PRIRUČNIK REPUBLIKE HRVATSKE - bih.iom.int · U mješovite ophodnje se mogu uključiti i policijski službenici vodiči službenih policijskih pasa. Vođa mješovite ophodnje je

PRIRUČNIK

ZA PROVEDBU MJEŠOVITIH OPHODNJI UZ ZAJEDNIČKU DRŽAVNU GRANICU

BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE

Priručnik za provedbu mješovitih ophodnji uz zajedničku državnu granicu BiH i Republike Hrvatske 5

Uvod

Priručnik za provedbu mješovitih ophodnji uz zajedničku državnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Priručnik) sastavljen je u svrhu provedbe članka 10. Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u nadzoru državne granice, potpisanog 29. ožujka 2007. godine u Sarajevu (u nastavku: Sporazum) i Protokola o provođenju mješovitih ophodnji uz zajedničku državnu granicu (u daljnjem tekstu: Protokol).

Priručnik je izrađen kroz Projekt „Izgradnja kapaciteta pripadnika policijskih snaga u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za obavljanje zajedničkih ophodnji“.

Svrha Priručnika

Priručnik je namijenjen policijskim službenicima koji u djelokrugu svoga rada organiziraju i provode mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu.

Nadležna tijela za provedbu Protokola

Nadležna tijela za provedbu mješovitih ophodnji su:

U Republici Hrvatskoj:

33 Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Uprava za granicu – na državnoj razini,33 policijske uprave vukovarsko-srijemska, brodsko-posavska, sisačko-moslavačka, karlovačka,

ličko-senjska, zadarska, šibensko-kninska, splitsko-dalmatinska i dubrovačko-neretvanska – na regionalnoj razini i

33 policijske postaje uz zajedničku državnu granicu – na lokalnoj razini.

U Bosni i Hercegovini:

33 Ministarstvo sigurnosti, Granična policija – na državnoj razini, 33 Terenski uredi Jug, Zapad, Sjeverozapad i Sjeveroistok - na regionalnoj razini i33 postrojbe Granične policije uz zajedničku državnu granicu – na lokalnoj razini.

Izgradnja kapaciteta pripadnika policijskih snaga u BiH i Republici Hrvatskoj za obavljanje mješovitih ophodnji6

Zadaće nadležnih tijela na državnoj razini

33 određuju strategiju i dinamiku uspostave, te početak i završetak provođenja mješovitih ophodnji uz zajedničku državnu granicu,

33 daju suglasnost na plan nadležnih tijela na regionalnoj razini o provođenju mješovitih ophodnji,

33 daju suglasnost za uključenje službenika drugih tijela državne uprave u provođenju mješovitih ophodnji,

33 usklađuju provođenje mješovitih ophodnji na području više nadležnih tijela na regionalnoj razini, ukoliko ima potrebe za takvim radom,

33 donose zajednički program stručnog osposobljavanja za policijske službenike koji sudjeluju u provođenju mješovitih ophodnji,

33 obavljaju nadzorno-usmjerivačku djelatnost nad provođenjem mješovitih ophodnji, zajedno ili samostalno,

33 provode godišnju analizu aktivnosti mješovitih ophodnji.

Zadaće nadležnih tijela na regionalnoj razini

33 zajednički donose plan o provođenju mješovitih ophodnji za područje koje je pod njihovom teritorijalnom nadležnošću,

33 daju suglasnost na provedbeni plan nadležnih tijela na lokalnoj razini o provođenju mješovitih ophodnji,

33 obavljaju nadzorno-usmjerivačku djelatnost nad provođenjem mješovitih ophodnji, zajedno ili samostalno,

33 provode tromjesečnu analizu aktivnosti mješovitih ophodnji.

Zadaće nadležnih tijela na lokalnoj razini

33 zajednički donose provedbeni plan o provođenju mješovitih ophodnji za područje koje je pod njihovom teritorijalnom nadležnošću,

33 usklađuju i provode rad mješovitih ophodnji,33 provode mjesečnu analizu aktivnosti mješovitih ophodnji.

Zadaće policijskih službenika u mješovitim ophodnjama

Mješovite ophodnje imaju osobito sljedeće zadaće:33 zaštita zajedničke državne granice i održavanje povoljnog stanja sigurnosti,33 sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela, prekršaja i povreda državne granice, te otkrivanje i


pronalazak njihovih počinitelja,33 razmjena informacija, iskustava i saznanja o stanju sigurnosti na zajedničkoj državnoj granici.

Područje djelovanja mješovitih ophodnji

Mješovite ophodnje djeluju neposredno uz zajedničku državnu granicu, a najdalje na udaljenosti do deset kilometara od granične crte prema unutrašnjosti državnog područja.

Način rada

Mješovite ophodnje se provode kao pješačke ophodnje ili ophodnje uz korištenje svih vrsta policijskih prijevoznih sredstava.

Sastav mješovitih ophodnji

U pravilu mješovitu ophodnju čine najmanje dva domaća i jedan gostujući policijski službenik. U mješovite ophodnje se mogu uključiti i policijski službenici vodiči službenih policijskih pasa.

Vođa mješovite ophodnje je policijski službenik nadležnog tijela na lokalnoj razini na čijem se području obavlja mješovita ophodnja, koji rukovodi ophodnjom te je odgovoran za njeno stručno i učinkovito provođenje i izvješćivanje.

Međutim, u slučajevima kada granična crta prolazi naseljenim mjestom ili rijekom, mješovite ophodnje u jednoj smjeni mogu se provoditi na području obje ugovorne stranke.

U tom slučaju mješovitu ophodnju čini jednak broj policijskih službenika iz obje države, a vođa mješovite ophodnje je policijski službenik nadležnog tijela na lokalnoj razini na čijem se području mješovita ophodnja trenutačno obavlja.

Obuka

U mješovite se ophodnje upućuju policijski službenici koji su, sukladno članku 12. Protokola, prošli zajednički program osposobljavanja.


