok je postotak nabavne vrijednosti

pića 25%.

42

4.4.2 Imovina poduzeća "Koral" d.o.o.

Djelatnost poduzeća odvija se u zakupljenim poslovnim prostorima. Dio opreme i

namještaja unajmljen je zajedno sa objektom, a dio je u vlasništvu prijavitelja. Oprema i

namještaj su u dobrom stanju, iako je veći dio poslovnih sredstava knjigovodstveno

otpisan. Osnovnu dugotrajnu imovinu prijavitelja koja mu omogućava poslovanje čini:

ugostiteljska oprema u kuhinji, rashladni uređaji, klima uređaji, strojevi za obradu

tijesta, pećnica, mješalica za tijesto, ledenice, računalna oprema i sl.

Osnovna sredstava se koriste u poslovnim aktivnostima poduzeća u dužem vremenskom

razdoblju, te se postepeno troše, a tijekom uporabe ne mijenjaju svoj fizički oblik. To

znači da dio svoje vrijednosti prenose na gotove proizvode/usluge i podliježu obračunu

amortizacije kojom se mjeri njihovo trošenje. Prema popisu dugotrajne imovine na dan

31.12.2013. knjigovodstvena vrijednost imovine poduzeća "Koral" d.o.o. iznosi 1,69

mil. kn (Tablica 15), dok nabavna vrijednost imovine iznosi 2,36 mil. kn.

Tablica 15. Imovina poduzeća "Koral" d.o.o., bilanca 2013.

Naziv stavke 2013.

DUGOTRAJNA IMOVINA 1.698.150

Materijalna imovina 1.698.150

Građevinski objekt u pripremi 1.554.632

Alati, pogonski inventar i transportna sredstva 143.518

KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.269.485

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

9.208

Ukupno aktiva 2.976.843

Izvor: FINA, Bilanca za 2013. godinu

Materijalna imovina evidentirana je po nabavnoj vrijednosti i umanjena za akumuliranu

amortizaciju, te je amortizacija materijalne imovine obračunata po vremenskoj,

linearnoj metodi i za 2013. godinu iznosi 80.186 kn. Najveći udio u imovini društva

43

odnosi se na poslovnu građevinu koja se planira adaptirati i preurediti u hotel sa 4

zvijezdice.

Budući da se u okviru ove investicije radi o izgradnji odnosno adaptaciji novog

hotelskog objekta, starost i amoritiziranost postojećih sredstava imaju značenje samo s

osnove očuvanja postojećeg obujma poslovanja na lokacijama profitnih centara

prijavitelja. Najstarija oprema koja se koristi u poslovanju nabavljena je 1999. godine,

no većina opreme i namješaja je okvirne starosti od 2-5 godina.

Tablica 16. Struktura kratkoročne imovine, 2011.-2013. godine

Naziv 31.12.2011. Struktura

u % 31.12.2012.

Struktura

u % 31.12.2013.

Struktura

u %

1

ZALIHE 141.108 24,24% 195.642 30,71% 260.417 20,51%

Sirovine i materijal 141.108 - 195.642 - 260.417 -

2

POTRAŽIVANJA 320.546 55,07% 380.698 59,76% 255.807 20,15%

Potraživanja od

kupaca 319.532 54,89% 366.739 57,56% 225.004 17.72%

Potraživanja od

države 1.014 0,17% 2.192 0,34% 30.803 2,43%

Ostala potraživanja - - 11.767 1,84% - -

3 NOVAC 120.407 20,69% 60.750 9,54% 753.261 59,34%

4 KRATKOROČNA

FIN. IMOVINA - - - - - -

Ukupno 582.061 100,00% 637.090 100,00% 1.269.485 100,00%

Izvor: Dokumentacija društva "Koral"

Kako je prikazano Tablicom 16, u strukturi kratkoročne imovine 2013. godine najveći

udio ima novac na računu i u blagajni. Tome je pridonjela činjenica što su u

knjigovodstvenoj 2013. godini ukupna potraživanja, kao najveći udio u strukturi

kratkoročne imovine prijavitelja, znatno manja od potraživanja u ukupnoj kratkoročnoj

44

imovini prijašnjih godina. Pritom temeljne udjele u potraživanjima čine potraživanja od

kupaca, dok su potraživanja od države i ostala potraživanja znatno manja.

Kako bi se ustanovilo postoji li problematika korištenja obrtnih sredstava, izračunat je

koeficijent obrtaja zaliha za 2013. godinu.

Tablica 17. Koeficijent obrtaja zaliha, 2013.

Opis stavke 31.12.2012. 31.12.2013.

Troškovi prodaja zaliha i materijala 2.017.363

Prosječna vrijednost zaliha 228.031

Koeficijent obrtaja zaliha 7,28 8,85

Vrijeme vezivanja zaliha 50,16 41,26

Izvor: Dokumentacija društva "Koral"

Prema podacima za 2012. godinu, a uzimajući u obzir koeficijent obrtaja i vrijeme

vezivanja, prisutan je pozitivan trend u upravljanju obrtnim sredstvima u odnosu na

2013. godinu. Podaci o troškovima i prosječnoj vrijednosti zaliha, pružaju podatak da je

poduzeću "Koral" d.o.o. potrebno prosječno 41 dan da proda svoje zalihe. Takvo

razdoblje podrazumijeva da poduzeće ima smanjenu vjerojatnost od nelikvidnog

poslovanja.

