SVEUILITE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

DANIJEL DRAA

USPON I PAD INVESTICIJSKIH FONDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Rijeka, 2015.

SVEUILITE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

USPON I PAD INVESTICIJSIH FONDOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Kolegij: Financijska trita i institucije Mentor: dr.sc. Zdenko Prohaska Student: Danijel Draa Matini broj: 22960 Smjer: Financije i bankarstvo

Rijeka, veljaa 2015.

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraivanja ........................................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze ................................................................................ 3

1.3. Svrha i cilj istraivanja .................................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 4

2. POJAM I VRSTE INVESTICIJSKIH FONDOVA .......................................................... 5

2.1. Pojam i karakteristike investicijskog fonda ..................................................................... 5

2.2. Vrste investicijskih fondova .......................................................................................... 10

2.2.1 Otvoreni fondovi mutual fonds ........................................................................... 10

2.2.2 Zatvoreni fondovi ............................................................................................... 19

2.2.3. Ostale vrste fondova ............................................................................................... 27

2.3. Prospekt investicijskog fonda ........................................................................................ 30

3. INVESTICIJSKI FONDOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ ....................................... 36

3.1. Razvoj investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj ................................................... 36

3.2. Zakonodavni okvir ......................................................................................................... 38

3.3. Percepcija investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj .............................................. 45

3.3.1. Novani fondovi ..................................................................................................... 46

3.3.2. Obvezniki fondovi ................................................................................................ 49

3.3.3 Dioniki fondovi ..................................................................................................... 50

3.3.4. Mjeoviti fondovi .................................................................................................... 56

3.3.5. Specijalni fondovi fond hrvatskih branitelja ..................................................... 63

3.3.7. Osnovni statistiki pokazatelji otvorenih investicijskih fondova ......................... 68

4. GLOBALIZACIJA INVESTICIJSKIH FONDOVA ..................................................... 70

4.1. Analiza utjecaja krize na poslovanje hrvatskog financijskog sustava u ........................ 71

kontekstu globalne financijske krize .................................................................................... 71

4.2. Utjecaj ulaska Republike Hrvatske u EU na investicijske fondove .............................. 75

4.2.1. Investicijska drutva .............................................................................................. 80

5. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 84

LITERATURA ....................................................................................................................... 88

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 90

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 91

POPIS SHEMA ....................................................................................................................... 92

IZJAVA ................................................................................................................................... 93

1

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraivanja

Investicijski fondovi prikupljaju novana sredstva od velikog broja ulagaa i

usmjeravaju ih u razliite financijske instrumente. Investicijski fond u biti je zbirka

(portfelj) mnogih vrijednosnih papira - dionica i/ili obveznica i/ili drugih vrijednosnica.

Svaki ulaga koji kupi udjele (dionice) investicijskog fonda posjeduje zapravo postotak

ukupnog portfelja fonda. Individualni je ulaga, dakle, neposredni vlasnik udjela

(dionice) investicijskog fonda i tek je na posredan nain vlasnik odreenog dijela

svakog instrumenta koji je fond kupio. Te institucije danas dominiraju na svjetskim

financijskim tritima. Dananja iznimna popularnost investicijskih fondova meu

ulagaima sasvim je logina: osnovni razlozi zbog kojih se individualni investitori

odluuju na ulaganje u investicijske fondove jesu nedostatak znanja (iskustva) u biranju

vrijednosnih papira i/ili novanih sredstava za ulaganje u vie razliitih vrijednosnica.

Individualni investitor ulaganjem u investicijski fond ostvaruje profesionalno

upravljanje imovinom, diversifikaciju portfelja, mogunost manjih iznosa ulaganja, nie

transakcijske trokove i likvidnost svog ulaganja. Osim toga, ulaganje u investicijske

fondove katkad je povezano s poreznim olakicama.

Investicijske fondove osnivaju drutva za upravljanje fondovima. Drutva za

upravljanje fondovima uglavnom su poduzea-keri investicijskih banaka (u

anglosaksonskoj praksi), univerzalnih banaka (u kontinentalnoj) i osiguravajuih

drutava. Osnivanjem investicijskih fondova navedene financijske institucije proiruju

paletu svojih proizvoda koje plasiraju na tritu najiroj bazi potencijalnih ulagaa.

Osnivanje i poslovanje investicijskih fondova svugdje je strogo regulirano

posebnim zakonima, a nadziru ih posebne regulatorne institucije. Nadzornu ulogu ima u

Hrvatskoj Komisija za vrijednosne papire.

Osim to formalno osnivaju investicijski fond, drutva za upravljanje

investicijskim fondovima aktivno (ili pasivno) upravljaju stvorenim fondovima. U tom

su smislu glavni zadaci drutva za upravljanje investicijska analiza, odreivanje

investicijske politike, obavljanje raznih administrativnih obveza kao to je izdavanje

2

novih udjela (dionica), otkup emitiranih udjela, organiziranje isplata dividendi itd.

Naknada za funkciju upravljanja obino je izraena kao postotak ukupne imovine fonda

koji drutvo za upravljanje prima u godini (uglavnom se kree od 0,2 do 5%, ovisno o

vrsti fonda).

U radu se analiziraju investicijski u Hrvatskoj koji su zanimljivi irokom krugu

ulagaa jednostavno zato to u njih mogu ulagati kada i koliko ele. Investicijski

fondovi relativno su nova pojava na hrvatskome financijskom tritu jer sve do prije 15-

tak godina nije postojao zakonski okvir koji bi regulirao rad takvih institucija. Prvo

drutvo za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj dobilo je odobrenje za rad

1997. godine, a tek dvije godine nakon toga zapoeo je stvarni razvoj fondovske

industrije.

Kako takav nain ulaganja funkcionira na hrvatskom financijskom tritu?

Kakva je percepcija samih fondova u svijesti graana, odnosno koliko su oni upoznati s

konceptom investicijskog bankarstva? Kako se kretala ukupna imovina fondova i kolike

su njihove prosjene stope prinosa?

U radu se ispituju i zakonske odredbe unutar kojih se kree njihovo poslovanje

te se analiziraju najznaajnija obiljeja investicijskih fondova. Nadalje u radu se

prouava koliko su graani upoznati s investicijskim fondovima, te se klasificiraju

investicijski fondovi prema vrsti ulaganja podjelom na dionike, mjeovite, obveznike

i novane te njihovo kretanje od osnutka do 2004. godine. Radi boljeg razumijevanja

trenutane situacije na tritu investicijskih fondova, analiziraju se statistiki pokazatelji

samih fondova, te se izraunava njihova trina koncentracija.

Istraivanje rada stavlja prinose investicijskih fondova u razdoblje cjenovnih

nabujanja dionica i slomova. Nabujanja cijena dionica ili u financijskom argonu

napuhivanje balona se odvija na burzi kada njezini sudionici podiu cijenu dionica

iznad njihove objektivne vrijednost. U tom sluaju dolazi do slomova na financijskom

tritu to obino vodi k ekonomiji depresije i krizi.

Udjeli odreenih investicijskih fondova otvorenog tipa odnedavna su postali

jako konkurenti bankovnim depozitima. Njihova analiza u sreditu je zanimanja ulagaa

i financijskih strunjaka zbog ostvarivanja potencijalnih iznad prosjenih zarada. emu

je razlog tome te zato se pojedinac odluuje na ulaganje u dionike fondove upravo je

problem istraivanja ovog rada.

3

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraivanja postavljena je radna

hipoteza:

Konzistentnim i relevantnim spoznajama o zakonskim i drugim obiljejima

investicijskih fondova mogue je utvrditi kako kriza u svijetu i globalizacija te ulazak

Republike Hrvatske u Europsku uniju utjeu na fondove u Republici Hrvatskoj.

1.3. Svrha i cilj istraivanja

Svrha rada je ukazati na znaaj i ulogu menadmenta i politike te njihov utjecaj

na uspon i pad investicijskih fondova u Hrvatskoj.

Cilj ovoga rada je analizirati:

obiljeja zajednikih ulaganja;

iznijeti tematska uporita postojanja financijskog posrednitva;

prikazati temeljna obiljeja investicijskih fondova;

analizirati zatvorene i otvorene investicijske fondove u svijetu i Hrvatskoj

istraiti s kojim se rizicima susreu dioniki fondovi u Hrvatskoj;

1.4. Znanstvene metode

U obradi teme u ovom diplomskom radu u odgovarajuim kombinacijama

koristit e se sljedee metode: metoda klasifikacije, metoda analize i sinteze, metoda

deskripcije i induktivna metoda, radi objedinjavanja pojedinih podruja rada. U

konkretizaciji zakljuaka primijeniti e se metoda generalizacije. Za potrebe

kontekstualnog dijela koristiti e se sekundarni izvori, odnosno uobiajeni metodoloki

instrumentarij i to raspoloiva dokumentacija i literatura, te lanci objavljeni na Web

stranicama, radi koncipiranja relevantnih sadraja i primjene navedenih metoda.

4

Navedene metode i tehnike koristiti e se u razmatranju i obradi tematike, i

korektno, na uobiajen nain, citirati tua opaanja, stavovi, zakljuci, spoznaje,

zakonitosti i pravna pravila. Pomou spomenutih znanstveno-istraivakih metoda

realizirati e se ciljevi postavljeni u radu.

1.5. Struktura rada

Cjelokupna struktura istraivanja proizlazi iz definiranih ciljeva i zadataka, te

ocjene dosadanjih istraivanja. Cjelokupan tekst rada grupiran je u pet interakcijski

povezanih dijelova i Zakljuak.

Nakon uvodnih razmatranja s ciljem da se prouavana problematika to jasnije

izloi te da se prikae problem i ciljevi istraivanja slijede poglavlja koja predstavljaju

tematske cjeline.

U drugom poglavlju pojmovno koji nosi naslov Pojam i vrste investicijskih

fondova definiraju se investicijski fondovi te obrazlau vrste investicijskih fondova,

poblie se opisuju zatvoreni, otvoreni te ostale vrste investicijskih fondova.

U treem poglavlju naslova Investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj analizira

se razvoj i poslovanje investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj te zakonodavni

okvir u kojem djeluju. Nadalje, dodatno se pojanjavaju zatvoreni investicijski fondovi

kroz primjer, te otvoreni investicijski fondovi koji se dijele na: novani, obvezniki.

dioniki, mjeoviti, specijalni (fond hrvatskih branitelja) kroz primjere, na kraju

poglavlja dan je prikaz osnovnih statistikih pokazatelja otvorenih investicijskih

fondova.

etvrto poglavlje naziva Globalizacija investicijskih fondova analizira se utjecaj

krize na poslovanje hrvatskog financijskog sustava u kontekstu globalne financijske

krize te se sagledava utjecaj ulaska Republike Hrvatske u EU na investicijske fondove.

U petom zakljunom poglavlju, koji predstavlja posljednje poglavlje ukljuene

su spoznaje do kojih se dolo istraivanjem.

5

2. POJAM I VRSTE INVESTICIJSKIH FONDOVA

U ovom poglavlju analizirat e se pojam, karakteristike i vrste investicijskih

fondova te prospekt investicijskog fonda.

