PRIRUČNIK REPUBLIKE HRVATSKE - bih.iom.int · U mješovite patrole mogu se uključiti i policijski službenici vodiči službenih policijskih pasa. Vođa mješovite patrole je policijski

PRIRUČNIK

ZA PROVOĐENJE MJEŠOVITIH PATROLA UZ ZAJEDNIČKU DRŽAVNU

GRANICU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE

Priručnik za provođenje mješovitih patrola uz zajedničku državnu granicu BiH i Republike Hrvatske 5

Uvod

Priručnik za provođenje mješovitih patrola uz zajedničku državnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Priručnik) sastavljen je s ciljem da se provede član 10. Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o saradnji u nadzoru državne granice, potpisanog 29. marta 2007. godine u Sarajevu (u nastavku: Sporazum) i Protokola o provođenju mješovitih patrola uz zajedničku državnu granicu (u daljnjem tekstu: Protokol).

Priručnik je izrađen kroz Projekat „Izgradnja kapaciteta pripadnika policijskih snaga u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za obavljanje zajedničkih patrola“.

Svrha Priručnika

Priručnik je namijenjen policijskim službenicima koji u djelokrugu svoga rada organiziraju i provode mješovite patrole uz zajedničku državnu granicu.

Nadležni organi za provođenje Protokola

Nadležni organi za provođenje mješovitih patrola su:

U Republici Hrvatskoj:

33 Ministarstvo unutrašnjih poslova, Direkcija policije, Uprava za granicu – na državnom nivou,33 policijske uprave vukovarsko-sremska, brodsko-posavska, sisačko-moslavačka, karlovačka,

ličko-senjska, zadarska, šibensko-kninska, splitsko-dalmatinska i dubrovačko-neretvanska – na regionalnom nivou i

33 policijske stanice uz zajedničku državnu granicu – na lokalnom nivou.

U Bosni i Hercegovini:

33 Ministarstvo sigurnosti, Granična policija – na državnom nivou, 33 Terenski uredi Jug, Zapad, Sjeverozapad i Sjeveroistok - na regionalnom nivou i33 jedinice Granične policije uz zajedničku državnu granicu – na lokalnom nivou.

Izgradnja kapaciteta pripadnika policijskih snaga u BiH i Republici Hrvatskoj za obavljanje mješovitih patrola6

Zadaci nadležnih organa

33 određuju strategiju i dinamiku uspostavljanja, te početak i završetak provođenja mješovitih patrola uz zajedničku državnu granicu,

33 daju saglasnost na plan nadležnih organa na regionalnom nivou o provođenju mješovitih patrola,

33 daju saglasnost za uključenje službenika drugih organa državne uprave u provođenju mješovitih patrola,

33 usklađuju provođenje mješovitih patrola na području više nadležnih organa na regionalnom nivou, ukoliko ima potrebe za takvim radom,

33 donose zajednički program stručnog osposobljavanja za policijske službenike koji učestvuju u provođenju mješovitih patrola,

33 obavljaju nadzorno-usmjerivačku djelatnost nad provođenjem mješovitih patrola, zajedno ili samostalno,

33 provode godišnju analizu aktivnosti mješovitih patrola.

Zadaci nadležnih organa na regionalnom nivou

33 zajednički donose plan o provođenju mješovitih patrola za područje koje je pod njihovom teritorijalnom nadležnošću,

33 daju saglasnost na provedbeni plan nadležnih organa na lokalnom nivou o provođenju mješovitih patrola,

33 obavljaju nadzorno-usmjerivačku djelatnost nad provođenjem mješovitih patrola, zajedno ili samostalno,

33 provode tromjesečnu analizu aktivnosti mješovitih patrola.

Zadaci nadležnih organa na lokalnom nivou

33 zajednički donose provedbeni plan o provođenju mješovitih patrola za područje koje je pod njihovom teritorijalnom nadležnošću,

33 usklađuju i provode rad mješovitih patrola,33 provode mjesečnu analizu aktivnosti mješovitih patrola.

Zadaci policijskih službenika u mješovitim patrolama

Mješovite patrole imaju naročito sljedeće zadatke:33 zaštita zajedničke državne granice i održavanje povoljnog stanja sigurnosti,33 sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela, prekršaja i povreda državne granice, te otkrivanje i


pronalazak njihovih počinitelja,33 razmjena informacija, iskustava i saznanja o stanju sigurnosti na zajedničkoj državnoj granici.

Područje djelovanja mješovitih patrola

Mješovite patrole djeluju neposredno uz zajedničku državnu granicu, a najdalje na udaljenosti do deset kilometara od granične linije prema unutrašnjosti državnog područja.

Način rada

Mješovite patrole se provode kao pješačke patrole ili patrole uz korištenje svih vrsta policijskih prevoznih sredstava.

Sastav mješovitih patrola

U pravilu mješovitu patrolu čine najmanje dva domaća i jedan gostujući policijski službenik.

U mješovite patrole mogu se uključiti i policijski službenici vodiči službenih policijskih pasa.

Vođa mješovite patrole je policijski službenik nadležnog organa na lokalnom nivou na čijem se području obavlja mješovita patrola, koji rukovodi patrolom te je odgovoran za njeno stručno i djelotvorno provođenje i izvještavanje.

Međutim, u slučajevima kada granična linija prolazi naseljenim mjestom ili rijekom, mješovite patrole u jednoj smjeni se mogu provoditi na području obje ugovorne stranke.U tom slučaju mješovitu patrolu čini jednak broj policijskih službenika iz obje države, a vođa mješovite patrole je policijski službenik nadležnog organa na lokalnom nivou na čijem se području mješovita patrola trenutno obavlja.

Obuka

U mješovite patrole se upućuju policijski službenici koji su, u skladu s članom 12. Protokola, prošli zajednički program osposobljavanja.


Radni nalog

Mješovite patrole se određuju radnim nalogom nadležnog organa na lokalnom nivou na čijem se području provodi patrola. Radni nalog ispunjava se na jedinstvenom obrascu br. 1, koji je sastavni dio Protokola.

Policijskom službeniku druge ugovorne stranke se nakon završetka provođenja mješovite patrole uručuje kopija primjerka radnog naloga s popunjenim izvještajem.