45

Tablica 18. Izvori sredstava za poduzeće "Koral" d.o.o., 2011.-2013.

Naziv 31.12.2011. Struktura

u % 31.12.2012.

Struktura

u % 31.12.2013.

Struktura

u %

1

KAPITAL I

REZERVE 337.500 38,67% 689.109 67,35% 1.570.406 52,75%

Temeljni kapital 20.000 2,28% 20.000 1,95% 270.000 9,07%

Kapitalne rezerve 166.337 19% 166.337 16,25% 166.337 5,58%

Zadržana dobit /

preneseni gubitak 50.589 5,78% 151.163 14,77% 252.772 8,49%

Dobit /gubitak tekuće

godine 100.574 11,49% 351.609 34,36% 881.297 29,60%

3 DUGOROČNE

OBAVEZE - 0% - 0% 234.000 7,86%

4 KRATKOROČNE

OBAVEZE 537.667 61,43% 334.019 32,64% 1.172.437 39,38%

Ukupno 875.167 100% 1.023.128 100% 2.976.843 100%

Izvor: Dokumentacija društva "Koral"

Na dan 31.12.3013. najveći udio u strukturi izvora sredstava imaju vlastiti izvori

financiranja, odnosno stavka kapital i rezerve. Budući da se dugoročne obveze javljaju

tek 2013. godine, ono ukazuje na financijsku samostalnost društva. Kratkoročne

obaveze, koje čine obaveze prema dobavljačima i obaveze za zajmove, porasle su 2013.

godine u odnosu 2012. za 838.418 kn ili 71,51% zbog kupovine poslovne građevine čija

je investicija predmet traženja bespovratnih sredstava EU fondova.

Poduzeće "Koral" d.o.o. u protekloj financijskoj godini pokazuje optimalni nivo

vlastitih izvora financiranja u ukupnoj vrijednosti pasive, odnosno optimalni odnos

vlastitih i tuđih izvora financiranja, što ga čini financijski stabilnim i odgovornim

poslovnim subjektom.

46

Tablica 19. Koeficijent zaduženosti i profitabilnost, 2011.-2013.

Opis stavke 2011. 2012. 2013.

Ukupne obaveze / Ukupna imovina 0,61 0,03 0,47

Profitabilnost

Bruto dobit /Ukupan prihod 0,04 0,11 0,17

Izvor: Izračun autora temeljem dokumentacije društva "Koral"

Posljednji pokazatelj važan za prosudbu financijske situacije prijavitelja je koeficijent

zaduženosti. Ovaj koeficijent pokazuje udio obveza poslovnog subjekta, odnosno duga

u ukupnoj imovini (Tablica 19). Koeficijent prijavitelja je tijekom 2011. godine bio veći

od optimalnog koji iznosi 0,5. Međutim tijekom 2012./2103. godine koeficijent je manji

od 0,5 što pokazuje da se poduzeće u većoj mjeri financira iz vlastitoga kapitala,

odnosno da kapital može pokriti sve obaveze poduzeća.

4.4.3 Finanacijski rezultati poslovanja

Financijski rezultat poslovanja je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, te

predstavlja poslovnu dobit ili poslovni gubitak prije poreza. U slučaju investitora,

potonje se prilažu podaci iz Računa dobiti i gubitka, gdje su ukupni prihodi veći od

ukupnih rashoda. Time se utvrdila pozitivna razlika, odnosno dobit prije poreza ili bruto

dobit. Nakon utvrđene obveze poreza na dobit za obračunsko razdoblje, utvrđen je

konačni financijski rezultat poslovanja ili neto dobit, koja u bilančnom smislu

predstavlja prirast vlastitog kapitala iz poslovanja.

47

Tablica 20. Financijski rezultati poslovanja prijavitelja, 2011.- 2013. godine (u 000 kn)

Stavka 2011 2012 2013 Promjena

2013/2012

Poslovni prihodi 3.193 3.432 5.678 1,65

Financijski prihodi 0 0 0 0

Ostali prihodi 0 0 0 -

Ukupni prihodi 3.193 3.432 5.678 1,65

Poslovni rashodi 3.052 3.040 4.741 1,55

Financijski rashodi 9 7 5 71

Ostali rashodi 0 0 0 -

Ukupni rashodi 3.062 3.048 4.746 1,55

Dobit prije oporezivanja 132 384 932 2,42

Dobit nakon oporezivanja 101 352 881 2,50

Raspored dobiti Zadržana Reinvestirana Reinvestirati

će se -

Izvor: Fina, Račun dobiti i gubitka

Tablica 20 prikazuje financijske rezultate poslovanja prijavitelja, odnosno njihov

pozitivan rast od 2011. godine do danas. Najznačajniji porast promatranog razdoblja

ostvaren je upravo prošle financijske godine, koju je obilježio rast poslovne dobiti od

čak +150%. S obzirom da će dobit biti reinvestirana tijekom tekuće 2014. godine postoji

znakovita financijska perspektiva djelatnosti poduzeća "Koral", odnosno taj će potez

utjecati na porast temeljnog kapitala, a time iznova i na financijsku stabilnost poduzeća.

48

4.4.4 Osnovni pokazatelji analize poslovanja

U ovom poglavlju u Tablici 21 prikazani su pokazatelji poslovne uspješnosti,

pokazatelji financiranja i financijske stabilnosti, pokazatelji aktivnosti, pokazatelji opće

i tekuće likvidnosti i pokazatelji profitabilnosti poslovanja.