2.1. Pojam i karakteristike investicijskog fonda

Kad je o investicijskim fondovima rije u literaturi se moe nai mnotvo

definicija, ali i razliitih termina koji se rabe u praksi mnogih zemalja. Tako Investment

Company Institute, organizacija koja promatra investicijske fondove u SAD-u i u

svijetu, prilikom objavljivanja agregiranih podataka uvijek naglaava kako se regionalne

razlike moraju uzeti u obzir jer neke zemlje uvrtavaju zatvorene investicijske fondove

(engl. closed-end funds) u tu grupu, a neke ne, neke u nju ukljuuju i fondove kojima

operiraju osiguravajue kompanije ili mirovinske fondove koji posluju na isti nain kao

investicijski. Zajedniko je svim definicijama da investicijske fondove smatraju

financijskim organizacijama, odnosno posrednicima koji prikupljaju sredstva od velikog

broja investitora i koja zatim plasiraju u razliite oblike imovine.1

Investicijski fondovi su financijske organizacije osnovane da prikupljaju

sredstva od svojih ulagaa i onda da ta sredstva investiraju u razliite financijske oblike,

odnosno imovinu.2 S obzirom na vrtu tj. pojavni oblik imovine, investicijski fondovi se

mogu podijeliti na:3

1. Investicijske fondove koji ulau kapital u vrijednosne papire

2. Investicijske fondove koji investiraju u nekretnine

3. Investicijske fondove koji ulau kapital u posebne financijske oblike odnosno

instrumente.

1 Juri D.: Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 29 (4), 2005., str. 386. 2 Prohaska, Z.:Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 223. 3 Ibid, str. 224.

6

Od investicijskih fondova koji ulau kapital u vrijednosne papire mogu se

izdvojiti tri pojavna oblika fonda:4

1. Fondovi koji ulau u kapital - dionice

2. Fondovi koji ulau u kapital obveznice

3. Mjeoviti fondovi koji investiraju i u obveznice i dionice.

Fondovi koji ulau u dionice obino preferiraju ulaganje u dionice kompanija

koje kotiraju na sekundarnim tritima kapitala odnosno OTC tritima. Vrlo se esto

specijaliziraju za ulaganje po zemljama, ili po odreenim granama (energenti, sirovine

ili propulzivne grane visoke tehnologije).

Fondove koji investiraju u obveznice karakterizira manje izlaganje riziku od

promjene teaja vrijednosnih papira, jer je varijabilnost teaja obveznica manja od

dionica. Ove fondove izabrat e oni ulagai koji su manje skloni riziku (risk averse

investors) i kojima je konstantan prihod od kamata vaniji od dobitka na teaju.

Mjeoviti su fondovi takvi portfelji koji se sastoje od obveznica i od dionica.

Prednost ovakve vrste fonda sastoji se u njihovoj veoj fleksibilnosti, tj.

pravovremenom promjenom strukture portfelja mogue je bolje iskoristiti teajne

razlike koje im u doba rasta (hausse) prua trite dionica, ali koji taj rizik od pada

(baisse) koji ele ograniiti poveanjem uloga fonda u obveznice.

Od fondova koji ulau u nekretnine mogu se izdvojiti uglavnom dva pojavna

oblika i to:5

1. Fondovi koji ulau u stambene oblike

2. Fondovi koji ulau u poslovne objekte.

Za jedne i druge je osnovno da se njihova filozofija ulaganja bazira s jedne

strane, na porastu trine vrijednosti kvadratnog metra stana, odnosno poslovnog

prostora, a s druge strane na periodiki prihodima koji se ostvaruju od naplate stanarina

i kamata.

Od fondova koji investiraju u posebne financijske oblike, odnosno instrumente,

treba izdvojiti one koji ulau u:6 robe/commodities, u instrumente na tritu nova/money

market fund i u leasing i sl. 4 Ibid 5 Prohaska, Z.: op. cit., str. 224.

7

Cikliko kretanje cijena roba, odnosno sirovina, omoguavalo je uz adekvatan

stupanj diverzifikacije takvih portfelja zadovoljavajui stopu prihoda posebno u

anglosaksonskim zemljama.

Meutim sve vea varijabilnost cijena do koje je dolo zbog sve vee pojave

derivativnih financijskih instrumenata (opcije i futures), ini takva ulaganja ak

posredstvom fonda evropskog investitora suvie rizinim.

Puno sigurnije je ulaganje u fondove koji ulau na tritu novca, dakle u

blagajnike zapise, certifikate o depozitu i sl. Stope su prihoda takvih fondova obino

neto nie od onih koji ulau u vrijednosne papire na tritu kapitala, ali se i u ovom

sluaju one daju poveati investiranjem na razliitim tritima, odnosno u razliitim

valutama.

Poseban su oblik fondovi koji se bave leasingom.

Investicijske se fondovi u svijetu dijeli na javne fondove i fondove za sve

ulagae i na specijalizirane7, ije certifikate mogu kupiti samo unaprijed odreeni

institucionalni investitori (npr. mirovinski fondovi, osiguravajua drutva ili razne

zaklade.

Najznaajnija podjela investicijskih fondova je ona s obzirom na nain

prikupljanja kapitala, a to su:8

1. Otvoreni investicijski fondovi

2. Zatvoreni investicijski fondovi.

Zadaa je investicijskih fondova prikupljanje slobodnih novanih sredstava

malih i velikih ulagaa i njihovo ulaganje u vrijednosne papire razliitih izdavatelja,

tako da se osigurava planirana stopa profita uz nominalni rizik. Upravljanje takvim

fondovima povjerava se kvalificiranim i pouzdanim pravnim osobama koje svoje usluge

naplauju kroz proviziju.9

Prednosti ulaganja u investicijske fondove su bolja diverzifikacija ulaganja do

koje dolazi jer se investira veliki iznos kapitala; nii rizik i vea stopa prihoda ulaganja;

nii transakcijski trokovi prilikom kupoprodaje financijskih instrumenata; zbog veeg

6 Ibid 7 Prohaska, Z.: op. cit., str. 224. 8 Ibid 9 Cvri, R.: Investicijski fondovi kao oblik organiziranog ulaganja kapitala, Pravo u gospodarstvu, vol. 35, br. 5/6, 1996., str.488.

8

iznosa kapitala vii stupanj likvidnosti ulagaa; profesionalno voenje portfelja s

najmodernijim metodama upravljanja fondom i brzim pribavljanjem informacija te

zakonom utvrena kontrola i transparentnost politike ulaganja investicijskog fonda. 10

Prva amerika iskustva s investicijskim fondovima (mutual fonds), odnosno

fondovima zajednikog investiranja seu na poetak dvadesetih godina prolog stoljea

i to su bili iskljuivo fondovi koji su ulagali u dionice. Fondovi koji ulau u dionice i

novani fondovi se pojavljuju 1971. godine.

Pravi procvat ovih fondova poinje 80-tih godina prolog stoljea, da bi kasnije

ovi fondovi dominirali tritem.

Mnogo je razloga koji su doprinijeli da investicijski fondovi postanu drugi

posrednik na financijskom tritu odmah iza komercijalnih banaka. No svakako jedan

od najvanijih razloga je snana regulacija koja je dizajnirana s jednim ciljem zatiti

investitora. Drugi vani razlozi su postojanje mnogih kanala prodaje poevi od

direktne prodaje od samog fonda do prodaje, udjela kroz mirovinske planove.11

Vanost fondova kao institucionalnih investitora ne samo u skupljanju

slobodnog novca od pojedinca ve su od opega nacionalnoga interesa SAD-a u

podruju mirovinskog i socijalnog sustava.

Ovi fondovi svojim ulaganjem pomau:12

podizanjem novih kompanija i otvaranje novih radnih mjesta kupujui

vrijednosne papire tih kompanija;

lokalnim vlastitim, kupujui od njih ponajprije obveznice za infrastrukturnu

izgradnju;

financiranje budetskog deficita, kupnjom trezorskih vrijednosnicama;

izgradnju i kupnju kua, ulaui u hipotekarne oblike vrijednosnica.

S obzirom na ciljeve ulaganja razlikuju se:13

rast (growth) fondovi iji je glavni cilj brz i jak rast trine vrijednosti na

osnovi porasta uglavnom teaja dionica;

10 Prohaska, Z.: op. cit., str.227. 11 Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999., str. 39. 12 Ibid, str. 40. 13 Prohaska, Z.: op. cit., str. 227.

9

dohodak (income) fondovi iji je cilj ulaganja poveanje vrijednosti

prvenstveno kao naplata dividende ili kamate;

rast i dohodak (growth and income) kod ovih fondova glavnu ulogu igra

poveanje vrijednosti na temelju porasta teaja i naplate dividendi i kamata;

izbjegavanje oporezivanja (tax-exempt funds) fondovi koji ulau u hipotekarne

obveznice, kod kojih je investitor osloboen od plaanja poreza na prihod od

kamata;

globalni ili meunarodni fondovi (global funds) fondovi koji svoja sredstva

ulau u vrijednosne papire na razliitim financijskim tritima na svijetu.

Najvei znaaj investicijskih fondova je u injenici da kanaliziraju viak

novanih sredstava u nove investicije.14

Investicijske fondove osnivaju drutva za upravljanje fondovima. Drutva za

upravljanje fondovima uglavnom su poduzea-keri investicijskih banaka (u

anglosaksonskoj praksi), univerzalnih banaka (u kontinentalnoj) i osiguravajuih

drutava. Osnivanjem investicijskih fondova navedene financijske institucije proiruju

paletu svojih proizvoda koje plasiraju na tritu najiroj bazi potencijalnih ulagaa.

Osnivanje i poslovanje investicijskih fondova svugdje je strogo regulirano posebnim

zakonima, a nadziru ih posebne regulatorne institucije. Nadzornu ulogu ima u Hrvatskoj

Komisija za vrijednosne papire.

Osim to formalno osnivaju investicijski fond, drutva za upravljanje

investicijskim fondovima aktivno (ili pasivno) upravljaju stvorenim fondovima. U tom

su smislu glavni zadaci drutva za upravljanje investicijska analiza, odreivanje

investicijske politike, obavljanje raznih administrativnih obveza kao to je izdavanje

novih udjela (dionica), otkup emitiranih udjela, organiziranje isplata dividendi itd.

Naknada za funkciju upravljanja obino je izraena kao postotak ukupne imovine fonda

koji drutvo za upravljanje prima u godini (uglavnom se kree od 0,2 do 5%,ovisno o

vrsti fonda).15

Investicijski se fondovi razlikuju s obzirom na pravni status, organizaciju,

naknadu organizatoru, prava lanova, motive ulaganja, osnovnu strukturu ulaganja,

14 Rui, T.: Investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj kao podruje izvan kontrole Agencije za zatitu trinog natjecanja, Hrvatska pravna revizija, Zagreb vol. 1. no. 2., str. 74. 15 Trite kapitala, online: http://www.ijf.hr/trziste_kapitala/5.pdf, (10.02.2013.)

10

metode kupnje i prodaje udjela. Neki fondovi ulagau u dionice, neki strukturiraju

portfelj kombinirajui dionice i obveznice, neki nose fiksni prihod, mnogi su

specijalizirani. U podjeli prema organizacijskom obliku razlikuju se otvoreni i zatvoreni

fondovi.

