Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
44
Važnost smanjivanja naše ovisnosti o fosilnim gorivima sve je više očigledna. Vlastitom proizvodnjom primarne energije Hrvatska je u 2003. godini zadovoljila 46,4 posto potrebne energije. Uočljiv je trend smanjivanja vlastite opskrbljenosti tako da će 2030. godine trebati uvoziti oko 80 posto potrebne energije. Velika ovisnost o uvozu nafte i plina je izvor nesigurnosti u uvjetima nestabilnih cijena i mogućnosti prekida isporuke energenata. Sunčeva energija je svugdje dostupan izvor energije, naročito izdašan u priobalnim županijama Republike Hrvatske. Korištenjem Sunčeve energije smanjuje se potreba za fosilnim gorivima i onečišćenje okoliša prouzročeno njihovim izgaranjem. Sunčeva energija ne proizvodi stakleničke plinove koji uzrokuju globalno zatopljenje i ne proizvodi radioaktivni otpad kao naslijeđe našim potomcima. Većina oblika energije na Zemlji, nastala je i nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja. Vjetar i sve vodne snage, energija valova i biomasa koja nastaje u procesu fotosinteze posljedica su Sunčevog zračenja. Ugljen, naftu i prirodni plin zovemo fosilna goriva a nastala su iz nekad žive tvari, biljaka i životinja koja su fotosintezom pretvarala Sunčevo zračenje u biomasu. Tijekom milijuna godina, pod posebnim uvjetima u Zemljinoj kori, ta biomasa se u procesima pougljenavanja i bitumeniziranja pretvorila u ugljen, naftu i prirodni plin. Biljke, životinje i uvjeti za takav proces na velikim površinama postojali su samo u prethistoriji. Mogućnost da se danas takav proces ponovi, čak i kad bi imali nekoliko milijuna godina vremena, nije vjerojatna. Stoga su fosilna goriva neobnovljivi oblici energije, njihove su rezerve ograničene i jednog dana će biti iscrpljene.
UVOD
55
Sunčeva energija se može izravno koristiti za grijanje i rasvjetu zgrada, za grijanje potrošne tople vode i vode u bazenima ili za izravnu proizvodnju električne energije. U zgradarstvu se troši oko trećine ukupne potrošnje primarne energije, od čega tri četvrtine samo za grijanje prostorija i tople vode. Primjenom elemenata pasivne sunčane arhitekture, Sunčevom energijom se zimi zgrada grije dok se ljeti sprječava njeno nepotrebno pregrijavanje. Raspršeno Sunčevo zračenje se koristi za rasvjetu, čime se uklanja potreba umjetne rasvjete tijekom dana. Tijekom većeg dijela godine u sunčanim kolektorima se na učinkovit način može proizvesti toplina kojom se može osigurati potrošna topla voda za potrebe kućanstva. Porastom kvalitete turističke ponude bazeni su sve češći element ponude obiteljskih hotela i kuća za odmor. Sunčeva energija može osigurati učinkovito dogrijavanje bazenske vode u predsezoni i podsezoni što može imati veliki utjecaj na produženje turističke sezone. Sunčane ćelije su izuzetno pouzdani, dugotrajni i tihi uređaji za proizvodnju električne energije, naročito pogodni za osiguravanje napajanja na izdvojenim lokacijama bez pristupa elektroenergetskoj mreži. Sunčeva energija nije alternativan, već primaran, izdašan i obnovljiv izvor energije. Primjena Sunčeve energije nema alternative. Jedan od preduvjeta za korištenje Sunčeve energije su kvalitetni podaci o Sunčevom zračenju. Kao prilog tome treba poslužiti i ova publikacija.