Tablica 21. Pokazatelji uspješnosti, 2011.-2013.

Naziv pokazatelja Poželjne vrijednosti 2011. 2012. 2013.

POKAZATELJI FINANCIRANJA

Pokazatelj

financiranja <=0,5 0,68 0,4 0,47

Koef.vlastitog

finaciranja >50% 32,06% 60,14% 52,60%

POKAZATELJ FINANCIJSKE STABILNOSTI

Stupanj (koef.)

zaduženosti max do 50% 61,43% 32,64% 47,24%

Koef. fin. stabilnosti <1 0,82 0,4 0,94

POKAZATELJ AKTIVNOSTI

Koeficijent obrtaja što veći - - -

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine >1 3,65 3,33 1,91

Koeficijent opće likvidnosti

> = 2 1,08 1,91 1,08

POKAZATELJ PROFITABILNOSTI POSLOVANJA

Neto profitna marža Što veća 3% 10% 15%

Izvor: Izračun autora prema knjigovostvenoj dokumentaciji društva "Koral"

Pokazatelj financiranja govori u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u

poslovanju poduzeća. Pokazatelj je bolji, što je koeficijent veći od 0,50, jer to znači da

se poduzeće financira iz vlastitih izvora s više od 50%. Godine 2011. taj je pokazatelj za

investitora bio izuzetno povoljan, no niti 2013, godine nije nepovoljan, iako govori da

49

su poduzetniku potrebna izvjesna kreditna sredstva. Prema dobivenom koeficijentu

financiranja, rizičnost ulaganja u poduzeće "Koral" nije velika i može se tolerirati.

Pokazatelji financijske stabilnosti su povoljni budući da koeficijent zaduženosti

pokazuje koliki je udio sredstava investitora osiguran putem vjerovnika i trebao bi

iznositi manje od 50%, dok koeficijent financijske stabilnosti treba biti manji od 1

ukoliko se iz dugoročnih izvora financira kratkotrajna imovina.

Kod pokazatelja aktivnosti, koeficijent obrtaja ukupne imovine je manji nego prijašnjih

godina, ali i dalje veći od 1, što ukazuje da poduzeće uspješno koristi imovinu s ciljem

stvaranja prihoda. S druge strane, koeficijent opće likvidnosti nije toliko povoljan, no

minimum od 0,9 (Šarlija, 2009, str. 4) je zadovoljen. Koeficijent pokazuje da poduzeće

nema dvostruko više gotovine, potraživanja i zaliha nego što su kratkoročne obveze

koje mu dolaze na naplatu.

Posljednji pokazatelj je neto profitna marža, koja pokazuje koliki je neto profit ostvaren

od ukupnog poslovanja na tržištu, odnosno s kojim prihodom poduzetnik može

raspolagati. Investitor prikazuje povoljan trend rasta neto profitne marže, što daje

potpuniju sliku o stabilnosti poslovanja poduzeća "Koral".

4.5 Planirani ekonomski tok projektnog prijedloga i ekonomski kriteriji

prihvatljivosti

Kako bi se opravdala investicija koja obuhvaća dva izvora financiranja, u posljednjem

poglavlju ponuđeni su izračuni plana prihoda hotela "Peteani" od ukupne ugostiteljske

djelatnosti. Ona obuhvaća prihode od smještaja, restorana i bara (Tablica 22).

50

Tablica 22. Plan prihoda hotela "Peteani" na godišnjoj razini (u kn)

Opis

Prihod

(u kn)

Pri

ho

di

od

smje

štaj

a Soba 1/1 200.994,69

Soba 1/2 1.093.808,85

Ukupno 1.294.803,54

Pri

ho

di

od

res

tora

na

Doručak *Uračunat u noćenje

Ručak 1.199.892

Večera 1.296.985

Ukupno 2.496.877

Prosj. dnevni

utržak 6.840,76

Pri

ho

di

od

ba

ra

Vanjski gosti 523.714

Hotelski gosti 23.522

Ukupno 547.336

SVEUKUPNO PRIHODI 4.339.016,54

Izvor: Dokumentacija vlasnika poduzeća – projekcija autora temeljem postojećih smještajnih kapaciteta

Glede prihoda od smještaja, kod punih pansiona očekuje se popunjenost 137 dana sa cca

411 noćenja, a kod polupansiona 146 dana sa 3.630 noćenja. Očekivana prosječna

popunjenost je 39% u 283 dana. Zbrajajući planirane prihode po punktovima, projekcija

nalaže da hotel može zaraditi 4,34 mil. kn od svog redovnog poslovanja, od kojih 57,5%

proizlazi iz prihoda restorana, 29,8% od smještaja i 12,7% od bara.

Prikaz rashoda novog hotela na mjesečnoj i godišnjoj razini sadržani su u Tablici 23.

Ovdje treba napomenuti da su financijski troškovi (kamate), bankarski troškovi naknade

za obračun kredita, trošak amortizacije i troškovi plaća radnika zasebno obračunati.