2.2. Vrste investicijskih fondova

Prije svakog ulaganja potrebno je razumjeti medij u koji se ulae. Nije bitno

razumjeti svaki detalj, ali je potrebna sutina. Tako svatko, tko se odlui za tehniku

ulaganja putem investicijskih fondova, treba znati za postojanje dviju osnovnih tipova

investicijskih fondova s aspekta organizacije poslovanja;16 zatvoreni i otvoreni.

Investicijski fondovi mogu biti i pravne osobe, ali i imovina bez pravne

osobnosti. Otvoreni fondovi nemaju svojstvo pravne osobe, njihova glavnica stalno

raste i postoji njihova obveza otkupa udjela od vlasnika udjela. Zatvoreni fondovi imaju

pravnu osobnost a njihova je glavnica iskazana u temeljnom kapitalu drutva koji je

unaprijed odreen i podijeljen na dionice.17

2.2.1 Otvoreni fondovi mutual fonds

Otvoreni fondovi (open-end) imaju promjenjivi broj udjela. Ulaganjem novca u

fond kreiraju se novi udjeli i poveava se veliina fonda. Fond je na zahtjev lana duan

iskupiti prodane udjele pa svaki reotkup znai smanjenje broja udjela i veliine fonda.

Kod ovog tipa fonda ne postoje ogranienja u broju udjela. U svakom trenutku fond je

spreman prodati nove, ali i reotkupiti ve prodane udjele po tekuoj trinoj cijeni.

Fondovi se poveavaju ili se smanjuju ovisno o potranji. Emitirajui dodatne udjele

fond prikuplja sredstva kojima kupuje nove vrijednosnice i dodaje ih u postojeem

16 Samodol, A., op. cit., str. 49.

17 ulinovi-Herc, E.: Poloaj (kvalificiranih) ulagatelja i novi oblici ulaganja prema Zakonu o

investicijskim fondovima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol.56 No.Posebni broj, 2006., str. 57

11

portfelju. Granice irenja fonda ili njegovog smanjivanja i likvidacije odreene su

iskljuivo trinom potranjom i zanimanjem ulagaa.18

Otvoreni fond je daleko popularnija vrsta fonda i predstavlja veinu ukupnog

broja svih investicijskih fondova u SAD-u. Oni su za razliku od zatvorenih uvijek

otvoreni za nove ulagae. Investitor uvijek moe kupiti nove udjele od fonda ili ih

prodati natrag za gotovinu u bilo koje vrijeme. Ovi udjeli se prodaju i kupuju po

fondovskoj neto vrijednosti imovine (Net Asset Value NAV), a do nje se dolazi tako

da se krajem svakoga radnoga dana od ukupne imovine fonda oduzmu sve obveze i

iznos podijeli s brojem izdanih udjela. Udjeli se uvijek tre po neto vrijednosti imovine

s kraja radnog dana uz odreene trokove. Kao i sve javno trene kompanije

investicijski fondovi su obvezni popuniti kvartalna i godinja izvjea SEC-u. Kao dio

ovih izvjea navode se investicijski ciljevi ili rizike prije negoli se odlue za ulaganja.

Uobiajena tipologija fondova pod opim nazivom mutual fonds sa stajalita

instrumenata i podruja u koja se ulae sudioniki i obvezniki fondovi te fondovi

novanog trita.

Pod equity funds dioniki fondovi ubrajaju se max growth funds (maksimalno

rastui fondovi), a nose visok rizik i ulau u male kompanije. Kako te kompanije

neredovito isplauju dividende tako i dioniari ovih fondova mogu zaboraviti na

redovitu isplatu prihoda. Sami fondovi su esto mali, u pravilu od 5-10 milijuna dolara

portfelja. Small company funds (fond za ulaganje u male kompanije) ulau takoer u

male kompanije koje su manje agresivnog rasta iako su i one vrlo rizine; growth funds

(rastui fond) investiraju u kompanije dobrostojee i trino i kapitalno radi rasta

kapitala; growth & income funds (rastui i prihodni fondovi) oni ulau tako da im

portfelj osigurava ravnomjeran prihod i kapitalni rast; equity income funds (rastui i

prihodni fondovi) ulau u dionice infrastrukturnih tvrtki koje donose od 50% do 100%

vee prihode nego obine industrijske dionice; income funds (dioniki prihodni fondovi)

su najbolji pokazatelj poloaja rastuih fondova, njihov portfelj bi trebao ponajprije

osigurati znaajni prihod; balanced funds (ujednaeni fondovi) su zapravo najbolji

pokazatelj poloaja rastuih fondova, njihov portfelj bi trebao ponajprije osigurati

znaajan prihod; asset allocation funds (fondovi s posebnom raspodjelom imovine) se

razlikuju od ujednaenih zbog toga to nemaju odreeni minimum ili maksimum

18 Leko, V.: Financijske institucije i trita, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2008., str.67.

12

dionica ili obveznica koje bi trebali drati u portfelju. Tako izbalansirani fond obino

ima do 65% dionica u portfelju, dok ovaj moe alocirati svoju imovinu od 0 do 100% u

dionice ili obveznice; international: foreign, world, Europe and Pacific funds

(meunarodni: strani, svjetski, europski i pacifiki) ulau u ova zemljopisna podruja;

precious matals funds (fondovi za ulaganje u plemenite metale) su specijalizirani za

ulaganje u plemenite metale, npr. u zlato, srebro ili platinu, a prate ih nevjerojatni ili

zapanjujui atributi u smislu povratka ili gubitka kojeg donose; speciality: health care,

natural resources, technology and miscelaneous funds (specijalistiki fondovi ulau u

kompanije za: zdravstvenu skrb, prirodna istraivanja, tehnoloka istraivanja i

mjeovite djelatnosti) investiraju u tono odreene ili kompanije pa im uspjeh i mo

ovisi o odreenoj kompaniji, dok su index & social investing funds (indeksni i drutveni

odgovorni/zeleni fondovi) nastali su kao kopija ideje praenja kretanja indeksa na

burzama pa se kae da se njima upravlja raunalom (slini su ideji indeksa S & P 500

koji se esto reproducira). 19

Potrebno je jo istaknuti kako se esto mijeaju otvoreni investicijski fondovi

koji ulau u nekretnine s REIT institucijama (Real Estate Investment Trust).

REIT su korporacije koje ulau u nekretnine ili hipoteke i ijim dionicama se tri

na burzi pa ije dionice mogu kupovati i otvoreni fondovi. Kao i investicijski fondovi

REIT nude investitorima prednosti minimiziranja rizika kroz dizerzifikaciju,

profesionalno upravljanje i striktnu regulaciju. REIT su proizvod propisa kojima se

doputa i malim investitorima sudjelovanje na tritu nekretnina te podjelu dobiti.

Mnogi REIT-ovi ulau u velike komercijalne projekte te zbog velike konkurencije

mogu postii i negativne uinke. Inae, menaderi u ovakvim institucijama moraju biti

eksperti u poslovanju s nekretninama. Dionice REIT-a se tee selektiraju i procjenjuju

pa je pojedincima esto nemogue pravilno procijeniti takvu dionicu. Stoga se esto

koriste posredniki putovi za sudjelovanje na tritu nekretnina i to putem investicijskih

fondova koji ulau u dionice REIT-a.

Bond funds obvezniki fondovi ine corporate-high-yield funds (korporacijski

visokoprinosni fondovi), a esto se jo zovu junk bond funds, s visokim rizikom, ali i

visoko obeavajuom zaradom; zatim corporate-high-quality funds (korporacijski

19 Ibid, str. 50.

13

visoko kvalitetni fondovi) koji predstavljaju kompromis izmeu visokog prinosa i

kreditne kvalitete te izdavatelja obveznica; international; world bond and short-term

world income funds (meunarodni: svjetski obvezniki i kratkoroni svjetski prihodni

fondovi) ne zovu se foreign strani jer u svom portfelju sadre i vladine obveznice

SAD-a kao i kratkorone prihodne vrijednosnice i naravno vrijednosne papire kupljene

irom svijeta. Takoer u ovu skupinu pripadaju government-treasury funds (vladini

trezorski fondovi) koji investiraju samo u trezorske note i obveznice SAD-a;

government mortgages funds (vladini hipotekrni fondovi) ulau u vladine hipotekarne

vrijednosne papire; government adjustable-rate mortgage funds (vladini hipotekarni

fondovi s prilagodljivom kamatnom stopom), a ulau u vladine vrijednosnice koje svoj

oslonac imaju u mnogim saveznim agencijama, a stopa povrata im je promjenljiva i

ovisi o polugodinjoj ili godinjoj hipoteci; municipal: national, single state, and New

York funds (fondovi koji ulau u dravne vrijednosnice, lokalne ili gradske vlasti), a

povezana su s poreznim olakicama; convertible funds (fondovi za ulaganje u

konvertibilne obveznice) ulau u konvertibilne obveznice koje se mogu zamijeniti za

odreeni iznos dionica neke kompanije. 20

Obveznica je pismena isprava kojom se njezin izdavatelj (emitent) obvezuje

kupcu (kreditoru) u odreenom roku (obino duljim od jedne godine) vrati pozajmljeni

iznos uvean za kamate. Pod etiri osnovna obiljeja obveznice ubrajaju se nominalna

vrijednost (par value), odnosno iznos kojega plaa izdavatelj kod njenog dospijea;

kamata (kupon), kamatna stopa koja nosi obveznica kao godinji postotak nominalne

vrijednosti; dospijee je dan kad obveznica dospijeva, a izdavatelj je obvezan isplatiti

nominalni iznos na taj dan; te call opcija (opcija na kupnju) koja temeljem ugovora o

izdavanju obveznica doputa izdavatelju da iskupi obveznicu prije dospijea, ovo se

najee koristi za sluaj da izdavatelj nae povoljniju kamatu za refinanciranje duga. 21

Money market funds fondovi novanog trita su fondovi dizajnirani su s

ciljem da donesu vee povrate od pojedinanih instrumenata novanog trita. Prvi

novani fondovi pojavili su se 70-tih godina prolog stoljea. Nastoje investitorima

pruiti tekui prinos, ouvanje glavnice i likvidnost ulaui u diversificirani portfelj

kratkoronih vrijednosnica, kao npr. u trezorske zapise, blagajnike zapise,

komercijalne zapise, bankovne certifikate o depozitu i bankovne akcepte. U usporedbi s 20 Ibidem 21 Samodol, A., op. cit., str. 52.

14

tritem kapitala, cjenovna su kolebanja vrijednosnica na novanom tritu zanemariva,

pa se novani fondovi esto nazivaju i sigurnim lukama ulagaa. Zbog toga vrijedi

pravilo da se kapital fondova novanog trita naglo poveava kada trita dionica i

obveznica padaju i obrnuto: investitori preusmjeravaju svoje uloge iz novanih fondova

na trita dugoronog kapitala kada je cjenovni trend na njima povoljan. Novani su

fondovi, dakle, najmanje rizina skupina fondova, ali zato ostvaruju i najmanji prinos.

