URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE …Plan br. 0304 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠĆI ARHITEKTONSKI ATELIER DESETd.o.o. za arhitekturu

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

ZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠĆI

Nositelj izrade plana: Načelnica:

Općina Pušća Kumrovečka 107 10340 Donja Pušća Anđela Cirkveni

Stručni izrađivač:

Arhitektonski Atelier Deset d.o.o. za arhitekturu i urbanizam Hebrangova 18 Zagreb 01.48.12.302

Broj plana:

0304

Odgovorna osoba:

Jasna Juraić Mucko ovlašteni arhitekt

Radni tim: Ana Kovač dipl.ing.arh. David Cvetko dipl.ing.agr. Ivan Mucko ovlašteni arhitekt Anamarija Tomašegović dipl.ing.arh.

Plan br. 0304 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠĆI

A R H I T E K T O N S K I A T E L I E R D E S E T d . o . o . z a a r h i t e k t u r u i u r b a n i z a m Zagreb 1

SADRŽAJ

UVOD 4

I OBRAZLOŽENJE 5

1.POLAZIŠTA 5 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja 5

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 5 1.1.2. Prostorno razvojne značajke 6 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 7

1.1.3.1. Prometni sustav 7 1.1.3.2. Telekomunikacijska mreža 7 1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav 7 1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda 8 1.1.3.5. Elektroenergetski sustav 8 1.1.3.6. Plinoopskrba 8

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 9 1.1.4.1. Prirodne vrijednosti 9 1.1.4.2. Kulturno-povijesno naslijeđe 9

1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja 9 1.1.5.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 9 1.1.5.2. Prostorni plan Županije 10 1.1.5.3. Prostorni plan uređenja Općine 10

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 11

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 13

2.1.1. Demografski razvoj 13 2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture 14 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 15

2.1.3.1. Sustav prometa 15 2.1.3.2. Komunalna infrastruktura 15

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja 15 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja 16

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 16 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 17

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 18 3.1. Program gradnje i uređenja prostora 18 3.2. Osnovna namjena prostora 18 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 20 3.4. Prometna i ulična mreža 21

3.4.1. Cestovna mreža 21 3.5. Komunalna i infrastrukturna mreža 22

3.5.1. Telekomunikacije i poštansko uslužna mreža 22 3.5.2. Energetski sustav 22

3.5.2.1. Plinska infrastrukturna mreža 22 3.5.2.2. Elektroenergetska mreža 22

3.5.3. Vodnogospodarski sustav 23 3.5.3.1. Vodoopskrbna mreža 23 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 24

3.5.4. Postupanje s komunalnim otpadom 24 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 24



3.6.1. Uvjeti i način gradnje 24 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina 26

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš 26 3.7.1. Mjere zaštite tla za građenje 26 3.7.2. Zaštita zraka 27 3.7.3. Zaštita voda 27 3.7.4. Zaštita od buke 27 3.7.5. Mjere posebne zaštite 27

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi 27 3.7.5.2. Zaštita od rušenja 28 3.7.5.3. Zaštita od potresa 28 3.7.5.4. Zaštita od požara 28

I. TEMELJNE ODREDBE 30

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 32

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 32

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 32

3. Uvjeti smještaja građevina javnih djelatnosti 33

4. Uvjeti i način gradnje građevina (urbana pravila – lokacijski uvjeti) 33

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 34

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 34 5.1.1.Javna parkirališta i garaže 34 5.1.2.Trgovi i druge veće pješačke površine 35

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 35 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 35

5.3.1. Elektroopskrbna mreža 35 5.3.2.Plinovodna mreža 36 5.3.3.Vodovodna mreža 36 5.3.4.Uređivanje potoka 36 5.3.5.Odvodnja otpadnih voda 36

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 37

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 37

8. Postupanje s otpadom 37

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 37 9.1. Zaštita zraka 37 9.2. Zaštita od buke i vibracija 37 9.3. Zaštita voda 38 9.4. Zaštita tla 38 9.5. Zaštita prostora 38 9.6. Zaštita od ratnih opasnosti 38 9.7. Zaštita od požara i eksplozije 38

