SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

JOSIPA VIDAS

POSLOVANJE MIROVINSKIH FONDOVA U

REPUBLICI HRVATSKOJ – „ERSTE PLAVI“ OBVEZNI MIROVINSKI FOND

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVANJE MIROVINSKIH FONDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – „ERSTE PLAVI“ OBVEZNI

MIROVINSKI FOND

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo financijskih institucija Voditelj: Prof. dr. Mira Dimitrić Studentica: Josipa Vidas

SMJER: Financije i bankarstvo Matični broj: 23990

RIJEKA, veljača 2014.

SADRŽAJ

Stranica 1. UVOD ....................................................................................................................1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ................................................1 1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA...........................................................1 1.3. METODE ISTRAŽIVANJA I STRUKTURA RADA..................................2

2. RELEVANTNE ZNAČAJKE MIROVINSKOG SUSTAVA...............................3

2.1. MIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU .........................................................4 2.2. MIROVINSKI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ ...........................10

2.2.1. RAZVOJ HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA....................10 2.2.2. MIROVINSKA REFORMA................................................................15

2.3. OSNOVNE ZNAČAJKE HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA ..21 2.3.1. I. STUP – Obvezno mirovinsko osiguranje .........................................21 2.3.2. II. STUP- Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednja ...........................................................................................24 2.3.3. III. STUP – Dobrovoljno mirovinsko osiguranje za starost na temelju kapitalizirane štednje ...........................................................................................27

2.4. INSTITUCIJE HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA ...................31 2.4.1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ............................31 2.4.2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)................33 2.4.3. Središnji registar osiguranika (REGOS)..............................................36 2.4.4. Banka skrbnik ......................................................................................39 2.4.5. Mirovinsko društvo..............................................................................42 2.4.6. Mirovinsko osiguravajuće društvo.......................................................47 2.4.7. Mirovinski fondovi ..............................................................................49

3. POSLOVANJE MIROVINSKIH FONDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ..52

3.1. STRUKTURA I DINAMIKA RAZVOJA MIROVINSKIH FONDOVA..52 3.2. UTJECAJ MIROVINSKIH FONDOVA NA RAZVOJ FINANCIJSKOG TRŽIŠTA .................................................................................................................55 3.3. MIROVINSKI FONDOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ.........................57

3.3.1. OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI ................................................59 3.3.2. Dobrovoljni mirovinski fondovi ..........................................................62

4. POSLOVANJE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERSTE PLAVOG OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA ..........................................................................................64

4.1. REGULACIJA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA MIROVINSKIH FONDOVA ..............................................................................................................69 4.2. POKAZATELJI ANALIZE ERSTE PLAVOG OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA ....................................................................................73

4.2.1. Struktura i dinamika kretanja osnovnih ekonomskih kategorija..........74 4.2.2. Financijski pokazatelji analize.............................................................77 4.2.3. Ocjena financijskih pokazatelja analize...............................................81

ZAKLJUČAK ..............................................................................................................84 LITERATURA POPIS TABLICA .POPIS SHEMA POPIS GRAFIKONA

1

1. UVOD Tema ovog rada je poslovanje mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj s osvrtom na „Erste Plavi“ obvezni mirovinski fond. U uvodnom dijelu rada je definiran: problem i predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, metode istraživanja i struktura rada.

Najvažnija je funkcija mirovinskog sustava da pojedincima i njihovim obiteljima posluži kao mehanizam koji će im omogućiti raspodjelu potrošnje tijekom cijelog životnog vijeka, posebno nakon razdoblja zaposlenosti, u slučaju invaliditeta ili pak gubitka hranitelja, kada osiguranici i od njih uzdržavani članovi nisu u stanju zarañivati sredstva za život.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA U svakoj suvremenoj državi od osobite je važnosti mirovinski sustav kao

element sustava socijalne sigurnosti grañana pa tako i u Republici Hrvatskoj. Osnovni cilj sustava usmjeren je na socijalnu sigurnost, ostvarenje socijalne pravde i socijalne solidarnosti. Sustavi socijalne sigurnosti uglavnom se financiraju doprinosima i porezima u okviru javnih financija. Socijalna sigurnost i stanje gospodarstva u meñusobnoj su ovisnosti. Gospodarstvo se teško može razvijati bez odgovarajuće razine socijalne sigurnosti grañana i obrnuto.

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je analiza relevantnih značajki mirovinskih sustava općenito i analiza poslovanja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja ovog rada je u boljem razumijevanju mirovinskog sustava, a ciljevi se odnose se na objašnjenje glavnih karakteristika i funkcioniranja mirovinskog sustava u svijetu, karakteristika i funkcioniranje u Republici Hrvatskoj i mirovinskih

2

fondova s posebnim naglaskom na poslovanje Erste plavog obveznog mirovinskog fonda. Da bi se ostvarila svrha i ciljevi istraživanja potrebno je dati odgovore na sljedeća pitanja: - Koja su obilježja mirovinskih sustava u svijetu? - Koja su obilježja mirovinskog sustavu u RH? - Od kakvog su značaja mirovinski fondovi u RH? - Kakvo je poslovanje Erste plavog obveznog mirovinskog fonda?

1.3. METODE ISTRAŽIVANJA I STRUKTURA RADA

Znanstvene metode koje su korištene prilikom izrade ovog rada mogle bi se svesti na sljedeće: metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda kompilacije, metoda komparacije, metoda deskripcije.

Rad se sastoji od pet meñusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu UVODU obrañuje se predmet i problem istraživanja. Zatim se

obrañuje svrha i ciljevi istraživanja i navode znanstvene metode koje su korištene prilikom izrade diplomskog rada te struktura rada. U drugom dijelu RELEVANTNE ZNAČAJKE MIROVINSKOG SUSTAVA obrañeni su i pobliže opisani mirovinski sustavi u svijetu. Obrañen je mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj i mirovinska reforma. Objašnjeni su značaj, opće karakteristike, djelatnosti institucija i društava za osiguranje pravilnog funkcioniranja cjelokupnog mirovinskog sustava te su objašnjene uloga i značaj svakog stupa mirovinskog sustava. Treći dio POSLOVANJE MIROVINSKIH FONDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ opisuje strukturu i dinamiku razvoja, te ulogu i značaj mirovinskih fondova. U četvrtom dijelu pod nazivom POSLOVANJE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERSTE PLAVOG OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA opisuje se detaljnije nastanak, poslovanje i prikazuju se financijski izvještaji Erste plavog obveznog mirovinskog fonda te se analizira i ocjenjuje njegovo poslovanje.

Zadnji dio rada ZAKLJUČAK prikazuje sintezu rezultata istraživanja.

3

2. RELEVANTNE ZNAČAJKE MIROVINSKOG SUSTAVA Mirovinski je sustav1 skup pravnih normi, financijskih i institucionalnih

aranžmana kojima se regulira osiguranje od rizika starosti, invalidnosti i gubitka hranitelja. Mirovinski se sustav sastoji od nekoliko podsustava definiranih s obzirom na kategorije osiguranika, način financiranja, upravljanje mirovinskim fondovima, raspodjelu mirovina i slično. Mirovinski je sustav civilizacijsko dostignuće bez kojeg je nemoguće funkcioniranje modernog društva. Značenje je mirovinskog sustava u tome što on bitno utječe na ekonomsku sudbinu većine ljudi.

U ovom poglavlju će se pisati o mirovinskom sustavu u svijetu, mirovinskom sustavu u Republici Hrvatskoj, njegovom razvoju i reformi te osnovnim značajkama i institucijama mirovinskog sustava. 1 http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/698/657 Puljiz V.: Hrvatski mirovinski sustav: korijeni, evolucija i perspektive Rev. soc. polit., god. 14, br. 2, Zagreb 2007., str.164 (31.8.2013.)

4

2.1. MIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU

Mirovinski sustavi mogu biti javni (kada njima upravlja država, odnosno od nje ovlaštena tijela) ili privatni (kada mirovinskim fondovima upravljaju privatne financijske institucije), obvezni ili dobrovoljni, ovisno o tome obvezuje li država osiguranike na plaćanje doprinosa iz kojih se financiraju mirovine, definiranih davanja (kada su mirovine unaprijed zadane mirovinskom formulom, a država jamči njihovu isplatu) ili pak definiranih doprinosa (kada iznosi mirovina izravno ovise o uplaćenim doprinosima osiguranika u mirovinske fondove).

Mirovinski sustavi mogu biti univerzalni (namijenjeni svim grañanima), a

financiraju se porezima i drugim javnim prihodima ili pak utemeljeni na osiguranju zaposlenih (namijenjeni osiguranicima te od njih ovisnim članovima obitelji), a financiraju se doprinosima zaposlenika i poslodavaca.2 Za aktualne mirovinske reforme ključna je podjela na mirovine tekuće raspodjele ili meñugeneracijske solidarnosti, za koje se ustalio engleski naziv PAYG (pay as you go – plati kako stigne), te kapitalizirane mirovine (capital funded) individualne mirovinske štednje koje se financiraju doprinosima osiguranika kapitaliziranim u privatnim mirovinskim fondovima.

Kod prve vrste mirovina bitna je komponenta redistribucije od bogatijih prema siromašnijim kategorijama umirovljenika, dok je kod druge vrste mirovina u prvom planu osobna odgovornost osiguranika koja se ogleda u ovisnosti visine mirovine o ukupno uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Danas je uobičajeno da su mirovinski sustavi kombinacija različitih shema s obzirom na način financiranja, raspodjelu, organizaciju i upravljanje. Tako umjesto s jednim (mono-pillar system) imamo sustave s više mirovinskih stupova (multi-pillar system) koji funkcioniraju prema različitim režimima prikupljanja, upravljanja i raspodjele sredstava. 2 Ibidem,str.164

5

Mirovine3 takoñer predstavljaju važan oblik individualne i nacionalne štednje koja je važna kako za same grañane tako i za društvo u cjelini.

Mirovine imaju bitnu funkciju u održanju solidarnosti unutar društva. U okviru mirovinskog sustava odvija se vertikalna redistribucija dohotka od bogatijih prema siromašnijim kategorijama umirovljenika. Isto tako, u mirovinskim se sustavima vrši horizontalna redistribucija dohotka u prilog onim umirovljenicima koji su u posebnoj životnoj situaciji, imaju dodatne troškove pa su im stoga potrebna veća sredstva za život (npr. umirovljenici s ovisnim članovima, hendikepiranim, ili s brojnim obiteljima). Opseg redistribucije ovisi o načelima na kojima je mirovinski sustav utemeljen. Npr. u zemljama liberalne orijentacije, kao što je SAD, naglasak je na privatnim mirovinama koje ovise o sumi individualnih doprinosa osiguranika, pa je znatno manja preraspodjela dohotka u korist siromašnijih kategorija umirovljenika.

Preraspodjela je veća u zemljama koje u okviru javnih mirovinskih sustava održavaju visoku razinu socijalne solidarnosti, ublažavajući tako socijalne nejednakosti unutar umirovljeničke populacije.

Socijalna zaštita predstavlja temeljni čimbenik i osobitu značajku europskog

modela društva. Postoji visok stupanj sigurnosti o tome da je odgovornost vlada da se brinu da nitko ne ostane zapostavljen, bio on siromašan, bolestan ili invalid. Socijalna zaštita sve se više koristi kao najširi pojam koji obuhvaća sve kolektivne sustave transfera izgrañene da zaštite ljude od socijalnih rizika. Usprkos značajnim razlikama izmeñu nacionalnih sustava sve države članice Europske unije osiguravaju isplate posebnih primanja za pokrivanje klasičnih rizika:

• starosti i umirovljenja, • smrti hranitelja obitelji, • invalidnosti, • bolesti, • materinstva, • nezbrinute djece i nezaposlenosti.

3 Ibidem,str.164

.

6

U nekim zemljama postoji zaštita i pomoć za troškove brige o bolesnim i slabim starijim osobama, invalidnim ili bolesnim roñacima, te samohranih roditelja. Socijalna zaštita je stoga bitni sastojak solidarnosti meñu stanovnicima zemalja članica EU.4 Svaka zemlja članica je odgovorna za organizaciju i financiranje svog pojedinačnog sustava socijalne zaštite, ali sve teže zajedničkim ciljevima održavanja visoke razine zaposlenosti i socijalne zaštite u skladu Ugovorom o osnivanju EU. Jedan od temeljnih ciljeva socijalne zaštite je unapreñivanje socijalne integracije svih osoba koje zakonito borave na teritoriju EU. S druge strane dolazi do promjena u tradicionalnim sljedovima životnog ciklusa:

• obrazovanje, • rad, • umirovljenje. Uočava se dugoročni trend smanjivanja trajanja radnog vijeka i produljivanja

razdoblja obrazovanja i vježbanja na cijeli radni vijek. Uvjeti rada i zaposlenja postaju sve fleksibilniji, a poslodavci zahtijevaju sve veću mobilnost zaposlenih, koji i sami postaju sve skloniji takvim promijenjenim uvjetima. Demografske promjene nužno dovode do sve duljeg trajanja vremena primanja mirovina, a to, ujedno sa smanjivanjima radnog vijeka, sve više financijski opterećuje postojeće sustave mirovina, posebno one prvog stupa.

Mirovinsko osiguranje5 je temeljni oblik socijalne zaštite u Europskoj uniji. U okviru mirovinskih sustava još je uvijek najveći značaj državna mirovina – 1. stupa – ali Komisija EU ulaže napore da se što više razviju i druga dva stupa mirovinskog osiguranja. Glavni razlog leži u činjenici da sada na jednog umirovljenika u EU dolazi pet osoba u radnoj dobi, dok će u 2040. godini to biti samo dvije osobe.

Za mirovine se iz nacionalnog dohotka izdvajaju pozamašna sredstva, a mirovinski fondovi u mnogim zemljama raspolažu s velikim kapitalom. U Europskim društvima, zbog intenzivnog demografskog starenja, umirovljenici čine brojnu kategoriju stanovnika; oni su važan dio glasačkog tijela za čije se glasove na 4 Bijelić,M.: Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb 2002. str. 88 5 http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/698/657 Puljiz V.: Hrvatski mirovinski sustav: korijeni, evolucija i perspektive Rev. soc. polit., god. 14, br. 2, Zagreb 2007., str.89 (31.8.2013.)

7

izborima nadmeću političke stranke. O prisutnosti umirovljenika na »političkom tržištu« svjedoče novoformirane stranke umirovljenika koje na izborima postižu zapažene rezultate. Prvo mirovinsko osiguranje, utemeljeno je na doprinosima radnika i poslodavaca, mirovinskim fondovima i tripartitnom upravljanju uvedenom u Njemačkoj.6 Prvi stup – državne mirovine u Europskoj Uniji Prvi stup mirovinskih osiguranja je državno temeljno osiguranje koje je općenito obvezno. Financiranje tih sustava temelji se na uplatama doprinosa iz plaća zaposlenika, koje su obvezne, te se iz tih prihoda isplaćuju mirovine („pay as you go“). Isplate mirovina jamči država, a upravljanje sredstvima povjereno je javno-pravnoj organizaciji. Prava na mirovinu utvrñuju se temeljem unaprijed propisanih formula i ovise o godinama staža mirovinskog osiguranja. Starosne mirovine obično su vezane uz stopu inflacije ili na aktualnu razinu plaća. Veze izmeñu doprinosa uplaćenih tijekom mirovinskog staža i isplata mirovina nakon umirovljenja kod raznih sustava vrlo su različite. U nekim državama EU u okviru temeljne skrbi visina isplata starosnih mirovina neovisna je o dohotku ostvarivanom tijekom godina zaposlenja, odnosno pripada svim grañanima iznad odreñene starosti kao nacionalna mirovina.7 6 Ibidem, str.165 (31.8.2013.)

7 Bijelić,M.: Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb 2002. str. 91

8

Glavni tipovi mirovinskih sustava u Europi U zemljama s duljom tradicijom tržišnog gospodarstva u Europi mogu se uočiti četiri šire grupe mirovinskih sustava prvog stupa: 1. Skandinavske zemlje (Švedska, Finska, Danska i Norveška), gdje postoje opće relativno niske mirovine, za sve stanovnike; u Švedskoj i Finskoj, uočava se tendencija da se one sve više dovedu u vezu s dohotkom umirovljenika. Značajka tih zemalja je relativno kasna dob umirovljenja, iako se taj trend počeo preokretati. Dob za umirovljenje je 65 odnosno 67 godina. U Norveškoj i Švedskoj moguće je odlazak u mirovinu odgoditi do 70-te godine života.8 2. Zemlje kontinentalne Europe (Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Nizozemska, Švicarska i Luksemburg) u kojima se državni mirovinski sustavi ustvari sustavi socijalnog osiguranja tipični po visokim doprinosima i visokoj razini primanja. Promjene su podigle godine u kojima se stječe pravo na mirovinu ili broj godina plaćanja doprinosa, labavile sustav uvoñenjem fleksibilnih i postupnih umirovljenja i pokazale sklonost ka tome da sustavi budu malo manje velikodušni u isplati primanja. Promjene potiču i produljenje radnog vijeka i uvode mogućnost istovremenog korištenja mirovina i dohotka od rada. Sve te zemlje aktivno potiču jačanje drugog mirovinskog stupa. Nizozemska ima dobnu granicu 65 godina i za muškarce i za žene, a vladin prijedlog je da tu granicu podigne na 67 godina starosti. Njemačka, koja je meñu starijim populacijama na svijetu, još je 2007. u parlamentu dobila odobrenje da postupno podigne dob sa 65 na 67 godina, a to bi povećanje trebalo na snagu stupiti izmeñu 2012. i 2029. godine.9

3. Zemlje južne Europe (Italija, Grčka, Španjolska i Portugal) imaju sustave bliske onima kontinentalne Europe. Godine stjecanja prava na mirovinu, koje su često bile ekstremno niske sad se povisuju, a kriteriji za stjecanje prava na mirovinu se pooštravaju. Te zemlje potpuno prihvaćaju ideju fleksibilnosti, ali su mnogo manje negoli ostale europske zemlje oduševljene mogućnošću istovremenog primanja mirovine i zarade od posla. U dužnoj Grčkoj upravo mirovinski sustav predstavlja najveći izazov za vladu, a EU i MMF dali su čvrste smjernice da se dob za mirovinu za žene pomakne na 65 godina, kao što je to slučaj za tamošnje muškarce. 8 Ibidem, str. 91-92 9 http://www.posao.tportal.hr/texts/news.php?id=2312(3.9.2013.)

9

4. Anglosaksonske zemlje (Velika Britanija i Irska) su karakteristične po jednakim, niskim općim mirovinama, uz koje postoje dopunske mirovine, koje nipošto ne pokrivaju sve zaposlene, nego tek oko 50% u Velikoj Britaniji. Stoga je u obje zemlje položaj umirovljenika u grupama zaposlenih koji nisu pokriveni drugim stupom osobito nepovoljan.10 Vlada Velike Britanije takoñer je najavila razmatranje povećanja dobi za mirovinu na 66 godina, no povećanje bi najranije trebalo zaživjeti 2016. Zemlje istočne Europe (Bugarska,Rumunjska) najnižu dob za odlazak u mirovinu imaju žene u Bugarskoj i Rumunjskoj koje u mirovinu idu s 58 godina, dok muškarci odlaze sa 63 godine. Noviji pregled mirovinske reforme pokazuje da je dob umirovljenja za muškarce u Bugarskoj od 2012. do 2015. godine od 63 od 65 godina a za žene od 60 do 65 godina starosti. U Rumunjskoj je dob umirovljenja za muškarce od 64 do 65 godina do 2015. godine a za žene od 59 do 63 godina starosti do 2030. godine.11

10Bijelić,M.: op.cit. str. 92 11

www.sssh.hr/.../mirovinski-sustavi-u-srednjoj-i-istocnoj-europi_hirose.pp (24.2.2014.)

10

2.2. MIROVINSKI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj od nastanka je prošao kroz nekoliko

razvojnih faza a mirovinskim reformama se nastojalo prilagoditi promjenama potreba i gospodarskih uvjeta.

2.2.1. RAZVOJ HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA Prve mirovine u našim krajevima dodjeljivane su pojedinim kategorijama

državnih službenika ili vojnika, odnosno članovima njihovih obitelji drugoj polovini 18. stoljeća. 12

MIROVINSKI SUSTAV DO 31.12.1998.