Drutva za upravljanje malokad upravljaju samo jednim fondom. esto se formiraju tzv.

porodice fondova, odnosno kiobran fondova (umbrella funds) - niz investicijskih

fondova razliitih obiljeja u pogledu prinosa i rizika. Investitor moe birati one

fondove koji mu u tom trenutku odgovaraju i prema vlastitim preferencijama uz male ili

nikakve trokove prebacivati sredstva iz jednoga u drugi fond unutar porodice fondova.

Za veinu individualnih investitora moda je najvanija injenica da je rizik potpunog

gubitka njihova uloga u investicijskom fondu znatno smanjen - zbog koliine i brojnosti

razliitih vrijednosnih papira u portfelju fonda. Ipak treba imati na umu da svaki

investicijski fond (osobito onaj koji ulae samo u dionice) moe u nepovoljnim trinim

uvjetima izgubiti na vrijednosti, a samim time gube i ulagai koji su ga izabrali.22

Uobiajena klasifikacija ovih fondova je na oporezive i porezno osloboene fondove.

Taxable funds (oporezivni fondovi) su bili na vrhuncu poetkom 80-tih godina

prolog stoljea kada su bili pravi giganti meu mutual fondovima. Fondovi veinom

investiraju u dravne blagajnike zapise, reotkupne ugovore, bankovne akcepte, ili

komercijalne zapise. Instrumenti su U.S. Treasury bills (ameriki blagajniki zapisi)

odnosno kratkorone obveze amerike vlade koje se pojavljuju tromjesenim,

estomjesenim ili jednogodinjim dospijeem. Individualni investitori mogu ih

kupovati, ali s minimalnim iznosom od 10.000$; repurchase agreements (sporazumi o

reotkupu), zovu se jo repos, a oni su kratkorone pozajmice koje uzima amerika

vlada te kao garanciju (kolateral) daje svoje vrijednosnice. Npr. banka ili dealer

dobivaju trezorske obveznice da bi financirali vladu 20 dana. Katkada je to samo preko

noi. Vladin dealer posuuje novac, od gotovinskog fonda daje fondu vrijednosnicu

kao kolateral za osiguranje duga, a vlada se obvezuje otkupiti kolateral po dospijeu

duga. Takoer u ovu skupinu pripadaju i bank certificates of deposit (bankovni

certifikat o depozitu CD), odnosno fondovi koji investiraju u tzv. jumbo CD preko

22 Trite kapitala, preuzeto sa: http://www.ijf.hr/trziste_kapitala/5.pdf, 10.02.2013.

15

100.000$ i nisu osigurani kao Federal Deposit Insurance Corporation (FDIC). Katkada

gotovinski fondovi investiraju u eurodolarske CD obino izdane od europskih, odnosno

londonskih filijala SAD banaka. Kamatna stopa je neto vea od domaih CD. Tzv.

Yankee CD izdaju filijale ino banaka u SAD-u; banker's acceptances (bankovni

akcepti), a pretpostavljaju neopozive obveze banaka koje ih izdaju, a po kvaliteti su

slini bankarskim CD. Akcepti su nastali kao financijsko sredstvo za meunarodnu

trgovinu, a vlasnici akcepata mogu dobiti novac odmah ako ih prodaju na novanom

tritu. Novani fondovi esto ih kupuju; commercial papers (komercijalni papiri) kao

jeftiniju inaicu bankarske pozajmice mnoge velike korporacije ostvaruju kapital kroz

komercijalne zapise i oni su esto predmet kupnje fondova novanog trita. 23

Tax exempt funds (porezno osloboeni fondovi) za razliku od ranije spomenutih

novanih fondova izbjegavaju porez jer investiraju u razliite kratkorone instrumente

izdane od drave, lokalne vlasti ili dravnih tijela, tzv. municipalne vrijednosne papire.

S obzirom na nain ulaganja za postizanje ciljeva porezno osloboeni fondovi se mogu

podijeliti na rastue fondove, rastue i prihodne fondove, prihodne te novane ili

gotovinske fondove. Rastui fondovi ulau u dionice razliitih korporacija i tako su

poznati kao dioniki fondovi. Fond menaderi kupuju dionice korporacija s

pretpostavkom da e im cijena rasti pa time i vrijednost portfelja. Rastui fondovi im

daju najvei povrat, ali i najvei rizik. Rastui i prihodni fondovi su poznati jo kao

kombinirani ili izbalansirani fondovi jer donose izbalansirani i kapitalni rast i prihod.

Njihovi povijesni rezultati imaju sve karakteristike rastuih i prihodnih fondova, a

zapravo su sastavljeni od kombinacije dionica i obveznica s manjim kratkoronim

rizikom nego to imaju rastui fondovi. Kao takvi, dobra su srednjorona investicija i

esto su sigurna luka za turbulentna vremena trita kapitala. Prihodni fondovi ulau u

vrijednosne papire koji donose stabilan tijek prihoda kao to su obveznice i vrlo sigurne

korporacijske dionice s visokom dividendom. Zato su ovi fondovi dobri i za one koji

trebaju stabilan tijek prihoda. Premda ovi fondovi nastoje sauvati kapital investitora,

oni nose rizik posebice u dugoronom periodu rasta kamatnih stopa ili za vrijeme

ekonomske nesigurnosti. Iako su kao takvi vie sigurni nego rastui i prihodni odnosno

kombinirani ne treba biti u zabludi, jer i oni takoer mogu izgubiti novac, dok je kod

23 Ibid, str. 53.

16

novanih ili gotovinskih fondova glavna razlika izmeu uloga u gotovinski fond i rauna

u banci je u tome to savezna vlada ne osigurava uloge u fond. 24

Investicijski fondovi pojavljuju se na financijskom tritu kao institucionalni

ulagai koji putem javne ponude prikupljaju financijska sredstva te ih, uz potovanje

naela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika, ulau u prenosive

vrijednosne papire i/ili nekretnine, te u depozite u financijskim institucijama.

Investicijskim fondovima upravljaju drutva za upravljanje investicijskim fondovima na

temelju statuta fonda i odredbi Zakona o investicijskim fondovima. Vrijednost imovine

pojedinog fonda izraunava i utvruje drutvo za upravljanje investicijskim

fondovima.25

Otvoreni investicijski fond zasebna je imovina, bez pravne osobnosti, koji uz

odobrenje Komisije osniva drutvo za upravljanje investicijskim fondovima. Predmet

poslovanja je prikupljanje novanih sredstava izdavanjem i javnom prodajom

dokumenata o udjelu u fondu ija se sredstva ulau uz potovanje propisanih naela.

Nema ogranienja broja udjela, a fond se poveava s porastom broja prodanih udjela.

Vrijednost imovine fonda izraunava i utvruje drutvo svakoga burzovnog dana na

temelju teajnih vrijednosti njegovih vrijednosnih papira i depozita u financijskim

institucijama te drugih imovinskih vrijednosti uz odbitak obveza. Svaki vlasnik

dokumenta o udjelu u fondu moe u svako doba

zahtijevati isplatu dokumenta o udjelu uz njegov povrat i istup iz fonda.

Investicijski fond je zajedniki (mutual) u tom smislu to sve prihode umanjene

za trokove raspodjeljuje na vlasnike udjela. Fondovi su organizirani kao korporacije ili

kao trust institucije. Ipak, u mnogim stvarima se razlikuju od klasinih kompanija:26

1. Gotovo svi fondovi su upravljani izvana to znai da nemaju vlastitih

uposlenika, jer sve poslovne aktivnosti obavljaju drugi kao to su investicijski

menaderi, brokeri, banke i dr.

2. Kontinuirano nude nove udjele na prodaju novim investitorima.

24 Samodol, A., op. cit., str. 54.

25 Mori Milovanovi, B. Galeti, B.F.: Otvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj, Financijska teorija i

praksa, Vol.30 No.1, 2006., str. 80. 26 Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999., str. 56.

17

3. Po zakonu moraju otkupljivati natrag prodane udjele na zahtjeve investitora i to

po tekuoj neto vrijednosti.

4. Zakon je posebno definirao ulogu tzv. nezavisnih direktora, pri emu se misli na

vlasniku neovisnost od menaderske kompanije.

Na temelju javnih dokumenata (prospekata) investitori povjeravaju svoj novac

fondu i svakih nekoliko godina izabire se novi ili potvruju stari direktori fonda.

Na Shemi 1. prikazani su sudionici rada otvorenog fonda.

Shema 1 Openiti primjer sudionika rada otvorenog fonda

Izvor: Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999., str. 56.

Na Shemi 2. prikazana je organizacija rada otvorenog fonda.

18

Shema 2 Openiti primjer organizacije rada otvorenog investicijskog fonda

Izvor: Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999., str. 60.

Sukladno numeriki oznaenim odnosima obavljaju se sljedei poslovi: 1. Uz pomo menaderske kompanije investitori ulau u fond. Da bi fond uinili

dostupnim i uspjenim za najiru javnost menaderska kompanija unajmljuje ili

sama organizira investicijskog savjetnika i za to mu plaa oko 0,5% prosjene

godinje vrijednosti fonda. Tu se pojavljuje i transferni agent koji obavlja sve

administrativne poslove za dioniare. Izdaje nove udjele, iskupljuje i ponitava

postojee te distribuira dobit. Pokrovitelj distribuira odjele investitore

nepotrebno ili putem brokera i dilera.

2. Skrbnik, odnosno banka odgovorna je za dranje i sigurnost portfelja na

posebnim raunima ili u trezoru, a esto obavlja plaanja i prima uplate za

prodane udjele.

3. Menaderska kompanija obavlja poslove istraivanja trita za pronalaenje

novih vrijednosnica za ulaganje zajedno sa svojim savjetnicima i agentima na

financijskom tritu.

Ulaganje u investicijske fondove u svijetu ima dugu tradiciju. Srednjorona i

dugorona ulaganja u fondove imaju niz prednosti pred drugim oblicima tednje kao to

su tednja u bankama, ivotno osiguranje ili kupovina nekretnina. Udjeli u fondovima

vrlo su likvidni, emu posebno pridonose profesionalno upravljanje i velika disperzija

ulaganja. Na taj se nain postiu sigurnost i povjerenje u fond. Broj investitora u

investicijske fondove svakim se danom poveava, to govori da je veina zadovoljna

postignutim rezultatima.

Likvidnost postoji mogunost naplate kupljenih udjela kada god to ulaga eli

jer investicijski fondovi imaju mogunost brze pretvorbe negotovinskih sredstava, npr.

Trite vrijednosnih papira

Investitori

Banka

19

vrijednosnih papira u gotovinski oblik. Iz investicijskog fonda mogue je u svakom

trenutku podii sredstva bez ikakve izlazne provizije, a drutvo za upravljanje fondom u

roku sedam dana od primitka zahtjeva za otkupom mora uplatiti novac na raun ulagaa.