51

Tablica 23. Planirani rashodi (u kn)

MATERIJALNI TROŠKOVI Prosječni mjesečni

iznos troška Godišnji iznos

El. energija 5.000,00 60.000,00

Plin 2.800,00 33.600,00

Voda 200,00 2.400,00

Gorivo 1.500,00 18.000,00

Komunalne naknade 120,00 1.440,00

Sitni inventar, ambalaža, autogume 1.000,00 12.000,00

Materijal za čišćenje i održavanje 1.000,00 12.000,00

Telefon, internet, pošta 2.980,00 35.760,00

Reklama 500,00 6.000,00

Tekuće održavanje 4.000,00 48.000,00

Registracija vozila 166,66 2.000,00

Najam spremnika plina 125,00 1.500,00

Računovodstvo 2.917,00 35.000,00

Putni troškovi 500,00 6.000,00

Reprezentacija 300,00 3.600,00

Osiguranje 250,00 3.000,00

Bankovne usluge, provizije 1.100,00 13.200,00

Članarine, porez na tvrtku i sl. 300,00 3.600,00

Troškovi usavršavanja radnika 250,00 3.000,00

UKUPNO MATERIJALNI TROŠKOVI 25.008,00 300.100,00

Izvor: Urbis 72 (2014), Studija izvodljivosti, str. 107

Na temelju izračuna ukupni godišnji metarijalni troškovi hotela "Peteani" iznose preko

300.000,00 kn. Potonje slijedi projekcija ekonomskog toka (Tablica 24).

52

Tablica 24. Projekcija ekonomskog toka

R. br. Stavke prihoda i rashoda

Promatrane godine eksploatacije projekta

2016 (8-

12) 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030

I. Ukupni prihodi 1.520.000 3.650.000 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394 4.315.394

1. Prihodi od prodaje

smještaja- sobe 420.000 1.150.000 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804 1.294.804

2. Prihodi restoran-bara 1.100.000 2.500.000 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590 3.020.590

3. Financijski prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

II. Ukupni rashodi 1.514.445 2.915.290 3.073.583 3.059.253 2.963.276 2.694.068 2.676.927 2.658.744 2.639.445 2.618.962 2.597.222 2.574.148 2.549.669 2.523.666 2.513.578

5. Bruto plaće 367.773 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546 735.546

6. Godišnja amortizacija 381.243 814.983 814.983 814.983 734.214 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138

7. Financijski rashodi -

kamata 252.379 239.661 226.160 211.830 196.622 180.490 163.349 145.166 125.867 105.384 83.644 60.570 36.091 10.088 0

8. Svi ostali troškovi

(rashodi) 513.050 1.125.100 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895 1.296.895

III. Ukupna dobit (I – II) 5.555 734.710 1.241.811 1.256.141 1.352.118 1.621.326 1.638.467 1.656.650 1.675.949 1.696.432 1.718.172 1.741.246 1.765.725 1.791.728 1.801.816

9. Porez na dobit (20%) 1.111 146.942 248.362 251.228 270.424 324.265 327.693 331.330 335.190 339.286 343.634 348.249 353.145 358.346 360.363

53

IV. Neto dobit 4.444 587.768 993.448 1.004.912 1.081.694 1.297.060 1.310.773 1.325.320 1.340.759 1.357.145 1.374.537 1.392.996 1.412.580 1.433.382 1.441.452

10. Obavezne pričuve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

11. Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

V. Neto dobit (IV – 10 – 11) 4.444 587.768 993.448 1.004.912 1.081.694 1.297.060 1.310.773 1.325.320 1.340.759 1.357.145 1.374.537 1.392.996 1.412.580 1.433.382 1.441.452

EBIT -11.720.346 974.371 1.467.971 1.467.971 1.548.740 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816 1.801.816

EBITDA -11.339.103 1.789.354 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954 2.282.954

Ekonomičnost 1,00 1,25 1,40 1,41 1,46 1,60 1,61 1,62 1,63 1,65 1,66 1,68 1,69 1,71 1,72

Izvor: Projekcija autora

Ekonomski tok projekta pokazuje njegov ekonomski potencijal, koji u slučaju hotela "Peteani" opravdava očekivanja investitora. Neto

dobit dobivena je kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda (te umanjena za porez na dobit), koje projekt stvara u svom ekonomskom

vijeku.

Tablica 25. ARR - Profitabilnost ukupnog ulaganja

Prosječna neto dobit (NFR) 1.157.218,19

Ukupna vrijednost investicije 11.978.280,73

ARR - Accounting rate of return 9,66

Izvor: Projekcija autora

54

Izračunom profitabilnosti ukupnog ulaganja, zaključuje se da će stopa iznositi 9,66%.

Tablica 26. AARR - Profitabilnost prosječnog ulaganja

Stavka

Promatrane godine eksploatacije projekta

2016 (8-12) 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030

Prosječna neto dobit

(NFR) 1.157.218,19 - - - - - - - - - - - - - - -

Prosječna vrijednost

investicije 6.596.683,66 - - - - - - - - - - - - - - -

KV OSA investicije - 10.976.893 10.161.910 9.346.927 8.531.944 7.797.730 7.316.592 6.835.454 6.354.316 5.873.178 5.392.040 4.910.902 4.429.764 3.948.626 3.467.488 2.986.350

Prosjek KV OSA +

OBS - 11.597.038 10.161.910 9.346.927 8.531.944 7.797.730 7.316.592 6.835.454 6.354.316 5.873.178 5.392.040 4.910.902 4.429.764 3.948.626 3.467.488 2.986.350

AARR 17,54

Izvor: Projekcija autora

Promatrajući Tablicu 26, iščitava se da profitabilnost prosječnog ulaganja iznosi 17,54% i predstavlja izračun profitabilnosti na temelju

prosječenih obrtnih sredstava i osnovnih sredstava.