Najveći broj umirovljenika prima mirovine po starom Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je vrijedio do 31.prosinca 1998. Po njemu su u mirovinu otišli tzv.stari umirovljenici, za razliku od onih novih, umirovljenih nakon 1.siječnja 1999.godine. Umirovljenici nastoje i danas, putem svojih udruga i političkih stranaka, vratiti neke od njegovih odredba. To čine kako bi poboljšali položaj sadašnjih i budućih umirovljenika jer su nastale velike razlike u mirovinama izmeñu starih i novih umirovljenika.

Pravo na starosnu mirovinu stjecali su osiguranici kad bi navršili 60 godina života (muškarci) odnosno 55 godina života (žene) i najmanje 20 godina mirovinskog staža. Osiguranici koji nisu navršili 20 godina mirovinskog staža stjecali su pravo na starosnu mirovinu kad bi navršili 65 godina (muškarci) i 60 godina (žene) života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osiguranik koji je navršio 40 (muškarac) odnosno 35 godina (žena) mirovinskog staža, stjecao je pravo na starosnu mirovinu bez obzira na godine života. 12

http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/698/657Puljiz V.,op.cit.; str 166 (31.8.2013.)

11

MIROVINSKI SUSTAV OD 1.1.1999. Zakon o mirovinskom osiguranju koji je vrijedio od 1.siječnja 1999.godine, dob u kojoj se stječe pravo na starosnu mirovinu povećana je za 5 godina, pa je 65 godina za muškarce i 60 godina za žene. Te promjene temelje se na produljenje životnog vijeka u većini zemalja u svijetu pa i u Hrvatskoj. Povećanja dobi za mirovinu na 67 ili 68 za muškarce ili 62 ili 63 za žene, uvode ili planiraju zemlje u EU i druge članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development ili OECD) pa nije realno očekivati povratak na prijašnje stanje.13 Isto se dogodilo s odredbama o pravu na prijevremenu starosnu mirovinu pa su uvjeti – 35 godina mirovinskog staža i 55 godina života za muškarce i 30 godina mirovinskog staža i 50 godina života za žene – promijenjeni u pogledu godina života, i to u 60 godina za muškarce i 55 godina za žene. U prijelaznim odredbama novoga Zakona odredbe o povećanoj dobi za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu primjenjivat će se postupno. Mirovina za puni radni staž iznosila je prije 85% od mirovinske osnovice i to je, za puni radni staž, često bilo blizu tog postotka od posljednje plaće. I po tom, prijašnjem Zakonu veliki broj umirovljenika koristio je beneficije ranijeg odlaska u mirovinu, pa su im mirovine bile umanjivane zbog manjeg staža ili godina života, ili zbog obaju razloga. Umanjenje zbog mlañe dobi prilikom odlaska u mirovinu prestalo je dostizanjem propisanih godina za punu mirovinu pa nije bilo trajno. Tako je i dobar dio starih umirovljenika imao mirovine manje od najvećih mogućih, ali su osnovne (10 godina) i način obračuna bili povoljniji i mirovine su bile pristojne. Ali došlo je do velikog udara na umirovljenike.14 Procjenjuje se da prosječne mirovine starih umirovljenika nakon 1999.godine iznose oko 46% prosječne plaće u Hrvatskoj. To je puno manje nego je bilo prije po starom Zakonu, ali novi umirovljenici imaju u prosjeku oko 36% prosječne plaće, ali oni koji su otišli u mirovinu 2005.godine, imaju oko 28%. Većina umirovljenika svim je tim mjerama i promjenama gurnuta u siromaštvo i preživljavanje.

13 Miletić,V.; Vodič za razumijevanje mirovinskih fondova,Rifin d.o.o.,Zagreb, 2006., str.58 14 Ibidem, str.59

12

Položaj novih umirovljenika i onih koji će to postati, a posebno ako nemaju pravo na dopunske mirovine iz drugog stupa čak i iz neke buduće popravke Zakona, ostaje vrlo nepovoljan. Jedino je sigurno da treba pokušati vlastitima sredstvima i štednjom stvoriti dopunske izvore prihoda za život u mirovini.15 MIROVINSKI SUSTAV OD 1.1.2014. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 1.1.2014. kojim su definirane nove odredbe u Mirovinskom sustavu. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 35 godina mirovinskog staža a do 2037. dob umirovljena će se povisit na 61 godinu i 9 mjeseci života. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2038. ima osiguranik kada navrši 62 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 56 godina života i 31 godinu mirovinskog staža u 2014. godini. U 2029.godini dob za prijevremenu starosnu mirovinu povisit će se na 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža. Polazni faktor za odreñivanje prijevremene starosne mirovine odreñuje se tako da se polazni faktor smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.16 15 Ibidem,str.60 16 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4156 (24.2.2014.)

13

U tablici 1. prikazane su promjene polaznog faktora prema ZOMO u 2014. godini za muškarce. Tablica1.: Promjene izračuna polaznog faktora prema ZOMO 2014. (Muškarci)

Mirovinski staž % smanjenja polaznog faktora za 1 mjesec čl. 78. st.2 stari ZOMO

% smanjenja polaznog faktora za 1 mjesec čl. 85. st.2. ZOMO 2014

razlika stari u odnosu na novi ZOMO

S navršenih 35 0,34% 0,34% 0% S navršenih 36 0,34% 0,32% +0,02% S navršenih 37 0,29% 0,30% -0,01% S navršenih 38 0,24% 0,25% -0,01% S navršenih 39 0,19% 0,15% +0,04% S navršenih 40 0,15% 0,10% +0,05%

Izvor: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4156 (24.2.2014.)

U tablici 2. prikazane su promjene polaznog faktora prema ZOMO u 2014. godini za žene Tablica 2.: Promjene izračuna polaznog faktora prema ZOMO 2014. (Žene)

Mirovinski staž % smanjenja polaznog faktora stari ZOMO

% smanjenja polaznog faktora čl. 183. ZOMO 2014

razlika stari u odnosu na novi ZOMO

S navršenih 32 0,34% 0,34% 0% S navršenih 33 0,29% 0,32% -0,02% S navršenih 34 0,24% 0,30% -0,06% S navršenih 35 0,19% 0,30% -0,11% S navršenih 36 0,15% 0,25% -0,10% S navršenih 37 0,15% 0,15% 0% S navršenih 38 0,15% 0,10% +0,05%

Izvor: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4156 (24.2.2014.)

14

Prema starom ZOMO-u osnovna mirovina odreñena je u visini: - 0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, - 25% AVM za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje Po novom ZOMO-u osobni bodovi za osnovnu mirovinu odreñuju se tako da se osobni bodovi odreñeni na temelju mirovinskog staža navršenog od početka osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnože s faktorom osnovne mirovine odreñenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu. Faktor osnovne mirovine odreñuje se 1. siječnja svake godine u visini prosjeka udjela stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane za osiguranike osigurane u oba obvezna mirovinska osiguranja u ukupnoj stopi doprinosa za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. siječnja 2002. godine do tekuće godine. Novi način odreñivanja osnovne mirovine dovesti će do povećanje razine mirovina iz oba stupa.17 17 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4156 (24.4.2014.)

15

2.2.2. MIROVINSKA REFORMA Javni mirovinski sustavi, osobito oni utemeljeni na tekućoj raspodjeli, posljednjih su desetljeća dospjeli u ozbiljnu krizu. Stoga je velik broj zemalja proveo ili pak provodi mirovinske reforme nastojeći se prilagoditi promijenjenim gospodarskim i socijalnim uvjetima. Nekoliko je uzroka mirovinske krize. Prije svega, radi se o povećanju udjela starijih stanovnika u ukupnoj populaciji te o opadanju stope nataliteta.18

Uslijed toga dolazi do generacijske neravnoteže zbog koje malobrojniji mlañi i srednji kontingenti moraju uzdržavati sve brojnije starije kontingente stanovništva.

U Hrvatskoj je u dobi iznad 65 godina 2001. godine bilo 15,9% ukupnog stanovništva, krajem 2005. godine njihov se udio povećao na 16,9%, a prema procjenama za 2050. godinu u toj će dobnoj skupini biti 24,3% hrvatskih stanovnika (UN, 2001.). S druge strane, stopa fertiliteta (prosječan broj djece koje će tijekom svoje fertilne dobi roditi jedna žena) u Hrvatskoj je 2005. godine iznosila 1,42, što je znatno ispod stope proste reprodukcije stanovništva za koju je nužna stopa fertiliteta od najmanje 2,1. Hrvatsko stanovništvo ima negativnu stopu reprodukcije. U njemu je sve manje mladih (tzv. »starenje odozdo«), a zbog povećanja prosječnog životnog vijeka sve je više starih ljudi (tzv. »starenje odozgo«).

Posljedica je znatno pogoršanje dobne strukture stanovništva: vizualno rečeno – umjesto nekadašnjeg oblika piramide.

Na krizu mirovinskog sustava19 takoñer je utjecala povećana nezaposlenost te promjene u strukturi rada. Nezaposlenost je posljednjih desetljeća jedan od glavnih problema s kojim se suočavaju europske zemlje. Posebno su nezaposlenošću pogoñene postsocijalističke zemlje u kojima se raspala stara gospodarska struktura pa je mnogo ljudi ostalo bez posla i perspektiva zapošljavanja. Usporedo s tim umnožili su se i mnogi atipični, fleksibilni oblici zaposlenosti, koji su nepogodni za financiranje fondova socijalne sigurnosti te održanje postojeće razine socijalnih prava. Uz navedeno, veoma je rasprostranjena siva ekonomija, koja je narasla tijekom razdoblja postsocijalističke tranzicije. Današnja je struktura zaposlenih u kojoj 18 http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/698/657Puljiz V.; op.cit.; str 178 (31.8.2013.) 19 Ibidem, str 179

16

prevladava nesigurna i fleksibilna zaposlenost, kao i siva ekonomija, nepovoljna za financiranje socijalne sigurnosti utemeljene na bismarckovskim načelima. Posljedica toga je osjetno smanjeni priljev sredstava od doprinosa osiguranika te sve veći deficit u mirovinskim fondovima, koje mora sufinancirati država.

Stopa doprinosa koja se plaća za mirovinsko osiguranje sada iznosi 20%, što je jedna od manjih stopa doprinosa u europskim zemljama. Globalizacija je smanjila suverenitet države-nacije u gospodarskoj i socijalnoj sferi.

Poduzeća i financijski subjekti vrše stalni pritisak s ciljem smanjivanja troškova rada, pa dakle i smanjenja doprinosa koji se uplaćuju za mirovine. Zbog toga se danas favoriziraju mirovinski sustavi u kojima se teret financiranja mirovina nastoji u što većoj mjeri prenijeti na osiguranike. Radi se o sustavima kapitalizirane individualne štednje, bilo obvezne bilo dobrovoljne. Na taj se način nastoji smanjiti troškovni pritisak mirovinskih fondova na javne financije, koje su, posebno u postsocijalističkim zemljama, pod nadzorom meñunarodnih financijskih institucija, prije svega Meñunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.20

Zbog teškog stanja hrvatskog mirovinskog sustava, sredinom devedesetih godina počela je priprema hrvatske mirovinske reforme. U tome je ključnu ulogu imala Svjetska banka, koja je presudno utjecala na mirovinske reforme u svijetu, posebno na reforme u latinoameričkim i postsocijalističkim zemljama. Mirovinska reforma 1999. godine –promjena sustava tekuće raspodjele Ciljevi su hrvatske mirovinske reforme bili21:

• transformirati i srediti pravno i financijsko stanje mirovinskog sustava, • smanjiti priljev novih osiguranika, • usporiti rast mirovinskih izdataka, • povećati ovisnost mirovina od doprinosa, • pojačati individualnu odgovornost grañana za sigurnu starost, • dugoročno stabilizirati i učiniti održivim mirovinski sustav.

20 Ibidem, str 179-180

21Ibidem str 180-181

17

Konstituiranjem drugog i trećeg mirovinskog stupa predviñeno je dijelom preći na sustav definiranih doprinosa i kapitalizirane mirovinske štednje, što će, kako je pretpostavljeno, doprinijeti povećanju domaće štednje, jačanju tržišta kapitala te ukupnom gospodarskom rastu.

Temelj za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja više nije samo činjenica da je netko i sam za vrijeme gospodarske aktivnosti financirao mirovine neke prethodne generacije umirovljenika, već se u sustavu kapitalnog financiranja mirovine ostvaruju na temelju vlastite akumulirane štednje i na nju ostvarenog povrata.

Hrvatska mirovinska reforma provedena je u dvije faze. U prvoj fazi, koja je počela početkom 1999. godine, cilj je bio racionalizirati i

učiniti održivim postojeći mirovinski sustav meñugeneracijske solidarnosti. Radilo se o tzv. parametarskoj mirovinskoj reformi. Ta je reforma definirana u Zakonu o mirovinskom osiguranju iz 1998. godine. Pored toga, doneseno je još nekoliko zakona kojima se reguliraju promjene u mirovinskom sustavu. Najvažnije mjere koje su u parametarskoj reformi uvedene u hrvatski mirovinski sustav. Prvo, predviñeno je da se počevši od 1999. godine svake godine za šest mjeseci podiže dob odlaska u mirovinu, tako da će na kraju desetogodišnjeg razdoblja, 2008. godine, muškarci odlaziti u mirovinu sa 65, umjesto ranijih 60, a žene sa 60 godina, umjesto ranijih 55 godina. Podizanjem dobi odlaska u mirovinu smanjuje se priljev novih umirovljenika te slabi financijski pritisak na mirovinski fond.

Druga je važna mjera povećanje razdoblja zaposlenosti na temelju kojeg se obračunava mirovina (mirovinski staž). Prema starom zakonu, za izračun mirovine uzimano je deset prema visini plaće za osiguranika najpovoljnijih godina. Novim je zakonom predviñeno da se razdoblje obračuna mirovine godišnje povećava za tri godine. Povećanje razdoblja obračuna uzrokuje smanjenje mirovinske osnovice, pa time i niže mirovine. Treća važna inovacija u mirovinskom sustavu odnosila se na način indeksacije (usklañivanja) mirovina. Do reforme se indeksacija mirovina svake godine vršila prema plaćama zaposlenih pa se, zahvaljujući tome, održavala približno ista zamjenska stopa mirovina u odnosu na plaće. Budući da plaće zaposlenih u pravilu rastu brže od cijena (troškova života), pri povećanom broju umirovljenika i

18

smanjenom broju zaposlenih bilo je teško održati indeksaciju prema plaćama zaposlenih.

Slična je situacija i u drugim zemljama gdje je, uz rijetke iznimke, napuštena indeksacija prema plaćama. Početni je prijedlog bio da se mirovine usklañuju prema cijenama, ali je na kraju, kao kompromisno rješenje, usvojena tzv. švicarska formula prema kojoj se usklañivanje vrši 50% prema cijenama (troškovima života), a 50% prema plaćama.22

Pooštreni su uvjeti za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu. Propisani su teži uvjeti odlaska u invalidsku mirovinu, a izmijenjen je i postupak utvrñivanja invalidnosti.

Pored opće, uvedena je profesionalna invalidnost, što znači da osoba koja izgubi radnu sposobnost za odreñene poslove može obavljati druge poslove primjerene njenim radnim sposobnostima. Ukinuti su neki instituti koji su ranije bili u mirovinskom sustavu (npr. zaštitni dodatak, pravo na pomoć i njegu u kući) te premješteni u sustav socijalne skrbi. Bilo je i drugih promjena u sustavu meñugeneracijske solidarnosti koje su trebale doprinijeti njegovoj racionalizaciji i dugoročnoj održivosti.

Uspostavljena je nova formula izračuna mirovina zasnovana na bodovnom sustavu. Visina se mirovine dobiva množenjem broja osobnih bodova umirovljenika, mirovinskog faktora te aktualne vrijednosti mirovine. Broj bodova temelji se na dužini staža te visini plaća koje je osiguranik postigao tijekom razdoblja koje se uzima za obračun mirovine, a visina mirovinskog faktora vezana je uz vrstu mirovine23 U 2001. godine smanjena ukupna stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje s 21,5% na 19,5%. Predviñeno je da od toga 14,5% ide za financiranje prvog stupa meñugeneracijske solidarnosti, a 5% za financiranje drugog stupa kapitalizirane mirovinske štednje, uspostavljenog 2002. godine.

22 Ibidem,str.181 23 Andrijanić, I., Klasić,K.; Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o. Zagreb 2002., str.:41-42

19

2003. godine stopa mirovinskog doprinosa povišena je na 20% bruto plaće, od čega je 15% namijenjeno financiranju prvog, a 5% financiranju drugog mirovinskog stupa.

Ove su mjere doprinijele financijskoj održivosti mirovinskog sustava. Ubrzo je došlo do stabilizacije broja umirovljenika te poboljšanja omjera s brojem osiguranika. Takoñer je pao udjel mirovinskih troškova u BDP-u. Parametarska mirovinska reforma dovela je do relativnog pada mirovina umirovljenih osiguranika nakon 1999. godine.

Mirovinska reforma čiji će se odluke provoditi od 2014. do 2016. ima za viziju zaštititi i jačati prava radnika, nezaposlenih i umirovljenika. Misija je povećati konkurentnost radne snage i osigurati socijalnu sigurnost u starosti, afirmirati vrijednost i dostojanstvo rada, promicati važnost ulaganja u ljudski kapital kroz obrazovanje i stjecanje novih vještina, osigurani prilagoñen sustav obrazovanja i osposobljavanja u skladu sa zahtjevima tržišta rada i zalagati se za jednake mogućnosti i olakšavanje pristupa tržištu rada marginaliziranim društvenim skupinama i kategorijama stanovništva. Ciljevi su ove mirovinske reforme povećati mogućnost zapošljavanja. Politika zapošljavanja ima snažan utjecaj na gospodarstvo zemlje. Borba protiv nezaposlenosti i nastavak provedbi reforme tržišta rada zahtijeva fokusiranje na poticanje zapošljavanja i aktivnosti koje su usmjerene na skraćivanje razdoblja nezaposlenosti te kontinuirano podizanje konkurentnosti i zapošljavanja radne snage. Na fleksibilnom tržištu rada potrebno je privući i zadržati što više ljudi u aktivnosti, pospješiti prilagodljivost radnika i poduzeća te povećati ulaganja u ljudski kapital kroz bolju edukaciju radi stjecanja novih vještina za tržište rada. Drugi cilj je osigurati dostojan rad i socijalnu sigurnost. Dostojan rad svim zaposlenima u Hrvatskoj moguće je osigurati putem kvalitetnije provedbe zakonodavnog okvira koji regulira radne odnose. Dostojan rad znači povećanje standarda zaštite na radu kao i smanjenje pretjerane normiranosti tog područja, no takoñer uključuje i osiguranje materijalnih prava radnika u slučaju stečaja poslodavaca te jačanje sustava socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba kojima se na ovaj način omogućuje da lakše pronañu novo zaposlenje. Dostojna starost je jedan od ciljeva. Promjenom načina usklañivanja mirovina ostvarenih prema općem propisu nastojat će se u narednim godinama postizati dostojniji materijalni položaj umirovljenika, najosjetljivije kategorije grañana. Slijedom toga, novim pravnim okvirom u sustavu generacijske solidarnosti i u sustavu utemeljenom na individualnoj

20

kapitaliziranoj štednji osigurati će se pravedniji sustav ostvarivanja prava. Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji, a polazeći od načela slobode kretanja radnika, osigurati će se odgovarajući stupanj socijalne sigurnosti i radnicima migrantima. Razvoj ljudskih potencijala kroz učinkovito upravljanje i korištenje EU fondova Operativna struktura provodi operacije i projekte unutar komponente IV programa IPA Razvoj ljudskih potencijala, te intenzivno provodi aktivnosti vezane za osiguranje visoke razine pripremljenosti projekata i administrativnih kapaciteta za upravljanje i provedbu Europskog socijalnog fonda.24 24 http://www.mrms.hr/wp-content/uploads/2013/06/strateski-plan-2014-2016.pdf (25.2.2014.)