Sigurnost i prinos prvi element sigurnosti je ulaganje sredstava u velik broj

financijskih instrumenata, tj. vrijednosnih papira (disperzija rizika). Sredstva se ulau

samo u najsigurnije financijske instrumente. Dugoroni prosjeni godinji prinosi

svjetskih investicijskih fondova kreu se izmeu 6 i 15%, to ih po prinosu svrstava uz

bok nekretninama i dionicama. Zbog dugoronoga stabilnog prinosa, likvidnosti i niskih

trokova poslovanja investicijski su fondovi jedan od najboljih naina dugorone

tednje.

Trokovi ulaganja pri ulaganju u investicijske fondove mogu se zaraunati

ulazna i izlazna provizija, naknada za upravljanje te trokovi izdavanja dokumenata.

Iznos ulazne provizije po pravilu ne prelazi 3% vrijednosti uloga poveane za porez, a

izlazna se provizija najee ne naplauje. Naknada za upravljanje drutvu za

upravljanje fondovima moe godinje iznositi najvie 2% ukupne vrijednosti imovine

fonda, a trokovi izdavanja dokumenta, uzimanje dokumenata o udjelu natrag i njihove

isplate mogu dosegnuti najvie 5% vrijednosti dokumenata o udjelu. Naela obrauna

trokova razlikuju se meu fondovima, a ovise i o vrsti udjela.

Otvoreni investicijski fond u Hrvatskoj se ne smatra pravnom osobom, pa stoga

ne plaa porez na dobit. Zbog takvog statusa investicijski fondovi imaju mogunost

ostvarivanja i veih prinosa od drugih sudionika na tritu kapitala.

Privatnost podataka o vlasnitvu nad udjelima zajamena je, a zatita od

mogunosti da se njima neovlateno koriste druge osobe sigurna je. Svi podaci

zabiljee-ni na elektronikim medijima uvaju se trajno. Drutvo za upravljanje vodi

evidenciju o vlasnicima udjela i smatraju ih poslovnom tajnom.

Ulagatelj u svakom trenutku moe saznati koliki je njegov udio.

2.2.2 Zatvoreni fondovi

Zatvoreni investicijski fond kao svako drugo dioniko drutvo prilikom

osnivanja izdaje odreeni broj dionica. Dionicama se trguje na sekundarnim tritima

kao bilo kojim drugim dionicama, a trinu cijenu odreuje ponuda i potranja dionica

20

tog fonda na tritu. Zatvoreni fond uglavnom ne izdaje dodatne dionice i nema obvezu

otkupa vlastitih dionica na zahtjev ulagaa. Ako investitor eli prodati dionice

zatvorenoga investicijskog fonda, on ih prodaje na trotu - potpuno neovisno o samom

fondu.27

Kod zatvorenog investicijskog fonda (closed-end) stvara se skup tono

odreenih vrijednosnica (najvie dionice i obveznice) pa se emitiraju i prodaju udjeli po

tome skupu po ponudbenoj cijeni. Broj udjela je fiksan i fond ih ne reotkupljuje, ve se

s njima trguje na burzi, na sekundarnom OTC tritu ili se mogu prodati organizatoru

fonda. Cijene udjela su promjenjive o ovise o ponudi i potranji.28

Dioniari u zatvorenom fondu imaju vlasnika prava i pravo sudjelovanja u

dobiti, te im fond moe isplatiti dividende na kraju poslovne godine. U tom se smislu

zatvoreni fond ponaa kao bilo koje drugo poduzee ili banka.

Realna vrijednost zatvorenoga investicijskog fonda izraava se u obliku dnevno

kalkulirane neto vrijednosti imovine (Net Asset Value - NAV). NAV predstavlja

ukupnu vrijednost svih vrijednosnih papira u portfelju (umnoak broja vrijednosnica i

aktualne trine cijene), uveanu za vrijednost ostale aktive (novac na raunima,

depoziti, odobreni krediti) i umanjenu za obveze fonda. NAV i cijena dionice

zatvorenog fonda na sekundarnom tritu po pravilu nisu nikada jednaki. Povijesno

gledano, trine su cijene zatvorenih fondova redovito 5 do 20% nie od NAV-a, to je

jedna od nerazjanjenih tajni modernih financija.

Informacije o zatvorenim fondovima se objavljuju periodino. Tako Wall Street

Journal svakog ponedjeljka donosi informacije o zatvorenim fondovima ukljuujui i

NAV, trinu cijenu, diskont ili premiju. Postoje jo neke verzije koje donose i druge

novine, a u Tablici 1. biti e prikazano objedinjeno.

Tablica 1 Objedinjen prikaz informacija o zatvorenim fondovima

Ime fonda 1

Burza 2

NAV 3

Tr. Cijena 4

Premija/diskont 5

52 tjed. tr. povrat

6

ABC Fond NYSE 8,26 6 3/8 -22,8 25,4

XYZ Fond AMEX 17,18 19 +13,5 7,1 Izvor: Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999.

Prikaz na Tablici 1. znai sljedee:

27 http://www.ijf.hr/trziste_kapitala/5.pdf(16.02.2015.) 28 Leko, V.: op. cit., str. 68.

21

1. Ime fonda

2. Burza ili mjesto gdje se fondom trguje

3. NAV po dionici (trina vrijednost ukupne neto imovine fonda vrijednosni

papiri, gotovina, ostvareni prihod umanjen za trokove i obveze te podijeljena s

brojem dionica)

4. Trina cijena dionica (zadnje transakcije obino zadnjeg tjedna)

5. +/- pokazuje postotak premije ili diskonta NAV-a po dionici po kojem su

dionice prodane

6. za dionike fondove ova kolona pokazuje 52-tjedni postotak promjene trine

cijene dionice uveane za dividendu. Za obveznike fondove zadnja kolona bi

pokazivala dividende plaene od kamatnih prihoda za vrijeme prolih 12 mjeseci

kao postotak trine cijene.

Rad zatvorenog fonda prikazan je u Shemi 3.

Shema 3 Organizacija i rad zatvorenog fonda

Izvor: Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999.

Uloga sudionika u procesu se moe prikazati kao:29

1. Zatvoreni fond emitira odreeni broj svojih dionica uz pomo menaderske

kompanije

2. Pri tome za zatvoreni fond emisiju i prodaju dionica obavlja se na burzi ili

nekom drugom organizacijskom tritu

29 Samodol, A., op. cit., str. 78.

22

3. Investicijske kompanije kao individualni investitori kupuju dionice zatvorenog

fonda i tako prikupljena sredstva ulaze u zatvoreni fond

4. Na osnovi tako prikupljenih sredstava zatvoreni fond preko svog menadera na

financijskom tritu kupuje dionice drugih kompanija ili dravne obveznice na

osnovi njihovih dividendi, kamata i kapitalnog rasta isplauje svojim

dioniarima na zapadu.

Zatvoreni fond moe ostvariti povrat (gubitak) na tri naina:

1. Kroz trino poveanje (smanjenje) cijene vlastitih dionica. Na ovo moe

utjecati puno imbenika kako ope trinih tako i imbenici menaderske

sposobnosti.

2. Kroz prihod dividende. To je prihod ostvaren od vrijednosnih papira dranih u

portfelju fonda. Ovaj prihod umanjen za operativne trokove se distribuira

dioniarima kao dividenda. Ako isplaene dividende prelaze dividende i kamate

koje je fond zaradio iz portfelja za vrijeme fiskalne godine, dioniari bi zapravo

primili povrat kapitala.

3. Kroz distribuciju kapitalne dobiti. Ako fond profitira od prodaje vrijednosnih

papira kroz kalendarsku godinu fond moe distribuirati dobit investitorima.

Distribucija ove dobiti je obino krajem kalendarske godine. Ako fond zadri

dobit od prodaje vrijednosnih papira fond postaje subjekt federalnog poreza na

kapitalnu dobit.

Pojednostavljeno prikazano zatvoreni investicijski fond bi izgledao kao na Shemi 4.

23

Shema 4 Openiti prikaz organizacije i rada zatvorenog fonda

Izvor: Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999., str. 78.

Uloga sudionika prikazanog procesa mogla bi se opisati kao:30

1. Zatvoreni fond emitira odreeni broj svojih dionica uz pomo menaderske

kompanije.

2. Za zatvoreni fond emisiju i prodaju dionica obavlja neka investicijska banka.

Prodaja i kupnja dionica obavlja se na burzi ili nekom drugom organiziranom

tritu.

3. Investicijske kompanije kao individualni investitori kupuju dionice zatvorenog

fonda i tako prikupljena sredstva ulaze u zatvoreni fond.

4. Na osnovi tako prikupljenih sredstava, zatvoreni fond preko svog menadera na

financijskom tritu kupuje dionice drugih kompanija ili dravne obveznice pa

na osnovi njihovih dividendi, kamata i kapitalnog rasta isplauje svojim

dioniarima zaradu.

Zatvoreni fond moe ostvariti povrat (gubitak) na tri naina:31

1. Kroz trino poveanje (smanjenje) cijene vlastitih dionica. Na ovo moe

utjecati puno imbenika kako ope trinih tako i imbenici menaderske

sposobnosti.

2. Kroz prihod vlastite dividende. To je prihod ostvaren od vrijednosnih papira

dranih u portfelju fonda. Ovaj prihod umanjen za operativne trokove se

distribuira dioniarima kao dividenda. Ako isplaene dividende i kamate koje je 30 Samodol, A.: op. cit., str. 78. 31 Ibid, str. 79.

24

fond zaradio iz portfelja za vrijeme fiskalne godine, dioniari bi zapravo primili

povrat kapitala.

3. Kroz distribuciju kapitalne dobiti. Ako fond profitira od prodaje vrijednosnih

papira kroz kalendarsku godinu fond moe distribuirati dobit investitorima.

Distribucija ove dobiti je obino krajem kalendarske godine. Ako fond pak

zadri dobit od prodaje vrijednosnih papira, fond postaje subjekt federalnog

poreza na kapitalnu dobit.

S obzirom da se dionicama zatvorenih fondova trguje na ureenim tritima na

temelju potranje investitora, dionice se mogu prodavati po cijeni vioj ili nioj od

NAV-a. Npr. zatvoreni fond kod velike potranje moe se prodavati uz premiju u

odnosu na NAV. S druge strane, uz manju potranju na tritu za dionicama fonda,

dionice se mogu prodavati po nioj cijeni od NAV-a. U tom sluaju dionice se prodaju

uz diskont. NAV se izraava kao iznos po obinoj ili redovitoj dionici

NAV = (Ukupna imovina Ukupne obveze) / Broj dionica

Premija (diskont) = (Trina cijena NAV) / NAV

Nekoliko je razloga za postojanje diskonta ili premije kod zatvorenih fondova:

oekivanje povrata fonda; trenutni superiorni ili inferiorni rezultati fonda mogu

proizvesti reakcije investitora u smislu rasta ili pada cijene dionica fonda;

likvidnost vrijednosnih papira; ako zatvoreni fondovi dre slabije utrive

vrijednosne papire, trina vrijednost njihovih dionica moe se krivo

protumaiti;

distribucija kapitalne dobiti; zatvoreni fondovi esto zbog poreznih razloga

distribuiraju kapitalnu dobit dioniarima pa tako neeljeno dovode i do

smanjenja cijene vlastitih dionica;

trokovi fonda; fond s veim trokovima moe se prodavati po neznatno veem

diskontu jer su pretpostavljeni rezultati povrata manji;

ciljano ulaganje; fond se esto moe prodati uz veu premiju kada se radi o

ciljnom ulaganju u odreeni industrijski sektor kojem dobro ide na tritu.