Radni nalog

Mješovite ophodnje se određuju radnim nalogom nadležnog tijela na lokalnoj razini na čijem se području provodi ophodnja. Radni nalog ispunjava se na jedinstvenom obrascu br. 1, koji je sastavni dio Protokola.

Policijskom službeniku druge ugovorne stranke se nakon završetka provođenja mješovite ophodnje uručuje preslika primjerka radnog naloga s popunjenim izvješćem.

Odstupanje od radnog naloga

O prostornom ili vremenskom odstupanju od radnog naloga može odlučiti vođa ophodnje, uz obavijest nadležnome tijelu na lokalnoj razini. Činjenično stanje potrebno je upisati u izvješće o obavljenim zadaćama mješovite ophodnje.

Otprema službe

Dnevnu otpremu mješovite ophodnje na rad obavlja rukovoditelj nadležnog tijela na lokalnoj razini, s čijeg se područja započinje provoditi mješovita ophodnja.

Gostujući policijski službenik u službu se upućuje u odori, s osobnim službenim kratkim oružje, propisanom opremom i sredstvima veze.

Rukovoditelji nadležnih tijela mogu, kada za to postoje opravdane operativne potrebe, dogovoriti obavljanje mješovite ophodnje i u civilnoj odjeći.

Upućivanje na rad

Prelazak državne granice u vrijeme odlaska na rad u mješovitu ophodnju na područje druge ugovorne stranke u pravilu se obavlja preko službeno određenog graničnog prijelaza.

Gostujući policijski službenik može, uz prethodnu suglasnost na regionalnoj razini, državnu granicu prijeći i na drugom dogovorenom mjestu u slučajevima kad dolazak do mjesta otpreme mješovite ophodnje preko službeno određenog graničnog prijelaza iziskuje veće troškove putovanja.


Postupanje

Policijski službenici u mješovitoj ophodnji postupaju u okviru ovlasti utvrđenih Sporazumom, dok daljnji postupak preuzima nadležno tijelo na lokalnoj razini na čijem se području obavlja ophodnja.

Gostujući policijski službenik pri provedbi mješovitih ophodnji, sukladno unutarnjem zakonodavstvu ugovorne stranke na čijem se državnom području poduzimaju mjere, je ovlašten:

1. Utvrđivati identitet osoba

ZAKONSKI TEMELJ REPUBLIKE HRVATSKEZAKON O POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLASTIMA (NN 76/2009)

Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta

Članak 30.(1) Policijski službenik provjerava identitet osobe:

1. koju treba uhititi, dovesti, zadržati ili uputiti nadležnim tijelima državne vlasti,2. od koje prijeti opasnost za druge osobe ili imovinu,3. nad kojom se obavlja pregled, očevid ili pretraga ili se poduzimaju druge zakonom

propisane radnje,4. koja se zatekne u tuđem domu, objektu i drugim prostorima ili u prijevoznom sredstvu u

kojem se obavlja pregled, očevid ili pretraga, ako je provjera identiteta potrebna,5. koja se zatekne u prostoru ili u objektu na kojem je privremeno ograničena sloboda

kretanja, ako je provjera identiteta potrebna,6. koja prijavljuje počinjenje kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili

prekršaja ili počinitelje tih djela, odnosno daje obavijesti o tim djelima,7. za koju postoje osnove sumnje da je počinitelj kaznenog djela za koje se progoni po

službenoj dužnosti ili prekršaja ili da je osoba za kojom se traga,8. koja se zatekne na mjestu počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj

dužnosti ili prekršaja,9. za koju je iz sigurnosnih razloga nužno utvrditi identitet,10. koja bez opravdanog razloga prikuplja podatke o štićenoj osobi, objektu ili prostoru u

kojem se štićena osoba nalazi,11. na zahtjev službenih osoba tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe u slučajevima

postojanja okolnosti iz točke 1. – 10. ovog stavka, ili ako je vjerojatno da je ta osoba povrijedila njihovo pravo.

(2) Policijski službenik je dužan upoznati osobu s razlogom provjere njenog identiteta, osim ako drukčije nije propisano zakonom.


Članak 31.(1) Provjera identiteta osobe iz članka 30. ovog Zakona provodi se uvidom u njenu osobnu

iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom.(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, provjera identiteta može biti provedena na temelju iskaza

osobe čiji je identitet provjeren.

Članak 32.(1) Policijski službenik može prikriveno provjeriti identitet osobe za koju postoje osnove sumnje da

bi mogla biti počinitelj kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.(2) Provjera identiteta iz stavka 1. ovog članka obavlja se promatranjem, pratnjom, prikupljanjem

obavijesti, prikupljanjem obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja, prikrivanjem svojstva policijskog službenika i primjenom mjera tehničkog snimanja.

(3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, mjere pratnje i tehničkog snimanja iz stavka 2. ovog članka mogu trajati neprekidno najdulje dvadeset i četiri sata. Ako se radi o provjeri identiteta osumnjičenika za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od najmanje dvanaest godina, te mjere mogu trajati četrdeset i osam sati.

Članak 33.(1) Utvrđivanje identiteta poduzima se prema osobi:

1. koja ne posjeduje ispravu iz članka 31. stavka 1. ovog Zakona ili se sumnja u vjerodostojnost te isprave,

2. koja je sumnjiva da je sudjelovala u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.

(2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, utvrđivanje identiteta se provodi primjenom znanstvenih metoda i sredstava (biometrija i druge metode).

(3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, u cilju utvrđivanja identiteta osobe policija je ovlaštena objaviti crtež, snimku ili opis osobe.

(4) Kad okolnosti nalažu, policija je ovlaštena objaviti fotografiju nestale osobe, te osobe koja o sebi ne može ili ne želi dati istinite podatke i fotografiju mrtvog tijela nepoznate osobe.