Odstupanje od radnog naloga

O prostornom ili vremenskom odstupanju od radnog naloga može odlučiti vođa patrole, uz obavještenje nadležnom organu na lokalnom nivou. U izvještaj o obavljenim zadacima mješovite patrole potrebno je upisati činjenično stanje.

Otprema službe

Dnevnu otpremu mješovite patrole na rad obavlja rukovodilac nadležnog organa na lokalnom nivou, s čijeg se područja započinje provoditi mješovita patrola.

Gostujući policijski službenik u službu se upućuje u uniformi, s ličnim službenim kratkim oružje, propisanom opremom i sredstvima veze.

Rukovodioci nadležnih organa se mogu, kada za to postoje opravdane operativne potrebe, dogovoriti da mješovite patrole obavljaju i u civilnoj odjeći.

Upućivanje na rad

Prelazak državne granice u vrijeme odlaska na rad u mješovitu patrolu na područje druge ugovorne stranke u pravilu se obavlja preko službeno određenog graničnog prelaza.

Gostujući policijski službenik može, uz prethodnu saglasnost na regionalnom nivou, preći državnu granicu i na drugom dogovorenom mjestu u slučajevima kad dolazak do mjesta otpreme mješovite patrole preko službeno određenog graničnog prelaza iziskuje veće troškove putovanja.


Postupanje

Policijski službenici u mješovitoj patroli postupaju u okviru ovlaštenja koja su utvrđena Sporazumom, dok daljnji postupak preuzima nadležni organ na lokalnom nivou na čijem se području obavlja patrola.

Gostujući policijski službenik pri provođenju mješovitih patrola, u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom ugovorne stranke na čijem se državnom području preduzimaju mjere, ovlašten je:

1. Utvrditi identitet lica

ZAKONSKA OSNOVA REPUBLIKE HRVATSKEZAKON O POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLAŠĆENJIMA (NN 76/2009)

Provjera i utvrđivanje identiteta lica i predmeta

Član 30.(1) Policijski službenik provjerava identitet lica:

1. koje treba uhvatiti, dovesti, zadržati ili uputiti nadležnim organima državne vlasti,2. od kojeg prijeti opasnost za druga lica ili imovinu,3. nad kojim se obavlja pregled, uviđaj ili pretraga, ili se preduzimaju druge zakonom

propisane radnje,4. koje se zatekne u tuđoj kući, objektu i drugim prostorima ili u prevoznom sredstvu u kojem

se obavlja pregled, uviđaj ili pretraga, ako je provjera identiteta potrebna,5. koje se zatekne u prostoru ili u objektu na kojem je privremeno ograničena sloboda

kretanja, ako je provjera identiteta potrebna,6. koje prijavljuje počinjenje krivičnog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili

prekršaja ili počinitelje tih djela, odnosno daje obavještenja o tim djelima,7. za koje postoje osnove sumnje da je počinitelj krivičnog djela za koje se progoni po

službenoj dužnosti ili prekršaja ili da je lice za kojim se traga,8. koje se zatekne na mjestu počinjenja krivičnog djela za koje se progoni po službenoj

dužnosti ili prekršaja,9. za koje je iz bezbjednosnih razloga neophodno utvrditi identitet,10. koje bez opravdanog razloga prikuplja podatke o štićenom licu, objektu ili prostoru u kojem

se štićeno lice nalazi,11. na zahtjev službenih lica, organa državne uprave te pravnog ili fizičkog lica u slučajevima

da postoje okolnosti iz tačke 1–10. ovog stava, ili ako je vjerovatno da je to lice povrijedilo njihovo pravo.

(2) Policijski službenik je dužan upoznati lice s razlogom provjere njegovog identiteta, osim ako drukčije nije propisano zakonom.


Član 31.(1) Provjera identiteta lica iz člana 30. ovog zakona provodi se uvidom u njegovu ličnu kartu ili

uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom.(2) Iznimno od stava 1. ovog člana, provjera identiteta može biti provedena na osnovu iskaza lica

čiji je identitet provjeren.

Član 32.(1) Policijski službenik može prikriveno provjeriti identitet lica za koje postoje osnove sumnje da bi

moglo biti počinitelj krivičnog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.(2) Provjera identiteta iz stava 1. ovog člana obavlja se posmatranjem, praćenjem, prikupljanjem

obavještenja, prikupljanjem obavještenja uz prikrivanje svrhe prikupljanja, prikrivanjem svojstva policijskog službenika i primjenom mjera tehničkog snimanja.

(3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, mjere pratnje i tehničkog snimanja iz stava 2. ovog člana mogu trajati neprekidno najduže dvadeset i četiri sata. Ako se radi o provjeri identiteta osumnjičenika za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od najmanje dvanaest godina, te mjere mogu trajati četrdeset i osam sati.

Član 33.(1) Utvrđivanje identiteta preduzima se prema licu:

1. koje ne posjeduje ispravu iz člana 31. stav 1. ovog zakona ili se sumnja u vjerodostojnost te isprave,

2. koje je sumnjivo da je učestvovalo u krivičnom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.

(2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, utvrđivanje identiteta se provodi primjenom naučnih metoda i sredstava (biometrija i druge metode).

(3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, s ciljem da se utvrdi identitet lica policija je ovlaštena objaviti crtež, snimku ili opis lica.

(4) Kad okolnosti nalažu, policija je ovlaštena objaviti fotografiju nestalog lica, te lica koje o sebi ne može ili ne želi dati istinite podatke i fotografiju mrtvog tijela nepoznatog lica.

Član 34.(1) Policijski službenik može uskratiti obavještenje o stvarnom razlogu provjere identiteta i o svom

svojstvu, kad prikuplja obavještenja o krivičnom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja provjere.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, policijski službenik može to svojstvo prikrivati upotrebom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima.

Član 35.(1) Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta provodi se smislenom primjenom člana 30–33.

ovog zakona, kada je potrebno da se u postupku utvrde obilježje i svojstva predmeta kao i da se utvrdi odnos između lica ili događaja i predmeta.