25

Za razliku od ogranienja kod otvorenog fonda, zatvoreni fond moe posuivati

novac na financijskom tritu za kupnju dionica ili druge imovine kao i svaka druga

kompanija. Pojam leverage oslikava uinak posuenog novca na vrijednost

dionikoga zatvorenog fonda.32

Rast, odnosno poveanje vrijednosti fonda moe proizii iz pozajmice ili iz

vrijednosti postojeih dionica. Primjerice, ako zatvoreni fond ima 10.000.000 $ imovine

od ega je 1.300.000 $ pozajmicu tj. prioritetni troak, dioniarska imovina vrijedi

8.700.000 $. Ako je iz toga npr. vrijednost fonda narasla za 10% tj. na 11.000.000 $, a s

obzirom da prioritetni trokovi ostaju relativno isti na 1.300.000 $ rast dioniarske

imovine proporcionalno je vii i iznosi 9.700.000 $, odnosno porastao je gotovo 12%.

to je vei gearing to je vei potencijalni rizik, ali i zarada.

PIF-ovi su najvaniji zatvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj, nastali 1997.

godine u sklopu projekta kuponske privatizacije. Naime, PIF-ovi nisu poput klasinog

fonda prikupljali novana sredstva od ulagaa, ve privatizacijske bodove od 230000

sudionika kuponske privatizacije (preteito stradalnika Domovinskog rata), te su s

prikupljenim bodovima sudjelovali na posebnim drabama Hrvatskog fonda za

privatizaciju, a njihov temeljni kapital odreen je u ukupnom iznosu od 2,66 milijardi

kuna (Tablica 3.).

Danas PIF-ovi vie ne sudjeluju na financijskom tritu RH.

Tablica 2 Pregled privatizacijskih investicijskih fondova u 2000. g

Ticker Naziv fonda Drutvo za upravljanje

Temeljni kapital fonda

DOMF-R-A Dom-fond, PIF d.d. I.C.F. Invest d.o.o. 811 215 900 kn

EXPF-R-A Expandia fond, PIF

d.d. Expandia Invest

d.o.o. 391 259 745 kn

PLTR-R-A PIF Pleter d.d. Fima Invest d.o.o. 191 527 523 kn

SLPF-R-A Slavonski PIF d.d. Slavoinvest d.d. 334 641 800 kn

SNCE-R-A Sunce PIF d.d. Sunceinvest d.o.o. 253 000 000 kn

SNF-R-A Sredinji nacionalni

fond PIF d.d. E-invest d.o.o. 338 800 000 kn

VLBT-R-A Velebit PIF d.d. Dalbank invest

d.o.o. 340 665 000 kn

Izvor: Institut za javne financije, Investicijski fondovi, online: http://www.ijf.hr/trziste_kapitala/5.pdf, (10.09.2013.)

32 Leverage je naziv kojim se opisuje/pokazuje odnos posuenog novca i vlastitog (equity) kapitala u nekoj kompaniji. U V. Britaniji se koristi pojam gearing. High geared company je ona kompanija koja ima veliki iznos posuenog novca u odnosu na vlastiti, odnosno dioniarski kapital. Kod low geared company situacija je obrnuta.

26

Dvije su osnovne vrste zatvorenih fondova su dioniki i obvezniki. S obzirom

na podruja ulaganja mogu se podijeliti na domestic closed-end stock funds (domai

zatvoreni dioniki fondovi) primarno ulau u dionice domaih kompanija, a ovisno o

investicijskim ciljevima mogu djelomice ulagati i u strane dionice, obveznice ili

kratkorone dionice, obveznice ili kratkorone vrijednosnice; te posebni fondovi koji

prvenstveno ulau u dionice kompanija vodoprivrede, elektroprivrede, plinifikacije,

telefonije i sl., domestic government and corporate clesed-end bond funds (domai

zatvoreni obvezniki fondovi), a ulau u vladine i korporativne obveznice; dok domai

zatvoreni municipalni obvezniki fondovi ulau iskljuivo u obveznice od kojih

ostvareni prihod ne podlijee oporezivanju. Posljednja je skupina international closed-

end stock funds (meunarodni zatvoreni fondovi),a podrazumijeva meunarodne

dionike fondove koji trae dugoroni kapitalni rast ulaganjem u kompanije koje

posluju izvan SAD-a te meunarodne zatvorene obveznike fondove koji prvenstveno

trae ostvarenje prihoda od ulaganja u obveznice stranih vlada i kompanija. 33

Osim ove postoje jo i neke podjele zatvorenih fondova. Neki fondovi nose

nazive prema irem zemljopisnom podruju ulaganja, pojedinoj zemlji ili samo

industrijskom sektoru (npr. Fidelity Advisor Korea Fund, Inc.; Irish Investment Fund,

Inc.; itd.).

Postoje i podjele prema ciljevima ulaganja kao to u opi fondovi, kapitalno

rastui ili samo prihodni fondovi. Bez obzira na vrste, tehnike ulaganja i mogue

povrate zatvoreni fondovi nisu tako popularni kao otvoreni fondovi iako se tre uz

pristojan diskont. Jedan je razlog to njihovi pokrovitelji rijetko oglaavaju, jer ne nude

kontinuirano dionice, a drugi je to ih brokeri nedovoljno nude investitorima jer njihove

dionice jednostavno samo dionice meu tisuama drugih.

esto se moe uti meu profesionalcima vezanim za poslovanje zatvorenih

fondova kako ovi fondovi posluju po principu robne kue. Naime, robna kua katkada

ima rasprodaje pa se roba odnosno dionice prodaju znatno jeftinije (uz diskont preko

20%) dok se ostatak godine tri po principu ponude i potranje.

33 Samodol, A., op. cit., str. 79.

27

2.2.3. Ostale vrste fondova

Jedinini investicijski fondovi (Unit Investment Trust) su investicijske

kompanije koje kupuju i dre relativno fiksni portfelj dionica, obveznica ili drugih

vrijednosnica.

Nazivaju se i bratiima otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova. Pojavljuju

se 1920-tih godina, a pravi uzlet dobivaju 1990-tih godina kada im se prodaja

uetverostruila.

Jedinini fond je poznat i kao trust koji se organizira kao samolikvidirajui tj. s

ogranienim vijekom trajanja.

Kada se osnivaju, za novi jedinini investicijski fond sponzorirajua kompanija

(brokerska kua ili investicijska banka) upotrebljava vlastiti kapital za kreiranje

diversificiranog portfelja dionicama i obveznicama. Vrijednosnice se profesionalno

selektiraju za postizanje specifinih ciljeva kao to su kapitalni rast ili prihod. Taj

portfelj se dri za cijelog vijeka fonda i njime se aktivno ne tri. Vrijednosnice koje se

dre u fondu su izlistane u prospektu fonda. Fiksni portfelj znai da vrijednosnice iz

fonda nee biti prodane ili kupljene nove izuzev nekih graninih situacija. Na primjer,

kada se pojavi mogunost zamjene jednih vrijednosnih papira s drugim za sluaj da

financijska kreditna sposobnost njihovih izdavatelja postane upitna.

Svaki jedinini fond ima trustee-a odnosno onoga tko se brine o vrednovanju

portfelja. To su obino brokerske kue ili banke koje su odgovorne za uvanje portfelja

vrijednosnih papira, obraun kamata, dividendi, distribuciju, knjigovodstvo ukljuuje i

godinja porezna izvjea investitorima.

Nakon kupovanja vrijednosnih papira za portfelj i jedininog fonda te

postavljanja roka trajanja, sponzor kreira prospekt i izdaje set udjela tako da svaki

predstavlja nevidljivi interes u glavnici i prihodu od kamata i dividende od papira i

portfelja.

Investitori kupuju udjele preko brokera i obino ih dre do roka trajanja fonda. S

istekom roka trajanja investitori kod dionikih fondova primaju glavnicu koju su uloili

(ako je cijena dionica rasla ili obrnuto) plus proporcionalno tome dobit. Investitori kod

obveznikih fondova mogu primiti neto od njihove glavnice prije likvidacije fonda.

Shema 5. daje prikaz organizacije i rada fonda.

28

Shema 5 Organizacija i rad jedinini investicijskih fondova

Izvor: Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1999.

Fond obino funkcionira na sljedei nain:

1. Najee brokerska kua oblikuje fond kupujui na tritu vrijednosne papire s

time da se odmah zna i rok trajanja fonda i fiksni broj papira

2. Investitori kupuju od brokera (sponzora) udjele koje mogu donijeti natrag iskup

po NAV vrijednosti

3. Ako ih broker iskupi trai novog kupca (investitora) koji takoer mogu donijeti

na iskup udjel prije roka trajanja samog fonda ili ekati kraj trajanja fonda to je

najee i sluaj kad fond ima dobre rezultate.

Sponzori takvih fondova odravaju sekundarno trite na kojem investitori mogu

prodati svoje udjele novim investitorima koji ih zamjenjuju u strukturi vlasnitva.

Premda mnogi investitori kupuju udjele s intencijom da ih zadre do kraja

trajanja fonda investitori ih mogu prodati u bilo koje vrijeme. ak i u odsutnosti

sekundarnog trita fondovi se obvezuju po zakonu otkupiti ih natrag po njihovoj NAV

vrijednosti koja je zasnovana na tekuoj trinoj vrijednosti papira sadranih u portfelju.

NAV moe biti vii ili nii nego to je cijena koju je investitor platio kod kupnje udjela.

29

Kako jedinini fondovi ne tre svoje vrijednosne papire iz portfelja ne postoje

niti menaderski trokovi ve sponzorski, banke skrbnika odnosno vrednovanja

portfelja.

Obvezniki jedinini fondovi doputaju vlasnicima udjela da izaberu automatsko

reinvestiranje distribucije kamate i glavnice u odreeni otvoreni fond koji dri sline

vrijednosne papire ili u drugi jedinini fond. Dioniki jedinini fond nudi reinvestiranje

u dodane udjele istog fonda. Reinvestiranje distribucije kamata proiruje individualnu

imovinu i tako poveava mogui vei povrat.

Zbog toga to obveznice u obveznikom jedininom fondu ostaju

nepromijenjene osim kada ih prodaju, opozovu ili dospiju prihod moe ostati relativno

predvidiv za cijelo vrijeme trajanja jedininog fonda.

Dioniki jedinini fond strukturiran je kao ogledalo posebnih dionikih indeksa

koji daju investitorima odreeni put sudjelovanja na tritu. Tako se jedinini fondovi

skoncentriraju na ulaganje u industriju, zdravstvo, energiju, telekomunikacije ili

meunarodno trite traei kapitalizaciju na cijeni.