55

Nadalje, podaci za statičku ocjenu najvećim su dijelom uzeti iz Računa dobiti i gubitka, te ostalih analitičkih prikaza. Svi pokazatelji

izračunati su iz utvrđene reprezentativne godine vijeka projekta, 2018. godine.

Tablica 27. Proračun pokazatelja

Pokazatelj Struktura Vrijednost 2018.

godine

Gran.

prihvatljivost NAPOMENA

1 POKAZATELJI RENTABILNOSTI

Rentabilnost ukupno uloženih

sredstava

Dobit nakon oporezivanja / visina

investicije 0,08 0

Projekt je prihvatljiv što je

vrijednost pokazatelja veća

Rentabilnost vlastitih sredstava

Dobit nakon oporezivanja / visina

investicije 0,62 0

Projekt je prihvatljiv što je

vrijednost pokazatelja veća

Rentabilnost prometa Dobit nakon oporezivanja / ukupni prihod 0,23 0

Projekt je prihvatljiv što je

vrijednost pokazatelja veća

2 OBRTAJ UKUPNO ULOŽENIH SREDSTAVA

Obrtaj ukupno uloženih sredstava Ukupan prihod/visina investicije 0,36 0

Projekt je prihvatljiv što je

vrijednost pokazatelja veća

3 ODNOS TUĐIH IZVORA PREMA ULOŽENIM SREDSTVIMA

Kreditna sredstva/ukupno uložena

sredstva - 0,61 - -

56

5 REPRODUKCIJSKA SPOSOBNOST

Reprodukcijska sposobnost

Neto dobitak+amortizacija/

Ukupno uložena sredstva

0,15 0 -

6 POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI

Ukupni prihodi/ ukupni rashod Ukupni prihodi/ ukupni rashod 1,40 >1 -

Bruto dobit/ukupni prihod Bruto dobit/ukupni prihod 0,29 0

Neto dobit/ukupni prihod Neto dobit/ukupni prihod 0,23 0

7 POKAZATELJI PROIZVODNOSTI

Ukupan prihod/br. zaposlenih Ukupan prihod / broj zaposlenih 392.308,54

Bruto dobit/br. zaposlenih Bruto dobit / broj zaposlenih 112.891,87

Neto dobit po zaposlenom Dobit nakon oporezivanja / broj zaposlenih 90.313,50

Plaća po zaposlenome - mjesečno Bruto plaća / broj zaposlenih 5.572,31

Izvor: Projekcija autora

57

4.6 Planirani novčani tok projektnog prijedloga i financijski kriteriji prihvatljivosti

U ovom se poglavlju prikazuju izračuni projekcije novčanog toka i troškova kapitala, kao i primjene temeljnih financijskih kriterija

kapitalnog budžetiranja.

Tablica 28. Projekcija novčanog toka

2016 (8-12) 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030

Neto dobit 4.444 587.768 993.448 1.004.912 1.081.694 1.297.060 1.310.773 1.325.320 1.340.759 1.357.145 1.374.537 1.392.996 1.412.580 1.433.382 1.441.452

Ulaganje uOSA 11.358.136 - - - - - - - - - - - - - -

Ulaganje u OBS 620.145 - - - - - - - - - - - - - -

Amortizacija - 814.983 814.983 814.983 734.214 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138 481.138

Kamata na kredit 584.630 239.661 226.160 211.830 196.622 180.490 163.349 145.166 125.867 105.384 83.644 60.570 36.091 10.088 -

Ostatak vrij.proj. - - - - - - - - - - - - - - 3.306.497

Neto novac za

primjenu

financijskih

kriterija -11.389.207 1.642.412 2.034.591 2.031.725 2.012.530 1.958.688 1.955.260 1.951.624 1.947.764 1.943.667 1.939.319 1.934.704 1.929.809 1.924.608 5.229.087

Anuitet kredita 1.034.251 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 459.667 344.750

Stvarni neto novac 12.423.458 - 1.182.745 1.574.924 1.572.058 1.552.863 1.499.021 1.495.593 1.491.957 1.488.097 1.484.000 1.479.652 1.475.037 1.470.142 1.464.941 4.884.337

Stavke

Promatrane godine eksploatacije projekta

Izvor: Projekcija autora

Usporedbom neto novčanih tokova sa anuitetom kredita može se ustvrditi da NNT u svim godinama projekta, nakon ulaganja, može pokriti

anuitet dospjelog kredita.

58

Tablica 29. Trošak kapitala

Ulaganje Iznos % Kamatna stopa

Bespovratna sredstva 5.857.281 49 0%

Kredit 4.524.999 38 6%

Vlastito ulaganje 1.596.000 13 9%

Ukupno ulaganje 11.978.281

WACC =0,49*0+0,38*6(1-,2)+0,13*9= 2,994

Kako bi se ocijenila isplativost investicije, u Tablici 29 izračunat je trošak kapitala koji

iznosi 2,994, odnosno dobivena je stopa povrata investicije.