(2) Policija je ovlaštena javno objaviti fotografiju, crtež, snimak ili opis predmeta, ako je to važno za uspješno vođenje postupka utvrđivanja identiteta predmeta.


ZAKONSKA OSNOVA BOSNE I HERCEGOVINEZAKON O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA BiH (Službeni glasnik BiH broj 27/04; 63/04; 5/06; 33/06; 58/06; 15/08; 63/08; 35/09 i 07/12)

Provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari

Član 11.Ovlaštenje provjere identiteta lica

(1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši provjeru identiteta lica: 1. koje predstavlja prijetnju drugom licu ili javnom redu ili bezbjednosti koja zahtijeva

policijsku akciju; 2. koje se pregledava ili protiv kojeg su preduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom; 3. koje je zatečeno u objektu ili drugim prostorijama, ili u vozilu koje se pregledava, ukoliko je

provjera identiteta neophodna; 4. koje je zatečeno na području ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno

ograničena, ukoliko je provjera identiteta neophodna; 5. koje načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je počinitelj krivičnog djela, prekršaja

ili drugog zabranjenog ponašanja, ili da ga namjerava počiniti, ili koje svojom fizičkom pojavom liči na lice za kojim se traga;

6. koje je zatečeno na mjestu gdje je iz bezbjednosnih razloga neophodno utvrditi identitet lica ili grupe lica.

(2) Policijski službenik će lice obavijestiti o razlozima zbog kojih je potrebna provjera njegovog identiteta.

Član 12.Načini provjere identiteta

(1) Provjera identiteta lica vrši se uvidom u njegovu ličnu kartu ili koji drugi javni dokument koji sadrži njegovu fotografiju i njegov potpis.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, provjera identiteta može se izvršiti i na osnovu izjave drugog lica čiji je identitet utvrđen.

(3) Kada je neophodno, provjera identiteta može uključivati i provjeru boravišta ili prebivališta.

Član 13.Ovlaštenje utvrđivanja identiteta

(1) Ovlaštenje utvrđivanja identiteta primjenjuje se prema licu koje ne posjeduje dokument iz člana 12. stav 1. ovog zakona, ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost tog dokumenta. Identitet se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike.

(2) U cilju utvrđivanja identiteta lica, policijski organ ovlašten je da javno objavi fotorobot, crtež, snimak ili opis tog lica.

(3) Ako ne postoji mogućnost utvrđivanja identiteta na drugi način, policijski organ ovlašten je da objavi fotografiju lica koje nije sposobno dati svoje lične podatke ili leša nepoznatog lica.


Član 14.Identifikacija predmeta

(1) Ovlaštenje provjere i utvrđivanja identiteta predmeta primjenjuje se kada je neophodno utvrditi karakteristike i specifične osobine tog predmeta, kao i odnos nekog lica ili događaja prema tom predmetu.

(2) Policijski organ ovlašten je da javno objavi sliku, crtež, snimak ili opis predmeta, ukoliko je to od značenja za uspješno provođenje postupka utvrđivanja identiteta tog predmeta.

2. Organi nadležni za nadzor državne granice moraju zaustavljati lica koja su pokušala izbjeći kontrolu

ZAKONSKA OSNOVA REPUBLIKE HRVATSKEZAKON O POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLASTIMA (NN 76/2009)

Privremeno ograničenje slobode kretanja

Član 51.(1) U zakonom propisanom slučaju privremeno se može ograničiti pristup ili kretanje u

određenom prostoru ili objektu ili zadržati lica radi:1. sprečavanja da počini krivično djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja,2. pronalaženja i hvatanja počinitelja krivičnog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti

ili prekršaja za koji je propisana kazna zatvora,3. pronalaženja i hvatanja lica za kojima se traga,4. pronalaženja tragova i predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz da je počinjeno krivično

djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj za koji je propisana kazna zatvora,5. obezbjeđenja štićenih lica, objekata ili prostora.

(2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, zadržavanje u određenom prostoru ili objektu ne smije trajati duže od ostvarenja cilja radi kojeg je ovlaštenje primijenjeno, a najduže šest sati.

(3) Privremeno ograničenje pristupa ili kretanja u određenom prostoru ili objektu ne smije trajati duže od vremena koje je potrebno da se ostvari cilj radi kojeg je ovlaštenje primijenjeno.

Član 52.(1) Ako postoji opasnosti za život ljudi ili imovinu, policijski službenik može privremeno ograničiti

pristup, kretanje ili zadržavanje u prostoru ili objektu. Ako drukčije nije propisano zakonom, ograničenje pristupa, kretanja i zadržavanja smije trajati najduže dvanaest sati.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, policijski službenik će udaljiti lica i prema okolnostima naložiti da se uklone stvari iz prostora ili objekta.

(3) Kad to dopuste okolnosti, policijski službenik će saopćiti razloge provođenja radnji iz stava 1 i 2 ovog člana.



Privremeno ograničenje slobode kretanja

Član 18.Uslovi za ograničenje kretanja

(1) Policijski službenik može privremeno ograničiti kretanje lica na određenom području ili u određenom objektu kada je to prijeko potrebno kako bi se spriječilo počinjenje krivičnih djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili kako bi se spriječilo ugrožavanje javnog reda i bezbjednosti.

(2) Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog kojeg je bilo primijenjeno, a ni u kojem slučaju ne može trajati duže od šest sati bez službenog odobrenja.

Član 19.Način potrage i ograničenja kretanja

Mjere potrage iz člana 17. ovog zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz člana 18. ovog zakona provode se kriminalističko-taktičkim radnjama (potraga, pregled određenih zgrada i prostorija, zasjeda, racija, djelimična i potpuna blokada saobraćaja i drugih površina).