Postoje razliite vrste investicijskih fondova:34

1. Korporacijski obvezniki jedinini fondovi ulau u obveznice izdane od

korporacija

2. Dioniki jedinini fondovi reproduciraju jedan od indeksa kao to je S&P 500

3. Meunarodni obvezniki fondovi ulau u obveznice stranih kompanija i vlada

4. Mortgage back securities fondovi trae visoke prihode od papira podranih

hipotekom od Govenment National Mortgages Association ili Federal Home

Loan Mortagage Corporation

5. Nacionalni municipalno obvezniki fondovi ulau u dionice izdane od drave i

lokalnih tijela za izgradnju kola, prometnica, bolnica, aerodroma, mostova i

drugih javnih projekata. U mnogim sluajevima zarada od ovih obveznica nije

oporeziva

6. Dravni municipano obvezniki fondovi isto kao i prethodni osim to ulau u

obveznice izdane od pojedinih savenih drava

7. Fondovi koji ulau u vladine vrijednosne papire kao to US trezorske

obveznice i druge vladine note.

34 Samodol, A., op. cit., str. 93.

30

2.3. Prospekt investicijskog fonda

Prospekt je prva stvar s kojim se susreu investitori prije ulaganja u neki od

investicijskih fondova. On bi trebao pruiti realistinu sliku svoje prolosti i ne dovesti

u zabludu investitora u svezi s oekivanjem budunosti. esto je sloen i kompliciran

jezik pa ga mnogi investitori izbjegavaju iako je presudan.

Prospekt treba uvijek itati do kraja i ono to je posebice treba pogledat sljedee:35

datum treba biti siguran da je to posljednje aurirano izdanje, a obino se

aurira jedanput godinje;

minimum ako je minimalni iznos za ulaganje prevelik za vlastiti dep potrebno

je odustati od daljnjeg itanja, ne treba gubiti vrijeme;

investicijski ciljevi treba biti siguran da se ciljevi fonda podudaraju s naim,

jer, ako trebamo stabilan dodatni prihod, a fond nam nudi dugoronu

kapitalizaciju tada to nije za nas;

rezultati ako nas brojke iz priloenih tabela ne zadovoljavaju treba potraiti

prospekt drugog fonda no i tada ne treba igrati na prvu loptu, ako smo

zadovoljni s rezultatom treba proitati i ostalo;

rizik ovo je stvar zbog koje ne treba gledati samo rezultat, jer rizik koji nosi

ulaganje u fond treba biti u suglasju s naim poimanjem visine rizika. Ako to

nije tako, tada i zvjezdana prolost nekog fonda nita ne znai ukoliko se ne

moe zbog toga spavati;

usluge ako su nam vane neke usluge, primjerice neposredna provjera putem

telefona, nain uplate i sl. to takoer treba provjeriti u prospektu;

naknade.

Za usporedbu jednog fonda s drugim prije ulaganja najbolje je pribaviti prospekt

eljenih fondova. Oni u principu trebaju sadravati sve bitne informacije koje su

propisane SEC-om, odnosno Zakonom o investicijskim fondovima.36

esto se dogaa da menaderske kompanije rade tzv. konsolidirani prospekt. To

podrazumijeva jedan prospekt s obrazloenjem vie fondova, a informacije koje se 35 Samodol, A., op. cit., str. 95. 36 Zakon o investicijskim fondovima, online: http://www.zakon.hr/z/366/Zakon-o-investicijskim-fondovima, (12.08.2013.)

31

meusobno razlikuju od fonda do fonda odnose se na investicijske ciljeve i naknadu za

obavljeno ulaganje. Na ovaj nain reduciraju se trokovi tiskanja i distribucije

prospekata.

Ukoliko investitor nije zadovoljan ponuenim informacijama moe zatraiti

dodatne informacije koje obino sadre:37

listu vrijednosnih papira u portfelju fonda krajem fiskalne godine;

listu svih direktora i slubenika ukljuujui njihovo znanje i plau (to ba i ne

ide lako);

informacije onome tko ima vie od 5% udjela;

revidirano izvjee o poslovanju fonda.

Isto tako moe se zatraiti fondovsko posljednje izvjee o poslovanju koje se

izdaje najmanje dva puta godinje, a ono ukljuuje:

diskusiju o imbenicima i investicijskoj strategiji koja je utjecala na razdoblje

koje pokriva izvjee;

fondovsko financijsko izvjee;

listu vrijednosnih papira sadranih u fondu krajem raunovodstvenog razdoblja.

Sve do sada navedeno predstavljalo bi svojevrsne informacije na prvi pogled pa

bi dublja analiza poslovanja fonda trebala proizii iz daljnjih informacija.

Ime fonda i datum prospekta obino je u imenu fonda sadrana i njegova

investicijska politika no to nije pravilo pa ime esto nosi marketinku poruku

ulagaima. Ime fonda ponekad nije u suglasju sa svojom investicijskom politikom.

Nekad ime ne znai nita, a ponekad je samo udno.

Dodatna izvjea sukladno s odredbama SEC-a potencijalni investitor moe

dobiti i dodatna izvjea kao to su financijski pokazatelji poslovanja ili visina provizije

za upravljanje fondom kao i nain i vrijeme njena obrauna. Sve ovo za to se SEC

brine zapravo je pod ifrom itaj etiketu prije nego to kupi.

Dodatna odreknua ograivanje od tonosti podataka od strane savezne drave

u prospektu jer je za to odgovorna menaderska kompanija, a ona nazire i propisuje mu

zakonski okvir djelovanja.

37 Samodol, A., op. cit., str. 96.

32

Investicijski ciljevi kod tipinog gotovinskog fonda (MMMF) investicijski cilj

je postii maksimalni tekui prihod ouvanjem kapitala i odravanjem likvidnosti. Fond

ovo postie ulaui u visoko kvalitetne instrumente novanog trita s prosjenim

dospijeem od 30 do 45 dana. Kod agresivno rastueg fonda investicijski cilj je

dugoroni kapitalni rast dok je osiguranje isplate tekueg prihoda samo sekundarni cilj.

Kod izbalansiranog fonda tei se postii tri investicijska cilja: prihod , kapitalni rast i

stabilnost. Kod dugoronog municipalnog obveznikog fonda cilj je dobiti visoku

razinu prihoda od kamata osloboenih saveznog poreza sa zatitom kapitala. Svi

investicijski ciljevi su fokusirani na postizanje na jedan od sljedea tri:

1. Stabilnost (zatita investitora, odnosno iznosa koji se ulae od gubitka)

2. Rast (rast vrijednosti uloga kroz kapitalnu dobit)

3. Prihod (osiguranje stabilnog tijeka prihoda kroz dividende).

Provizije i trokovi:

1. Transakcijski trokovi stope koje direktno terete ulagae za specifine

transakcije kao to su kupnja, zamjena i iskup; tako postoje: maksimalni

prodajni troak, maksimalni prodajni troak kod reinvestiranja u dividende,

odgoena prodajna provizija, viesloni fond i prodajni trokovi, iskupna stopa i

stopa za transfer.

2. Operativni trokovi godinji operativni trokovi i menaderska provizija i 12b-

1 stopa (zasnovani iznos na imovini fonda iz kojeg se namiruju trokovi

marketinga i distribucije)

3. Drugi trokovi

4. Ukupni operativni trokovi

Glavna financijska tabela daje informacije o fondu kako radi s novcem

investitora, te to bi oni trebali zaraditi. fondovi su obvezni prikazivati ovakve rezultate

za posljednjih 10 godina, ili ako je fond mlai, za svaku godinu rada.

Kod tipinog novanog fonda (money market mutual fund MMMF) fond

moe reklamirati tjednu zaradu i stvarnu godinju zaradu. oba prihoda su zasnovana na

povijesnoj zaradi i nisu stvarna naznaka buduih prihoda. Reklamirani prihod

predstavlja zaradu ostvarenu ulaganjem u fond preko reklamirajueg sedmodnevnog

33

razdoblja. Ovaj se prihod svodi na godinji. Stvarni prihod ili zarada se kalkulira slino,

ali u godinjoj stopi pretpostavka je se reinvestira.

Kod tipinog nenovanog fonda fond reklamira prihod, ukupan povrat i

prosjeni godinji ukupni povrat. Prihod je zasnovan na 30 dnevnom razdoblju

zapoetog oglaivanja i rauna sa dijeljenjem neto prihoda po dionici zaraenog za

vrijeme oglaavajueg razdoblja s ponudbenom cijenom po dionici/offer cijena/ na

posljednji dan razdoblja. Ovaj rezultat se tada svodi na godinji upotrebom formule koja

predstavlja polugodinji sloeni prihod.

Investicijska politika opisuje osobnost fonda i donosi tipove vrijednosnih

papira dionice, obveznice ili novano trite. Takoer, donosi ope uvjete kvalitete

tipova vrijednosnih papira, vrstu organizacije izdavatelja, vrste transakcija i

investicijske tehnike. U ovo se mogu ukljuiti npr. plasmani ili pozajmljivanje novca,

put ili call opcije, ulaganje u nekretnine itd. Ovdje se mogu izloiti i mogue restrikcije

ili ogranienja za investicijsku politiku kao to je maksimalni iznos imovine koja se

moe drati u gotovi ili maksimalni iznos za ulaganje samo ukoliko ga glasovanjem

odobre dioniari.

Investicijski rizik ako se ulae u jednu dionicu vrijednost dionice moe rasti i

padati, dok fondovi minimiziraju rizik kroz diverzifikaciju ulaui u lotove razliitih

vrijednosnih papira. U ovakvom sluaju menader fonda pokuava se osigurati tako da

dobit bude via nego mogui rizik. postoje takoer razliiti rizici kod razliitih grupa

fondova. Tako fond koji ulae u strane vrijednosne papire moe biti subjekt politikog

rizika, dok obvezniki fondovi imaju rizik kamatne stope. Naime, njihova vrijednost

tendira padanju kad opa kamatna stopa raste jer je vea kamatna stopa ini postojee

obveznice manje atraktivnim. Vrijedi i obrnuto; njihov vrijednost raste kad kamatna

stopa pada.

Promet portfelja moe biti prikazana u glavnoj tabeli prospekta, ali moe biti i

odvojeni dio u prospektu u kojem se govori o prometu. Promet portfelja je mjera razine

kupovanja i prodaje investicija sadranih u fondu. Ako fond, primjerice, dri 100

vrijednosnih papira u portfelju tijekom godine dana i trguje s 50 njih stopa prometa bi

bila 50% (broj trgovanih kao postotak ukupnog broja u portfelju). Fond s visokom

stopom e imati i visoke trokove. Promet moe biti uvjetovan s vie imbenika

ukljuujui i investicijsku politiku fonda, razinu prodaje i otkupa od dioniara, razinu

34

pekuliranja koju ukljuuje fond, promjene trinih uvjeta i dospijee instrumenata

sadranih u portfelju. Moe se, dakle, oekivati da e MMMF imati veu stopu prometa

nego dugoroni obvezniki fond zbog toga to su instrumenti novanog trita s kraim

rokom dospijea nego dugorone obveznice. Rezultat frekventnijeg trgovanja je i ve

stopa.

Informacije o investicijskom savjetniku fonda kompanija koja radi kao

investicijski savjetnik je uglavnom obvezna pruati fondu usluge investicijskog

istraivanja i preporuka, raunovodstva, odreivanja cijene udjela, administracije,

radnih prostorija i dr. Za ove usluge fond obino plaa mjeseno stopu 1/20 od 1% (to

je jednako 6/10 od 1% na godinjoj osnovi) od prosjene dnevne neto imovine fonda.