21

2.3. OSNOVNE ZNAČAJKE HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA Hrvatski mirovinski sustav se sastoji od tri stupa: Obveznog mirovinskog osiguranja, Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i Dobrovoljno mirovinsko osiguranje za starost na temelju kapitalizirane štednje. 2.3.1. I. STUP – Obvezno mirovinsko osiguranje

Sustav generacijske solidarnosti (pay-as-you-go) –sustav socijalističkog osiguranja u kojem se naknade isplaćuju postojećim umirovljenicima od tekućih doprinosa.25

Prvi stup čini obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Svi zaposleni osiguranici u ovaj stup, prema zakonu, izdvajaju 15 % bruto plaće, a što odlazi u mirovinski fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ta sredstva koriste se za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. Kada ti osiguranici steknu uvjete za mirovinu HZMO će im početi isplaćivati mirovine u skladu sa Zakonom. Mirovina iz prvog mirovinskog stupa ne može se prenijeti na drugu osobu, niti se može naslijediti.

Visina te mirovine usklañuje se svakih šest mjeseci s polovicom zbroja rasta troškova života i plaća. Vlada odreñuje visinu vrijednosti mirovine za čiju isplatu jamči država. Eventualni manjak novca za ostvarenje dosegnutih prava namiruje se iz državnog proračuna.26 25 http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/pojmovnik.pdf Financijska teorija i praksa 26 str.582 (10.9.2013.) 26http://superprinos.com/index.php?action=showstaticke&parentid=0&toolid=53&lang=Hrvatski (10.9.2013.)

22

Prema odredbama ZOMO u javnom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti obvezno su mirovinski osigurane sve radno aktivne osobe po različitim osnovama, kao što je radni odnos, obavljanje profesionalne ili druge djelatnosti, obrta, trgovine i dr. To su:

• zaposleni i s njima izjednačene osobe (osobe imenovane na odreñene dužnosti i dr.)

• osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad

• osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa • pripadnici samostalnih djelatnosti (obrtnici, trgovci pojedinci, odvjetnici, javni

bilježnici i dr.) • poljoprivrednici • ostale skupine osoba (članovi uprave trgovačkih društava, vrhunski sportaši,

njegovatelji HRVI-a, roditelji njegovatelji i dr.) i drugi.27

Na osobni zahtjev, obvezno je osiguran i nezaposleni roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta. Za slučaj smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti takoñer su osigurani:

• učenici i studenti za vrijeme praktične nastave • osobe na izdržavanju kazne za vrijeme rada • osobe koje sudjeluju u spašavanju od elementarnih nepogoda i dr.

Nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja, u roku od 12 mjeseci moguće je osigurati se na tzv. produženo osiguranje, koje je dobrovoljno i kojim se nastavlja osiguranje, bez ograničenja.28 Svojstvo osiguranika utvrñuje se na osnovi prijave na osiguranje. 27

Miljević,N.:Priručnik o mirovinama, Tectus, Zagreb 2006., str.24 28 Produženo osiguranje moguće je ostvariti prema odredbama EU i nakon prestanka osiguranja u državi članici EU tj. državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju

23

Prijavu podnosi: • poslodavac osiguranika, odnosno obveznik doprinosa ili • osiguranik sam, kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko

osiguranje.29

Izračun mirovine iz sustava generacijske solidarnosti

Mirovinu za staž ostvaren prije primjene drugog mirovinskog stupa čini umnožak osobnih bodova osiguranika (odnos izmeñu prosječne osiguranikove plaće i prosječne plaće u državi za svaku godinu staža, odnosno srednja vrijednost tih iznosa), mirovinskog faktora (MF, korektor mirovine s obzirom na to je li riječ o starosnoj, obiteljskoj ili invalidnoj mirovini) te aktualne vrijednosti mirovine (AVM, čiju vrijednost utvrñuje Upravni odbor HZMO-a) i godina staža koje je ostvario osiguranik.30 Osobni bodovi utvrñuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine te se:

• starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon 65. godine života i koji ima 35 godina mirovinskog staža za 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali najviše za 5 godina

• prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku od 0,10% do 0,34% zavisno od mirovinskog staža i broja mjeseci ranijeg stjecanja te mirovine u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu (od 9% do 20,4%).

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavog radnog vijeka, u odnosu na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj. Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrñivanje vrijednosnih bodova pri izračunu mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini. 29 http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages//publikacije/Vodic-ZOMO-2014.pdf (10.2.2014.) 30 Ibidem

24

Uz mirovinu, a na temelju posebnog zakona, odreñuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u iznosu od 27 % mirovine. Svota ovog dodatka na mirovinu ne iskazuje se u rješenju o priznavanju prava na mirovinu.31 Formula za izračun je:

M=OB*MF*AVM*STAŽ M – mirovina OB – osobni bodovi MF – mirovinski faktor AVM- aktualna vrijednost mirovine STAŽ 2.3.2. II. STUP- Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednja

Za razliku od prvog stupa zasnovanog na meñugeneracijskoj solidarnosti gdje današnji zaposleni izdvajaju za mirovine današnjih umirovljenika, drugi i treći stup zasnivaju se na sustavu kapitalizirane osobne štednje gdje zaposleni štede na osobnim računima, a ušteñena sredstva njihovo su osobno vlasništvo iz kojeg će im se isplaćivati mirovina. Tako postavljen sustav dugoročno će pomoći rješavanju složenog problema financiranja mirovina u našoj zemlji.

U drugom stupu osobna štednja obvezna je za sve zaposlene mlañe od 40 godina, kao i za one izmeñu 40 i 50 godina koji se dobrovoljno odluče za štednju u drugom mirovinskom stupu.

U ovom stupu, zaposlenici 5% svoje bruto plaće izdvajaju na osobne račune u obveznim mirovinskim fondovima koje osobno izabiru. Navedeni postotak poslodavac uplaćuje na prolazni račun REGOS-a koji nakon obrade i kontrole uplate doprinosa, umanjen za ulaznu naknadu fonda, prosljeñuje na osobni račun zaposlenika, člana fonda. Sredstva fonda potom se ulažu na tržištima kapitala i na njih

31 Ibidem

25

društvo koje upravlja mirovinskim fondom ostvaruje prinos isključivo u korist članova fonda.

Najranije dva mjeseca prije datuma umirovljenja, član obveznog mirovinskog fonda može sklopiti ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom po svom izboru, koje će mu isplaćivati mirovinu32

Nakon ostvarivanja prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja osiguranik - član obveznog mirovinskog fonda dužan je osobno izvršiti izbor mirovinskog osiguravajućeg društva i to prijavom Središnjem registru osiguranika (REGOS).

Član može promijeniti svoj odabir mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD-a) u roku do petnaest dana od dana prvog izbora. Kada izbor MOD-a postane konačan, REGOS pokreće postupak zatvaranja osobnog računa izdavanjem naloga za doznaku obveznom mirovinskom društvu koje upravlja obveznim mirovinskim fondom u kojem je osobni račun koji se zatvara.

REGOS izračunava iznos sredstava za prijenos izabranom osiguravajućem društvu na način da ukupan broj obračunskih jedinica na osobnom računu člana fonda čiji se osobni račun zatvara množi s vrijednošću obračunske jedinice na dan pokretanja postupka zatvaranja osobnog računa. Podatak o izračunatom iznosu REGOS dostavlja obveznom mirovinskom društvu prvi radni dan nakon izračuna te sredstva prosljeñuje izabranom MOD-u

Prijenosom sredstava s osobnog računa člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo radi isplate mirovine, prestaje članstvo u obveznom mirovinskom fondu.

Mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina: 1) doživotnu mjesečnu starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, 2) doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu, 3) obiteljsku mjesečnu mirovinu 32 http://www.azfond.hr/index.php?path=static/folder/AZ_obvezni (10.9.2013.)

26

Isplata mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja moguća je u jednom od sljedećih oblika: 1) pojedinačna mirovina; 2) zajednička mirovina - isplaćuje se korisniku mirovine, odnosno doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika; 3) pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem - isplaćuje se korisniku s time da se u slučaju smrti korisnika prije isteka zajamčenog razdoblja isplata nastavi imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja; 4) zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem - isplaćuje se korisniku odnosno doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika, a ukoliko oboje umru prije isteka zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja.33 U svijetu ima više tipova organizacije dopunskih mirovina, obveznih i dobrovoljnih. Glavno obilježje dobrovoljnih sustava drugog stupa jest da su utemeljeni na zaposleničkom odnosu ili bavljenju odreñenim zanimanjem. Dobrovoljnim dodatnim mirovinskim sustavom drugog stupa upravljaju privatne institucije i država ne jamči njihove isplate. Doprinosi se utvrñuju u ovisnosti o zaradama i uplaćuju ih podjednako i poslodavac i posloprimac. Poslovanje tih sustava pretežno se odvija u okviru mirovinskih fondova, tako da se tekući prihodi od doprinosa ulažu da bi se isplaćivale buduće obveze. Najuža veza izmeñu doprinosa i isplata mirovina jest kod sustava s utvrñenim doprinosima, kod kojih isplate ovise isključivo o rentabilnosti ulaganja ukupnog kapitala. Nasuprot tome su mirovinski sustavi koji se unaprijed potpuno financiraju-oni s utvrñenim isplatama- i s obzirom na to da postoji odreñena mogućnost podjele dohotka meñu sudionicima, pokazuju neke tragove solidarnosti. U Hrvatskoj je uveden obvezatan drugi stup mirovinskog sustava u obliku tzv. individualne kapitalizirane štednje. To nisu dopunske mirovine, nego je to drugi dio obvezne mirovine, a voñenje tog cijelog sustava država je prepustila privatnim organizacijama. Propisana je obveza poslodavca i samostalnih poduzetnika da 33http://www.azfond.hr/index.php?path=static/page/AZ_obvezni......pravo_na_mirovinu- (10.9.2013.)

27

mjesečno uplaćuju doprinos za taj drugi stup koji će svakom osiguraniku jamčiti uštedu i ulaganje tih doprinosa i poslije isplatu mirovina na temelju ušteñenih svota. Ta pojedinačna štednja sastoji se od doprinosa koji se svaki mjesec uplaćuje na račun svakog zaposlenog pa se zatim ulaže i time povećava, odnosno kapitalizira. Svatko ima svoj račun i u svako vrijeme može znati koliko na njemu ima sredstava. Za naše prilike obvezatan sustav bolji je od dobrovoljnog jer i u ovom sustavu ima onih koji ne poštuju propise i ne uplaćuju redovito te doprinose.34 2.3.3. III. STUP – Dobrovoljno mirovinsko osiguranje za starost na temelju kapitalizirane štednje

Novim mirovinskim sustavom uvodi se dobrovoljna mirovinska štednja ili tzv. treći stup mirovinskog osiguranja u kojem imamo mogućnost sami preuzeti odgovornost za vlastita mirovinska primanja i standard u svojim "zlatnim godinama".

Ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju ostvaruje se pravo na dodatnu mirovinu iz 3. stupa (uz mirovinu iz 1 i 2. stupa) a država sve grañane s prebivalištem u RH potiče da dodatno štede za svoju mirovinu dajući im državna poticajna sredstva i odobravajući porezne olakšice.

Dodatnu mirovinu ostvarenu uplatama u dobrovoljni mirovinski fond isplaćivat će izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo, neovisno o ostvarenoj mirovini iz 1. i 2. stupa, a jedini uvjet za isplatu je navršenih 50 godina života. Iznos dodatne mirovine ovisit će o ukupno ušteñenom iznosu na osobnom računu, a dinamiku i način isplate moći će izabrati sam osiguranik izmeñu nekoliko ponuñenih mogućnosti, odnosno mirovinskih programa koje će nuditi mirovinska osiguravajuća društva.

34 Miletić.V.;op.cit.,str 70

28

Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod na hrvatskom tržištu koji donosi tri prednosti od ulaganja:

• porezne olakšice, • državna poticajna sredit • te prinos fonda.

Porezne olakšice poslodavcima za uplate dobrovoljne mirovinske štednje

Uplate poslodavca u III. stup neće se više, kao do sada, smatrati plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje, a poslodavcu će iste biti porezno priznati izdatak, odnosno rashod.35

Isti je porezni tretman ovih uplata i za poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost ( umjetnici, obrtnici i sl. ), ako uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje radnike ili sebe osobno.

Državnim poticajnim sredstvima (DPS) država stimulira ulaganje u

dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15% na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a najviše do 750 kuna za uplatu od 5000 kuna godišnje.36 Državna poticajna sredstva član može ostvariti bez obzira ostvaruje li ih već s osnove stambene štednje.

Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda je "zarada" koju je dobrovoljno mirovinsko društvo ostvarilo ulažući sredstva članova fonda u različite vrijednosne papire (dionice, obveznice i sl.) na domaćim i stranim tržištima kapitala. S obzirom na namjenu štednje, za ulaganje imovine mirovinskih fondova karakteristična je dugoročnost pa prinos fonda treba promatrati u dužem vremenskom razdoblju.37 35

http://www.racunovodja.hr/33/je-li-mio-iii-porezno-priznati-trosak-uniqueidRCViWTptZHKKR9gb8ZvmpHLdB10phcPp/?reltype=2&uri_view_type=12 (23.2.2014.) 36 http://www.poslovni.hr/hrvatska/mfin-isplatilo-drzavne-poticaje-za-stambenu-stednju-i-treci-mirovinski-stup-262513 (23.2.2014.) 37 http://www.azfond.hr/index.php?path=static/folder/AZ_dobrovoljni (10.9.2013.)

29

U shemi 1. prikazani su mirovinski doprinosi iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Shema 1.: Mirovinski doprinosi

MIROVINSKI DOPRINOSI

OBVEZNI DOBROVOLJNI 15% 5% I STUP II STUP III STUP Meñugeneracijska Individualna Dobrovoljna solidarnost kapitalizirana individualna štednja štednja Isplaćuje Isplaćuje Mirovinsko Mirovinsko osiguravajuće osiguravajuće društvo koje je društvo koje je osiguranik osiguranik izabrao izabrao MIROVINA UMIROVLJENIK Izvor: Andrijanić, I., Klasić,K.; Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o. Zagreb 2002., str.:41-42 Svi zaposleni osiguranici prema zakonu, moraju izdvajaju 15 % bruto plaće u I. stup, što odlazi u mirovinski fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U II. Stupu

30

zaposlenici izdvajaju 5% bruto plaće na osobne račune u obveznim mirovinskim fondovima, a ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju ostvaruje se pravo na dodatnu mirovinu iz III. Stupa. Sve ukupno utječe na visinu buduće mirovine.

Dobrovoljna mirovinska štednja uvedena je 1999.godine. Ona može pomoći kod planiranja naše mirovine. Na visinu imovine u prvom stupu može se utjecati samo svojom odlukom o tome idemo li u prijevremenu mirovinu ili čekamo starosnu mirovinu. To vrijedi samo u slučaju da se može birati vrijeme odlaska u mirovinu te da nema prijetnje otkazima. Tada se odlučuje o duljini svog radnog staža, a ovisno o visini naših godina umanjuje se prijevremena mirovina. Starosna se mirovina ne može povećati, osim nekim odlukama. U drugom stupu je visina obveznog doprinosa odreñena zakonom, a osim odluke o tome koliko dugo će se raditi, može se birati i mijenjati obvezni mirovinski fond pa time donekle i utjecati na visinu imovine iz tog izvora. Dobrovoljna mirovinska štednja jedina je mogućnost da odluči o veličini i vrsti dodate mirovine i time o većoj financijskoj sigurnosti u trećoj dobi. Dobrovoljna mirovinska štednja ili tzv. treći mirovinski stup predstavlja mogućnost samostalnog preuzimanja odgovornosti za vlastita mirovinska primanja jer se ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju, pri čemu član samostalno odreñuje visinu i dinamiku uplate sredstava, ostvaruje pravo na dodatnu mirovinu iz trećeg stupa. Ukupno isplaćena državna poticajna sredstva (DPS) članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova za 2010. godinu iznose 38.222.979,84 kn.38 38 http://www.mfin.hr/hr/mirovinski-fondovi (24.4.2014.)

31

2.4. INSTITUCIJE HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA U sljedećem poglavlju biti će predstavljene institucije mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj. 2.4.1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE je javna ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju, kojim je ujedno započet proces reforme mirovinskog sustava, radi ostvarivanja prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz obveznog mirovinskog osiguranja, na temelju generacijske solidarnosti. Pravni je slijednik bivših republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih privrednika i individualnih poljoprivrednika odnosno svih prijašnjih institucija čija povijest počinje 1922., kada je osnovan Središnji ured za mirovinsko osiguranje radnika u Zagrebu. Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornošću utvrñenom zakonom i Statutom, a u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja ima javne ovlasti. Zavod posluje samostalno, a predstavlja ga i zastupa ravnatelj Zavoda. Rad Zavoda je javan. Javnost rada ostvaruje se izvještavanjem Hrvatskog sabora, osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja o radu i poslovanju Zavoda najmanje jedanput godišnje, osiguravanjem dostupnosti podataka o radu Zavoda sredstvima javnog priopćavanja te objavom Statuta i drugih općih akata Zavoda, kojima se ureñuju prava i obveze osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja u „Narodnim novinama“. Upravni nadzor nad Zavodom obavlja ministarstvo nadležno za mirovinski sustav, a nadzor i praćenja primjene propisa u doplatku za djecu ministarstvo nadležno za obitelj.39 39 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=2 (5.9.2013.)

32

CILJEVI

• podizanje razine kvalitete usluga korisnicima povećanjem ažurnosti i učinkovitosti u svim segmentima poslovanja

• otvaranje i približavanje Zavoda osiguranicima, korisnicima i ukupnoj javnosti osiguranjem prava pristupa relevantnim informacijama i podacima

• postizanje optimalne ažurnosti, potpunosti i točnosti podataka u evidencijama Zavoda

• smanjenje ukupnih troškova poslovanja • unapreñenje ukupnog poslovanja kroz implementaciju suvremenih

informatičkih rješenja i redizajniranje poslovnih procesa • upravljanje i razvoj ljudskih potencijala • osiguranje pravilnog, svrhovitog, učinkovitog i ekonomičnog raspolaganja

proračunskim i drugim sredstvima. 40

Djelatnost Zavoda prema Zakon o mirovinskom osiguranju je provedba obveznog

mirovinskog osiguranja (I. stup mirovinskog osiguranja) u okviru kojega se osiguranicima, na načelima solidarnosti i uzajamnosti, osiguravaju prava za slučaj starosti, invalidnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Djelatnost Zavoda jest provedba obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i postupka ostvarivanja prava na doplatak za djecu, a obuhvaća:

• obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja i ostvarivanjem prava na doplatak za djecu

• osiguranje zakonitosti ostvarivanja prava i pružanje stručne pomoći osiguranim osobama pri ostvarivanju prava

• voñenje upravnog postupka u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz mirovinskog osiguranja i ostvarivanjem prava na doplatak za djecu

40 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=2039(5.9.2013.)

33

• provedbu meñunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i pravnih propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

• voñenje evidencije o osiguranicima, obveznicima doprinosa i drugih davanja, korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja i korisnicima prava na doplatak za djecu i osiguravanje tajnosti podataka unesenih u evidenciju Zavoda u skladu sa zakonom i općim aktom

• obavljanje poslova statističkih istraživanja u skladu sa zakonom • provjeravanje poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija

obveznika doprinosa radi kontrole podataka koji služe za ostvarivanje prava • upravljanje i poslovanje prikupljenim sredstvima za namjene utvrñene

Zakonom i ulaganje sredstava radi smanjenja obveza uplatitelja doprinosa i drugih davanja ili za povećanje primanja korisnika iz mirovinskog osiguranja

• donošenje općih akata za provedbu mirovinskog osiguranja i drugih općih akata

• provedba politike razvoja i unapreñenja mirovinskog osiguranja • izdavanje stručno-informativnih publikacija o djelatnosti Zavoda • obavljanje drugih poslova u vezi s provedbom mirovinskog osiguranja i

provedbom postupka za ostvarivanje prava na doplatak za djecu • obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem prava na pristup informacijama i

ostalih • poslova utvrñenih zakonom.41

2.4.2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ( HANFA) je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskog tržišta, nadzora svih pravnih ili fizičkih osoba (subjekti nadzora) koje se bave pružanjem financijskih usluga, savjetovanjem na financijskom tržištu, prodajom, posredovanjem ili upravljanjem imovinom korisnika financijskih usluga te nadzor financijskih usluga koje subjekti nadzora pružaju. HANFA je 41 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=227(5.9.2013.)