3. U slučaju nužne odbrane treba upotrijebiti službeno oružje

ZAKONSKA OSNOVA REPUBLIKE HRVATSKEZAKON O POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLASTIMA (NN 76/2009)

Član 91.Policijski službenik je ovlašten da upotrijebi vatreno oružje:

1. u nužnoj odbrani,2. u krajnjoj nuždi ako bez upotrebe vatrenog oružja ne može otkloniti istovremenu ili direktnu

predstojeću neskrivljenu opasnost za vlastiti ili život drugog lica, koja se na drugi način nije mogla otkloniti,

3. ako na drugi način ne može uhvatiti lice koje je zatečeno u krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje deset godina ili lice za kojim je raspisana potraga zbog počinjenja takvog krivičnog djela,

4. ako na drugi način ne može spriječiti bijeg lica koje je osumnjičeno ili optuženo za krivično djelo iz stava 1. tačka 3. ovog člana ili lica koje je pobjeglo s izdržavanja kazne zatvora za takvo krivičnog djelo.


Član 92.(1) Prije upotrebe vatrenog oružja policijski službenik će uputiti usmenu naredbu: »Stoj, policija!«, a

zatim naredbu i upozorenje: »Stoj, pucat ću!«.(2) Policijski službenik će nakon upućenih naredbi iz stava 1. ovog člana ispaliti upozoravajući hitac

u zrak, ako se time ne stvara opasnost za sigurnost ljudi i imovine.(3) Policijski službenik neće uputiti usmenu naredbu i upozorenje iz stava 1. ovog člana ako je

ugrožen njegov život ili život drugih lica zbog vjerovatnog napada ili bi se dovelo u pitanje izvršenje službenog zadatka.

Član 93.(1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena kad dovodi u opasnost život drugih lica, osim ako je

upotreba vatrenog oružja jedino sredstvo za odbranu od napada ili otklanjanje opasnosti.(2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena protiv djeteta ili maloljetnika, osim kad je upotreba

vatrenog oružja jedini način za odbranu od napada ili za otklanjanje opasnosti.(3) Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu vatrenog oružja iz člana 91. ovog zakona, pucanje u zrak

radi upozorenja, kao i radi traženja pomoći, ne smatra se upotrebom vatrenog oružja kao sredstva prisile u smislu ovog zakona.

KRIVIčNI ZAKON (NN 125/11, 144/12)

Nužna odbrana

Član 21.Isključena je protivpravnost djela počinjenog u nužnoj odbrani.Nužna je ona odbrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istovremeni ili direktno predstojeći protivpravni napad.Počinilac koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti.Nije kriv ko prekorači granice nužne odbrane zbog izuzetno jakog straha prouzrokovanog napadom.



Član 29.Upotreba vatrenog oružja

(2) Policijski službenik može da upotrijebi vatreno oružje ako nema drugog načina da: 1. zaštiti sebe ili druge od direktno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede;

PRAVILNIK O UPOTREBI SILE (Službeni glasnik BiH broj 20/05)

IV - UPOTREBA VATRENOG ORUŽJA

Član 17. Upotreba vatrenog oružja

(1) Pri vršenju službenih poslova policijski službenici upotrijebiti će vatreno oružje samo ako drukčije ne mogu:

1. da zaštite život čovjeka; ili 2. da zaštiti svoj život ili da od sebe odbiju neposredan protivpravan napad kojim se ugrožava

njihov život; ili 3. da odbiju napad na ličnost koju obezbjeđuju; ili 4. da spriječe bjekstvo lica zatečenog u vršenju krivičnog djela integriteta države, terorizma,

ubistva, otmica ili ugrožavanje bezbjednosti leta vazduhoplova, teške krađe, razbojničke krađe, razbojništva ili silovanja; ili

5. da spriječe bjekstvo lica lišenog slobode zbog izvršenja krivičnih djela ili bjekstvo lica za kojim je izdata potjernica ili bjekstvo lica ako postoje osnovi sumnje da je to lice izvršilo krivično djelo iz tačke 4. ovog člana, ili

6. da spriječe bjekstvo lica zatečenog u vršenju ostalih krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da će upotrijebiti vatreno oružje.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana policijski službenici upotrijebiće vatreno oružje samo ako upotrebom fizičke snage, palice ili drugih sredstava prinude ili na drugi način ne mogu da obezbijede izvršenje službenog zadatka.

Član 18. Upotreba vatrenog oružja kao smrtonosne sile

(1) Pod upotrebom vatrenog oružja smatra se usmjeravanje vatrenog oružja prema licu. (2) Policijski službenik će, ako je to u datim okolnostima događaja moguće, hice usmjeriti u

nevitalne dijelove tijela.


Član 19. Upozorenje o upotrebi vatrenog oružja

(1) Prije upotrebe vatrenog oružja, policijski službenici dužni su da na to upozore lice prema kome ga namjeravaju upotrijebiti.

(2) Pod upozorenjem za upotrebu vatrenog oružja smatra se verbalno upozorenje kao i rukovanje oružjem sve dok isto nije upotrijebljeno u skladu sa stavom 1. člana 18. ovog pravilnika.

(3) Policijski službenik će dati dovoljno vremena da se upozorenje posluša izuzev ako bi to, u datoj situaciji, uzrokovalo rizik za službenika ili prijetnju ozbiljnom povredom ili smrću drugih i ako okolnosti diktiraju potrebu za neodložnom akcijom radi zaštite života policijskog službenika ili drugog lica.

(4) Ako su se ispunili uslovi za upotrebu vatrenog oružja iz član 17. stav 1. tačka 4. ovog pravilnika i lice počne da bježi, policijski sklužbenik pokušaće da ga zaustavi, uz istovremeni poziv: “Stoj, pucaću!”.

(5) Ako lice ne stane, policijski službenik će ponoviti poziv, pa ako ono ni na ponovljeni poziv ne stane, a ne postoji druga mogućnost za lišenje slobode, policijski službenik će upotrijebiti vatreno oružje.

(6) Noću, u gustoj magli, na nepreglednom terenu ili u šumi, kao i kad lice bježi prema šumi ili u pravcu objekta gdje se može sakriti, vatreno oružje može se upotrijebiti i poslije prvog poziva licu da stane.

(7) Policijski službenik neće ispaljivati metke upozorenja.

Član 20. Zaštita života ljudi

(1) Radi zaštite života ljudi, u smislu člana 17. stav 1. tačka 1. ovog pravilnika, policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako se život jednog ili više lica nalazi u neposrednoj opasnosti od drugog lica, a u cilju da se odbije ili spriječi započeti protivpravni napad.