10. Mjere provedbe plana 40 10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja 40



10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 40

III. ZAVRŠNE ODREDBE 40 GRAFIČKI DIO 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 10002.1. ELEKTROENERGETSKA TELEKOMUNIKACIJSKA I PLINOVODNA

MREŽA 1 : 1000

2.2. VODOVODNA MREŽA I MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA 1 : 10003.1 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA

UVJETI KORIŠTENJA 1 : 1000

3.2 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA NAČIN I UVJETI GRADNJE

1 : 1000

3.3 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA OBLICI KORIŠTENJA

1 : 1000



UVOD Promjene u posljednjih desetak godina dovele su do novog ustroja prostora i omogućile nov način gospodarenja prostorom, što u urbanističkom smislu daje nove mogućnosti i postavlja nove zahtjeve. Također su, slijedom svjetskih trendova, znatno pooštreni kriteriji zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te zaštite identiteta prostora. Zbog svega toga je proteklo desetljeće obilježeno kao prijelazni period u izradi prostorno-planske dokumentacije, kao priprema za prostorne planove koje je na početku 21. stoljeća moguće izraditi znatno kvalitetnije. Najveći doprinos ovog urbanističkog plana trebao bi biti u zaštiti prostora od devastacije, nekvalitetne i nedovoljno promišljene izgradnje, od neargumentiranih neutemeljenih političkih odluka na lokalnoj razini i nepromišljenog trošenja prostora. Obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene u Donjoj Pušći utvrđena je Prostornim planom uređenja Općine Pušća. Izrada Urbanističkog plana uređenja temelji se na sljedećim zakonima:

• Zakon o prostornom uređenju NN 30/1994 • Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju NN

68/1998 i 61/2000 • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/2001,

Službeni Glasnik 11/02

Urbanističkim planom uređenja predmetnog područja u skladu s odrednicama Prostornog plana uređenja Općine Pušća i Zakona o prostornom uređenju te njegovim izmjenama i dopunama, kao i pripadajućim podzakonskim aktima, odredit će se sljedeće:

• detaljna namjena i osnovni uvjeti korištenja površina, • režimi uređivanja prostora, • način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, • uvjeti za gradnju, • smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora, • drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

U analitičkom dijelu plana obradit će se karakteristike prostora obuhvaćenog Planom te odrediti modeli i procedure budućeg uređivanja ovog prostora. Pri tome će se nastojati uskladiti razvojne potrebe Općine Pušća sa potrebom zaštite njenog prostora.



I Obrazloženje

1.POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općina Pušća površinom je među manjim općinama u Zagrebačkoj županiji, a nalazi se u njenom sjeverozapadnom dijelu. Obuhvat Urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene u Donjoj Pušći definiran je Prostornim planom uređenja općine. Veći dio površine obuhvaćene ovim planom nalazi se unutar naselja Hrebine, dok manji dio neposredno uz županijsku cestu Ž-2186 pripada Donjoj Pušći. Općina Pušća je do uspostave novog političko teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske bila u sastavu grada Zagreba. Bivšim prostornim planovima izrađivanim za ovo područje težište razvoja stavljano je na sam grad Zagreb, dok se u razvoj perifernih dijelova poput današnje Općine Pušća vrlo malo ulagalo, tek donekle u razvoj sustava komunalne infrastrukture. Zahvaljujući tome, danas je pretežna djelatnost na području općine poljoprivredna proizvodnja koja je uglavnom ekstenzivnog karaktera i odvija se na brojnim usitnjenim parcelama, dok dobar dio stanovništva općine u pogledu funkcije rada gravitira susjednim većim središtima. Nakon uspostavljanja Općine Pušća kao zasebne jedinice lokalne samouprave, na njenim je predstavnicima izravna odgovornost u kreiranju vlastite sudbine odnosno promišljanju vlastitog prostorno-gospodarskog razvoja. Zbog toga se u novom kontekstu javlja potreba za osiguravanjem prostornih preduvjeta za razvoj gospodarskih i poslovnih sadržaja, kako bi se lokalnom stanovništvu omogućilo zapošljavanje unutar same općine. Prostornim planom uređenja općine predviđeno je da se planirani gospodarski i poslovni sadržaji razvijaju u okviru zone mješovite namjene, a kao najpovoljnija lokacija odabrana je površina obuhvaćena ovim Planom. Kako je to i jedina površina unutar Općine Pušća predviđena za spomenute namjene, može se konstatirati da je od izuzetne važnosti i značaja za planirani razvoj općinskog prostora u cjelini.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Zona mješovite namjene u Donjoj Pušći obuhvaća površinu od 12,63 ha, što predstavlja 0,74% ukupne površine općine. Područje obuhvata ovog Plana smješteno je zapadno od županijske ceste Ž-2186, u dolini potoka Pušća. Iako je reljefna struktura općine relativno složena, površina na kojoj se predviđa uređenje mješovite zone smještena je na pretežno ravnom terenu na visini cca 150 m.n.m., što osigurava neometanu izgradnju i uvođenje infrastrukture. Površina obuhvaćena ovim planom u potpunosti je neizgrađena te najvećim dijelom predstavlja neobrađeno poljoprivredno zemljište. Prema pedološkoj studiji Zagrebačke županije izrađenoj za potrebe Prostornog plana Zagrebačke županije, ova je površina kategorizirana kao ostalo obradivo tlo sa oznakom P3, tako da je i s gledišta zaštite poljoprivrednog zemljišta opravdan odabir ove lokacije kao povoljne za planiranu namjenu budući da se radi o manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.