Članak 34.(1) Policijski službenik može uskratiti obavijest o stvarnom razlogu provjere identiteta i o svom

svojstvu, kad prikuplja obavijesti o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja provjere.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, policijski službenik može to svojstvo prikrivati uporabom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima.

Članak 35.(1) Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta provodi se smislenom primjenom članka 30. – 33.

ovog Zakona, kad je u postupku potrebno utvrditi obilježja i svojstva predmeta kao i utvrditi odnos između osobe ili događaja i predmeta.

(2) Policija je ovlaštena javno objaviti fotografiju, crtež, snimku ili opis predmeta, ako je to važno za uspješno vođenje postupka utvrđivanja identiteta predmeta.


ZAKONSKI TEMELJ BOSNE I HERCEGOVINEZAKON O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA BiH (Službeni glasnik BiH broj 27/04; 63/04; 5/06; 33/06; 58/06; 15/08; 63/08; 35/09 i 07/12)

Provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari

Članak 11. Ovlast provjere identiteta osoba (1) Policijski je službenik ovlašten izvršiti provjeru identiteta osobe:

1. koja predstavlja prijetnju drugoj osobi ili javnom redu ili sigurnosti koja zahtijeva policijsku akciju;

2. koja se pregledava ili protiv koje su poduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom; 3. koja je zatečena u objektu ili drugim prostorijama, ili u vozilu koje se pregledava, ako je

provjera identiteta nužna; 4. koja je zatečena na području ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno

ograničena, ako je provjera identiteta nužna; 5. koja načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je počinitelj kaznenoga djela, prekršaja

ili drugog zabranjenog ponašanja, ili da ga namjerava počiniti, ili koja svojom fizičkom pojavom sliči na osobu za kojom se traga;

6. koja je zatečena na mjestu gdje je iz sigurnosnih razloga nužno utvrditi identitet svih osoba ili skupine osoba.

(2) Policijski će službenik osobu obavijestiti o razlozima zbog kojih je potrebna provjera njezina identiteta.

Članak 12. Načini provjere identiteta

(1) Provjera identiteta osobe vrši se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu ili koju drugu javnu ispravu koja sadrži njezinu fotografiju i njezin potpis.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, provjera identiteta može se izvršiti i na temelju izjave druge osobe čiji je identitet utvrđen.

(3) Kada je nužno, provjera identiteta može uključivati i provjeru boravišta ili prebivališta.

Članak 13. Ovlast utvrđivanja identiteta

(1) Ovlast utvrđivanja identiteta primjenjuje se prema osobi koja ne posjeduje ispravu iz članka 12. stavak 1. ovoga zakona, ili ako postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave. Identitet se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike.

(2) U svrhu utvrđivanja identiteta osobe, policijsko je tijelo ovlašteno javno objaviti fotorobot, crtež, snimak ili opis te osobe.

(3) Ako ne postoji mogućnost utvrđivanja identiteta na drugi način, policijsko je tijelo ovlašteno objaviti fotografiju osobe koja nije sposobna dati svoje osobne podatke ili leša nepoznate osobe.


Članak 14. Identifikacija predmeta

(1) Ovlast provjere i utvrđivanja identiteta predmeta primjenjuje se kada je nužno utvrditi karakteristike i specifične osobine toga predmeta, kao i odnos neke osobe ili događaja prema tom predmetu.

(2) Policijsko je tijelo ovlašteno javno objaviti sliku, crtež, snimak ili opis predmeta, ako je to od značenja za uspješnu provedbu postupka utvrđivanja identiteta tog predmeta.

2. Tijela nadležna za nadzor državne granice moraju zaustavljati osobe koje su pokušale izbjeći kontrolu.


Privremeno ograničenje slobode kretanja

Članak 51.(1) U zakonom propisanom slučaju može se privremeno ograničiti pristup ili kretanje u

određenom prostoru ili objektu ili zadržati osobe radi:1. sprječavanja počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili

prekršaja,2. pronalaženja i hvatanja počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti

ili prekršaja za koji je propisana kazna zatvora,3. pronalaženja i hvatanja osoba za kojima se traga,4. pronalaženja tragova i predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz da je počinjeno kazneno

djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj za koji je propisana kazna zatvora,5. osiguranja štićenih osoba, objekata ili prostora.

(2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, zadržavanje u određenom prostoru ili objektu ne smije trajati dulje od ostvarenja cilja radi kojega je ovlast primijenjena, a najdulje šest sati.

(3) Privremeno ograničenje pristupa ili kretanja u određenom prostoru ili objektu ne smije trajati dulje od vremena potrebnog za ostvarenje cilja radi kojega je ovlast primijenjena.

Članak 52.(1) Ako postoji opasnosti za život ljudi ili imovinu, policijski službenik može privremeno ograničiti

pristup, kretanje ili zadržavanje u prostoru ili objektu. Ako drukčije nije propisano zakonom, ograničenje pristupa, kretanja i zadržavanja smije trajati najdulje dvanaest sati.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, policijski službenik će udaljiti osobe i prema okolnostima naložiti uklanjanje stvari iz prostora ili objekta.

(3) Kad to dopuste okolnosti, policijski službenik će priopćiti razloge provođenja radnji iz stavka 1. i 2. ovog članka.



Privremeno ograničenje slobode kretanja

Članak 18. Uvjeti za ograničenje kretanja

(1) Policijski službenik može privremeno ograničiti kretanje osobe na određenom području ili u određenom objektu kada je to prijeko potrebno kako bi se spriječilo počinjenje kaznenih djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili kako bi se spriječilo ugrožavanje javnoga reda i sigurnosti.

(2) Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog kojeg je bilo primijenjeno, a ni u kom slučaju ne može trajati dulje od šest sati bez službenog odobrenja.

Članak 19. Način potrage i ograničenja kretanja

Mjere potrage iz članka 17. ovoga zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz članka 18. ovoga zakona provode se kriminalističko-taktičkim radnjama (potraga, pregled određenih zgrada i prostorija, zasjeda, racija, djelomična i potpuna blokada prometa i drugih površina).