(2) Život ljudi nalazi se u neposrednoj opasnosti ako je lice napadnuto na takav način ili takvim sredstvima koja predstavljaju neposrednu opasnost po njegov život (oružjem, opasnim oruđem i slično) ili ako je fizička snaga napadača takva ili broj napadača toliki da se život napadnutog ne može odbraniti bez upotrebe vatrenog oružja.

KRIVIčNI ZAKON BIH (Službeni glasnik BiH broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10)

Nužna odbrana

Član 24.(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani. (2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije

istovremeni ili direktno predstojeći protivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu. (3) Učinilac koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje

učinio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi od kazne.


4. Na državnom području druge ugovorne stranke upotrebljavaju opremu koja je potrebna za provođenje mjera prema Sporazumu i njena je upotreba u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom te ugovorne stranke.

Zaštita podataka

Policijski službenici koji provode mješovite patrole moraju biti upoznati s uvjetima zaštite ličnih podataka, obrade podataka prikupljenih na državnom području druge ugovorne stranke, naknade štete radi kršenja zaštite podataka i odredbi u pogledu tajnosti u skladu sa Sporazumom.

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o saradnji u nadzoru državne granice

IV. ZAŠTITA PODATAKA

Član 19.ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA

Organi nadležni za nadzor državne granice ugovornih stranaka, uvažavajući načela Konvencije za zaštitu lica u automatizirane obrade ličnih podataka (Strazbur, 28. januara 1981) i Preporuke broj R 87 (15) Odbora ministara Vijeća Evrope državama članicama koja uređuje zaštitu ličnih podataka u policijskom sektoru (Strazbur, 17. septembra 1987), obezbjeđuju sljedeće uslove za zaštitu ličnih podataka koje razmjenjuju u okviru saradnje:

a) organ nadležan za nadzor državne granice koji prima ovakve podatke smije ih upotrebljavati samo za svrhe i pod uvjetima koje određuje organ nadležan za nadzor državne granice koje ih je poslalo;

b) organ nadležan za nadzor državne granice koji je primio ovakve podatke, na zahtjev organa nadležnog za nadzor državne granice koji je poslao podatke, izvještava ga o obradi tih podataka i o rezultatima njihove obrade;

c) lični podaci smiju da se prosljeđuju samo organima i organizacijama koje su nadležne za područja koja su predmet saradnje prema ovom sporazumu na osnovu njihovog posebnog obrazloženja da je prosljeđivanje podataka nužno potrebno i svrhovito. Ovakvi podaci smiju da se prosljeđuju drugim organima i organizacijama samo uz prethodnu pisanu saglasnost organa koji je nadležan za nadzor državne granice koji je poslao podatke;

d) organ koji je nadležan za nadzor državne granice koji je poslao zahtijevane podatke mora da obezbijedi tačnost podataka. Ako bi se pokazalo da su proslijeđeni podaci netačni ili podaci koji ne smiju da se otkriju, o tome se odmah obavještava organ nadležan za nadzor


državne granice koji je primio podatke, a on odmah ispravlja netačne podatke ili uništava sve podatke koji su poslani zabunom ili bez saglasnosti;

e) na zahtjev pojedinca koji na to ima pravo, moraju da mu se obrazlože svi podaci sadržani o njemu u službenim evidencijama i njihova namjeravana obrada. Što se tiče davanja informacija o ličnim podacima, primjenjuje se unutrašnje zakonodavstvo države organa nadležnog za nadzor državne granice koji je poslao podatke;

f) organ nadležan za nadzor državne granice, koji je poslao podatke u skladu sa svojim unutrašnjim zakonodavstvom, pri tome određuje također i važeće uvjete za njihovo brisanje. Bez obzira na ovo potrebno je da se izbrišu svi podaci koji se odnose na neko lice kad više nisu potrebni. Organ nadležan za nadzor državne granice koji je poslao podatke mora da bude obaviješten o brisanju i razlozima za to. U svakom slučaju, svi primljeni lični podaci uništavaju se odmah nakon prestanka ovog sporazuma;

g) organi nadležni za nadzor državne granice dužni su da vode evidenciju o slanju, prijemu i brisanju ličnih podataka;

h) organi nadležni za nadzor državne granice moraju obezbijediti efikasnu zaštitu ličnih podataka i ne smiju te podatke mijenjati ili objavljivati.

Član 20.OBRADA PODATAKA PRIKUPLJENIH NA DRŽAVNOM PODRUČJU DRUGE UGOVORNE

STRANKE1. Odredbe ovog poglavlja vrijede i za podatke koji su prikupljeni tokom prekograničnog

djelovanja na državnom području druge ugovorne stranke u skladu s ovim sporazumom. Ove podatke ugovorna stranka evidentira u svojim evidencijama i šalje ih ugovornoj stranci na čijem su državnom području bili prikupljeni.

2. Službena lica koja djeluju na državnom području druge ugovorne stranke nemaju neposredni pristup ličnim podacima koje obrađuje druga ugovorna stranka.

Član 21.NAKNADA ŠTETE RADI KRŠENJA ZAŠTITE PODATAKA

Ako je pojedinac zbog razmjene podataka prema ovom sporazumu protivpravno oštećen, za naknadu štete je odgovoran organ nadležan za nadzor državne granice koji je primio podatke, u skladu sa svojim unutrašnjim zakonodavstvom. U odnosu na oštećenog odgovornost ne može da se prenese na organ nadležan za nadzor državne granice koji je poslao podatke. Ako organ nadležan za nadzor državne granice koji je primio podatke naknadi štetu koja je nastala nepravilnim slanjem podataka, organ nadležan za nadzor državne granice koji je poslao podatke vratiće sredstva u visini isplaćene naknade za štetu.


Član 22.ODREDBE U POGLEDU TAJNOSTI

1. Ugovorne stranke jamče tajnost svih poslanih podataka koje su označile kao tajne u skladu sa svojim unutrašnjim zakonodavstvom.

2. Slanje podataka i opreme u skladu s ovim sporazumom moguće je proslijediti trećoj državi samo uz pisanu saglasnost organa nadležnog za nadzor državne granice ugovorne stranke koji je poslao podatke.