34

službeno započela s radom 1.siječnja 2006. godine spajanjem Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), Komisije za vrijednosne papire i Direkcije za nadzor društava za osiguranje. Temeljni ciljevi HANFA-e su promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Agencija se rukovoditi načelima transparentnosti, izgradnje povjerenja meñu sudionicima financijskog tržišta i izvješćivanja potrošača. HANFA je dužna jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu podnijeti Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom Saboru izvješće o svom radu i stanju financijskih institucija i tržišta koje ulaze u njen djelokrug i nadležnost. Meñu prvim velikim izazovima pred kojim se HANFA našla, bila je prodaja farmaceutske kompanije PLIVA d.d.

HANFA ima upravu koja se sastoji od pet članova od kojih je jedan predsjednik.

Predsjednika i članove uprave imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Uprave zastupa HANFA-u i rukovodi njenim radom. Sve odluke iz djelokruga i nadležnosti HANFA-e, uprava donosi na sjednicama većinom od najmanje tri glasa, uz ispunjavanje uvjeta Kvoruma od tri člana. Savjet je savjetodavno tijelo HANFA-e koje se sastoji od devet članova od kojih tri člana imenuje Vlada Republike Hrvatske, a ostalih pet članova biraju predstavnici udruga subjekata nadzora pri Hrvatskoj Gospodarskoj Komori, dok je predsjednik uprave član po službenoj dužnosti. Savjet Agencije daje mišljenja, stručne i znanstvene savjete radi razvoja nadzorne prakse.

U obavljanju svojih javnih ovlasti, HANFA je ovlaštena:

• donositi propise za provedbu zakona koji dotiču njezin djelokrug - Zakona o HANFA-i, Zakona o tržištu vrijednosnih papira, Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima, Zakona o preuzimanju dioničkih društava, Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakona o Umirovljeničkom fondu, Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, Zakona o osiguranju, Zakona o posredovanju i zastupanju u osiguranju i drugih zakona kada je zakonom ovlaštena.

35

• obavljati nadzor nad poslovanjem: burzi i ureñenih javnih tržišta, ovlaštenih društava i izdavatelja vrijednosnih papira,

• društava za upravljanje investicijskim, privatizacijskim investicijskim i mirovinskim fondovima, investicijskim fondovima, privatizacijskim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Umirovljeničkim fondom,

• brokerskih društava, brokera i investicijskih savjetnika, • institucionalnih ulagatelja, • Središnje depozitarne agencije, • Središnjeg registra osiguranika, • društava za osiguranje, mirovinskih osiguravajućih društava, zastupnika i

posrednika u osiguranju, • pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke

obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti. • nalagati mjere za otklanjanje utvrñenih nezakonitosti i nepravilnosti. • izdavati i oduzimati:dozvole, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlaštena

zakonom,licencije, autorizacije, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlaštena Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlaštena Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju i zastupanju u osiguranju, Pravilnikom o uvjetima za dobivanje ovlaštenja za obavljanje aktuarskih poslova i Pravilnikom o uvjetima za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova za posredovanje i zastupanje u osiguranju.

• poticati, organizirati i nadgledati mjere za učinkovito funkcioniranje financijskog tržišta.

• voditi knjige i registre u skladu sa zakonima. • pokretati inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa i informirati javnost

o načelima po kojima djeluje financijsko tržište. • donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, načina i procedura za

jedinstveno obavljanje nadzora unutar svog djelokruga i nadležnosti.

36

• davati mišljenje o provedbi zakona na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu svoj pravni interes.

• poduzimati druge mjere i obavljati druge poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.

• izvješćivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se neposredno ili posredno tiču njihove nadležnosti i djelokruga, povodom postupaka koja se vode pred tim tijelima a u svezi su s postupcima iz djelokruga i nadležnosti HANFA-e.42

2.4.3. Središnji registar osiguranika (REGOS)

Središnji registar osiguranika (REGOS) ustanova je osnovana Uredbom Vlade

Republike Hrvatske s ciljem tehničke podrške II.stupa mirovinskog osiguranja. Osnivač središnjeg registra osiguranika je Republika Hrvatska. Pod uvjetima i na način odreñen Uredbom o osnivanju i Statutom REGOS-a mogu biti i druge pravne osobe.

Razlog postojanja, rada i razvoja Središnjeg registra osiguranika je osmišljavanje, izgradnja i unapreñivanje, kako poslovnog, tako i pripadnog informacijskog sustava mirovinskog osiguranja temeljem individualne kapitalizirane štednje te voñenje i održavanje registra podataka o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja po osiguranicima. Misija REGOS-a je uspostava funkcionalnog i transparentnog sustava, temeljenog na kontinuiranom poboljšanju kvalitete usluga kroz učinkovito, ekonomično i racionalno upravljanje raspoloživim javnim sredstvima uz primjenu

42 http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_agencija_za_nadzor_financijskih_usluga (5.9.2013.)

37

moderne organizacije, suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja te visoku stručnost te profesionalizam zaposlenika i uprave. CILJEVI

• Ostvarenje potreba i očekivanja korisnika, ustanova i pojedinca te društva u cjelini kao krajnjeg korisnika, uz racionalno i transparentno trošenje optimalnih sredstava

• Razvijanje i održavanje sustava mirovinskog osiguranja temeljem individualne kapitalizirane štednje odgovarajućim procesima, uz osiguranje dugoročne održivosti sustava

• Daljnji razvoj poslovnih procesa u registru kako bi isti postao prepoznatljivo mjesto za prikupljanje, obradu i razmjenu podataka, kao i uključivanje većeg fonda podataka u službenu statistiku RH

• Razvoj i pomicanje e-poslovanja s korisnicima usluga u širem okružju, uz primjenu svjetskih standarda zaštite i sigurnosti informacijskog sustava

• Kontinuirano poboljšanje funkcioniranja i rezultata svakog segmenta sustava Glavne djelatnosti REGOS-a su:

• Izbor i promjena obveznog mirovinskog fonda • Prikupljanje i kontrola podataka o osiguranicima za obvezna mirovinska

osiguranja • Evidentiranje uplaćenih doprinosa od obveznika plaćanja i njihovo

povezivanje s pripadajućim podacima o obračunatim doprinosima • Prosljeñivanje sredstava zakonskim primateljima • Obračunavanje naknada i njihovo prosljeñivanje u obvezno mirovinsko

društvo • Preračunavanje uplaćenih doprinosa u obračunske jedinice • Voñenje osobnih računa članova obveznih mirovinskih fondova • Voñenje privremenog računa • Davanje suglasnosti za povrat/preknjiženje sredstava • Izrade statističkih i drugih izvješća o članstvu te o obračunima, plaćenim i

rasporeñenim doprinosima za potrebe Agencije, mirovinskih društava i banka skrbnika

38

• Izvješćivanje obveznika obračunavanja doprinosa, na njihov zahtjev • Drugi poslovi utvrñeni Zakonom, aktom o osnivanju i statutom43

Upravno vijeće ima predsjednika i šest članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine.Vlada Republike Hrvatske može razriješiti predsjednika i članove Upravnog vijeća i prije isteka vremena na koje su imenovani.Upravno vijeće za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske. Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu za svoj rad, u skladu s općim aktima REGOS-a.44 Voditelj REGOS-a je ravnatelj. Ravnatelj predstavlja i zastupa REGOS, organizira i vodi rad i poslovanje REGOS-a, poduzima i vodi sve pravne radnje u ime i za račun REGOS-a i zastupa ga u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama s javnim ovlastima, izvršava odluke Upravnog vijeća REGOS-a, obavlja i druge poslove utvrñene ovom Uredbom i Statutom REGOS-a te je odgovoran za zakonitost rada REGOS-a.45 Ravnatelja imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske u skladu sa Zakonom o ustanovama i Statutom. Mandat ravnatelja traje četiri godine. Pravne poslove o stjecanju, opterećenju ili otuñenju imovine čija je vrijednost veća od 3.000.000,00 kuna ravnatelj može poduzimati samo uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća i Vlade Republike Hrvatske. Ravnatelj može dati, u granicama svojih ovlasti utvrñenih ovom Uredbom i Statutom, punomoć drugoj osobi da zastupaju REGOS u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima i pravnim osobama s javnim ovlastima, te u pravnom prometu, kao i za obavljanje pojedinih poslova iz svog djelokruga sukladno zakonu i Statutu.46

43 http://www.regos.hr/default.aspx?id=5(6.9.2013.) 44 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271410.html NN101/99 čl.7(7.9.2013.) 45 Ibidem,čl.8 46 Ibidem,čl.12

39

2.4.4. Banka skrbnik

Mirovinsko društvo dužno je izabrati jednu banku skrbnika kojoj će povjeriti imovinu mirovinskog fonda i sa kojom će sklopiti ugovor o čuvanju imovine.Banka skrbnik ne smije biti povezana niti s jednim mirovinskim društvom ili mirovinskim osiguravajućim društvom. Izbor banke skrbnika i promjenu te banke mora odobriti Agencija.47

Poslovi banke skrbnika nad imovinom mirovinskog fonda su:

1. poslovi pohrane i čuvanja imovine mirovinskog fonda na posebnom račun 2. utvrñivanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda i izvješćivanje Agencije, mirovinskog društva i Središnjeg registra osiguranika o provedenom postupku utvrñivanja te vrijednosti, kao i o vrijednosti imovine mirovinskog fonda te o stanju na posebnom računu, 3. izvješćivanje javnosti o vrijednosti obračunske jedinice putem dnevnih novina najmanje jednom mjesečno, 4. izvješćivanje o isplati dividende, isplati kupona ili dospijeću ostalih instrumenata na naplatu, 5. obavješćivanje o godišnjim skupštinama dioničara i pravima vezanim uz imovinu mirovinskih fondova kao i izvršenje naloga mirovinskog društva u svezi ostvarivanja tih prava, 6. pružanje usluga glasanja na godišnjim skupštinama dioničara, 7. ostale usluge koje se odnose na imovinu mirovinskog fonda, ugovorene izmeñu mirovinskog društva i banke skrbnika.

Agencija može propisati i posebna pravila za obavljanje poslova banke skrbnika nad imovinom mirovinskih fondova. Banka skrbnik može, uz prethodnu suglasnost Agencije, dio svojih poslova povjeriti nekom drugom pravnom subjektu, čime se ne isključuje odgovornost banke skrbnika. Banka skrbnik može obavljati poslove za više mirovinskih fondova, pod 47 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html NN 49/99 čl.79(8.9.2013.)

40

uvjetom da su imovina, djelatnost i evidencija svakog fonda potpuno odvojeni, kako meñusobno, tako i od banke skrbnika. Banka skrbnik mora imati posebnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu koja će obavljati poslove skrbništva. Uvjete i odgovarajuću stručnost djelatnika koji obavljaju poslove skrbništva utvrdit će i nadzirati Agencija.48

Imovina mirovinskog fonda vodi se u banci skrbniku na posebnom računu. Imovina mirovinskog fonda na posebnom računu kod banke skrbnika može se koristiti samo za izvršenje naloga od strane mirovinskog društva. Banka skrbnik je dužna povjerenu imovinu mirovinskog fonda držati odvojeno od vlastitih sredstava, kao i od sredstava drugih klijenata.49 U slučaju da se ugovor izmeñu mirovinskog društva i banke skrbnika želi raskinuti, pisana obavijest se treba dostaviti najmanje šest mjeseci ranije, osim u slučajevima odreñenima u članku 83. ovoga Zakona. Stranka koja daje obavijest o raskidu ugovora odmah će o istom i njenim razlozima obavijestiti Agenciju.Novu banku skrbnika mirovinsko društvo može izabrati samo uz prethodno pisano odobrenje Agencije, a za njegovo dobivanje mirovinsko društvo dostavit će Agenciji informacije o predloženoj banci skrbniku.Promjena banke skrbnika obavit će se tako da se održi neprekinuto obavljanje poslova banke skrbnika u odnosu na imovinu fonda.U slučaju raskida ugovora, bivša banka skrbnik će imovinu mirovinskog fonda koju je čuvala kao i svu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje njezinih poslova predati novoj banci skrbniku u roku od 30 dana od dana raskida ugovora.50

U slučaju pokretanja postupka stečaja ili likvidacije nad bankom skrbnikom, mirovinsko društvo će: 1. odmah dostaviti obavijest banci skrbniku o raskidu ugovora i o tome obavijestiti Agenciju, 2. odmah izabrati novu banku skrbnika i zatražiti odgovarajuće odobrenje od Agencije. 48 Ibidem, NN 49/99, čl.80 49 Ibidem, NN 49/99, čl.81 50 Ibidem, NN 49/99, čl.82

41

Agencija može narediti mirovinskom društvu promjenu banke skrbnika ukoliko je financijska ili organizacijska struktura banke bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskog fonda. Hrvatska narodna banka obavijestit će Agenciju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Hrvatske narodne banke mogao uzrokovati bitno slabljenje financijske ili organizacijske strukture banke skrbnika. Banka skrbnik će odmah obavijestiti Agenciju o svemu što smatra propustom u poslovanju mirovinskog društva ili o propustu koji bi mogao predstavljati povredu zakona, propisa Agencije ili statuta mirovinskog fonda ili predstavljati prijetnju interesima bilo kojeg člana mirovinskog fonda.51

Imovina mirovinskog fonda povjerena na čuvanje banci skrbniku prema odredbama ovoga Zakona ne može biti predmetom ovrhe vezane za obveze banke skrbnika, a niti dijelom njezine stečajne mase.52 Banka skrbnik obvezna je obavljati poslove za koje je ovlaštena na temelju ugovora s mirovinskim društvom i to s pozornošću savjesnog gospodarstvenika.Za poslove skrbništva iz članka 80. ovoga Zakona banka skrbnik ima pravo na naknadu od 0,1% godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda u 2000. godini, a za svaku daljnju godinu najviši postotak propisuje Agencija, ali ne više od navedenog postotka u prvoj godini.Banka skrbnik odgovara mirovinskom društvu za pričinjenu štetu, ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove navedene u ugovoru iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona.53

51 Ibidem, NN 49/99, čl.83 52 Ibidem, NN 49/99, čl.84 53 Ibidem, NN 49/99, čl.85

42

2.4.5. Mirovinsko društvo Mirovinsko društvo je trgovačko društvo u smislu Zakona o trgovačkim

društvima osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.Ako je mirovinsko društvo osnovano u obliku dioničkog društva može izdati samo dionice na ime i one se ne mogu pretvoriti u dionice na donositelja.Mirovinsko društvo ne može izdavati povlaštene dionice.Mirovinsko se društvo mora odnositi jednako na sve dioničare, odnosno vlasnike udjela i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice odreñenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.54Ime mirovinskog društva mora sadržavati riječi "društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom", u slučaju obveznoga mirovinskog društva, odnosno "društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom", u slučaju dobrovoljnoga mirovinskog društva. Samo mirovinska društva osnovana u postupku propisanom ovim Zakonom imaju pravo koristiti u svom imenu riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.Ako mirovinsko društvo ne podnese Agenciji zahtjev za dobivanje odobrenja za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom prema ovome Zakonu, u roku od šest mjeseci od dana registracije na trgovačkom sudu ili ako, nakon njegove registracije Agencija ne izda odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i za obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom, odnosno povuče to odobrenje, mirovinsko društvo mora promijeniti svoje ime tako da iz njega ukloni riječi "društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom", odnosno "društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom".55 Predmet poslovanja mirovinskog društva jest isključivo osnivanje mirovinskog fonda i upravljanje tim fondom, te aktivnosti koje su izravno povezane s obavljanjem poslova upravljanja mirovinskim fondom.Obvezno mirovinsko društvo može osnovati i upravljati samo jednim obveznim fondom.56 Najniži temeljni kapital obveznog mirovinskog društva iznosi 40 milijuna kuna, a dobrovoljnoga mirovinskog društva 15 milijuna kuna.Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim upisom.57 Temeljni kapital mirovinskog društva se može uplatiti samo u novcu 54 Ibidem, NN 49/99, čl.4 55 Ibidem, NN 49/99, čl 5 56 Ibidem, NN 49/99, čl 6 57 Ibidem, NN 49/99, čl 8

43

(kunama).Temeljni kapital mirovinskog društva se mora uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.58

Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.59 Mirovinsko društvo je obvezno uvijek održavati uplaćeni temeljni kapital u iznosu od najmanje jedne polovice najnižega temeljnog kapitala utvrñenog ovim Zakonom.Mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom smanjenju temeljnoga kapitala ispod razine utvrñene stavkom 1. ovoga članka. Ako se u roku kojeg utvrdi Agencija, a koji ne smije biti kraći od tri mjeseca niti duži od 12 mjeseci, temeljni kapital ne poveća na potrebnu razinu, Agencija će oduzeti odobrenje za rad mirovinskom društvu.60 Ista pravna ili fizička osoba može biti dioničar, odnosno imati udjel u samo jednom obveznom mirovinskom društvu.61 Prije svake transakcije dionicama ili vlasničkim udjelima, odnosno promjene vlasnika ili vlasničke strukture odreñenoga mirovinskog društva, potrebno je pribaviti suglasnost Agencije. Svaka transakcija kod koje se prekrši ovaj uvjet, ništavna je.Mirovinsko društvo podnosi zahtjev za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka u ime subjekta koji namjerava obaviti transakciju dionicama, odnosno vlasničkim udjelima.Agencija mora dati suglasnost za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako subjekt u čije ime mirovinsko društvo podnosi zahtjev zadovoljava uvjete utvrñene ovim Zakonom.Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o davanju suglasnosti za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, smatra se da je suglasnost data.62

58 Ibidem, NN 49/99, čl 9 59 Ibidem, NN 49/99, čl. 10 60 Ibidem, NN 49/99, čl 11 61 Ibidem, NN 49/99, čl 12 62 Ibidem, NN 49/99, čl.13

44

Organi mirovinskog društva su: uprava, nadzorni odbor i skupština. Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva mora biti osoba koja zadovoljava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima i koja zadovoljava sljedeće uvjete: - da ima visoku stručnu spremu; - da ima stručno znanje potrebno za upravljanje mirovinskim društvom i iskustvo u upravljanju tvrtkama slične veličine i vrste poslovanja. Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima obveznu izobrazbu i položeni ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima. Na temelju stečenog zvanja iz stavka 3. ovoga članka, odnosno licence za ista zvanja OECD-a Agencija može izdati licencu za upravljanje mirovinskim fondom. Licenca se mora obnavljati svake dvije godine. Nakon deset godina rada na poslovima ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima nije potrebno obnavljati licencu. Vrijeme trajanja izobrazbe, program izobrazbe i ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima propisuje Agencija. Svi članovi uprave moraju biti zaposleni u mirovinskom društvu u punom radnom vremenu. Osim članova uprave iz stavka 7. ovoga članka, u mirovinskom društvu moraju biti zaposleni analitičar i računovoña, koji mogu ujedno biti i članovi uprave mirovinskog društva.63

63 Ibidem, NN 49/99, čl.14

45

Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora: 1. bilo kojega drugog mirovinskog društva; 2. banke skrbnika mirovinskog fonda; 3. bilo koje povezane osobe u odnosu na subjekte navedene u točkama 1. i 2. ovoga stavka. Član nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti član bilo kojeg drugoga nadzornog odbora.

Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti i osoba: - koja je kažnjena za kazneno djelo uzrokovanja stečaja, povrede obveze voñenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zlouporabe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne, te djela prijevare, iz Kaznenog zakona i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuñena, a u to se vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne; - protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje zabrana; - koja je kažnjena za prekršaj ili kazneno djelo prema Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima.64

Mirovinsko društvo je odgovorno članovima mirovinskog fonda za štetu nastalu zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja svojih obveza koje se odnose na upravljanje fondom, osim ako neispunjenje ili neprimjereno ispunjenje proizlazi iz okolnosti za koje mirovinsko društvo nije odgovorno i za koje nije moglo biti odgovorno i ako je vodilo poslovanje s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Šteta nastala zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja zadaća mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, ne može se namiriti iz imovine mirovinskog fonda. 64 Ibidem, NN 49/99, čl.15

46

Ako mirovinsko društvo povjeri ispunjenje odreñenih obveza trećim osobama, time se ne ograničava odgovornost toga mirovinskog društva.65

Mirovinsko društvo ne može koristiti svoja sredstva kako bi: 1. kupilo ili preuzelo bilo koje dionice, vlasničke udjele, vrijednosne papire ili ostala prava u bilo kojem drugom subjektu, osim ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu sa člankom 19. ovoga Zakona, 2. odobrilo bilo koji zajam ili pružilo jamstva, 3. sklopilo ugovor o bilo kojem zajmu ili kreditu, uključujući izdavanje obveznica, u ukupnom iznosu koji je viši od odreñenog postotka od vrijednosti temeljnoga kapitala, utvrñenoga propisima Agencije.66 Mirovinsko društvo može kupiti dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva, uz prethodnu suglasnost Agencije i u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.

Agencija će dati suglasnost za kupnju, osim ako smatra: 1. da to nije u interesu članova mirovinskog fonda kojim upravlja mirovinsko društvo 2. da mirovinsko društvo neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih zakona. Ugovor o kupnji dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela drugoga mirovinskog društva bez prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ništavan je.67

65 Ibidem, NN 49/99, čl.16 66 Ibidem, NN 49/99, čl.17 67 Ibidem, NN 49/99, čl. 19

47

2.4.6. Mirovinsko osiguravajuće društvo Mirovinsko osiguravajuće društvo može biti dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje na tržištu mirovina nudi mirovinske programe i isplaćuje mirovine članovima obveznih ili dobrovoljnih mirovinskih fondova.68

Osiguravajuće društvo priprema i nudi na tržištu mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, isplaćuje mirovine i druga mirovinska davanja, pruža usluge pokroviteljima provedbe dodatnog mirovinskog osiguranja (informativni izračun mirovina, izrada nacrta mirovinskog programa, izrada nacrta izvješća i dr.), obavlja druge poslove na temelju ugovora o mirovinskim društvima u skladu sa zakonom i propisima Agencije.69 Osiguravajuće društvo može u okviru dobrovoljnog mirovinskog programa, isplaćivati doživotne mirovine na temelju izravnih jednokratnih uplata i fizičkih osoba, odnosno poslodavaca za svoje zaposlenike u vrijeme njihova umirovljenja.70

Osiguravajuće društvo donosi plan poslovanja, koji obuhvaća osobito: 1. mirovine i mirovinska davanja koje osiguravajuće društvo nudi na tržištu mirovina, 2. opis pretpostavki za zaštitu korisnika mirovina osiguravajućeg društva i procjenu trajne sposobnosti za izvršavanje obveza osiguravajućeg društva prema korisnicima mirovina, 3. računske osnovice te načela i formule za obračun mirovina i drugih mirovinskih davanja, kao što su tablice vjerojatnosti, kamatne stope, te predvidivi suficiti i deficiti. Plan poslovanja donosi uprava osiguravajućeg društva, a potvrñuje ga Agencija.71 68 http://www.zakon.hr/z/498/Zakon-o-mirovinskim-osiguravaju%C4%87im-dru%C5%A1tvima-i-isplati-mirovina-na-temelju-individualne-kapitalizirane-%C5%A1tednje (23.2.2014.) 69 Ibidem, čl.20 (23.2.2014.) 70 Ibidem, čl.21.(23.2.2014.) 71 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_10_106_1758.htmlNN106/99,čl.22 (9.9. 2013.)

48

Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi bilo kakve dodatne isplate, odnosno povlastice nekoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da sklopi ugovor o mirovini. Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi bilo kakve dodatne isplate poslodavcu ili povezanoj osobi tog poslodavca u svrhu poticanja ili nagrañivanja tog poslodavca da nagovori bilo kojeg svog zaposlenika na sklapanje ugovora o mirovini s osiguravajućim društvom. Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi bilo kakve dodatne isplate sindikatu ili drugoj pravnoj osobi ili povezanoj osobi tog sindikata ili pravne osobe u svrhu poticanja ili nagrañivanja tog subjekta da nagovori ili zahtijeva od svojih članova da sklope ugovor o mirovini s osiguravajućim društvom. Povlastice, odnosno dodatne isplate znače bilo kakve isplate poput dodatnih naknada, plaćanja naknade radi raskida s drugim osiguravajućim društvom ili poklanjanje fizičkih predmeta, osim isplata koje prirodno i izravno proizlaze iz statusa korisnika mirovine.72 Osiguravajuće društvo i povezana osoba u odnosu na to društvo kao i njihovi agenti i zaposlenici ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave, bilo usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog materijala, bilo u obliku informacija priopćenih članovima fonda, o odreñenom osiguravajućem društvu, a koje mogu dovesti u zabludu, te prenijeti lažne informacije.73

Agencija može donijeti propise kojima se utvrñuju dodatni uvjeti vezani za marketing mirovina i drugih mirovinskih davanja.74 Osiguravajuće društvo mora imati jednoga neovisnog aktuara. Aktuar osiguravajućeg društva supotpisuje plan poslovanja tog društva, godišnji plan i završni račun osiguravajućeg društva u dijelu koji se odnosi na mirovine koje društvo isplaćuje korisnicima prema ovome Zakonu, aktuarski statistički izvještaj, izvještaj o sredstvima tehničkih pričuva, pravila mirovinskih programa, te obavlja druge poslove za osiguravajuće društvo u kojima se primjenjuje matematika osiguranja. Aktuar iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati usluge za bilo koje drugo osiguravajuće društvo.75 Aktuar osiguravajućeg društva mora imati ovlaštenje izdano od Agencije. 72 Ibidem, NN 106/99, čl.23 73 Ibidem, NN 106/99, čl.24 74 Ibidem, NN 106/99, čl.25 75 Ibidem, NN 106/99, čl.26

49

Agencija će izdati ovlaštenje na temelju aktuarske licence izdane od Ministarstva financija. Agencija može izdavanje ovlaštenja uvjetovati posebnom stručnom izobrazbom koja se odnosi na izračun mirovina i drugih mirovinskih davanja prema ovome Zakonu. Program i način provedbe stručne izobrazbe uredit će Agencija.76

2.4.7. Mirovinski fondovi Mirovinski fond jest fond posebne vrste odnosno zasebna imovina bez pravne

osobnosti koji se osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova fonda i ulaganja tih sredstava sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima tog fonda.

Mirovinske fondove dijelimo na: a) obvezni mirovinski fond- II stup u kojem se članovi obvezno (do 40 godina starosti)/dobrovoljno (izmeñu 40 i 50 godina starosti) osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje b) dobrovoljni mirovinski fond u kojem se dobrovoljno osiguravaju osobe na temelju individualne kapitalizirane štednje. Dobrovoljne mirovinske fondove dijelimo na otvorene i zatvorene mirovinske fondove. Obvezni mirovinski fond mora imati najmanje 50.000 članova, a dobrovoljni mirovinski fond najmanje 200 članova.77

Obvezni mirovinski fond je fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnosti, u kojem se obvezno temeljem individualne kapitalizirane štednje osiguravaju osiguranici osigurani prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i drugog zakona. Fond je u vlasništvu svojih članova, čija se pojedinačna vlasnička prava utvrñuju s obzirom na iznos sredstava na njihovom računu78. Dokument o udjelu je dokaz o vlasništvu u mirovinskom fondu. Mirovinski fond ima statut kojim se ureñuju:

76 Ibidem, NN 106/99, čl.27 77 http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?ID=134 (24.2.2014.) 78 Bijelić,M.: op.cit., str.106

50

• ime mirovinskog fonda • temeljna načela i ograničenja ulaganja • najveći dio imovine mirovinskog fonda koji se može držati u novčanim

depozitima • najmanji dio imovine mirovinskog fonda koji se mora držati u novčanim

depozitima • osnovica za izračunavanje naknade mirovinskom društvu i banci skrbniku koja

će se platiti iz imovine mirovinskog fonda • poslovna godina mirovinskog fonda, računovodstveni sustav, izvješćivanja o

razvitku i portfelju mirovinskog fonda, te mjesto i način objavljivanja tih činjenica

• druga pitanja važna za mirovinski fond Izbor obveznog fonda obavlja se prijavom Središnjem registru

osiguranika, na temelju koje se postaje članom tog fonda. Središnji registar osiguranika jedan primjerak prijave prosljeñuje mirovinskom društvu koje upravlja izabranim fondom kako bi ono moglo unijeti izmjene u svoju evidenciju o članovima fonda. Doprinosi u obvezni fond uplaćuju se po zakonom utvrñenoj stopi, preko Središnjeg registra osiguranika. Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond i preneseni računi knjiže se u korist osobnih računa na ime člana. Iznos koji je na računu člana obveznog fonda je osobne imovina te osobe. Pravo na primitak bilo kojeg dijela koji stoji na računu ne može se koristit do umirovljenja i bit će podložno odredbama zakona. Iznos koji stoji na računu člana obveznog fonda ne može biti predmetom ovrhe i ne može biti dio stečajne mase člane fonda, kao ni stečajne mase banke skrbnika. Riječ je o odgoñenoj renti s uvjetno definiranim uplatama, dok isplate ovise o rezultatima poslovanja fonda. Država je uvela i dodatno jamstvo, tko da se članovima fonda jamči godišnji prinos u visini jedne trećine referentnog prinosa, koju utvrñuje Agencija, a najviše do visine eskontne stope Hrvatske narodne banke, a jamac, uz mirovinsko društvo. U odreñenim okolnostima i državni proračuni79. Mirovinsko društvo najkasnije do 31.ožujka svake godine izdaje informativni letak mirovinskog fonda s informacijama s danom 31.prosinca prethodne godine. U 79 Ibidem. str.. 106-107

51

redovitim rokovima, a najmanje jednom u šest mjeseci, dostavlja svakom članu mirovinskog fonda pisanu informaciju o imovini koja se nalazi na njegovu računu, o datumima uplate doprinosa i virmanskih uplata koje je član imao u odgovarajućem razdoblju. Mirovinsko društvo može zaračunati naknadu a svoje troškove odbitkom od uplaćenih doprinosa (najviše 0,8%) od vrijednosti imovine mirovinskog fonda (najviše 0,8% godišnje za prvu godinu poslovanja), naplatom pristojbe za izlazak iz obveznog fonda (ukoliko se ne radi o zalasku nakon pet godina ulaganja u isti fond), te sudjelovanjem u ostvarenoj dobiti mirovinskog fonda. Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve povlastice i jednoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da se pridruži odreñenom fondu ili da ostane njegov član. Agencija propisuje to da ne smije biti sadržano u oglasima ili promidžbenom materijalu mirovinskog društva. Ulaganje imovine mirovinskih fondova je podrobno ureñeno. Proporcije i ograničenja ulaganja su opreznije nego u najkonzervativnijim zemljama Europske unije: najmanje 50% u dugoročne državne obveznice i obveznice Hrvatske narodne banke, ne više od 15% u inozemnu imovinu, ne više od po 30% u dugoročne vrijednosne papire lokalne samouprave, domaće industrijske obveznice, odnosno domaće industrijske dionice, te najviše 5% u kratkoročne vrijednosne papire Republike Hrvatske i HNB i bankovne depozite. Mirovinsko društvo dužno je izabrati banku skrbnika kojoj će povjeriti imovinu mirovinskog fonda. Izbor banke skrbnika i svaku promjenu mora odobriti Agencija. Utemeljen je Središnji registar osiguranika koji će prikupljati doprinose od članova mirovinskih fondova voditi evidenciju o individualnim računima članova mirovinskih fondova obavljati prijenose doprinosa računa i imovine, kontrolirati plaćanje doprinosa, te izvješćivati članove fonda o stanju na njihovim računima. Zakon uvodi dobro razrañen sustav institucija s jakom državnom administracijom. Sustav obvezne kapitalizirane štednje – drugi stup mirovinskog sustava – je obavezan, s utvrñenim doprinosima i djelomično zajamčenim isplatama. Veličina predviñenog temeljnog kapitala mirovinskog društva i najmanji broj članova mirovinskog fonda znače da je zakonodavac imao na umu osnivanje malog broja obveznih mirovinskih društava i fondova. Tome trebaju poslužiti i rigorozne odredbe prilikom osnivanja, autorizacije i izdavanja dozvola za rad. Od tih društava i

52

fondova s pravom očekuje da raspolažu odgovarajućim kapitalom, tehnologijom i stručnjacima za obavljanje najosjetljivijih financijskih poslova – čuvanjem, ulaganjem i uvećavanjem životnih ušteñevina – budućih mirovina svojih članova80 3. POSLOVANJE MIROVINSKIH FONDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U idućem poglavlju će biti riječi o osnivanju mirovinskih fondova te o njihovoj strukturi i dinamici razvoja. Pobliže će se analizirati utjecaj mirovinskih fondova na razvoj financijskog tržišta i reći nešto o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

3.1. STRUKTURA I DINAMIKA RAZVOJA MIROVINSKIH FONDOVA

Prvi mirovinski fond osnovan je u SAD 1875. na željeznici (American Express Company). Poslije Drugog svjetskog rata naglo se razvijaju u svim razvijenim zemljama, brže privatni od državnih. Mirovinski fondovi u SAD imali su 2003. čak 5.900 milijardi dolara aktive, a od toga privatni 3.658 milijardi.

Naglom širenju mirovinskih fondova pridonosi više činitelja: služe poduzećima za privlačenje obrazovanih radnika, ulozima u mirovinske fondove poduzeća plaćaju radnike izbjegavajući ograničenja visine nadnica, poreze i sl. Njihovu rastu pomaže i to što član trajno zadržava pravo na ušteñeni (uplaćeni) iznos, neovisno o tome napušta li poduzeće, kao i mogućnost da svoje pravo prenese na drugu osobu. Posebni razlog njihove ekspanzije je u tome što je radni vijek sve kraći, populacija je sve zdravija i sve duže živi pa se tako povećava dio života koji se provodi u mirovini. Dio mirovinskih fondova uključuje socijalno osiguranje i osiguranje života za svoje članove.81 80 Ibidem. str. 107 81 http://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranje (10.9.2013.)

53

U tablici 3. prikazano je članstvo u obveznim mirovinskim fondovima po

fondovima za 2003. i 2013. godinu na temelju čega je iznesena usporedba Tablica 3.: Članstvo u OMF za 2003. i 2013.godinu, po fondovima Fond 31.12.2003. Rujan 2013. AZ OMF 422.420 606.180 Erste Plavi OMF 116.251 259.927 Raiffeisen OMF 347.155 518.955 PBZ Croatia osiguranje OMF 176.779 300.627 Ukupno 1.062.605 1.685.689

Izvor: http://www.regos.hr/default.aspx?id=974&index=0 (6.2.2014.)82 Iz sljedećeg grafikona će se moći jasnije vidjeti usporedba u članstvu OMF-a za 2003. i 2013. godinu. Grafikon 1.: Članstvo u OMF za 2003. i 2013.godinu, po fondovima

0200.000400.000600.000800.000

1.000.0001.200.0001.400.0001.600.0001.800.000

AZ OMF Erste PlaviOMF

RaiffeisenOMF

PBZCroatia

osiguranjeOMF

Ukupno

31.12.2003.Rujan 2013.

Izvor: http://www.regos.hr/default.aspx?id=974&index=0 (6.2.2014.) Općenito gledano članstvo u svim obveznim mirovinskim fondovima u razdoblju od 10 godina je porasla. Obvezni mirovinski fond s najvećim brojem članova je bio AZ

82 http://www.regos.hr/default.aspx?id=974&index=0 (6.2.2014.)

54

obvezni mirovinski fond što je i ostao u 2013. godini. Slijede ga Raiffeisen OMF, PBZ Croatia osiguranje OMF i posljednji je Erste Plavi OMF. Broj članova se u AZ OMF-u se povećao za 183760 (43,5%), Raiffeisen OMF-u za 171800 (49,48%), za PBZ Croatia osiguranje OMF-u za 123 848 (70,05%) i u Erste Plavom OMF-u za 143 676 članova (123,5%). U tablici 4. prikazano je članstvo u obveznim mirovinskim fondovima po dobi za 2013. godinu Tablica 4.:Članstvo u OMF za 2013. godinu, po dobi

Dob Sij Velj Ožuj Trav Svib Lip Srp Kol Ruj 0 - 18 4.040 3.888 3.617 3.391 3.304 3.191 3.068 3.427 3.660 19-24 166.499 165.622 164.033 162.416 161.153 159.632 158.297 159.232 160.630 25-29 266.136 266.045 266.246 265.440 265.321 264.737 263.864 263.225 263.258 30-34 300.558 300.812 300.697 300.802 300.611 300.833 300.952 301.457 301.439 35-39 283.339 283.540 284.023 284.243 284.821 285.246 286.029 286.550 287.154 40-44 254.727 255.028 255.361 255.845 256.494 256.858 257.404 257.676 258.032 45-49 244.752 245.023 245.165 245.468 245.536 245.788 246.127 246.537 246.908 50-54 105.313 107.968 110.896 114.024 117.043 119.688 122.441 125.265 128.181 55-59 28.425 28.934 29.574 30.147 30.760 31.290 31.799 32.329 32.966 60-64 1.845 2.052 2.284 2.471 2.671 2.844 3.034 3.233 3.461 65 i više 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno 1.655.634 1.658.912 1.661.896 1.664.247 1.667.714 1.670.107 1.673.015 1.678.931 1.685.689

Izvor: http://www.regos.hr/default.aspx?id=974&index=0 (6.2.2014.) U prethodnoj tablici vidi se da je članstvo u OMF-u rasporeñena po u 11 dobnih skupina. Usporeñujući mjesece siječanj i rujan 2013. godine može se vidjeti da se broj članova smanjio u prve tri dobne skupine. Od 0-18 se smanjio za 380 članova, Od 19-24 za 5869 a u dobnoj skupini od 25-29 za 2878 članova. U svim ostalim dobnim skupinama broj članova se povećavao.

55

3.2. UTJECAJ MIROVINSKIH FONDOVA NA RAZVOJ FINANCIJSKOG TRŽIŠTA Mirovinska reforma, u sklopu koje su uvedeni drugi i treći stup započela je 2002.g., danas imamo 4 obvezna, 6 dobrovoljnih otvorenih i 17 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.83 Nazočnost mirovinskih fondova na tržištu nesumnjivo je utjecala i na razvoj tržišta. Potreba za diverzifikacijom će se u budućnosti voditi prema povećanom ulaganju u inozemstvo jer će s ulaskom u EU i razvojem domaćeg tržišta Hrvatska postati podobna i zanimljiva za veći stupanj ulaganja stranih mirovinskih fondova u Hrvatsku. Na području vrijednosnih papira s fiksnim prinosom od početka rada mirovinskih fondova došlo je do povećane orijentacije na financirane javnog duga u zemlji, pa i u kunama , na tržištu su se pojavile korporativne obveznice i komercijalni zapisi. Pojavljuju se i prvi slučajevi financiranja izdavanjem novih dionica. Na sekundarnom tržištu, pogotovo je važno za tržište dionica, u najtežim periodima krize nazočnost mirovinskih fondova je bila gotovo jedini izvor potražnje.84 U tablici 5. prikazana je vrijednost indeksa Mirex za obvezne mirovinske fondove Tablica 5. : Obvezni mirovinski fondovi – OMF (Mirex) Fond Datum Vrijednost Datum Vrijednost Val. Promj.% MIREX 10.02. 186,4883 11.02. 187,2769 kn 0,42 AZ 10.02. 191,233 11.02. 191,6871 kn 0,24 Erste Plavi 10.02. 192,422 11.02. 192,9962 kn 0,30 PBZ Croatia osiguranje 10.02. 171,4364 11.02. 172,3528 kn 0,53 Raiffeisen OMF 10.02. 185,7622 11.02. 187,048 kn 0,69

Izvor: http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_2_0_0_2/%7C%7CMirovinski_fondovi/(12.2.2014) 83

http://www.hgk.hr/mirovinski-fondovi (11.9.2013.) 84 Ibidem

56

Vrijednost indexa Mirex prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda na datum 11.02. bilježila je rast u odnosu na prethodni dan za 0,79 bodova ili 0,42%. Uzrok toga je rast vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Vrijednost AZ fonda je porasla za 0,45 bodova ili za 24%, Erste Plavog fonda je porasla za 0,57 bodova (0,30%). Zabilježen je rast vrijednosti PBZ Croatia osiguranja za 0,53% na 172,3528 bodova i Raiffeisen OMF-a za 1,28 bodova (0,69%). U tablici 6. prikazana je vrijednost indeksa Mirex za dobrovoljne mirovinske fondove Tablica 6.: Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi – DMF (Mirex) Fond Datum Vrijednost Datum Vrijednost Val. Promj.% Raiffeisen OMF 10.02. 177,7712 11.02. 179,4652 kn 0,95 AZ Profit 10.02. 219,3871 11.02. 219,544 kn 0,07 Croatia osiguranje 10.02. 136,4383 11.02. 137,1892 kn 0,55 AZ Benefit 10.02. 199,8886 11.02. 200,7768 kn 0,44 Erste Plavi Expert 10.02. 159,8518 11.02. 160,1785 kn 0,20 Erste Plavi Protect 10.02. 163,8861 11.02. 164,2773 kn 0,24

Izvor: http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_2_0_0_2/%7C%7CMirovinski_fondovi/ (12.2.2014,) Vrijednost indeksa Mirex prosječne vagane vrijednosti dobrovoljnih otvorenih mirovinskih fondova na dan 11.02. je bila pozitivna jer su vrijednosti svih DMF bile pozitivne. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF bilježila rast za 1,69 bodova ili za 0,95%, AZ Profit je imao 0,16 bodova više 0,07%. Vrijednost Croatia osiguranja je porasla za 0,75 bodova odnosno za 0,55%, AZ Benefita za 0,89 bodova 0,44%, Erste Plavog Expert fonda za 0,33 boda 20% i Erste Plavog Protect fonda je porasla za 0,39 bodova ili 0,24%.