3. U slučaju nužne obrane uporabiti službeno oružje.


Članak 91.Policijski službenik je ovlašten uporabiti vatreno oružje:

1. u nužnoj obrani,2. u krajnjoj nuždi ako bez uporabe vatrenog oružja ne može otkloniti istodobnu ili izravno

predstojeću neskrivljenu opasnost za vlastiti ili život druge osobe, koja se na drugi način nije mogla otkloniti,

3. ako na drugi način ne može uhititi osobu zatečenu u kaznenom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje deset godina ili osobu za kojom je raspisana potraga zbog počinjenja takvog kaznenog djela,

4. ako na drugi način ne može spriječiti bijeg osobe koja je osumnjičena ili optužena za kazneno djelo iz stavka 1. točka 3. ovog članka ili osobe koja je pobjegla s izdržavanje kazne zatvora za takvo kazneno djelo.


Članak 92.(1) Prije uporabe vatrenog oružja policijski službenik će uputiti usmenu naredbu: »Stoj, policija!«, a

zatim naredbu i upozorenje: »Stoj, pucat ću!«.(2) Policijski službenik će nakon upućenih naredbi iz stavka 1. ovog članka ispaliti upozoravajući

hitac u zrak, ako se time ne stvara opasnost za sigurnost ljudi i imovine.(3) Policijski službenik neće uputiti usmenu naredbu i upozorenje iz stavka 1. ovog članka ako je

ugrožen njegov život ili život drugih osoba zbog vjerojatnog napada ili bi se dovelo u pitanje izvršenje službene zadaće.

Članak 93.(1) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena kad dovodi u opasnost život drugih osoba, osim ako

je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od napada ili otklanjanje opasnosti.(2) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena protiv djeteta ili maloljetnika, osim kad je uporaba

vatrenog oružja jedini način za obranu od napada ili za otklanjanje opasnosti.(3) Kad su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oružja iz članka 91. ovog Zakona, pucanje u zrak

radi upozorenja, kao i radi traženja pomoći, ne smatra se uporabom vatrenog oružja kao sredstva prisile u smislu ovog Zakona.

KAZNENI ZAKON (NN 125/11, 144/12)

Nužna obrana

Članak 21.Isključena je protupravnost djela počinjenog u nužnoj obrani.Nužna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.Počinitelj koji prekorači granice nužne obrane može se blaže kazniti.Nije kriv tko prekorači granice nužne obrane zbog ispričive jake prepasti prouzročene napadom.



Članak 29. Uporaba vatrenog oružja

(2) Policijski službenik može uporabiti vatreno oružje ako nema drugoga načina da: 1. zaštiti sebe ili druge od izravno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede;

PRAVILNIK O UPORABI SILE (Službeni glasnik BiH broj 20/05)

IV - UPORABA VATRENOG ORUŽJA

Članak 17. Uporaba vatrenog oružja

(1) Pri vršenju službenih poslova policijski službenici uporabit će vatreno oružje samo ako drugačije ne mogu:

1. da zaštite život čovjeka; ili 2. da zaštiti svoj život ili da od sebe odbiju neposredan protivpravan napad kojim se ugrožava

njihov život; ili (2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka policijski službenici uporabit će vatreno oružje samo ako

uporabom tjelesne snage, palice ili drugih sredstava prinude ili na drugi način ne mogu da osiguraju izvršenje službenog zadatka.

Članak 18. Uporaba vatrenog oružja kao smrtonosne prisile

(1) Pod uporabom vatrenog oružja smatra se usmjeravanje vatrenog oružja prema osobi. (2) Policijski službenik će, ako je to u datim okolnostima događaja moguće, hice usmjeriti u

nevitalne dijelove tijela.

Članak 19. Upozorenje o uporabi vatrenog oružja

(1) Prije uporabe vatrenog oružja, policijski službenici dužni su da na to upozore osobu prema kojoj ga namjeravaju uporabiti.

(2) Pod upozorenjem za uporabu vatrenog oružja smatra se verbalno upozorenje kao i rukovanje oružjem sve dok isto nije uporabljeno sukladno sa stavkom 1. članka 18. ovog pravilnika.

(3) Policijski službenik će dati dovoljno vremena da se upozorenje posluša izuzev ako bi to, u datoj situaciji, uzrokovalo rizik za službenika ili prijetnju ozbiljnom povredom ili smrću drugih i ako okolnosti diktiraju potrebu za neodložnom akcijom radi zaštite života policijskog službenika ili druge osobe.


(4) Policijski službenik neće ispaljivati metke upozorenja.

Članak 20. Zaštita života ljudi

(1) Radi zaštite života ljudi, u smislu članka 17. stavka 1. točka 1. ovog pravilnika, policijski službenik može uporabiti vatreno oružje ako se život jedne ili više osoba nalazi u neposrednoj opasnosti od druge osobe, a u cilju da se odbije ili spriječi započeti protivpravni napad.

(2) Život ljudi nalazi se u neposrednoj opasnosti ako je osoba napadnuta na takav način ili takvim sredstvima koja predstavljaju neposrednu opasnost po njegov život (oružjem, opasnim oruđem i slično) ili ako je tjelesna snaga napadača takva ili broj napadača toliki da se život napadnutog ne može odbraniti bez uporabe vatrenog oružja.

KAZNENI ZAKON BIH (Službeni glasnik BiH broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10)

Nužna obrana

Članak 24.(1) Nije kazneno djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj obrani. (2) Nužna je ona obrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili drugog odbije

istovremeni ili izravno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu. (3) Učinitelj koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje

učinio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi od kazne.


4. Na državnom području druge ugovorne stranke rabiti opremu koja je potrebna za provedbu mjera prema Sporazumu i njezina je uporaba sukladna unutarnjem zakonodavstvu te ugovorne stranke

Zaštita podataka

Policijski službenici koji provode mješovite ophodnje moraju biti upoznati s uvjetima zaštite osobnih podataka, obrade podataka prikupljenih na državnom području druge ugovorne stranke, naknade štete radi kršenja zaštite podataka i odredbi glede tajnosti sukladno Sporazumu.