Službeni tranzit

Policijski službenici koji provode mješovite patrole moraju biti upoznati s uslovima službenog tranzita kao i o putnim pravcima koji su određeni za službeni tranzit.

Protokol između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Direkcije policije i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Granične policije o službenom tranzitu preko državnog područja druge ugovorne stranke s ciljem postupanja na vlastitom državnom području

Član 7. Cestovne relacije u Republici Hrvatskoj

Lica u službenim vozilima Granične policije Bosne i Hercegovine mogu bez najave da upotrebljavaju sljedeće cestovne relacije na državnom području Republike Hrvatske:

1. Cesta od graničnog prelaza Podprolog, polje Rastok do MGP Orahovlje u dužini približno 6.400 metara (TU Jug/PU splitsko-dalmatinska),

2. Cesta od graničnog prelaza Doljani-Metković, Metković do graničnog prelaza Unka-Unka u dužini približno 2.100 metara (TU Jug/PU dubrovačko- neretvanska),

3. Cesta od graničnog prelaza Gabela-Gabela Polje 1, Metković, (ulica Marka Marulića), granični prelaz Gabela Polje 2, Vid, Prud, do mjesta Crnići u dužini približno 7.400 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

4. Cesta od graničnog prelaza Gabela-Gabela Polje 1, Metković, (ulica Marka Marulića), granični prelaz Gabela Polje 2, Vid, Prud do graničnog prelaza Prud-Bijača u dužini približno 7.400 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

5. Cesta od graničnog prelaza Gabela-Gabela Polje 1, Metković, do graničnog prelaza Unka-Unka u dužini približno 2.400 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

6. Cesta od graničnog prelaza Doljani-Metković, Metković, Opuzen, Klek do graničnog prelaza


Klek-Neum I u dužini približno 30.000 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),7. Cesta od graničnog prelaza Duži-Imotica, ŽC 6.228, Rudine, Lisac, Čepikuće do graničnog

prelaza Čepikuće-Trebimlja u dužini približno 20.000 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

8. Cesta od graničnog prelaza Trebimlja-Čepikuće, Čepikuće, Mravinica, do graničnog prelaza Slano-Orahov Dol u dužini približno 16.000 metara (TU Jug/PU dubrovačko-neretvanska),

9. Cesta od graničnog prelaza Bosansko Grahovo-Strmica, Knin, Kijevo do mjesta Uništa u dužini približno 55.000 metara (TU Zapad/PU šibensko-kninska),

10. Cesta od graničnog prelaza Kaldrma-Lička Kaldrma, Kruškovača, Bosanski Osredci u dužini približno 10.600 metara (TU Zapad/PU zadarska),

11. Cesta od mjesta Begluci, Krčki most do mjesta Martin Brod u dužini približno 4.300 metara (TU Zapad/PU zadarska),

12. Cesta od graničnog prelaza Drinovačko Brdo, Slivno, Mijaci, Jabuka u dužini približno 8.000 metara (TU Zapad/PU splitsko- dalmatinska),

13. Cesta od graničnog prelaza Drinovačko Brdo, Slivno, Nogale, Opačci u dužini približno 3.000 metara (TU Zapad/PU splitsko- dalmatinska),

14. Cesta od mjesta Galići(BiH), Galići (RH), Kadim u dužini približno 1.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

15. Cesta Prisika, Aržano, do graničnog prelaza za pogranični promet Mala Vinica-Aržano u dužini približno 5.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

16. Cesta Prisika, Aržano, Dvorine, do graničnog prelaza za pogranični promet Subašići-Dvorine u dužini približno 12.000 metara (TU Zapad/PU splitsko–dalmatinska),

17. Cesta od graničnog prelaza Gorica, Vinjani Donji, Vinjani Gornji do mjesta Osoje u dužini približno 15.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

18. Cesta od graničnog prelaza Osoje, Vinjani Gornji, Vidoši, do mjesta Topala u dužini približno od 3.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska),

19. Cesta od graničnog prelaza Podbila, Ričice, Cere do mjesta Podbila u dužini približno 3.000 metara (TU Zapad/PU splitsko-dalmatinska).

Član 8. Cestovne relacije u Bosni i Hercegovini

Lica u službenim vozilima policije Republike Hrvatske mogu bez najave upotrebljavati sljedeće cestovne relacije na državnom području Bosne i Hercegovine:

1. Cesta Staro Selo Topusko (zaseok Mađarci) – Kota 257 (kolo straže) u dužini približno 500 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

2. Cesta Veliki Obljaj (zaseok Vujaklije) – Mali Obljaj (zaseok Presoka) u dužini približno 300 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

3. Cesta Bosanski Osredci (zaseok Rađenovići) – most na potoku Bulino Vrelo – Begluci u dužini približno 2.200 metara (PU zadarska/TU Zapad),

4. Cesta Kruškovače – željeznička stanica Bosanski Osredci – Krčko Brdo (zaseoci Đilasi i


Miljuši) u dužini približno 4.300 metara (PU zadarska/TU Zapad),5. Cesta Kruškovače – željeznička stanica Bosanski Osredci – Begluci u dužini približno

4.100 metara (PU zadarska/TU Zapad),6. Cesta od graničnog prelaza Prud-Bijača, Hardomilje, Teskera, Crveni Grm do graničnog

prelaza Crveni Grm-Mali Prolog u dužini približno 15.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

7. Cesta od graničnog prelaza Klek-Neum I, Neum, Radež do graničnog prelaza Radež-Vukov Klanac u dužini približno 8.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

8. Cesta od graničnog prelaza Imotica-Duži, Vranjevo selo, Radež do graničnog prelaza Radež-Vukov Klanac u dužini približno 7.200 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

9. Cesta od graničnog prelaza Gornji Brgat-Ivanica do zaseoka Šumet u dužini približno 2.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

10. Cesta od graničnog prelaza Gornji Brgat-Ivanica, Uskoplje, Zaplanik, Vukovići, Kalađurđevići do mjesta Osojnik u dužini približno 10.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug),

11. Cesta od graničnog prelaza Gornji Brgat-Ivanica, Glavska do mjesta Jasenice u dužini približno 10.000 metara (PU dubrovačko-neretvanska/TU Jug).