57

3.3. MIROVINSKI FONDOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ U idućem poglavlju će se detaljnije opisati obvezni mirovinski fondovi s osvrtom na Erste Plavi obvezni mirovinski fond te će se prikazati dobrovoljni otvoreni i dobrovoljni zatvoreni mirovinski fondovi.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI U trenutku uvoñenja novog mirovinskog sustava (01.01.2002.) djelovalo je 7 obveznih mirovinskih fondova. Procesom pripajanja i spajanja (Plavom fondu 18.09.2003. pripojeni su Erste i Helios – novi naziv Erste Plavi OMF; AZ fondu 19.12.2003. pripojen je HA jedan) broj obveznih mirovinskih fondova sveden je na 4.

DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI Na tržištu trenutno djeluju 6

otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, te 17 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

U tablici 7. prikazana je neto imovina mirovinskih fondova na dan 13.9.2013.

Tablica 7.: Neto imovina mirovinskih fondova na dan 13.9..2013. Na kraju razdoblja u tisućama kn 08.2012 08.2013 Obvezni mirovinski fondovi 46.769.945 55.750.066 Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi 1.839.182 2.119.606 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi 372.940 476.896 Ukupno 48.982.066 58.346.569

Izvor: www.hanfa.hr/getfile/39794/C-_neto_imovina_MF.xls (6.2.2014.)

Na idućoj slici grafički ćemo prikazati vrijednost neto imovine obveznih mirovinskih fondova, otvorenih dobrovoljnih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova koje se iskazuju na kraju razdoblja u tisućama kuna.

58

Grafikon 2.: Neto imovina mirovinskih fondova na dan 13.9.2013.

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

2012 2013

Obvezni mirovinski fondovi

Otvoreni dobrovoljnimirovinski fondovi Zatvoreni dobrovoljnimirovinski fondovi

Izvor: : www.hanfa.hr/getfile/39794/C-_neto_imovina_MF.xls (6.2.2014.)

Najveći udjel neto imovine imaju obvezni mirovinski fondovi i u 2012. i 2013. godini. Slijede ih dobrovoljni otvoreni zatim dobrovoljni zatvoreni mirovinski fondovi s najmanjim udjelom u neto imovini. Udjel neto imovine u obveznom mirovinskom fondu porasla je za 8.980.121 kn, u dobrovoljnim otvorenim mirovinskim fondovima neto imovina je porasla za 280.424 kn a u dobrovoljnim zatvorenim mirovinskim fondovima za 103.956 kn.

59

3.3.1. OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI U obvezne mirovinske fondove spadaju AZ obvezni mirovinski fond, PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond, RAIFFEISEN obvezni mirovinski fond i ERSTE PLAVI obvezni mirovinski fond.

AZ obvezni mirovinski fond AZ je vodeći obvezni mirovinski fond u Republici Hrvatskoj prema broju

članova: krajem travnja 2010. godine u AZ obveznom mirovinskom fondu bilo je registrirano 551.272 članova ili 35,98% od ukupnog broja članova svih obveznih mirovinskih fondova. Osim po broju članova, AZ fond vodeći je i po vrijednosti imovine pod upravljanjem. Krajem travnja 2010. godine, neto imovina članova AZ obveznog mirovinskog fonda iznosila je 12.514.270 kuna ili 39,39 % ukupne imovine svih obveznih mirovinskih fondova. Za svoje članove investicijski tim ostvario je prosječan godišnji prinos od 5,10% (od travnja 2002. do travnja 2010. godine).85

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Datum osnivanja fonda: 5.11.2001. godine.

Kod ulaganja vodi se računa o sigurnosti imovine Fonda, a potom i profitabilnosti ulaganja. Društvo posluje sa zasebnom imovinom Fonda s pozornošću savjesnog gospodarstvenika, u interesu članova Fonda sukladno ciljevima investicijskog fonda

• osigurati maksimalno moguću sigurnost uplaćenih sredstava članova Fonda • spriječiti gubitak vrijednosti uplaćenih sredstava zbog inflacije i eventualnog

pada vrijednosti domaće valute • osigurati tržišno konkurentan prinos na uložena sredstva

85 http://www.azfond.hr/o-nama/az-fondovi/ (16.9.2013.)

60

Investicijski ciljevi fonda postavljeni su u skladu sa slijedećim načelima:

• sigurnost ulaganja imovine • raznolikost ulaganja imovine • održanje odgovarajuće likvidnosti

Sigurnost, raznolikost, likvidnost ulaganja i ostvarivanje konkurentskog prinosa postići će se pridržavanjem zakonom propisanih dozvoljenih instrumenata ulaganja, pridržavanjem ograničenja ulaganja, kao i pažljivom i obuhvatnom analizom rizičnosti instrumenata i izdavatelja instrumenata u koje će se imovina Fonda ulagati. Odluke o upravljanju sredstvima predlaže interni Odbor za ulaganje sredstava Fonda, a rad Odbora kontrolira i odobrava Uprava Društva. Kontrolu upravljanja sredstvima, kao i provjeru temeljnih načela ulaganja, obavlja Nadzorni odbor Društva. Struktura portfelja u skladu je s prihvaćenim načelima te investicijskim ciljevima. Sigurnost je zajamčena ulaganjem u državne obveznice Republike Hrvatske, a likvidnost i raznolikost u skladu su s ograničenjima ulaganja imovine fonda. Temeljni kapital društva iznosi 56.000.000 kn i uplaćen je u cijelosti. Ukupan broj izdanih dionica je 56.000, svaka nominalne vrijednosti 1.000 kn.86

86 http://www.pbzco-fond.hr/aboutus/main.aspx (16.9.2013.)

61

RAIFFEISEN obvezni mirovinski fond Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom upravlja Raiffeisen mirovinsko društvo d.d., osnovano je u studenom 2001. na temelju uplaćenog temeljnog kapitala od 110.000.000 kuna. Do kraja 2008. godine banka skrbnik je bila Societe Generale-Splitska banka d.d., a u istom tom razdoblju to postaje hypo-Alpe-Adria-Bankd.d. Osnivač i stopostotni vlasnik Raiffeisen obveznog mirovinskog društva je Raiffeisen Austria d.d.Zagreb (RBA).

Sukladno Statutu Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda od 20. kolovoza 2008. godine, mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom je zaračunavalo ulaznu naknadu odbitkom od uplaćenih doprinosa članova fonda u iznosu od 0,8% od uplaćenih doprinosa. Izlazna naknada se naplaćuje kad član jednog obveznog fonda pristupi drugom obveznom fondu. U tom slučaju bivši fond obračunat će i odbiti od ukupnog iznosa na osobnom računu člana fonda naknadu za izlaz. Naknade za izlaz, u postotku iznosa osobnog računa, iznosile su:

• 0,8% u prvoj godini članstva, • 0,4% u drugoj godini članstva, • 0,2 u trećoj godini članstva

Raiffeisen obvezni mirovinski fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava odreñuju obzirom na iznos sredstava na njihovom računu, sukladno dokumentu o udjelu koji pokazuje broj obračunskih jedinica na osobnom računu, izdanom od Središnjeg registra osiguranika.87

87

http://www.rmf.hr/UserDocsImages/ROMF%20-%20informativni%20prospekt%20-%202012%20-%20HR.pdf (12.2.2014.)

62

3.3.2. Dobrovoljni mirovinski fondovi

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su oni u kojima osobni račun može dobrovoljno otvoriti svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Prikupljena sredstva u dobrovoljnom fondu dobrovoljno mirovinsko društvo ulaže na tržištima kapitala u skladu sa zakonskim ograničenjima i statutom fonda. Član može povući ušteñena sredstva iz dobrovoljnog mirovinskog fonda s navršenih 50 godina života ili može nastaviti sa štednjom. Osoba može biti član većeg broja dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali pravo na državna poticajna sredstva može ostvariti isključivo u jednom fondu. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti i zatvorene naravi koje osnivaju poslodavci, sindikati ili udruge samostalnih djelatnosti kako bi svojim radnicima odnosno članovima osigurali dodatno mirovinsko osiguranje i veću mirovinu.

88 Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su namijenjeni štednji svih grañana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, bez ograničenja vezano uz dob ili zaposlenje. U zatvorenim dobrovoljnim fondovima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova. No, malo poslodavaca zna da štednju svojih radnika mogu poticati i bez osnivanja zatvorenog fonda. Moguće je, direktno uplatiti odreñeni iznos i za račun radnika u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Na taj način poslodavac ne preuzima nikakvu obavezu, već uplaćuje poticaje za štednju radnika onda kada to može, ili kada radnika želi nagraditi za uspjeh, a nema druge mogućnosti. I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim fondovima država uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda.89 88 http://www.azfond.hr/rjecnik-mirovinskog-sustava (24.2.2014.) 89 http://www.crosig-trecistup.hr/default.aspx?id=8 (24.2.2014.)

63

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ BENEFIT dobrovoljni mirovinski fond AZ PROFIT dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond RAIFFEISEN dobrovoljni mirovinski fond ERSTE PLAVI EXPERT dobrovoljni mirovinski fond ERSTE PLAVI PROTECT dobrovoljni mirovinski fond

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HRVATSKOG LIJEČNIČKOG SINDIKAT CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond ERICSSON NIKOLA TESLA AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe T-HT zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih željezničara AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond AZ Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Autocesta Zagreb-Rijeka 90

90

http://www.hgk.hr/mirovinski-fondovi (11.9.2013.)

64

4. POSLOVANJE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERSTE PLAVOG OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA U ovom poglavlju će se analizirati poslovanje Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, njegovi vlasnici udjela te članstvu u mirovinskom fondu.

Erste Plavi obvezni mirovinski fond osnovan je 11. studenog 2001. godine. Odlukom Hagene, 28. kolovoza 2003. godine društva Erste d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Helios mirovinsko dioničko društvo pripojena su Adriatic Investu d.o.o., društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (danas Erste d.o.o.) te se sukladno tome, od 19. rujna 2003. godine članstvo svih članova fondova Društva nastavilo u Erste Plavom obveznom mirovinskom fondu. Pripojeni fondovi preuzeli su vrijednost obračunske jedinice Plavog fonda, dok se članstvo u novom fondu automatski nastavilo za svakog korisnika.91 Fond posluje pod imenom: Obvezni mirovinski fond ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND Erste Plavi mirovinski fond danas broji preko 259.927 članova.. Temeljni kapital društva sastoji se od šest udjela u iznosu od ukupno 71.844.200,00 kuna. Pored većinskog vlasnika grupacije Erste. Banka skrbnik Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda je Societe Generale Splitska banka d.d.. 91 http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?ID=22 (16.9.2013.)

65

Tablica 8. prikazuje vlasnike udjela u Erste & Steiermaerkische banci Tablica 8.: Vlasnici udjela Erste & Steiermaerkische banke Erste Group Bank AG 12,37% Erste & Steiermaerkische banka d.d. 37,94% Steiermaerkischebank AG 12,05% Zavarovalnica Triglav d.d. Ljubljana 6,17% Istarska kreditna banka d.d. 2,47% TBIH Financial Services 29,00% UKUPNO 100%

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?id=23 (16.9.2013.) Najveći udjel ima Erste&Steiermaerkische banka d.d. sa 37.94%, zatim TBIH Financial Services 29%, pa Erste Group Bank AG, Steiermaerkischebank AG, Zavarovalnica Triglav d.d. Ljubljana, a na posljednjem mjestu sa najnižim udjelom je Istarska kreditna banka d.d.s 2,47% Grafikon 3.: Vlasnici udjela Erste & Steiermaerkische banke

Vlasnici udjela Erste & Steiermaerkische banke

12,37

37,9412,056,17

2,47

29

Erste Group Bank AG

Erste & Steiermaerkischebanka d.d.Steiermaerkischebank AG

Zavarovalnica Triglav d.d.LjubljanaIstarska kreditna banka d.d.

TBIH Financial Services

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?id=23 (16.9.2013.

66

Erste Steiermaerkische Bank d.d. iz Rijeke,

Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka pod tim imenom posluje od 2003., a nastala je spajanjem Riječke banke d.d., Rijeka i Erste & Steiermärkische Bank d.d., Zagreb. Obje banke imale su značajnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu. Riječka banka, osnovana 1954., razvila se u vodeću banku Rijeke, Primorja i Istre. Erste & Steiermärkische Bank d.d., Zagreb, nastala je 2000. godine spajanjem triju uspješnih regionalnih hrvatskih banaka: Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke. Danas, Erste & Steiermärkische Bank d.d. posluje putem 133 poslovnice, uključivo 13 komercijalnih centara, 9 poduzetničkih i 9 profitnih centara za korporativne klijente te bankomatske mreže od oko 615 bankomata.92

Od samog početka, 2000. godine, Erste & Steiermärkische Bank d.d. dio je meñunarodne Erste grupe, koja potječe još od davne 1819. godine i prve Austrijske štedne banke. Erste grupa je vodeći pružatelj financijskih usluga u Srednjoj i Istočnoj Europi s oko 50.000 zaposlenih koji uslužuju 17 milijuna klijenata posredstvom 3.100 poslovnica u 8 država (Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mañarskoj, Srbiji, Ukrajini i Hrvatskoj). Vlasnička struktura Erste & Steiermärkische Bank d.d.: 100% ESB Holding GMBH (u vlasništvu: 59% Erste Group Bank AG i 41% Steiermärkische Bank and Sparkassen).

Erste Bank AG iz Beča Osnovana 1819. godine, a 1997. godine započinje lanac fuzije u Austriji, te

preuzimanja banaka u zemljama Srednje i Istočne Europe. Najstarija i najveća banka za poslovanje s grañanstvom u Austriji. Posjeduje ukupno 3.200 poslovnica. Dionice Erste banke čine oko 15% indexa Bečke burze i spadaju u "blue chip" kompanije. Pruža bankarske usluge, ulaganja, korisničke zajmove i osiguranja. Fokusirana je na potrošače te male i srednje kompanije. Uspješno radi u najbrže rastućoj ekonomiji u regiji, obuhvaća preko 17,2 milijun komitenata. Istražuje mogućnost na postojećim i novim distribucijskim kanalima. Erste Bank je uz to i većinski vlasnik Erste-Sparinvesta, društva za upravljanje 92 http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?id=23 (17.9.2013.)

67

investicijskim fondovima koji je sa 23% tržišnim udjelom i iskustvom starim 40 godina dugogodišnji tržišni lider na području retail investicijskih fondova na austrijskom tržištu. Trenutno upravljaju sa imovinom klijenata vrjednijom od 30 milijardi Eura u preko 300 investicijskih fondova.

93

Steiermarkische Bank AG

Iz Graza prva je štajerska banka sa 182-godišnjom tradicijom u štedioničkom

poslovanju i danas najveća štajerska novčarska ustanova koja klijentima nudi cjelovitu financijsku uslugu. Trenutno u južnoj Austriji postoji oko 188 podružnica s oko 1.750 zaposlenika, a u posljednjem desetljeću prisutna je na tržištu Hrvatske, Slovenije te Srbije i Crne Gore. Steiermarkische und Sparkassen je u vlasništvu Steiermarkische Verwaltungssparkasse, Graz (73,00%), Erste Bank AG, Vienna (25,00%) i Zaposlenici (2,00%).94

Erste d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom sredstava Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda ulaže u vrijednosne papire kojima se trguje na tržištima kapitala, vodeći računa o ostvarivanju potrebne sigurnosti i prinosa za svoje članove. Dodatnu sigurnost osiguranicima jamči raznolikost instrumenata ulaganja i izdavatelja vrijednosnica, pri čemu u Erste Plavom daju prednost ulaganja u državne vrijednosne papire u odnosu na korporativne vrijednosnice, što jasno pokazuje opredjeljenje da se daje prednosti sigurnosti ulaganja nad prinosom. 93 Ibidem 94 Ibidem

68

Članstvo u Erste Plavom obveznom mirovinskom fondu

Članom Fonda može postati svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju te Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Izbor obveznog mirovinskog fonda obavlja se potpisom obrasca prijave na šalteru REGOS-a u poslovnicama FINE. Članovi drugih obveznim mirovinskih fondova koje svoje članstvo odluče prenijeti u Erste Plavi obvezni mirovinski fond, prijavljuju se REGOSU-u.

Naknade koje plaćaju članovi odnosno mirovinski fond:

Ulazna naknada koju naplaćuje mirovinsko društvo: 0,8% od svakog uplaćenog doprinosa članova

Naknada za upravljanje koju naplaćuje mirovinsko društvo: 0,45% godišnje od prosječne imovine mirovinskog fonda

Izlazna naknada koju naplaćuje mirovinsko društvo: naplaćuje se ukoliko član odluči promijeniti mirovinski fond prije isteka treće godine članstva.

Tablica 9..: Izlazne naknade za članstvo u mirovinskom fondu

Godina članstva 1. 2. 3. 4. Izlazna naknada 0,8% 0,4% 0,2% 0% Izvor: http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?id=45 (17.9.2013.)

Naknada skrbničkoj banci: može iznositi najviše 0,1% godišnje od prosječne imovine mirovinskog fonda. Erste Plavi mirovinski fond plaća nižu naknadu skrbničkoj banci, koja trenutno iznosi 0,036% godišnje.

69

4.1. REGULACIJA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA MIROVINSKIH FONDOVA

Najvažniji financijski izvještaji mirovinskih fondova jesu: • Izvještaj o financijskom položaju, • Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, • Izvještaj o novčanim tokovima, • Izvještaj o promjenama u neto imovini fonda, • Izvještaj o posebnim pokazateljima fonda, • Bilješke uz financijske izvještaje.95

Podcjenjivanje i precjenjivanje portfelja izravno utječe na prihode i rashode fonda, a time i na mjerenje njegova uspjeha96 Portfelj mirovinskog fonda sastoji se od financijskih instrumenata kojim se trguje na financijskim tržištima. Time su ostvarene sve pretpostavke za vrednovanje portfelja prema suvremenom računovodstvenom predlošku sadržanom u Meñunarodnim računovodstvenim standardima.97 Za sastavljanje financijskih izvještaja mirovinskih fondova posebno su važna načela procjene ili vrednovanja imovine i obveza. Ta su načela sadržana u svim računovodstvenim standardima. 95 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_137_2920.html 96http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/gulin.pdf Gulin,D.;Računovodstveni aspekti vrednovanja portfelja mirovinskih fondova,str.481 (15.9.2013.) 97 Ibidem,str.482

70

Shema 2.: Načela vrednovanja imovine i obveza mirovinskih fondova prema MRS-u

NAČELA VREDNOVANJA IMOVINE I OBVEZA

Načela vrednovanja imovine Načela vrednovanja obveza - povijesni trošak - povijesni trošak - tekući trošak ili trošak zamjene - tekući trošak - tržišna vrijednost - vrijednost plaćanja - neto utrživa vrijednost - sadašnja vrijednost - nadoknadivi iznos - fer vrijednost - sadašnja vrijednost - fer vrijednost

Izvor: http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/gulin.pdf Gulin,D.;Računovodstveni aspekti vrednovanja portfelja mirovinskih fondova, str.481 (15.9.2013.)