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u nadzoru državne granice

IV. ZAŠTITA PODATAKA

Članak 19.ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Tijela nadležna za nadzor državne granice ugovornih stranaka uvažavajući načela Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka (Strasbourg, 28. siječnja 1981) i Preporuke broj R 87 (15) Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama koja uređuje zaštitu osobnih podataka u policijskom sektoru (Strasbourg, 17. rujna 1987), osiguravaju sljedeće uvjete za zaštitu osobnih podataka koje razmjenjuju u okviru suradnje:

a) tijelo nadležno za nadzor državne granice koje prima ovakve podatke smije ih upotrebljavati samo za svrhe i pod uvjetima koje određuje tijelo nadležno za nadzor državne granice koje ih je poslalo;

b) tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je primilo ovakve podatke, na zahtjev tijela nadležnog za nadzor državne granice koje je poslalo podatke, izvješćuje ga o obradi tih podataka i o rezultatima njihove obrade;

c) osobni se podaci smiju prosljeđivati samo tijelima i organizacijama koja su nadležna za područja koja su predmet suradnje prema ovom Sporazumu temeljem njihovog posebnog obrazloženja da je prosljeđivanje podataka nužno potrebno i svrhovito. Ovakvi se podaci smiju prosljeđivati drugim tijelima i organizacijama samo uz prethodnu pisanu suglasnost tijela nadležnog za nadzor državne granice koje je poslalo podatke;

d) tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je poslalo zahtijevane podatke mora osigurati točnost podataka. Ako bi se pokazalo da su proslijeđeni podaci netočni ili podaci koji se ne smiju otkriti, o tome se odmah obavještava tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je primilo podatke, a ono odmah ispravlja netočne podatke ili uništava sve podatke koji su poslani zabunom ili bez suglasnosti;


e) na zahtjev pojedinca koji na to ima pravo, moraju mu se obrazložiti svi podaci sadržani o njemu u službenim evidencijama i njihova namjeravana obrada. Što se tiče davanja informacija o osobnim podacima, primjenjuje se unutarnje zakonodavstvo države tijela nadležnog za nadzor državne granice koje je poslalo podatke;

f) tijelo nadležno za nadzor državne granice, koje je poslalo podatke u skladu sa svojim unutarnjim zakonodavstvom, pri tome određuje također i važeće uvjete za njihovo brisanje. Bez obzira na ovo potrebno je izbrisati sve podatke koji se odnose na neku osobu kad više nisu potrebni. Tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je poslalo podatke mora biti obaviješteno o brisanju i razlozima za to. U svakom slučaju, svi primljeni osobni podaci uništavaju se odmah nakon prestanka ovog Sporazuma;

g) tijela nadležna za nadzor državne granice dužna su voditi evidenciju o slanju, prijemu i brisanju osobnih podataka;

h) tijela nadležna za nadzor državne granice moraju osigurati učinkovitu zaštitu osobnih podataka i ne smiju te podatke mijenjati ili objavljivati.

Članak 20.OBRADA PODATAKA PRIKUPLJENIH NA DRŽAVNOM PODRUČJU DRUGE UGOVORNE

STRANKE1. Odredbe ovog poglavlja vrijede i za podatke koji su prikupljeni tijekom prekograničnog

djelovanja na državnom području druge ugovorne stranke sukladno ovom Sporazumu. Ove podatke ugovorna stranka evidentira u svojim evidencijama i šalje ih ugovornoj stranci na čijem su državnom području bili prikupljeni.

2. Službene osobe koje djeluju na državnom području druge ugovorne stranke nemaju neposredni pristup osobnim podacima koje obrađuje druga ugovorna stranka.

Članak 21.NAKNADA ŠTETE RADI KRŠENJA ZAŠTITE PODATAKA

Ako je pojedinac zbog razmjene podataka prema ovom Sporazumu protupravno oštećen, za naknadu štete je odgovorno tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je primilo podatke, u skladu sa svojim unutarnjim zakonodavstvom. U odnosu na oštećenog odgovornost se ne može prenijeti na tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je poslalo podatke. Ako tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je primilo podatke naknadi štetu koja je nastala nepravilnim slanjem podataka, tijelo nadležno za nadzor državne granice koje je poslalo podatke vratit će sredstva u visini isplaćene naknade za štetu.

Članak 22.ODREDBE U POGLEDU TAJNOSTI

1. Ugovorne stranke jamče tajnost svih poslanih podataka koje su označile kao tajne u skladu sa svojim unutarnjim zakonodavstvom.

2. Slanje podataka i opreme u skladu s ovim Sporazumom moguće je proslijediti trećoj državi samo uz pisanu suglasnost tijela nadležnog za nadzor državne granice ugovorne stranke koje je poslalo podatke.


Službeni tranzit

Policijski službenici koji provode mješovite ophodnje moraju biti upoznati s uvjetima službenog tranzita kao i o putnim pravcima koji su određeni za službeni tranzit.

Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Granične policije o službenom tranzitu preko državnog područja druge ugovorne stranke u svrhu postupanja na vlastitom državnom području

Članak 7. Cestovne relacije u Republici Hrvatskoj

Osobe u službenim vozilima Granične policije Bosne i Hercegovine mogu bez najave upotrebljavati sljedeće cestovne relacije na državnom području Republike Hrvatske:

1. Cesta od graničnog prijelaza Podprolog, polje Rastok do MGP Orahovlje u dužini približno 6.400 metara (TU Jug/PU splitsko-dalmatinska),

2. Cesta od graničnog prijelaza Doljani-Metković, Metković do graničnog prijelaza Unka-Unka u dužini približno 2.100 metara (TU Jug/PU dubrovačko- neretvanska),

3. Cesta od graničnog prijelaza Gabela-Gabela Polje 1, Metković, (ulica Marka Marulića), granični prijelaz Gabela Polje 2, Vid, Prud, do mjesta Crnići u dužini približno 7.400 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

4. Cesta od graničnog prijelaza Gabela-Gabela Polje 1, Metković, (ulica Marka Marulića), granični prijelaz Gabela Polje 2, Vid, Prud do graničnog prijelaza Prud-Bijača u dužini približno 7.400 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

5. Cesta od graničnog prijelaza Gabela-Gabela Polje 1, Metković, do graničnog prijelaza Unka-Unka u dužini približno 2.400 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

6. Cesta od graničnog prijelaza Doljani-Metković, Metković, Opuzen, Klek do graničnog prijelaza Klek-Neum I u dužini približno 30.000 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

7. Cesta od graničnog prijelaza Duži-Imotica, ŽC 6.228, Rudine, Lisac, Čepikuće do graničnog prijelaza Čepikuće-Trebimlja u dužini približno 20.000 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

8. Cesta od graničnog prijelaza Trebimlja-Čepikuće, Čepikuće, Mravinica, do graničnog prijelaza Slano-Orahov Dol u dužini približno 16.000 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

9. Cesta od graničnog prijelaza Bosansko Grahovo-Strmica, Knin, Kijevo do mjesta Uništa u dužini približno 55.000 metara (TU Zapad/PU šibensko-kninska),


10. Cesta od graničnog prijelaza Kaldrma-Lička Kaldrma, Kruškovača, Bosanski Osredci u dužini približno 10.600 metara (TU Zapad/PU zadarska),

11. Cesta od mjesta Begluci, Krčki most do mjesta Martin Brod u dužini približno 4.300 metara (TU Zapad/PU zadarska),

12. Cesta od graničnog prijelaza Drinovačko Brdo, Slivno, Mijaci, Jabuka u dužini približno 8.000 metara (TU Zapad/PU splitsko- dalmatinska),

13. Cesta od graničnog prijelaza Drinovačko Brdo, Slivno, Nogale, Opačci u dužini približno 3.000 metara (TU Zapad/PU splitsko- dalmatinska),

14. Cesta od mjesta Galići(BiH), Galići (RH), Kadim u dužini približno 1.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

15. Cesta Prisika, Aržano, do graničnog prijelaza za pogranični promet Mala Vinica-Aržano u dužini približno 5.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

16. Cesta Prisika, Aržano, Dvorine, do graničnog prijelaza za pogranični promet Subašići-Dvorine u dužini približno 12.000 metara (TU Zapad/PU splitsko–dalmatinska),

17. Cesta od graničnog prijelaza Gorica, Vinjani Donji, Vinjani Gornji do mjesta Osoje u dužini približno 15.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

18. Cesta od graničnog prijelaza Osoje, Vinjani Gornji, Vidoši, do mjesta Topala u dužini približno od 3.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

19. Cesta od graničnog prijelaza Podbila, Ričice, Cere do mjesta Podbila u dužini približno 3.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska).

Članak 8. Cestovne relacije u Bosni i Hercegovini

Osobe u službenim vozilima policije Republike Hrvatske mogu bez najave upotrebljavati sljedeće cestovne relacije na državnom području Bosne i Hercegovine:

1. Cesta Staro Selo Topusko (zaseok Mađarci) – Kota 257 (kolo straže) u dužini približno 500 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

2. Cesta Veliki Obljaj (zaseok Vujaklije) – Mali Obljaj (zaseok Presoka) u dužini približno 300 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

3. Cesta Bosanski Osredci (zaseok Rađenovići) – most na potoku Bulino Vrelo – Begluci u dužini približno 2.200 metara (PU zadarska/TU Zapad),

4. Cesta Kruškovače – željeznička postaja Bosanski Osredci – Krčko Brdo (zaseoci Đilasi i Miljuši) u dužini približno 4.300 metara (PU zadarska/TU Zapad),

5. Cesta Kruškovače – željeznička postaja Bosanski Osredci – Begluci u dužini približno 4.100 metara (PU zadarska/TU Zapad),

6. Cesta od graničnog prijelaza Prud-Bijača, Hardomilje, Teskera, Crveni Grm do graničnog prijelaza Crveni Grm-Mali Prolog u dužini približno 15.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

7. Cesta od graničnog prijelaza Klek-Neum I, Neum, Radež do graničnog prijelaza Radež-Vukov Klanac u dužini približno 8.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

8. Cesta od graničnog prijelaza Imotica-Duži, Vranjevo selo, Radež do graničnog prijelaza Radež-Vukov Klanac u dužini približno 7.200 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),


9. Cesta od graničnog prijelaza Gornji Brgat-Ivanica do zaseoka Šumet u dužini približno 2.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

10. Cesta od graničnog prijelaza Gornji Brgat-Ivanica, Uskoplje, Zaplanik, Vukovići, Kalađurđevići do mjesta Osojnik u dužini približno 10.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

11. Cesta od graničnog prijelaza Gornji Brgat-Ivanica, Glavska do mjesta Jasenice u dužini približno 10.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug).

Članak 9. Ceste koje višekratno prelaze državno područje

Na cestama koje prolaze područjem obiju država i više puta prelaze državnu granicu, službenim vozilima obiju ugovornih stranaka mogu se bez najave koristiti sljedeće cestovne relacije:

1. Cesta od graničnog prijelaza Bosansko Grahovo, Strmica, Donji Tiškovac u dužini oko 10000 metara (PU šibensko-kninska/TU Zapad),

2. Cesta od graničnog prijelaza Izačić, Abdića brdo, Željava, do mjesta Baljevac u dužini oko 4000 metara (PU ličko-senjska/TU Zapad),

3. Cesta Lička Kaldrma – Drenovac u dužini približno 12.500 metara (PU zadarska/TU Zapad),

4. Poljski put Kamenik – Živkovići u dužini približno 500 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

5. Poljski put Makarovača – Kruška u dužini približno 150 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

6. Poljski put Čičići – Čordašica u dužini približno 2.000 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad).


Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pograničnom prometu

Članak 7.Pogranična propusnica

1. Pogranična propusnica, pod uvjetima pograničnog režima, omogućuje njezinom nositelju prelazak zajedničke državne granice radi ulaska u pogranično područje druge stranke Sporazuma i povratka iz njezinoga pograničnog područja, ili boravka u pograničnom području druge stranke Sporazuma u razdoblju predviđenom ovim Sporazumom.