Član 9. Ceste koje višekratno prelaze državno područje

Na cestama koje prolaze područjem obiju država i više puta prelaze državnu granicu, službenim vozilima obiju ugovornih stranaka mogu bez najave da se koriste sljedeće cestovne relacije:

1. Cesta od graničnog prelaza Bosansko Grahovo, Strmica, Donji Tiškovac u dužini oko 10.000 metara (PU šibensko-kninska/TU Zapad),

2. Cesta od graničnog prelaza Izačić, Abdića brdo, Željava, do mjesta Baljevac u dužini oko 4.000 metara (PU ličko-senjska/TU Zapad),

3. Cesta Lička Kaldrma – Drenovac u dužini približno 12.500 metara (PU zadarska/TU Zapad),

4. Poljski put Kamenik – Živkovići u dužini približno 500 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

5. Poljski put Makarovača – Kruška u dužini približno 150 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad),

6. Poljski put Čičići – Čordašica u dužini približno 2000 metara (PU sisačko-moslavačka/TU Sjeverozapad).


Sporazum o pograničnom saobraćaju

Policijski službenici koji provode mješovite patrole moraju biti upoznati s odredbama o provođenju Sporazuma o pograničnom saobraćaju, posebno o naseljenim mjestima koje obuhvata Sporazum, prelaznim mjestima po Sporazumu te o dokumentima koji se izdaju na osnovu Sporazuma, a nosiocima omogućavaju prelazak državne granice van mjesta graničnih prelaza.

Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pograničnom saobraćaju

Član 7.Pogranična propusnica

1. Pogranična propusnica, pod uvjetima pograničnog režima, omogućava njenom nositelju prelazak zajedničke državne granice radi ulaska u pogranično područje druge stranke Sporazuma i povratka iz njenog pograničnog područja, ili boravka u pograničnom području druge stranke Sporazuma u periodu predviđenom ovim Sporazumom.

2. Pravo na pograničnu propusnicu imaju stanovnici pograničnog područja koji imaju ekonomsku, socijalnu, porodičnu ili drugu opravdanu vezu s pograničnim područjem druge stranke Sporazuma.

3. Pogranična propusnica izdaje se na neposredni lični zahtjev koji se podnosi na obrascu čiji je sadržaj utvrđen u Dodatku D ovog Sporazuma. Pored tog obrasca, uz zahtjev za izdavanje pogranične propusnice obavezno je priložiti i sljedeće dokumente:a) važeću putnu ispravu;b) dvije fotografije;c) dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redovan prelazak zajedničke

državne granice pod uvjetima pograničnog režima, odnosno veze navedene u stavu 2, i koji nije stariji više od šest (6) mjeseci, računajući od datuma podnošenja zahtjeva;

d) dokument kojim se može dokazati boravište u pograničnom području, kako je određeno ovim Sporazumom odnosno u Dodatku A i B, u trajanju od najkraće jedne (1) godine i koji nije stariji više od šest (6) mjeseci računajući od datuma podnošenja zahtjeva. Nadležni organi stranaka Sporazuma razmijenit će obavještenja o dokumentima na temelju kojih se, u skladu s njihovim zakonodavstvom, može dokazati boravište u pograničnom području.

4. Obaveza iz stava 3.d) ovog člana ne odnosi se na supružnike osoba koje imaju boravište u pograničnom području najkraće jednu (1) godinu, njihovu djecu koja nisu napunila osamnaest (18) godina starosti (uključujući i posvojenu djecu), djecu supružnika koja nisu napunila osamnaest (18) godina starosti (uključujući i posvojenu djecu), te na osobe koje imaju boravište u pograničnom području kraće od jedne (1) godine na lokaciji koja se nalazi u neposrednoj blizini zajedničke državne granice, na specifičnom geografskom položaju i gdje postoji opravdana potreba čestog prelaženja zajedničke državne granice.


5. U postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje pogranične propusnice maloljetnike do 16 godina zastupat će njihovi roditelji, a maloljetnike bez zakonskih zastupnika, kao i osobe lišene poslovne sposobnosti po pravomoćnoj sudskoj odluci, zastupat će staratelji određeni sudskom odlukom.

Završne odredbe

Ovaj priručnik primjenjuje se u skladu s odredbama Sporazuma i navedenih protokola.

Priručnik se koristi u skladu sa schengenskim katalozima i priručnicima koji uređuju nadzor spoljnih granica, policijsku saradnju i prekogranične operacije.

P R i l O Z i


1

Obrazac 1. BiH-srpska verzija

Obrazac 1.

BiH-hrv. verzija

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO SIGURNOSTI

GRANIČNA POLICIJA

TERENSKI URED__________________ POSTROJBA GRANIČNE POLICIJE_________________________

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO POLICIJE

POLICIJSKA UPRAVA ________________ POLICIJSKA POSTAJA ________________

Broj:_________________________ Datum:______________________

RADNI NALOG

MJEŠOVITE OPHODNJE

Vođa ophodnje:

_________________________

Policijski službenik:

_________________________

Gostujući pol. službenik:

_____________________________

Određujem da dana ________________od_______do ________, navedeni policijski službenici s vozilom ___________ reg. pločica_____________ i opremom: ______________________________________________________________________________________________________________________________________ obave sljedeće zadaće: ______________________________________________________________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

Potpis: ________________________

(Zapovjednik)


2

IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM ZADAĆAMA

Sat Opis poslova Realizacija

Potpis:

__________________________ (Vođa ophodnje)

__________________________

(Policijski službenik)

Potpis:

________________________________

(Gostujući pol. službenik)

Kontrolirao:

_____________________________

(Zapovjednik)


3

Obrazac 2.

BiH-srp./hrv. verzija za čl. 8.