Kod načela vrednovanja imovine povijesni trošak najstarije je načelo procjene

koje se primjenjuje pri početnom vrednovanju imovine i obveza. Osnovna prednost načela troška u odnosu prema ostalim načelima jest to što se može lako utvrditi i dokazati računovodstvenim ispravama o već nastalim dogañajima i transakcijama. Osnovna slabost je to što se izmeñu početnog i svakog naknadnog vrednovanja imovine vrednovanja imovine i obveza gubi realnost pozicija financijskih izvještaja prilikom promjene cijena.

Tekući trošak jest iznos novca ili novčanih ekvivalenata koji bi se tada trebao platit kad bi se sada steklo isto ili ekvivalentno sredstvo. Tekući trošak zaliha, opreme i ureñaja jednak je njihovu trošku zamjene.

Tržišna vrijednost može biti ulazna ili izlazna cijena. Kao izlazna cijena to je iznos koji se može dobiti od prodaje imovine kao što su financijska ulaganja na aktivnim tržištima. Tržišna je vrijednost utrživa vrijednost utržive imovine umanjena za troškove transakcije prodaje te se još naziva neto utrživa vrijednost. Utrživa

71

vrijednost predočuje iznos novca koji se trenutačno može dobiti prodajom imovine u normalnom poslovanju.98

Nadoknadivi iznos jest iznos što ga poslovni subjekt očekuje vratiti od budućeg korištenja imovine. U računovodstvenim standardima koji se odnose na vrijednost usklañivanja za nadoknadivi iznos se uvijek uzima veći iznos izmeñu neto prodajne cijene i vrijednosti u upotrebi imovinske pozicije.

Sadašnja (ekonomska vrijednost) diskontirana je sadašnja vrijednost budućih čistih novčanih primitaka kojih se ostvarenje očekuje normalnim poslovanjem. Sadašnja vrijednost može biti diskontirana utrživa vrijednost ili diskontirani nadoknadivi iznos.

Fer vrijednost jest načelo vrednovanja imovine koja se primjenjuje u nekoliko računovodstvenih standarda. Fer vrijednost definira se kao iznos za koji se neko sredstvo može zamijeniti ili podmiriti obveza izmeñu poznatih i spremnih strana u transakciji pred pogodbom.

Za procjenu obveza primjenjuje se načela povijesnog troška koji se

primjenjuje pri početnom vrednovanju imovine i obveza,; načelo tekućeg troška obveza nediskontirani je iznos novca i novčanih ekvivalenata koji se zahtijeva za plaćanje obveza u normalnom poslovanju; sadašnja vrijednost obveza jest sadašnja diskontirana vrijednost budućih čistih novčanih izdataka za koje se očekuje da su potrebni za plaćanje obveza u normalnom poslovanju; fer vrijednost obveza iznos je kojim bi se mogla platiti obveza izmeñu poznatih i spremnih strana u transakciji pred pogodbom.99

Metodologija vrednovanja financijske imovine i obveza fonda temelji se na

odredbama Zakona i načelima Meñunarodnih standarda financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI) Financijska imovina i obveze fonda početno se priznaju po fer vrijednosti transakcije, odnosno po trošku stjecanja koji u cijenu pojedinačne imovine uključuje i transakcijske troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem imovine ili obveza. Izuzetak od navedenog je financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti a čiji 98 Ibidem,str.482 99 Ibidem,str.483

72

efekti se odražavaju na rezultate poslovanja fonda , kojoj se pri početnom priznavanju ne dodaju transakcijski troškovi. Imovina koja je stečena u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke važećem na datum transakcije. Ukoliko valuta u kojoj je imovina stečena nije uvrštena na tečajnici Hrvatske narodne banke, za preračun se primjenjuju srednji tečajevi nacionalnih središnjih banaka za euro, a vrijednosti izražene u eurima preračunavaju se u kunsku protuvrijednost po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za isti datum.100

Naknadno mjerenje imovine i obveza fonda provodi se ovisno o vrsti imovine i provedenoj klasifikaciji imovine. Naknadno mjerenje imovine i obveza fonda denominiranih u stranoj valuti obavlja se prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan vrednovanja.101 Datum zaključenja transakcije. Zaključena transakcija kupnje priznaje se u imovini fonda prema vrsti instrumenta uz istovremeno formiranje obveze za namiru. Na dan zaključenja transakcije prodaje, u imovini fonda instrument se prestaje priznavati, a priznaje se potraživanje za zaključenu prodaju. Kupnja instrumenata primarnih izdanja priznaje se u imovini fonda na datum trgovanja. Transakcije trgovanja i obveze fonda u poslovnim knjigama fonda se evidentiraju na osnovu urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u vrijednosti transakcije. Potraživanja ili obveze po osnovi kamata, dividendi, gubitaka ili dobitaka koji se odnose na financijski instrument ili na njegov sastavni dio koji je klasificiran kao financijska obveza, po donošenju odluke i utvrñivanju imateljevog prava na isplatu prava (obveze), iskazuju se u ukupnom iznosu u imovini ili obvezama fonda.102

100 http://poslovni-savjetnik.info/propisi/mirovinsko-osiguranje-mirovinski-fondovi/pravilnik-o-vrednovanju-imovine-i-obveza-mirovinsko NN 154/11,Čl.3 101 Ibidem, NN 154/11, čl.4 102 Ibidem, NN 154/11,čl.5

73

4.2. POKAZATELJI ANALIZE ERSTE PLAVOG OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA

U sljedećem poglavlju će se analizirati poslovanje Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda kroz podatke o portfelju fonda, Izvještaj o poslovanju fonda, Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaj o novčanim tokovima, Izvještaj o neto imovini i Izvještaj o posebnim pokazateljima fonda. U tablici 10. su prikazani podaci o portfelju fonda za 2012. godinu. Tablica 10.: Podaci o portfelju fonda na dan 31.12.2012.

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Prospekt_i_Statut_Erste_Plavi_Obvezni_Mirovinski_Fond_do 31.12.2012.PDF (23.2.2014.)

Vrsta imobine Ukupna vrijednost

na datum izvještaja (u kn)

Udjelu cjelokupnoj imovini fonda (u%)

DOMAĆA IMOVINA 6.185.639.977 90,21% Vrijednosni papiri i depoziti 6.152.447.312 89,73% Dionice 920.702.978 13,42% Državne obveznice 4.458.883.332 65,03% Municipalne obveznice 12.419.967 0,18% Korporativne obveznice 160.501.659 2,34% Zatvoreni investicijski fondovi 4.313.295 0,06% Otvoreni investicijski fondovi 295.394.367 4,31% Kratkoročni vrijednosni papiri 4.018.287 0,06% Depoziti 296.213.472 4,32% Novčana sredstva 23.963.729 0,35% Potraživanja 9.228.936 0,13% INOZEMNA IMOVINA 671.126.389 9,79% Dionice 170.337.278 2,48% Državne obveznice 38.326.912 0,56% Municipalne obveznice 0 0,00% Korporativne obveznice 1.574.394 0,02% Zatvoreni investicijski fondovi 0 0,00% Otvoreni investicijski fondovi 460.887.805 6,72% Kratkoročni vrijednosni papiri 0 0,00% Depoziti 0 0,00% UKUPNA IMOVINA 6.856.766.365 100%

74

4.2.1. Struktura i dinamika kretanja osnovnih ekonomskih kategorija

Podaci o osnovnim kategorijama financijskih institucija mogu se vidjeti u Izvještaju o poslovanju fonda.

75

Tablica 11.: Izvještaj o poslovanju fonda

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Financijski_izvjestaji/10-06-30-ERSTE_PLAVI_OMF.pdf

konta skupine POZICIJA IMOVINE AOP 31.12,2011. 31.12.2012. Indeks FINANCIJSKA IMOVINA (AOP2+AOP3) 1 5.293.323.707 6.773.290.447 127,96 10 Novčana sredstva i novčani ekvivalenti 2 55.066.340 320.173.365 581,43 Ulaganja u vrijednosne papire i depoziti (ΣAOP4 do AOP7) 3 5.238.257.366 6.453.117.083 123,19 3 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 4 2.487.602.593 2.646.077.622 106,37 4 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 5 1.581.181.133 1.858.488.600 117,54 8 Zajmovi i potraživanja 6 5 Ulaganja koja se drže do dospijeća 7 1.169.473.640 1.948.550.861 166,62 OSTALA IMOVINA (ΣAOP9 do AOP14) 8 67.665.323 83.475.918 123,37 11+12

Potraživanja s osnove prodaje vrijednosnih papira i ostala potraživanja 9 3.554.638 619.164 17,42

13 Potraživanja s osnove dividendi, novčanih depozita i otplata obveznica 10 511.409 1.133.380 221,62

14 Potraživanja s osnove danih predujmova 11 15 Potraživanja od mirovinskog društva i banke skrbnika 12 16 Potraživanja s osnova prijenosa obračunskih jedinica 13 42.946 850.897 1981,32 18 Potraživanja po stečenoj kamati i ostala imovina 14 63.556.340 80.872.477 127,25 UKUPNA IMOVINA (AOP1+AOP8) 15 5.360.989.029 6.856.766.365 127,90 990-994 Izvanbilančna evidencija aktiva 16 322.741.850 567.959.211 175,98 FINANCIJSKE OBVEZE (AOP18+AOP19) 17 1.632.239 396.470 24,29 20+21 Obveze s osnove ulaganja u vrijednosne papire i ostale obveze 18 1.632.239 396.470 24,29 22 Obveze s osnove ulaganja u plasmane, depozite i repo poslove 19 OSTALE OBVEZE (ΣAOP21 do AOP25) 20 3.213.056 3.276.850 101,99 23 Obveze prema mirovinskom društvu 21 2.927.602 2.594.499 88,62 24 Obveze prema banci skrbniku 22 162.144 196.029 120,90 25 Ostale obveze fonda 23 193.279 26 Obveze s osnove prijenosa obračunskih jedinica 24 123.310 293.043 237,65 28 Obveze po obračunatoj kamati i ostale obveze 25 UKUPNO KRATKOROČNE OBVEZE (AOP17+AOP20) 26 4.854.296 3.673.320 75,67 NETO IMOVINA FONDA (AOP15-AOP26) 27 5.356.143.733 6.853.093.046 127,95 Broj izdanih obračunskih jedinica 28 33.780.805 37.544.849 111,14 NETO IMOVINA PO OBRAČUNSKOJ JEDINICI (AOP27/AOP28) 29 158,5558 182,5308 115,12 90 osim 90x Novčani primici od članova fonda 30 142.841.071 4.808.869.092 3366,59 91 Novčani primici po osnovi državnih poticaja 31 0 0 90x Novčani primici s osnove promjene članstva (ulaz) 32 973.793.901 978.617.168 100,50 92 Novčani izdaci s osnove promjene članstva (izlaz) 33 -273.794.069 -278.332.956 101,66 93 osim 93x Novčani izdaci temeljem isplate mirovina 34 -80.795.491 -109.090.486 135,02 93x Novčani izdaci zbog smrti člana 35 94 Dobit/gubitak tekuće financijske godine 36 -16.815.101 520.554.563

-3095,76

95 Zadržana dobit/gubitak iz prethodnih razdoblja 37 673.975.984 657.160.882 97,51 96 Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 38 -63.062.560 275.314.783 -436,57 97 Revalorizacijske rezerve instrumenata zaštite 39 39

UKUPNO OBVEZE PREMA IZVORIMA IMOVINE (ΣAOP30 do AOP39) 40 5.356.143.733 6.853.093.046 127,95

995-999 Izvanbilančna evidencija pasiva 41 322.741.850 567.959.211 175,98

76

Prethodna tablica nam pokazuje poslovanje fonda u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu.

Financijska imovina se povisila za 27,96%, a ostala imovina u koju se ubrajaju potraživanja od dividendi, depozita, predujmova, mirovinskog društava, banke skrbnika itd. se povisila za 23,37%.

Ukupne kratkoročne obveze u koje spadaju obveze prema mirovinskom društvu, prema banci skrbniku, prema fondu,obveze s osnove raznih ulaganja su se snizile za 24,33%.

Neto imovina fonda u 2012. bila je za 27,95% viša u odnosu na 2011. Ukupne obveze prema izvorima imovine isto su se povisile za 27,95% u 2012. godini.

77

4.2.2. Financijski pokazatelji analize

Tablice u sljedećem poglavlju nam pokazuju sveobuhvatnu dobit, u koju se ubrajaju prihodi i rashodi od ulaganja, novčane tokove Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, izvještaj u neto imovini fonda te izvještaj o posebnim pokazateljima fonda. Tablica 12.: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

konta skupine POZICIJA AOP 31.12.2011. 31.12.2012. Indeks PRIHODI OD ULAGANJA 42 73 Realizirani dobici od prodaje financijskih instrumenata 43 75.776.526 162.120.815 213,95 70 Prihodi od kamata i amortizacija premije (diskonta) imovine s fiksnim dospijećem 44 190.500.973 245.881.581 129,07 71 BEZ 71X Pozitivne tečajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata (isključujući vp) 45 45.520.453 71.236.174 156,49 74 Prihodi od dividendi 46 46.682.747 38.685.824 82,87 75 Ostali prihodi 47 159.645 1.158.883 725,91 UKUPNO PRIHODI OD ULAGANJA (ΣAOP43 do AOP47) 48 358.640.344 519.083.277 144,74 RASHODI 49 63 Realizirani gubici od prodaje financijskih instrumenata 50 108.599.811 31.434.662 28,95 60 bez 60x Negativne tečajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata () isključujući vp 51 42.310.736 82.909.305 195,95 61 Rashodi s osnova odnosa s mirovinskim društvom 52 33.608.155 27.335.794 81,34 65 Naknada banci skrbniku 53 1.861.375 2.149.563 115,48 66 Transakcijski troškovi 54 50.680 52.220 103,04 64 Umanjenje imovine 55 6.898.230 69 Ostali rashodi 56 15.059.559 11.669.017 77,49 UKUPNO RASHODI (ΣAOP50 do AOP56) 57 201.490.317 162.448.792 80,62 NETO DOBIT (GUBITAK) OD ULAGANJA U VRIJEDNOSNE PAPIRE (AOP48-AOP57) 58 157.150.027 356.634.485 226,94 NEREALIZIRANI DOBICI (GUBICI) OD ULAGANJA U VP I IZVEDENICE 59 72-62 bez 72x i 62x Nerealizirani dobici (gubici) na ulaganjima u financijske instrumente 60

-222.907.113 154.522.049 -69,32

72x-62x Nerealizirani dobici (gubici) od izvedenica 61 -1.325.514 6.232.195 -470,17 71x-60x Neto tečajne razlike od ulaganja u vrijednosne papire 62 50.267.499 3.165.834 6,30

UKUPNO NEREALIZIRANI DOBICI (GUBICI) OD ULAGANJA U VP I IZVEDENICE (AOP60+AOP61+AOP62) 63

-173.965.129 163.920.078 -94,23

DOBIT ILI GUBITAK (AOP58+AOP63) 64 -16.815.101 520.554.563 -3095,76

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT (AOP66+AOP67) 65 -62.359.546 338.377.343 -542,62 Nerealizirani dobici/gubici financijske imovine raspoložive za prodaju 66 -62.359.546 338.377.343 -542,62 Dobici/gubici od instrumenata zaštite novčanog tijeka 67 UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT (AOP64+AOP65) 68 -79.174.647 858.931.906

-1084,86

Reklasifikacijske usklade 69 Izvor: http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Financijski_izvjestaji/10-06-30-ERSTE_PLAVI_OMF.pdf

78

Iz prethodne tablice se može vidjeti ukupne prihode od ulaganja, ukupne rashode, neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire, ukupna sveobuhvatna dobit.

Tako su ukupni prihodi od ulaganja u 2012. godini bili za 44,74% veći u odnosu na 2011.godinu.

Ukupni rashodi su se snizili za 19,38%, neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire iznose 126,94%.

Ukupna sveobuhvatna dobit u 2012. godini je iznosila 858.931.906. Tablica 13.: Izvještaj o novčanim tokovima – indirektna metoda

Pozicija AOP 31.12.2011. 31.12.2012. Indeks Novčani tok iz poslovnih aktivnosti (ΣAOP104 do AOP123) 103 -602.553.230 -372.910.382 61,89 Dobit ili gubitak 104 -16.815.101 520.554.563 -3095,76 Nerealizirane pozitivne i negativne tečajne razlike 105 -50.267.499 -3.165.834 6,30 Ispravak vrijednosti potraživanja i sl. otpisi 106 6.469.432 0,00 Prihodi od kamata 107 -190.500.973 -245.881.581 129,07 Rashodi od kamata 108 Prihodi od dividendi 109 -46.682.747 -38.685.824 82,87 Umanjenje financijske imovine 110 6.898.230 Povećanje (smanjenje) financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 111 -29.844.221 -168.952.413 566,11 Povećanje (smanjenje) financijske imovine raspoložive za prodaju 112 -475.744.665 65.950.729 -13,86 Primici od kamata 113 176.263.823 228.565.443 129,67 Izdaci za kamate 114 Primici od dividendi 115 46.715.821 38.063.852 81,48 Povećanje (smanjenje) ostale financijske imovine 116 -7.573.572 -777.213.085 10262,17 Povećanje (smanjenje) potraživanja s osnove prodaje vrijednosnih papira i ostala potraživanja 117 -10.024.060 2.935.464 -29,28 Povećanje (smanjenje) potraživanja od mirovinskog društva i banke skrbnik 118 Povećanje (smanjenje) ostalih potraživanja iz poslovnih aktivnosti 119 21.594 -807.951 -3741,55 Povećanje (smanjenje) obveze s osnove ulaganja u vrijednosne papire i ostale obveze 120 -3.841.995 -1.235.769 32,16 Povećanje (smanjenje) obveza s osnove ulaganja u plasmane, depozite i repo poslove 121 Povećanje (smanjenje) obveza prema mirovinskom društvu i banci skrbniku 122 -89.571 -299.219 334,06 Povećanje (smanjenje) ostalih obveza iz poslovnih aktivnosti 123 -639.495 363.012 -56,77 Novčani tok iz financijskih aktivnosti (Σ od AOP125 do AOP131) 124 622.301.689 638.017.406 102,53 Primici od članova fonda 125 635.242.469 666.028.022 104,85 Primici po osnovi državnih poticaja 126 0 0 Primici s osnove promjene članstva 127 3.700.028 4.823.267 130,36 Izdaci s osnove promjene članstva 128 -3.105.096 -4.538.887 146,18 Izdaci temeljem isplate mirovina 129 -13.535.712 -28.294.995 209,04 Izdaci zbog smrti člana 130 0 0 Povećanje (smanjenje) ostalih financijskih aktivnosti 131 0 0 Neto povećanje (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (AOP103+ AOP124) 132 19.748.459 265.107.024 1342,42 Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 133 35.317.882 55.066.340 155,92 Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (AOP132+ AOP133) 134 55.066.340 320.173.365 581,43

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Financijski_izvjestaji/10-06-30-ERSTE_PLAVI_OMF.pdf

79

U izvještaju o novčanom toku dobit u 2012. godini je iznosila 520.554.563. Prihodi od kamata su se povisili za 29,07%, primici od dividendi su se smanjili za 18,52%. ove stavke i još neke su utjecale na novčani tok iz poslovnih aktivnosti. Primici od članova fonda iznosila su u 2012. godini 666.028.022 što je za 4,85% više nego u prethodnoj godini. Primici s osnove promjene članstva su se povisili za 30,36%, a izdaci s osnove promjene članstva su se takoñer povisili za 46,18% što znači da su izdaci veći za 15,82%. Izdaci temeljem isplate mirovina su se povisili za 109,04%. Prethodno navedene stavke su utjecale na novčani tok iz financijskih aktivnosti koji je u 2012. godini iznosio 638.017.406 odnosno viši je za 2,53% u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 14.: Izvještaj o promjenama u neto imovini fonda

Pozicija AOP 31.12.2012. Ukupno tijekom razdoblja 30.6.2013. Indeks 1 2 3 4 5

Neto dobit (gubitak) od ulaganja u vrijednosne papire 135 356.634.485 -175.946.325 180.668.159 50,66 Nerealizirani dobici(gubici) od ulaganja u VP i izvedenice 136 163.920.078 -220.094.154 -56.174.076 -34,27 Revalorizacijske rezerve financijske imovine raspoložive za prodaju 137 275.314.783 -87.741.437 187.573.346 68,13 Revalorizacijske rezerve instrumenata zaštite 138 0 0 0 Povećanje/smanjenje imovine od poslovanja fonda(ΣAOP135 do AOP138) 139 795.869.346 -483.781.916 312.087.430 39,21 Novčani primici od članova fonda 140 4.808.869.092 324.222.957 5.133.092.049 106,74 Novčani primici po osnovi državnih poticaja 141 0 0 0 Novčani primici po osnovi promjene članstva 142 978.617.168 4.526.337 983.143.505 100,46 Novčani izdaci s osnove promjene članstva 143 -278.332.956 -1.854.665 -280.187.621 100,67 Novčani izdaci temeljem isplate mirovina 144 -109.090.486 -18.365.335 -127.455.820 116,83 Novčani izdaci zbog smrti člana 145 0 0 0 Ukupno povećanje/smanjenje od transakcija s obračunskim jedinicama(ΣAOP 140 do AOP145) 146 5.400.062.817 308.529.296 5.708.592.113 105,71 Ukupno povećanje/smanjenje neto imovine (AOP139 do AOP146) 147 6.195.932.163 -175.252.621 6.020.679.543 97,17 Zadržana dobit/ gubitak iz prethodnih razdoblja 148 657.160.882 520.554.563 1.177.715.445 179,21 Promjena računovodstvenih politika 149 0 0 0 Ispravak temeljnih pogrešaka 150 0 0 0 Ukupno povećanje/smanjenje zadržane dobiti (ΣAOP148 do AOP150) 151 657.160.882 520.554.563 1.177.715.445 179,21 Ukupne obveze prema izvorima imovine(AOP147do AOP151) 152 6.853.093.046 345.301.942 7.198.394.988.