2. Pravo na pograničnu propusnicu imaju stanovnici pograničnog područja koji imaju ekonomsku, socijalnu, obiteljsku ili drugu opravdanu poveznicu s pograničnim područjem druge stranke Sporazuma.

3. Pogranična propusnica izdaje se na neposredni osobni zahtjev koji se podnosi na obrascu čiji je sadržaj utvrđen u Dodatku D ovoga Sporazuma. Pored tog obrasca, uz zahtjev za izdavanje pogranične propusnice obvezno je priložiti i sljedeće dokumente:a) valjanu putnu ispravu;b) dvije fotografije;c) dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redoviti prelazak zajedničke

državne granice pod uvjetima pograničnog režima, odnosno poveznice navedene u stavku 2., i koji nije stariji više od šest (6) mjeseci, računajući od datuma podnošenja zahtjeva;

d) dokument kojim se može dokazati boravište u pograničnom području, kako je određeno ovim Sporazumom odnosno u Dodatku A i B, u trajanju od najkraće jedne (1) godine i koji nije stariji više od šest (6) mjeseci računajući od datuma podnošenja zahtjeva. Nadležna tijela stranaka Sporazuma razmijenit će obavijesti o dokumentima na temelju kojih se, sukladno njihovom zakonodavstvu, može dokazati boravište u pograničnom području.

4. Obveza iz stavka 3.d) ovoga članka ne odnosi se na supružnike osoba koje imaju boravište u pograničnom području najkraće jednu (1) godinu, njihovu djecu koja nisu napunila osamnaest (18) godina starosti (uključujući i posvojenu djecu), djecu supružnika koja nisu napunila osamnaest (18) godina starosti (uključujući i posvojenu djecu), te na osobe koje imaju boravište u pograničnom području kraće od jedne (1) godine na lokaciji koja se nalazi u neposrednoj blizini zajedničke državne granice, na specifičnom zemljopisnom položaju i gdje postoji opravdana potreba čestog prelaženja zajedničke državne granice.

Sporazum o pograničnom prometu

Policijski službenici koji provode mješovite ophodnje moraju biti upoznati s odredbama provedbe Sporazuma o pograničnom prometu, posebice o naseljenim mjestima koje obuhvaća Sporazum, prijelaznim mjestima po Sporazumu te o dokumentima koji se izdaju temeljem Sporazuma, a nositeljima omogućuju prelazak državne granice izvan mjesta graničnih prijelaza.


5. U postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje pogranične propusnice maloljetnike do 16 godina zastupat će njihovi roditelji, a maloljetnike bez zakonskih zastupnika, kao i osobe lišene poslovne sposobnosti po pravomoćnoj sudskoj odluci, zastupat će staratelji određeni sudskom odlukom.

Završne odredbe

Ovaj Priručnik primjenjuje se sukladno odredbama Sporazuma i navedenih protokola.

Priručnik se koristi sukladno schengenskim katalozima i priručnicima koji uređuju nadzor vanjskih granica, policijsku suradnju i prekogranične operacije.

P R i l O Z i


1

Obrazac 1. BiH-hrv. verzija

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO SIGURNOSTI

GRANIČNA POLICIJA

TERENSKI URED__________________ POSTROJBA GRANIČNE POLICIJE_________________________

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO POLICIJE

POLICIJSKA UPRAVA ________________ POLICIJSKA POSTAJA ________________

Broj:_________________________ Datum:______________________

RADNI NALOG

MJEŠOVITE OPHODNJE

Vođa ophodnje:

_________________________

Policijski službenik:

_________________________

Gostujući pol. službenik:

_____________________________

Određujem da dana ________________od_______do ________, navedeni policijski službenici s vozilom ___________ reg. pločica_____________ i opremom: ______________________________________________________________________________________________________________________________________ obave sljedeće zadaće:

__________________________________________________________________________

____________________________________________________________

__________________________________________________________________________

____________________________________________________________

___________________________________________________________________

Potpis:

________________________

(Zapovjednik)


2

IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM ZADAĆAMA

Sat Opis poslova Realizacija

Potpis:

__________________________ (Vođa ophodnje)

__________________________

(Policijski službenik)

Potpis:

________________________________

(Gostujući pol. službenik)

Kontrolirao:

_____________________________

(Zapovjednik)


3

Obrazac 2. BiH-srp./hrv. verzija za čl. 8.

БOСНA И ХEРЦEГOВИНA МИНИСTAРСTВO БEЗБJEДНOСTИ

ГРAНИЧНA ПOЛИЦИJA

TEРEНСКA КAНЦEЛAРИJA__________________ JEДИНИЦA ГРAНИЧНE ПOЛИЦИJE________________________

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO POLICIJE

POLICIJSKA UPRAVA ________________ POLICIJSKA POSTAJA ________________

Брoj/Broj:___________________________ Дaтум/Datum:_______________________

РAДНИ НAЛOГ МJEШOВИTE ПATРOЛE RADNI NALOG MJEŠOVITE OPHODNJE

(члан 8. Протокола/članak 8. Protokola)

Вoђa пaтрoлe/Vođa ophodnje:

_________________________

Vođa ophodnje/Вoђa пaтрoлe:

_____________________________

Пoлициjски службeник/Policijski službenik:

_________________________

Policijski službenik/Пoлициjски службeник:

_____________________________

Oдрeђуjeм дa дaнa/Određujem da dana ________________oд/od_______дo/do ________, нaвeдeни пoлициjски службeници с вoзилoм/navedeni policijski službenici s vozilom ___________ рeг. oзнaкa/reg. oznaka_____________ и oпрeмoм/i opremom: ______________________________________________________________________________________________________________________________________________ oбaвe слeдeћe зaдaткe/obave sljedeće zadaće:

__________________________________________________________________________

____________________________________________________________

__________________________________________________________________________

____________________________________________________________

___________________________________________________________________

Пoтпис/Potpis:

_________________________________ (Кoмaндир jeдиницe/Komandir jedinice)


ИЗВJEШTAJ O OБAВЉEНИМ ЗAДAЦIМA IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM ZADAĆAMA

Сaт/Sat Oпис пoслoвa/Opis poslova Рeaлизaциja

Realizacija

Пoтпис/Potpis:

__________________________ (Вoђa пaтрoлe/Vođa ophodnje)

__________________________ (Пoлициjски службeник/Policijski službenik)

Potpis/Пoтпис:

_______________________________ (Vođa ophodnje/ Вoђa пaтрoлe)

________________________________

(Policijski službenik/Пoлициjски службeник)

Кoнтрoлирao/Kontrolirao:

_________________________________ (Кoмaндир jeдиницe/Komandir jedinice)


SporazumizmeđuBosneiHercegovineiRepublikeHrvatskeopograničnomprometu

DODATAK C

PRIJELAZNA MJESTA NA ZAJEDNIČKOJ DRŽAVNOJ GRANICI IZMEĐU BOSNE I

HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE Redni broj: Naziv prijelaznog mjesta

1. Pašin Potok (Neralić, k.br. 173b) - Izvor Svetinja 2. Pašin Potok (Jukić, k.br. 173) - Perakov most 3. Pašin Potok (Samardžija, k.br. 172) - Šmrekovac 4. Pašin Potok (Jurčević) - Jurčevića most 5. Hrvatska Šiljkovača (Mušić) - Donji Stipetići I 6. Hrvatska Šiljkovača (Bogović) - Donji Stipetići II 7. Hrvatska Šiljkovača (Medved) - Donji Stipetići III 8. Đurin Potok (Barić 2) - Rašetin zid I 9. Đurin Potok (Barić) - Rašetin zid II 10. Đurin Potok (Plivelić) - Katići 11. Đurin Potok (Jukić) - Hrastova kosa 12. Komesarac (Čović) - Johovica (Komesarac) 13. Komesarac (Murić) - Jažve 14. Bogovolja (Ferid Jašarević) - Šturlić (Kordun) 15. Bogovolja (Hasanbegović) - Šturlić (Kordun I) 16. Kruškovače - Bosanski Osredci I 17. Begluci (Đilasi, Miljuši) - Bosanski Osredci II 18. Begluci (Pilipovići, Rodici) - Bosanski Osredci III 19. Begluci (Gornji i Donji Kraj) - Bosanski Osredci IV 20. Begluci - Veliki Cvijetnić 21. Ličko Dugo Polje 1 -Trubar 22. Lička Kaldrma Strmica - Kaldrma 23. Strmica 1 - Okruglica 24. Dinara (Radin Do) - Risovac 25. Kijevo - Uništa 26. Podjaram - Babici I 27. Dvorine - Babići II 28. Vukovići - Podzavelim 29. Ričice - Podbila/Zavelim 30. Mali Galići - Kadim 31. Mali Galići (most) - Veliki Galići I 32. Galići - Barišića Polje I 33. Nenadići - Vinjani I 34. Vicani - Vinjani II 35. Vidoši - Crnogorci 36. Kutleše - Mitri 37. Kutleše (lokva) - Osoje I 38. Bušića Progon I - Oštruljevine 39. Otok - Grizeljevac 40. Biočića Most - Zmijina Gomila I 41. Ljubičica Most - Zmijina Gomila II 42. Ljubičica Most I - Rakitovac 43. Mijaca - Jabuka 44. Kašće - Donje Kašće 45. Veliki Prolog - Prolog 46. Ulica Marka Marulića (Metković) - Gabela 47. Imotica I - Duži 48. Trnovica - Drijen 49. Osojnik - Kalađurđevići i Grebci 50. Burumi – Tolisa


SporazumizmeđuBosneiHercegovineiRepublikeHrvatske

opograničnomprometu

DODATAK F

Dozvola za jednokratni prijelaz zajedničke državne granice izdana sukladno članku 11. Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

o pograničnom prometu

______________________________ __________________________________ Nadležno tijelo Granični prijelaz za pogranični promet ____________________ Broj dozvole _______________________________________ Ime i prezime _______________________________________ Datum i mjesto rođenja _______________________________________ Boravište _______________________________________ Nositelj putne isprave (vrsta i broj) smije prijeći zajedničku državnu granicu na graničnom prijelazu za pogranični promet ______________________________ radi ____________________________________ (granični prijelaz) (navesti razloge) ________________________________________________________________________ i smije ostati u pograničnom području Republike Hrvatske / Bosne i Hercegovine do ___________________________ Prilikom povratka nositelj se mora vratiti preko istog graničnog prijelaza i pri prelasku zajedničke državne granice predati dozvolu nadležnom tijelu. Ukoliko se nositelj ne vrati u predviđenom roku, ili se kreće izvan pograničnog područja Republike Hrvatske / Bosne i Hercegovine, bit će podvrgnut prekršajnoj odgovornosti kako je određeno u zakonodavstvu Republike Hrvatske / Bosne i Hercegovine. ____________________________________ ________________________ Mjesto i datum izdavanja Službena osoba _________________________________________________________ Žigovi o ulasku odnosno izlasku

Documents

PRIRUČNIK REPUBLIKE HRVATSKE - bih.iom.int · U mješovite ophodnje se mogu uključiti i policijski službenici vodiči službenih policijskih pasa. Vođa mješovite ophodnje je