Informacija o portfolio menaderu fonda ime i prolost osobe koja je primarno

odgovorna za dnevno upravljanje fondom.

Informacija o transfernom agentu fonda ovaj dio sadri ime i adresu

transfernog fonda. Transferni agent je firma, a i esto komercijalna banka koju je

imenovao fond za odravanje evidencije njegovih dioniara.

Dioniarska (vlasnika prava) sumiraju prava i privilegije dioniara fonda.

Najvanije meu njima je jednakost interesa, svaka dionica predstavlja isti stupanj

vlasnitva u svim vrijednosnim papirima fonda. Druga vana privilegija je pravo glasa

na sve emisije koje zahtijevaju glasove dioniara.

Distribuciju zarade treba paljivo itati kako bi bili sigurni u politiku distribucije

fonda (koliko esto se isplauje dividenda, mogu li se dividende uzeti u dodatnim

dionicama, kako se distribuira kapitalna dobit, moe li se kapitalna dobit reinvestirati).

Porez na zaradu ako investitor odlui reinvestirati svu zaradu svake godine

ostaje se porezni obveznik. Kod porezno osloboenih fondova vrijedi obrnuto. Fond

zadrava evidenciju poreznog statusa investitora i alje porezno izvjee za svaku prolu

godinu za 31.01. tekue godine.

Kako kupiti dionice-udjele (od koga) ovaj dio prospekta objanjava od koga se

udjeli fonda mogu kupiti. Mnogi fondovi prodaju svoje udjele preko brokera ili drugih

ovlatenih posrednika koji uglavnom pomau u odabiru ulaganja i selektiranja

investicijskih fondova, Neki fondovi se prodaju direktno, a ako nemaju posrednika

nemaju niti prodajnu proviziju i obino se nazivaju no-load funds ili raunaju malu

proviziju i zovu se low-load funds.

35

Kako kupiti dionice-udjele (po kojoj cijeni) openito cijena koju plaa

investitor zasnovana je na NAV-u koji se rauna svakog radnog dana odnosno na NAV-

u kad je nalog za kupnju zaprimljen. Ovo ne mora biti ista cijena koja se objavi u

novinama. Naime, svaki fond rekalkulira cijenu udjela dnevno zasnovanu na trinoj

vrijednosti portfelja. Takoer, ako se NYSE produi radno vrijeme trgovanja, udjeli u

investicijskom fondu se jo uvijek raunaju po cijeni vaeoj u 16 sati po istonom

vremenu bez obzira to se burza otvori kasnije.

Kako kupiti dionice-udjele (koji je minimum) neki fondovi imaju odreeni

minimum za poetno ulaganje koji se obino razlikuje od svakog dodatnog, najee

prilino manjeg ulaganja.

Kako kupiti dionice-udjele (postoji li plan za kupovanje) ukoliko se posjeduju

udjeli jednog fonda, a eli ih se zamijeniti za udjele u drugom fondu, dovoljno se poslati

zahtjev fondu iji se udjeli posjeduju. Zahtjev mora biti potpisan od svih osoba na ija

imena udjeli glase kako bi se izbjeglo odugovlaenje i mogue zabune.

Kako prodati udjele po zakonu fond mora biti spreman iskupiti udjele u bilo

koje vrijeme bilo kojeg radnog dana po tekuoj trinoj vrijednosti.

36

3. INVESTICIJSKI FONDOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ

U ovom poglavlju analizirat e se stanje investicijskih fondova u Republici

Hrvatskoj. Napravit e se pregled razvoja fondova, zakonodavnog okvira te percepcije

fondova. Nadalje, dati e se objanjenje zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova te

sve njihove podvrste.

Zakonska infrastruktura za djelovanje otvorenih i zatvorenih investicijskih

fondova u Hrvatskoj osigurana je krajem 1995. godine Zakonom o investicijskim

fondovima. Zakon je bio potrebna pravna osnova za nastanak prvih domaih

investicijskih fondova. Ozbiljnija zainteresiranost za osnivanjem investicijskih fondova

pojavila se u razdoblju 1996-1997. godine, kada je na domaim tritima kapitala

vladalo izrazito pozitivno raspoloenje. Investicijski se fond tada inio vrlo privlanom

idejom jer su cijene dionica ile samo u jednom smjeru - prema gore. Meutim, pravi

start fondovske industrije u Hrvatskoj odgodilo je razbuktavanje kriza na tritima

kapitala tijekom razdoblja 1997-1998. godine, kada je u Hrvatskoj zabiljeen dramatini

pad cijena vrijednosnica i likvidnosti. Krajem 2001. godine situacija je bitno drugaija:

danas na hrvatskom tritu djeluje mnotvo drutava za upravljanje investicijskim

fondovima, koja zainteresiranim ulagaima nude mogunosti ulaganja u iroku paletu

razliitih fondova.

3.1. Razvoj investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj

Iako je u Republici Hrvatskoj pravna infrastruktura fondovske industrije

postavljena jo 1995. godine, snaniji zamah ulaganja u fondove, pogotovo ulaganje

stanovnitva, biljei se tek od 2004. godine. U novije vrijeme fondovski oblici ulaganja

jae su marketinki zastupljeni pa raste i interes graana, a time i ukupna imovina

uloena u fondovsku industriju. S druge strane, 2003. godine zamjetna je vrlo niska

informiranost graana o investicijskim fondovima. Jedno istraivanje provedeno te

godine pokazalo je da 38% graana zna vrlo malo o investicijskim fondovima, 12%

nije nikad za njih ulo, a samo 13% ispitanika bilo je dobro upoznato konceptom

37

investicijskih fondova.38 Ostali ispitanici samo su uli za fondove. To pokazuje da je u

nas equity culture39 na prilino niskoj razini, i da je to segment financijskog trita koji

tek u novije vrijeme biljei snaniji rast.

U Republici Hrvatskoj trina situacija upuuje na porast vanosti otvorenih

investicijskih fondova. Kod zatvorenih fondova (osnovani 2004. g.) javlja se suprotan

proces te dolazi do smanjenja broja fondova. Pretpostavlja se da e se oni razvijati prije

svega u pravcu specijaliziranih investicijskih fondova kao to je to sluaj upravo s

fondovima koji ulau u nekretnine. Za sada u fondove ulae mali broj ulagatelja no do

znaajnijeg porasta ulaganja e doi kada investicijski fondovi ponu kroz due

vremensko razdoblje ostvarivati visoke prinose. No, iako domaa industrija

investicijskih fondova iskazuje daljnju ekspanziju, dolazak stranih investicijskih

fondova zbit e se predvidivo prije nego domaa industrija sazrije za otriju trinu

konkurenciju. Inozemni takmaci imaju vie iskustva u upravljanju investicijskim

fondovima, to e biti vidljivo u prodaji, marketingu, raznovrsnijem izboru ulaganja i sl.

Komparativna prednost domaih fondova biti e vjerojatno usmjerenost na domae

trite i regiju jugoistone Europe. Stoga je nedavna zakonodavna intervencija imala za

cilj pripremiti domau fondovsku industriju za prekogranine uvjete nuenja usluga na

unutarnjem europskom tritu.

Prvo drutvo za upravljanje investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj

dobilo je odobrenje za rad 1997., a dvije godine poslije poinje stvarni razvoj fondovske

industrije osnivanjem 7 privatizacijskih investicijskih fondova. Nagli rast zapoinje

unatrag tri godine. Primjerice, na dan 31.12. 2003. godine neto imovina otvorenih

investicijskih fondova iznosila je 2,9 milijardi kuna. a na kraju 2004. godine nastupilo je

poveanje za 53%. Imovina zatvorenih fondova u Republici Hrvatskoj na isti dan

iznosila 1.1 milijardu kuna.40 Da investicijski fondovi postaju sve znaajniji sudionici

trita kapitala i u Hrvatskoj, vidi se iz porasta interesa stanovnitva za tim oblikom

ulaganja. Premda pravne osobe jo uvijek dominiraju, udio ulaganja stanovnitva

stabilno raste. Osim imovine fondova poveava se i broj fondova.

38 GfK Centar za istraivanje trita, 2003. prema ulinovi-Herc, E.: Investicijski fondovi koji ulau u nekretnine prema zakonu o investicijskim fondovima, Zbornik Pravnog fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br. 1, 1-28 (2007) 39 Dionika i menadment kultura 40 Izvjee Komisije za vrijednosne papire za 2004. godinu, www.crosec.hr ili www.hanfa prema ulinovi-Herc, E.: op. cit.

38

Danas postojea drutva upravljaju s 132 otvorena investicijska fonda, te sa 8

zatvorenih. Od ukupno 132 otvorena fonda najvei iznos neto imovine imaju Erste

Money invest (788.930 miliona kuna).41

3.2. Zakonodavni okvir

Donoenjem Zakona o investicijskim fondovima (NN 107/95) osigurani su

pravni uvjeti za razvoj investicijskih fondova u Hrvatskoj.

Zakon o tritu kapitala (NN 88/08) stupio je na snagu 1. sijenja 2009. godine a

ureuje uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog

drutva, trinog operatera i operatera sustava prijeboja i namire u Republici Hrvatskoj;

uvjete za pruanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim

povezanih pomonih usluga; pravila trgovanja na ureenom tritu; uvjete za ponudu

vrijednosnih papira javnosti i uvrtenje vrijednosnih papira na ureeno trite; obveze u

vezi s objavljivanjem informacija koje se odnose na vrijednosne papire uvrtene na

ureeno trite; zlouporabu trita; pohranu financijskih instrumenata i namiru poslova

s financijskim instrumentima; ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor

financijskih usluga (Agencija) pri provoenju Zakona.

Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose odreene

direktive Europske unije i detaljnije ureuje provoenje uredbi Europske zajednice.

Zakon precizira poslovanje ureenog trita u Republici Hrvatskoj kojim moe

upravljati samo burza sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, kao trini operater, na

temelju odobrenja Agencije. Burza se osniva kao dioniko drutvo u skladu s

odredbama ovog Zakona i zakona kojim se ureuje osnivanje i poslovanje trgovakih

drutava. Temeljni kapital burze iznosi najmanje 40,000.000 kuna, a sve dionice burze

glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku. Burza moe na temelju odobrenja

Agencije obavljati ove djelatnosti: upravljanje ureenim tritem; prikupljanje, obrada i

objavljivanje podataka; voenje slubenog registra pro-pisanih informacija, a na temelju

posebnog odobrenja Agencije burza moe obavljati i poslove upravljanja

multilateralnom trgovinskom platformom (MTP). Burza moe obavljati i djelatnosti

41 Izvjee HANFE za travanj 2011. www.hanfa.hr (10.09.2013.

39

razvoja, odravanja i raspolaganja raunalnim programima za obavljanje prethodno

navedenih poslova te usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima

trita kapitala. Burza obavlja i druge djelatnosti, samo uz prethodno odobrenje

Agencije. Burza je duna propisati i primjenjivat