Kako bi se dala zaključna ocjena projektnog prijedloga, korištene su sljedeće metode,

zasnovane na novačnom (financijskom) tijeku:

1) Metode povrata investicijskog ulaganja

2) Metoda neto sadašnje vrijednosti

3) Metoda interne stope rentabilnosti

Tablica 30. Neto sadašnja vrijednost i povrat investicijskog ulaganja

Godina

vijeka

projekta

NNT 2,99% Diskontirani NNT Kumulativ

2016 - 11.389.207

1 - 11.389.207 - 11.389.207

2017 1.642.412

0,9710 1.594.730 - 9.794.477

2018 2.034.591

0,9428 1.918.170 - 7.876.308

2019 2.031.725

0,9154 1.859.858 - 6.016.450

2020 2.012.530

0,8888 1.788.801 - 4.227.649

2021 1.958.688

0,8630 1.690.402 - 2.537.247

2022 1.955.260

0,8380 1.638.454 - 898.793

59

2023 1.951.624

0,8136 1.587.928

689.135

2024 1.947.764

0,7900 1.538.778 2.227.912

2025 1.943.667

0,7671 1.490.961 3.718.874

2026 1.939.319

0,7448 1.444.437 5.163.311

2027 1.934.704

0,7232 1.399.165 6.562.476

2028 1.929.809

0,7022 1.355.107 7.917.583

2029 1.924.608

0,6818 1.312.220 9.229.802

2030 5.229.087

0,6620 3.461.745 12.691.547

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST: 12.691.547

Izvor: Projekcija autora

Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja pokazuje da je vrijeme povrata

sredstava moguće 2023. godine. Neto sadašnja vrijednost izračunanata je temeljem

diskontiranih neto novčanih tokova projekta tokom razdoblja projekta, odnosno

sadašnja vrijednost iznosi 12.691.547 kn, što znači da je projekt profitabilan. Interna

stopa rentabilnosti iznosi 15,2% te se ocjenuje da je projekt prihvatljiv, budući da je

prosječan trošak kapitala znatno niži (WACC 2,99%).

60

5. ZAKLJUČAK

Bespovratna sredstva EU fondova su sredstva koja se dodjeljuju organizacijana

temeljem njihovih projektnih prijedloga za koje je nadležno tijelo ili organ ocijenilo da

podupire ciljeve financiranja bespovratnim sredstvima. Za realizaciju projekta koji je

predmet istraživanja ovog diplomskog rada, prijavitelj/investitor namjerava iskoristiti

dio vlastitih sredstava, odnosno kreditna sredstva, te bespovratnu potporu EU fondova.

Naime, prijavitelj projekta je društvo "Koral" d.o.o. koje se bavi ugostiteljsko-

turističkom djelatnošću od osnivanja 1988. godine. U 2013. godini, društvo je otkupilo

poslovni objekt tj. građevinu u Labinu koju planira rekonstruirati i prenamjeniti u hotel

sa 4 zvjezdice. Budući da investitor planira uložiti u objekt kojim namjerava podići

razinu turističke usluge u Labinu i okolici, te utjecati na konkurentnost ponude u RH,

njegov projekt sasvim sigurno ulazi u domenu programa "Konkurentnost i kohezija".

Brojni strateški planovi, programi, strategije i dokumenti RH bave se promicanjem

razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma. Oni ciljaju na jačanje

domaćih poduzeća u odnosu na međunarodnu konkurenciju, odnosno u danom

kontekstu, bespovratna sredstva koriste se za davanje potpore konkurentnosti,

uključujući i konkurentnost u sektoru turizma.

Obzirom na lokaciju objekta u koji prijavitelj ulaže, očituje se još uvijek nedovoljno

iskorišten turistički potencijal Istre i Grada Labina koji predstavljaju šire i uže tržište sa

potencijalom rasta i razvoja. Kako bi svojim projektom utjecao na širenje poslovanja,

porast lokalne konkurentnosti i procvat turističkog tržišta u gradu Labinu, investitor se

kandidirao na Javni poziv za dostavu projektnih prijava Povećanje gospodarske

aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva.

Istraživanjem je utvrđeno da investitor ima iskustvo u vođenju hotela, te da postoji

podrška Grada Labina za otvaranje prvog hotelskog objekta u gradu, podrška LAG-a

Istočna Istra, kao i podrška TZ Grada Labina. Također, utvrđeno je da je projektni

prijedlog investitora u skladu sa ciljevima Strategije razvoja poduzetništva u Republici

Hrvatskoj 2013.-2020., Operativnim programom regionalne sigurnosti 2007.-2013.,

61

Programom dodjele državnih potpora za povećanje gospodarske aktivnosti i

konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, Strategijom razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. godine, Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i

srednjeg poduzetništva i Planom ukupnog razvoja grad Labina. Ovi dokumenti u svojoj

srži izravno ili neizravno ukazuju da je razvoj poduzetništva u turizmu potreban kako bi

se osigurala njihova konkurentnost. Slijedom istog, samo hotelski kapaciteti viših

kategorija raspolažu sadržajima za privlačenje potražnje turista tijekom cijele godine,

što ukazuje na namjeru i potrebu sektora turizma da produlji trenutno ograničenu

turističku sezonu i ojača konkurenciju hotelima na drugim destinacijama koji posluju

cijele godine.