66
srednja godišnja ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
77
ukupna godišnja ozračenost
nagnute plohe [mWh/m2]
88
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
siječanj
99
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
siječanj
1010
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
veljača
1111
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
veljača
1212
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
ožujak
1313
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
3,70 1,67 2,03 0,00 3,70 3,70 3,70 3,70 3,70 3,70
4,04 1,65 2,38 0,01 4,03 3,99 3,94 3,87 3,79 3,69
4,29 1,62 2,66 0,02 4,27 4,21 4,12 4,00 3,84 3,67
4,45 1,55 2,85 0,05 4,42 4,35 4,23 4,06 3,86 3,62
4,51 1,47 2,96 0,09 4,48 4,39 4,26 4,07 3,79 4,24
4,47 1,37 2,97 0,13 4,44 4,35 4,20 4,00 3,74 3,44
4,33 1,25 2,90 0,19 4,30 4,21 4,07 3,87 3,61 3,29
4,10 1,12 2,74 0,24 4,06 3,99 3,86 3,67 3,42 3,11
3,78 0,98 2,49 0,31 3,75 3,68 3,57 3,41 3,18 2,89
3,38 0,83 2,17 0,37 3,35 3,31 3,24 3,10 2,90 2,65
ožujak
1414
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
travanj
1515
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
travanj
1616
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
svibanj
1717
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
svibanj
1818
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
lipanj
1919
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
lipanj
2020
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
srpanj
2121
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
srpanj
2222
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
kolovoz
2323
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
kolovoz
2424
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
rujan
2525
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
rujan
2626
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
listopad
2727
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
listopad
2828
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
studeni
2929
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
1,76 0,90 0,86 0,00 1,76 1,76 1,76 1,76 1,76 1,76
2,11 0,90 1,21 0,00 2,09 2,06 2,00 1,93 1,85 1,76
2,41 0,88 1,52 0,01 2,38 2,31 2,21 2,08 1,93 1,77
2,65 0,84 1,79 0,02 2,62 2,51 2,36 2,18 1,98 1,77
2,84 0,80 2,00 0,04 2,79 2,66 2,47 2,25 2,01 2,51
2,96 0,74 2,15 0,06 2,90 2,74 2,53 2,27 2,00 1,71
3,00 0,68 2,24 0,09 2,94 2,76 2,52 2,25 1,96 1,66
2,98 0,61 2,26 0,12 2,91 2,72 2,46 2,18 1,88 1,58
2,88 0,53 2,21 0,15 2,81 2,61 2,35 2,07 1,78 1,48
2,72 0,45 2,09 0,18 2,65 2,44 2,19 1,92 1,65 1,37
studeni
3030
srednja dnevna ozračenost
vodoravne plohe ukupnim sunčevim
2
prosinac
3131
srednja dnevna ozračenost
nagnute plohe [kWh/m2]
prosinac
3232
vrijeme izlaska i zalaska sunca i
sunčevo zračenje na granici
atmosfere (zadar)
3333
dijagram kretanja sunca po nebu
(zadar)
3434
klimatološki podaci
Meteorološka postaja Zadar - Puntamika
3535
Podaci u ovoj publikaciji temelje se na studiji Sunčevo zračenje na području Republike Hrvatske - priručnik za energetsku primjenu Sunčevog zračenja izrađenoj za potrebe Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru Nacionalnog energetskog programa za primjenu Sunčeve energije – SUNEN. Klimatološki podaci temelje se na mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda na meteorološkoj postaji Zadar-Puntamika u razdoblju od 1961. do 1990. godine, osim trajanja sijanja Sunca koje je mjereno od 1961. do 1980. godine. Raspršeno Sunčevo zračenje procijenjeno je pomoću Czeplak-ovog modela zračenja dok je Sunčevo zračenje na nagnutu plohu proračunato na temelju Kleinovog modela zračenja. Vrijeme izlaska i zalaska Sunca i podaci o kretanju Sunca po nebu proračunati su na temelju metodologije predložene u Europskom atlasu Sunčevog zračenja. Podaci o izlasku i zalasku Sunca u lokalnom vremenu uzimaju u obzir veličinu Sunčevog diska i refrakciju u atmosferi.Karte Sunčevog zračenja za područje Zadarske županije izrađene su na temelju karata iz studije Meteorološki parametri potrebni za iskorištavanje Sunčeve energije u SR Hrvatskoj, treći dio: Globalno zračenje, Republičkog hidrometerološkog zavoda, Centra za meteorološka istraživanja (1986.), koje su računalno obrađene i prilagođene GIS-u.
IZVOR PODATAKA
3636
Urednik i autorZdeslav MatićNacionalni energetski program za primjenu Sunčeve energije - SUNENEnergetski institut Hrvoje Požar
Autori karata Sunčevog zračenjaIzvorne karte: Državni hidrometeorološki zavodDorada: Energetski institut Hrvoje Požar
Klimatološki podaciDržavni hidrometeorološki zavod
IzdavačEnergetski institut Hrvoje PožarSavska cesta 163, Zagrebhttp://www.eihp.hr
RavnateljDr. sc. Goran Granić
LekturaAnita Filipović
Grafi čki dizajnMartina Komerički
Fotogafi jeAna Martinčić
TisakAZP Grafi s d.o.o. Samobor
Naklada500 primjeraka
IMPRESUM
36 3737
Publikacija je naručena od Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalnu djelatnost Zadarske županije.
Zahvaljujemo Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i Državnom hidrometeorološkom zavodu na podacima potrebnim za izradu ove publikacije.
Autorska pravaEnergetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, 2005.
ISBN 953-6474-48-4