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Financijski_izvjestaji/10-06-30-ERSTE_PLAVI_OMF.pdf U izvještaju o promjenama u neto imovini fonda vidi se da je smanjenje imovine po poslovanja fonda iznosilo za 483.781.916 odnosno za 60,79%, povećanje transakcija s obračunskim jedinicama je bilo za 5,71%. Ukupna neto imovina koja čini razliku

80

izmeñu smanjene imovine od poslovanja fonda i ukupno povećanje od transakcija s obračunskim jedinicama se smanjila za 2,83% u lipnju 2013. godini. Povećanje zadržane dobiti je bilo za 79,21%. Novčani primici i novčani izdaci s osnove promjene članstva kao što se može vidjeti u 2012. i lipnju 2013. godini su bili približno isti. Tablica 15.: Izvještaj o posebnim pokazateljima fonda

Pozicija 30.6.2013. 31.12.2012. Neto imovina fonda 7.198.394.988 6.853.093.046 Broj obračunskih jedinica 39.192.830,47 37.544.848,77 Vrijednost neto imovine fonda po obračunskoj jedinici 183,6661 182,5308 BROJ OBRAČUNSKIH JEDINICA NA POČETKU RAZDOBLJA 37.544.848,77 33.780.805,06 Izdane obračunske jedinice s osnove doprinosa 1.731.684,10 3.929.494,64 Izdane obračunske jedinice s osnove državnih poticaja 0 0 Izdane obračunske jedinice temeljem promjene članstva (ulaz) 24.301,48 27.790,08 Povećane obračunske jedinice temeljem promjene članstva (izlaz) -9.897,52 -27.047,40 Povećana obračunska jedinica temeljem isplate mirovina -98.106,36 -166.193,62 Povećana obračunska jedinica zbog smrti člana 0 0 BROJ OBRAČUNSKIH JEDINICA NA KRAJU RAZDOBLJA 39.192.830,47 37.544.848,77 Prinos mirovinskog fonda 10,13% 15,12% Najniža vrijednost neto imovine fonda po obračunskoj jedinici 182,2675 158,5696 Najviša vrijednost neto imovine fonda po obračunskoj jedinici 190,0432 182,5308 Najviša vrijednost neto imovine fonda 7.378.667.165 6.853.093.046 Najniža vrijednost neto imovine fonda 6.853.380.360 5.356.608.879

Izvor: http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Financijski_izvjestaji/10-06-30-ERSTE_PLAVI_OMF.pdf Neto vrijednost imovine fonda je vrijednost ukupne imovine umanjena za obveze koja je u lipnju 2013. bila veće od prosinca 2012.godine 345.301.942. Obračunska jedinica je vrijednost udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Vrijednost neto imovine fonda po obračunskoj jedinici smo dobili dijeljenjem tih dviju stavki Prinos Fonda utvrñuje se kao postotna razlika izmeñu vrijednosti obračunske jedinice (jednog udjela u fondu) na zadnji radni dan zadnjeg mjeseca tekućeg tromjesečja i vrijednosti te jedinice na zadnji radni dan prije 12 mjeseci.

81

4.2.3. Ocjena financijskih pokazatelja analize

Postoji nekoliko pokazatelja pomoću kojih možemo analizirati financijske izvještaje banaka u koje spadaju pokazatelji odnosa u bilanci banke, pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka banke, pokazatelji profitabilnosti i pokazatelji investiranja.103

103 Popović,Ž., Vitezić,N.;Revizija i analiza-instrumenti uspješnog donošenja poslovnih odluka, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih djelatnika, Rif 2009.g., str.:410

82

Tablica 16.: Pokazatelji analize financijskih izvještaja ODNOS KAPITALA I UKUPNE AKTIVE (kapital/ukupna imovina)

(71.844.200/5.360.989.029)=0,0134 KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI (ukupne obveze/ukupna imovina)

(5.356.143.733/5.360.989.029)=0,9990 ODNOS KAPITALA I DEPOZITA (kapital / depoziti)

(71.844.200/8.500.093)=8,4521 EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA (ukupni prihodi/ukupni rashodi)

(358.640.344/201.490.317)=1,7799 ODNOS KAMATNIH PRIHODA I RASHODA (kamatni prihodi/kamatni rashodi)

(-190.500.973/0)=0 UDIO NEKAMATNIH PRIHODA U UKUPNOM PRIHODU (neto prihod od nekamatnih aktivnosti/ukupan prihod)

(157.150.027/358.640.344)=0,4381 PROFITABILNOST KAPITALA – return on equity - ROE (neto dobit/kapital)

(157.150.027/ 71.844.200)=2,1873 PROFITABILNOST ZAJMOVA – return on loans (ROL) (prihod od kamata/zajmovi)

(-190.500.973/0)=0 Izvor: http://web.efzg.hr/dok//rac/ssever/BANKE_AFI_2009.pdf (20.9.2013.) Odnos kapitala i ukupne aktive Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda iznosi 0,01, koeficijent zaduženosti je 0,99 a odnos kapitala i depozita iznosi 8,4.

Pokazatelji ekonomičnosti i pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke spadaju u pokazatelje odnosa u računu dobiti i gubitka banke. Ekonomičnost ukupnog poslovanja Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda u 2011. godini je 1,78.

83

Odnos kamatnih prihoda i rashoda je bio 0, a udio nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu iznosi 0,44.

Pokazatelji profitabilnosti se iskazuju kroz pokazatelje rentabilnosti, pokazatelje marže i pokazatelje prosječnih kamatnih stopa. Profitabilnost kapitala je neto dobit / kapital i iznosi 2,18. Profitabilnost od zajmova je 0.

84

ZAKLJUČAK Mirovinski sustav Republike Hrvatske ima dugotrajnu tradiciju koja datira još iz doba Austro -Ugarske Monarhije. 90-ih godina prošlog stoljeća dogodile su se značajne promjene u mirovinskom sustavu tijekom mirovinske reforme 1999. godine pa zatim 2002. godine. Na taj je način jednodijelni mirovinski sustav zamijenjen trodijelnim.Dio sustava je privatiziran te se umjesto tekućeg u tom dijelu uvodi kapitalizirano financiranje. Prvi stup čini obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Svi zaposleni osiguranici u tom stupu, prema zakonu, izdvajaju 15% brutoplaće, a što odlazi u mirovinski fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ta sredstva koriste se za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. Kada ti osiguranici steknu uvjete za mirovinu HZMO će im početi isplaćivati mirovine u skladu s zakonom. Mirovina iz prvog mirovinskog stupa ne može se prenijeti na drugu osobu, niti se može naslijediti. Drugi stup čini obvezno mirovinsko osiguranje za starost, na temelju individualne kapitalizirane štednje. Obvezno je za sve osiguranike mlañe od 40 godina. Osobe u dobi izmeñu 40 i 50 godina mogle su tijekom mirovinske reforme takoñer izabrati svoj obvezni mirovinski fond. Sada to više nemaju pravo,osima ako su u to vrijeme bile nezaposlene pa su se sada ponovo zaposlile. Iz bruto plaće svakog osiguranika uplaćuje se 5% doprinosa u obvezni mirovinski fond koji je osiguranik sam izabrao. Izbor obveznog mirovinskog fonda obavlja se isključivo na šalteru Središnjeg registra osiguranika REGOS, u poslovnicama FINE-e. Mirovinski fondovi prikupljeni novac ulažu na financijskim tržištima i ostvaruju dobit koja uvećava mirovinsku štednju na osobnim mirovinskim računima članova fonda. Osiguranik u svakom trenutku, može promijeniti obvezni mirovinski fond, u prve tri godine zaračunava se propisana izlazna naknada iz fonda, a nakon tri godine prelazak je besplatan. U trenutku uvoñenja novog mirovinskog sustava 1.1.2002. djelovalo je 7 obveznih mirovinskih fondova. Procesom pripajanja i spajanja broj obveznih mirovinskih fondova sveden je na 4 (AZ obvezni mirovinski fond, Erste Plavi obvezni mirovinski fond, PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond te REIFFEISEN obvezni mirovinski fond ).

85

Kada stekne uvjete za mirovinu, osiguranik odabire mirovinsko osiguravajuće društvo i u njega prenosi svoj kapital iz mirovinskog fonda čiji je bio član. S odabranim mirovinskim osiguranjem osiguranik sklapa ugovor o isplati mirovine u jednom od 2 moguća oblika: pojedinačna ili zajednička mirovina od kojih svaka može biti doživotna ili sa zajamčenim razdobljem isplate. Ako član obveznog fonda umre prije nego je počeo koristiti mirovinu, sredstva ušteñena na njegovom osobnom mirovinskom računu su nasljedna. Treći stup čini dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na temelju individualne kapitalizirane štednje. Visinu mirovine odreñuje visina mjesečnih uloga koji će se uplaćivati na poseban račun u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Taj kumulirani novac fond ulaže na tržištu i ostvaruje dobit koja se dodaje novcu koji je uštedio osiguranik. Država svakom osiguraniku u III.stupu daje poticaj za taj oblik mirovinske štednje. On iznosi 25% iznosa godišnje uštede do najviše 5000 kina. Najviši državni poticaj može iznositi 1250 kuna. Kapital na računu III.stupa može se povući i prije stjecanja zakonskih uvjeta za mirovinu. Pod kojim uvjetima ovisi o konkretnom mirovinskom programu. Kada stekne uvjete za mirovinu,osiguranik odabire mirovinsko osiguravajuće društvo i u njega prenosi svoj kapital iz mirovinskog fonda čiji je do tada bio član. S odabranim mirovinskim osiguranjem sklapa ugovor o isplati mirovine u jednom od nekoliko mogućih oblika: doživotna starosna mirovina, prijevremena starosna mirovna, promjenjiva mirovina, djelomično jednokratna isplata i drugi oblici mirovinskih isplata.isplatu dijela ili cijele mirovine moguće je prenijeti na drugu osobu. Ako član fonda umre, ukupno kapitalizirana sredstava na računu preminulog nasljeñuju zakonski nasljednici. Na tržištu trenutno djeluju 17 zatvorenih i 6 otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Članstvo u obveznim mirovinskim fondovima tijekom promatranog razdoblja se povećavalo. Najveći broj članova u 2013.godini ima AZ obvezni mirovinski fond, zatim ga slijede Raiffeisen OMF, PBZ Croatia osiguranje OMF i Erste Plavi OMF. Članstvo u obveznim mirovinskim fondovima, najveće je u dobnoj skupini od 30-34 godine. Iznosi 301.439 članova. Erste Plavi obvezni mirovinski fond osnovan je 11. studenog 2001. godine. Temeljni kapital društva sastoji se od šest udjela u iznosu od ukupno 71.844.200,00

86

kuna. Banka skrbnik Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda je Societe Generale Splitska banka d.d.. kojoj fond isplaćuje naknadu od 0,036 %.

Vlasnici udjela Erste & Steiermaerkische banke su Erste Group Bank AG, Erste&Steiermaerkische banka d.d., Steiermaerkischebank AG, Zavarovalnica Triglav d.d. Ljubljana, Istarska kreditna banka d.d. i TBIH Financial Services. Izlazna naknada za članstvo u mirovinskom fondu u 1. godini iznosi 0,8%, u 2. godini 0,4%, u 3. godini 0,2% a u svim sljedećim godinama je 0%. Poslovanje Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda je analizirano kroz podatke o portfelju fonda, Izvještaju o poslovanju fonda, Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaju o novčanim tokovima, Izvještaju o neto imovini i Izvještaju o posebnim pokazateljima fonda.

87

LITERATURA 1.) KNJIGE 1. Andrijanić, I., Klasić,K.; Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o. Zagreb 2002 2. Bijelić,M.: Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb 2002. 3. Miljević,N.:Priručnik o mirovinama, Tectus, Zagreb 2006. 4. Miletić,V.; Vodič za razumijevanje mirovinskih fondova,Rifin d.o.o.,Zagreb, 2006. 5.Popović,Ž., Vitezić,N.;Revizija i analiza-instrumenti uspješnog donošenja poslovnih odluka, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih djelatnika, Rif 2009.g. 2.) INTERNET 6.http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/698/657 Puljiz V.: Hrvatski mirovinski sustav: korijeni, evolucija i perspektive Rev. soc. polit., god. 14, br. 2, Zagreb 2007., str.164 (31.8.2013.) 7. http://www.posao.tportal.hr/texts/news.php?id=2312(3.9.2013.) 8. http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4156 (24.4.2014.) 9. http://www.mrms.hr/wp-content/uploads/2013/06/strateski-plan-2014-2016.pdf (25.2.2014.) 10. www.sssh.hr/.../mirovinski-sustavi-u-srednjoj-i-istocnoj-europi_hirose.pp (24.2.2014.) 11. http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/pojmovnik.pdf Financijska teorija i praksa 26 str.582 (10.9.2013.) 12.http://superprinos.com/index.php?action=showstaticke&parentid=0&toolid=53&lang=Hrvatski (10.9.2013.) 13. http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages//publikacije/Vodic-ZOMO-2014.pdf (10.2.2014.) 14. http://www.azfond.hr/index.php?path=static/folder/AZ_obvezni (10.9.2013.)

88

15. http://www.azfond.hr/index.php?path=static/page/AZ_obvezni......pravo_na_mirovinu- (10.9.2013.) 16. http://www.racunovodja.hr/33/je-li-mio-iii-porezno-priznati-trosak-uniqueidRCViWTptZHKKR9gb8ZvmpHLdB10phcPp/?reltype=2&uri_view_type=12 (23.2.2014.) 17. http://www.poslovni.hr/hrvatska/mfin-isplatilo-drzavne-poticaje-za-stambenu-stednju-i-treci-mirovinski-stup-262513 (23.2.2014.) 18. http://www.azfond.hr/index.php?path=static/folder/AZ_dobrovoljni (10.9.2013.) 19. http://www.mfin.hr/hr/mirovinski-fondovi (24.4.2014.) 20. http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=2 (5.9.2013.) 21.. http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=2039(5.9.2013.)

22. http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=227(5.9.2013.) 23. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_agencija_za_nadzor_financijskih_usluga (5.9.2013.) 24. http://www.regos.hr/default.aspx?id=5(6.9.2013.) 25. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271410.html NN101/99 čl.7(7.9.2013.) 26. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html NN 49/99 čl.79(8.9.2013.) 27. http://www.zakon.hr/z/498/Zakon-o-mirovinskim-osiguravaju%C4%87im-dru%C5%A1tvima-i-isplati-mirovina-na-temelju-individualne-kapitalizirane-%C5%A1tednje (23.2.2014.) 28. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_10_106_1758.htmlNN106/99,čl.22 (9.9. 2013.) 29. http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?ID=134 (24.2.2014.) 30. http://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranje (10.9.2013.) 31.http://www.regos.hr/default.aspx?id=974&index=0 (6.2.2014.) 32. http://www.hgk.hr/mirovinski-fondovi (11.9.2013.) 33.. www.hanfa.hr/getfile/39794/C-_neto_imovina_MF.xls 34. http://www.azfond.hr/o-nama/az-fondovi/ 35. http://www.pbzco-fond.hr/aboutus/main.aspx

89

36. http://www.rmf.hr/UserDocsImages/ROMF%20-%20informativni%20prospekt%20-%202012%20-%20HR.pdf (12.2.2014.) 37. http://www.azfond.hr/rjecnik-mirovinskog-sustava (24.2.2014.) 38. http://www.crosig-trecistup.hr/default.aspx?id=8 (24.2.2014.) 39. http://www.ersteplavi.hr/default.aspx?ID=22 40.http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_137_2920.html 41.http://www.ijf.hr/FTP/2002/2/gulin.pdf Gulin,D.;Računovodstveni aspekti vrednovanja portfelja mirovinskih fondova,str.481 (15.9.2013.) 42. http://poslovni-savjetnik.info/propisi/mirovinsko-osiguranje-mirovinski-fondovi/pravilnik-o-vrednovanju-imovine-i-obveza-mirovinsko NN 154/11,Čl.3 43.http://www.ersteplavi.hr/UserDocsImages/Financijski_izvjestaji/10-06-30-ERSTE_PLAVI_OMF.pdf 44. http://web.efzg.hr/dok//rac/ssever/BANKE_AFI_2009.pdf (20.9.2013.)

90

POPIS TABLICA BROJ TABLICA

NASLOV TABLICA STR.

1. Promjene izračuna polaznog faktora prema ZOMO 2014. (Muškarci)

13

2. Promjene izračuna polaznog faktora prema ZOMO 2014. (Žene) 13 3. Članstvo u OMF za 2003. i 2013.godinu, po fondovima 53 4. Članstvo u OMF za 2013. godinu, po dobi 54 5. Obvezni mirovinski fondovi – OMF (Mirex) 55 6. Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi – DMF (Mirex) 56 7. Neto imovina mirovinskih fondova na dan 13.9..2013. 57 8. Vlasnici udjela Erste & Steiermaerkische banke 65 9. Izlazne naknade za članstvo u mirovinskom fondu 68 10. Podaci o portfelju fonda na dan 31.12.2012. 73 11. Izvještaj o poslovanju fonda 75 12. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 77 13. Izvještaj o novčanim tokovima – indirektna metoda 78 14. Izvještaj o promjenama u neto imovini fonda 79 15. Izvještaj o posebnim pokazateljima fonda 80 16. Pokazatelji analize financijskih izvještaja 82 .POPIS SHEMA BROJ SHEMA NASLOV SHEMA STR. 1. Mirovinski doprinosi 29 2. Načela vrednovanja imovine i obveza mirovinskih fondova

prema MRS-u 70

91

POPIS GRAFIKONA BROJGRAFIKONA NASLOV GRAFIKONA STR. 1. Članstvo u OMF za 2003. i 2013.godinu, po

fondovima 53

2. Neto imovina mirovinskih fondova na dan 13.9.2013. 58 3. Vlasnici udjela Erste & Staiermaerkische banke 65