Investitor od projekta očekuje unapređenje na području efikasnosti, veću konkurentost

temeljem više kategorije hotelskog objekta i veću produktivnost. Ta očekivanja mogu se

smatrati realnima iz niza razloga koji ga čine financijski stabilnim i odgovornim

poslovnim subjektom, a to su; fizički obujam poslovanja koji je u porastu, prisutan

pozitivan trend u upravljanju obrtnim sredstvima, smanjena vjerojatnost od nelikvidnog

poslovanja (41 dan), zatim činjenica da najveći udio u strukturi izvora sredstava imaju

vlastiti izvori financiranja, te optimalan odnos vlastitih i tuđih izvora financiranja. S

obzirom da je dobit investitora iz 2013. godine reinvestirana tijekom tekuće 2014.

godine, postoji pozitivna financijska perspektiva djelatnosti poduzeća. Prema

koeficijentu financiranja, rizičnost ulaganja u poduzeće "Koral" nije velika, pokazatelji

financijske stabilnosti su povoljni, a poduzeće uspješno koristi imovinu s ciljem

stvaranja prihoda, dok investitor prikazuje povoljan trend rasta neto profitne marže

U cilju utvrđivanja opravdanosti namjeravanog ulaganja i izvedivosti, ovim diplomskim

radom utvrđeni su elementi za opravdanost investiranja u projekt, kao i traženje

bespovratnih sredstava EU fondova. Konkretno, iz navedenih proračuna utvrđeno je:

· vrijeme povrata sredstava u 8-toj godini vijeka projekta

· stopa ARR: 9,66%

· stopa AARR: 17,54%

· neto sadašnja vrijednost projekta: 12.691.547 kn

· WACC: 2,994

62

· interna stopa rentabilnoti: 15,2%

Osim toga, ekonomski tok projekta opravdava očekivanja investitora, a usporedbom

neto novčanih tokova utvrđeno je da NNT u svim godinama projekta pokriva anuitet

dospjelog kredita. Temeljem svih prethodnih izračuna i provedenog istraživanja u

cjelosti, zaključuje se da je projekt prihvatljiv sa stajališta društva prijavitelja i poslovne

banke. Uza sve to, potrebno je još jednom naglasiti da će društvo investitora, pored

postojećih 19 stalno zaposlenih radnika zaposliti još 11 novih radnika u ugostiteljsko

turističkoj djelatnosti, što zajedno čini 30 djelatnika. Time će dodatno pridonijeti

smanjenju nezaposlenosti lokalnog stanovništva i podržati održivi razvoj turizma

povećanjem konkurentnosti turističkog sektora.

63

LITERATURA

Knjige:

1) Ružić, P. (2011), Ruralni turizam Istre: Pretpostavke i činitelji razvoja, stanje i

perspektiva, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula

Stručna dokumentacija:

2) Turistička zajednica Labin (2013), Osnovni pokazatelji turističke sezone 2012.

na području grada Labina

3) Urbis 72 (2014), Studija izvodljivosti

Ostali izvori:

1) Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj (2011), 101 pitanje o utjecaju

EU na živote građana, pregledano na:

http://www1.zagreb.hr/euzg/eu_publikacije/101_pitanje_o_EU.pdf, 18.09.2014.

2) DZS, (2011-2013), Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2012., str.

28, pregledano na: http://www.dzs.hr/, 1.09.2014.

3) Erdelja, A. i Romić, T. (2014), Turizam donio optimizam: Evo koliko smo

zaradili u 2013.!, Večernji list, pregledano na: http://www.vecernji.hr/koliko-je-

hrvatska-bila-uspjesna-u-turizmu-u-2013-914314, 7.09.2014.

4) Eurokonzalting (2014), Bespovratna sredstva za poduzetnike u 2014. godini,

pregledano na: http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/226-otvoren-

javni-poziv-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-poduzetnicima-u-2013-godini,

17.09.2014.

5) Glavan, M. (2013), Intervju: Alen Soldo: Političare ne zanima ribarstvo, samo

ih zanima koju će ribu pojesti, preuzeto na: http://www.novilist.hr/

Vijesti/Gospodarstvo/Alen-Soldo-Politicare-ne-zanima-ribarstvo-samo-ih-

zanima-koju-ce-ribu-pojesti, 4.08.2014.

6) Golja, T. (2013), Novi turistički trendovi i suvremeni turizam, UHPA,

Regionalni sastanci, pregledano na: http://www.uhpa.hr/docs/files/

Tur_trendovi_selektivni_turizam_Golja_skraceno.pdf, 4.09.2014.

64

7) Grad Labin (2008), Projekt ukupnog razvoja Grada Labina (PUR),preuzeto na:

http://www.labin.hr/node/271, 8.09.2014.

8) Institut za turizam (2013), Hrvatski turizam u brojkama, Vol. 7, br. 3,

pregledano na: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski

-turizam-u-brojkama-2013-Broj-03.pdf, 17.08.2014.

9) Labin.hr (2014), Povijest grada, preuzeto na: http://www.labin.hr/node/229,

10.08.2014.

10) Ministarstvo poduzetništva (2013), Program dodjele državnih potpora za

povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva, preuzeto na: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Javni%

20poziv/Program%20dodjele%20dr%C5%BEavnih%20potpora%20za%20pove

%C4%87anje%20gospodarske%20aktivnosti%20i%20konkurentnosti.pdf,

5.09.2014.

11) Ministarstvo poduzetništva i obrta (2014), Javni poziv na dostavu projektnih

prijava „Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva“, pregledano na: http://www.minpo.hr/default.aspx?id=515,

6.08.2014.

12) Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013), Branko

Grčić: Hrvatska ne kasni niti u povlačenju novca iz EU fondova niti u pripremi

programskih dokumenata za novo razdoblje, pregledano na:

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1837, 15.09.2014.

13) Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije (2014),

Potpredsjednik Grčić i ministar Mrsić o operativnim programima 2014. –

2020.: Ukupno raspoloživa sredstva su 8,463 milijardi eura, pregledano na:

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=4210, 19.09.2014.

14) Prvi korak (2014), EU fondovi 2014.-2020., pregledano na:

http://www.prvikorak.eu/eu-fondovi-2014-2020.aspx, 19.09.2014.

15) SAFU (2014), Bespovratna sredstva, pregledano na:

http://www.safu.hr/hr/bespovratna-sredstva, 17.09.2014.

16) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (2013),

pregledano na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-

editfinal.pdf, 17.08.2014.

65

17) Strukturni i investicijski fondovi (2014a), Fondovi za poljoprivredu i ribarstvo,

pregledano na: http://www.strukturnifondovi.hr/fondovi-za-poljoprivredu-i-

ribarstvo, 18.09.2014.

18) Strukturni i investicijski fondovi (2014b), Hrvatska iskoristila 85,8 posto svih

IPA dostupnih sredstava, pregledano na:

http://www.strukturnifondovi.hr/hrvatska-iskoristila-85-8-posto-svih-ipa-

dostupnih-sredstava, 15.09.2014.

19) Strukturni i investicijski fondovi (2014c), Prijavni obrazac, Važni dokumenti,

pregledano na: http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti, 18.09.2014.

20) Strukturni i investicijski fondovi (2014d), Opći uvjeti, Važni dokumenti,

pregledano na: http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti, 18.09.2014.

21) Šarlija, N. (2009), Financijska analiza, pregledano na:

http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza.doc.pdf,

19.09.2014.

66

POPIS TABLICA

Tablica 1. Financijski pregled pretpristupnog IPA programa za Hrvatsku ...................... 6

Tablica 2. Potražnja prema turističkim noćenjima, noćenja turista u Istri u razdoblju od

I. – IX. 2013. ................................................................................................ 16

Tablica 3. Promet turista u naseljima primorskih gradova i općina, 2011.-2013. godine

..................................................................................................................... 17

Tablica 4. Turistička zajednica Labin, dolasci i noćenja turista, 2011.-2012. .............. 18

Tablica 5. Turistička zajednica Labin, noćenja po vrstama smještaja, 2011.-2012. ..... 21

Tablica 6. Podaci o poduzeću "Koral" d.o.o. ................................................................. 26

Tablica 7. Stručna struktura radne snage, 2011.-2013. godine ..................................... 27

Tablica 8. Postojeće prodajne cijene, 2013. godina (u kn sa pdv-om) .......................... 28

Tablica 9. Usporedba postojećeg hotela "Flanona" i novog hotela "Peteani" .............. 33

Tablica 10. Izvori financiranja investicijskog projekta .................................................. 34

Tablica 11. Kreditna obveza prijavitelja ........................................................................ 34

Tablica 12. Otplatni plan ................................................................................................ 35

Tablica 13. Statistički podaci smještajnih kapaciteta godišnje, 2011.-2013. godine ..... 40

Tablica 14. Naturalni pokazatelji, 2011.-2013. godine .................................................. 41

Tablica 15. Imovina poduzeća "Koral" d.o.o., bilanca 2013. ........................................ 42

Tablica 16. Struktura kratkoročne imovine, 2011.-2013. godine ................................... 43

Tablica 17. Koeficijent obrtaja zaliha, 2013. ................................................................. 44

Tablica 18. Izvori sredstava za poduzeće "Koral" d.o.o., 2011.-2013. .......................... 45

Tablica 19. Koeficijent zaduženosti i profitabilnost, 2011.-2013. .................................. 46

Tablica 20. Financijski rezultati poslovanja prijavitelja, 2011.- 2013. godine (u 000 kn)

..................................................................................................................... 47

Tablica 21. Pokazatelji uspješnosti, 2011.-2013. ........................................................... 48

Tablica 22. Plan prihoda hotela "Peteani" na godišnjoj razini (u kn) ........................... 50

Tablica 23. Planirani rashodi (u kn) .............................................................................. 51

Tablica 24. Projekcija ekonomskog toka ........................................................................ 52

Tablica 25. ARR - Profitabilnost ukupnog ulaganja ...................................................... 53

Tablica 26. AARR - Profitabilnost prosječnog ulaganja ................................................ 54

Tablica 27. Proračun pokazatelja .................................................................................. 55

67

Tablica 28. Projekcija novčanog toka ............................................................................ 57

Tablica 29. Trošak kapitala ............................................................................................ 58

Tablica 30. Metoda povrata investicijskog ulaganja ..................................................... 58

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Turistička zajednica Labin, noćenja po mjesecima, 2006.-2012. ............... 20

Grafikon 2. Turistička zajednica Labin, smještajni kapaciteti u gradu Labinu, 2012. .. 22

68

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom KORIŠTENJE BESPOVRATNIH

POTPORA IZ EU FONDOVA ZA FINANCIRANJE POVEĆANJA

KONKURENTNOSTI TURIZMA – PRIMJER HOTELA PETEANI U LABINU

izradio samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Mire Dimitrić. U radu sam primijenio

metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na

kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirao sam i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Student

Roberto Višković

Roberto Višković