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO BEZBJEDNOSTI

GRANIČNA POLICIJA

TERENSKA KANCELARIJA__________________ JEDINICA GRANIČNE POLICIJE________________________

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO POLICIJE

POLICIJSKA UPRAVA ________________ POLICIJSKA POSTAJA ________________

Broj/Broj:___________________________ Datum/Datum:_______________________

RADNI NALOG MJEŠOVITE PATROLE RADNI NALOG MJEŠOVITE OPHODNJE

(član 8. Protokola/članak 8. Protokola)

Vođa patrole/Vođa ophodnje:

_________________________

Vođa ophodnje/Vođa patrole:

_____________________________

Policijski službenik/Policijski službenik:

_________________________

Policijski službenik/Policijski službenik:

_____________________________

Određujem da dana/Određujem da dana ________________od/od_______do/do ________, navedeni policijski službenici s vozilom/navedeni policijski službenici s vozilom ___________ reg. oznaka/reg. oznaka_____________ i opremom/i opremom: ______________________________________________________________________________________________________________________________________________ obave sledeće zadatke/obave sljedeće zadaće: ______________________________________________________________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

Potpis/Potpis:

_________________________________ (Komandir jedinice/Komandir jedinice)


4

IZVJEŠTAJ O OBAVLJENIM ZADACIMA IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM ZADAĆAMA

Sat/Sat Opis poslova/Opis poslova Realizacija

Realizacija

Potpis/Potpis:

__________________________ (Vođa patrole/Vođa ophodnje)

__________________________

(Policijski službenik/Policijski službenik)

Potpis/Potpis:

_______________________________ (Vođa ophodnje/ Vođa patrole)

________________________________ (Policijski službenik/Policijski službenik)

Kontrolirao/Kontrolirao:

_________________________________

(Komandir jedinice/Komandir jedinice)


SporazumizmeđuBosneiHercegovineiRepublikeHrvatskeopograničnomsaobraćaju

DODATAK C

PRELAZNA MJESTA NA ZAJEDNIČKOJ DRŽAVNOJ GRANICI IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE

Redni broj: Naziv prelaznog mjesta

1. Pašin Potok (Neralić, k.br. 173b) - Izvor Svetinja 2. Pašin Potok (Jukić, k.br. 173) - Perakov most 3. Pašin Potok (Samardžija, k.br. 172) - Šmrekovac 4. Pašin Potok (Jurčević) - Jurčevića most 5. Hrvatska Šiljkovača (Mušić) - Donji Stipetići I 6. Hrvatska Šiljkovača (Bogović) - Donji Stipetići II 7. Hrvatska Šiljkovača (Medved) - Donji Stipetići III 8. Đurin Potok (Barić 2) - Rašetin zid I 9. Đurin Potok (Barić) - Rašetin zid II 10. Đurin Potok (Plivelić) - Katići 11. Đurin Potok (Jukić) - Hrastova kosa 12. Komesarac (Čović) - Johovica (Komesarac) 13. Komesarac (Murić) - Jažve 14. Bogovolja (Ferid Jašarević) - Šturlić (Kordun) 15. Bogovolja (Hasanbegović) - Šturlić (Kordun I) 16. Kruškovače - Bosanski Osredci I 17. Begluci (Đilasi, Miljuši) - Bosanski Osredci II 18. Begluci (Pilipovići, Rodici) - Bosanski Osredci III 19. Begluci (Gornji i Donji Kraj) - Bosanski Osredci IV 20. Begluci - Veliki Cvijetnić 21. Ličko Dugo Polje 1 -Trubar 22. Lička Kaldrma Strmica - Kaldrma 23. Strmica 1 - Okruglica 24. Dinara (Radin Do) - Risovac 25. Kijevo - Uništa 26. Podjaram - Babici I 27. Dvorine - Babići II 28. Vukovići - Podzavelim 29. Ričice - Podbila/Zavelim 30. Mali Galići - Kadim 31. Mali Galići (most) - Veliki Galići I 32. Galići - Barišića Polje I 33. Nenadići - Vinjani I 34. Vicani - Vinjani II 35. Vidoši - Crnogorci 36. Kutleše - Mitri 37. Kutleše (lokva) - Osoje I 38. Bušića Progon I - Oštruljevine 39. Otok - Grizeljevac 40. Biočića Most - Zmijina Gomila I 41. Ljubičica Most - Zmijina Gomila II 42. Ljubičica Most I - Rakitovac 43. Mijaca - Jabuka 44. Kašće - Donje Kašće 45. Veliki Prolog - Prolog 46. Ulica Marka Marulića (Metković) - Gabela 47. Imotica I - Duži 48. Trnovica - Drijen 49. Osojnik - Kalađurđevići i Grebci 50. Burumi – Tolisa


SporazumizmeđuBosneiHercegovineiRepublikeHrvatske

o pograničnomsaobraćaju

DODATAK F

Dozvola za jednokratni prelazak zajedničke državne granice izdata u skladu s članom 11. Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

o pograničnom saobraćaju

___________________________ __________________________________ Nadležni organ Granični prelaz za pogranični saobraćaj ____________________ Broj dozvole _______________________________________ Ime i prezime _______________________________________ Datum i mjesto rođenja _______________________________________ Boravište _______________________________________ Nositelj putne isprave (vrsta i broj) smije preći zajedničku državnu granicu na graničnom prelazu za pogranični saobraćaj ______________________________ radi ____________________________________ (granični prelaz) (navesti razloge) ________________________________________________________________________ i smije ostati u pograničnom području Republike Hrvatske/Bosne i Hercegovine do ___________________________ Prilikom povratka nositelj se mora vratiti preko istog graničnog prelaza i pri prelasku zajedničke državne granice predati dozvolu nadležnom organu. Ukoliko se nositelj ne vrati u predviđenom roku, ili se kreće van pograničnog područja Republike Hrvatske/Bosne i Hercegovine, bit će podvrgnut prekršajnoj odgovornosti kako je određeno u zakonodavstvu Republike Hrvatske/Bosne i Hercegovine. ____________________________________ ________________________ Mjesto i datum izdavanja Službena osoba _________________________________________________________ Pečati o ulasku odnosno izlasku

Documents

PRIRUČNIK REPUBLIKE HRVATSKE - bih.iom.int · U mješovite patrole mogu se uključiti i policijski službenici vodiči službenih policijskih pasa. Vođa mješovite patrole je policijski