1.1.2. Prostorno razvojne značajke Najvažniji prometni pravac Općine Pušća je županijska cesta od Zaprešića prema Klanjcu (Kumrovečka cesta). Ova cesta pruža se područjem općine dijagonalno u smjeru jugoistok-sjeverozapad i predstavlja najznačajniju osnovicu za razvoj u prostoru. Ovom prometnicom područje općine je vrlo dobro povezano sa susjednom Općinom Dubravica i Gradom Zaprešićem te središtem županije, Gradom Zagrebom. Prostor Općine Pušća pripada širem metropolskom području Grada Zagreba te je kao takav u proteklom razdoblju, posebno u posljednjih dvadeset godina, privlačio stanovništvo iz ostalih dijelova županije i Hrvatske. Očekuje se i daljnji nastavak imigracijskog trenda što ovom području daje dodatne razvojne mogućnosti. Prostor Općine Pušća tradicionalno je poljoprivredni kraj u kojem prevladava ratarstvo na malim parcelama, što je najvećim dijelom uvjetovano konfiguracijom zemljišta i kvalitetom tla. Od gospodarskih djelatnosti najznačajniji su pogoni proizvodnje građevinskog materijala (proizvodnja betonskih bloketa) i proizvodnja biljnih preparata, te pogon za preradu mesa. Struktura malog poduzetništva trenutno je nepovoljna jer se većina nalazi u sektoru neproizvodnih djelatnosti. Općina raspolaže svim resursima potrebnim za osiguravanje vlastitog prostornog i gospodarskog razvitka te su Prostornim planom uređenja općine određene mjere kojima će se taj razvitak i ostvariti. Prostornim planom uređenja općine osigurani su prostorni preduvjeti za smještaj gospodarskih i poslovnih sadržaja, odnosno utvrđene su granice zone mješovite namjene za koju se izrađuje ovaj plan, unutar koje će se spomenuti sadržaji realizirati. Povoljan položaj u odnosu na glavni prometni pravac, županijsku cestu Ž-2186, bio je presudan faktor u odabiru lokacije planirane mješovite zone. Cilj je pri tome bio da se iskoriste prometne pogodnosti ovog dijela općine te postojeća mreža infrastrukture uz glavnu prometnicu u svrhu razvoja gospodarskih djelatnosti kao osnovnog preduvjeta za razvoj općinskog prostora u cjelini. Također, tu se nalazi i najveće naselje na području općine, Donja Pušća, koje je ujedno i središnje naselje općine, sa svim središnjim funkcijama. Sva ostala naselja općine gravitiraju općinskom središtu, koje prema svim prostorno-razvojnim pokazateljima teži tome da postane i manje područno središte za šire područje marijagoričkog pobrđa. Najvažniji razvojni resursi Općine Pušća su poljoprivredno i šumsko zemljište, povoljan geoprometni položaj i blizina Grada Zagreba. Značajnu ulogu u budućem razvoju imat će i velika komparativna prednost općine koja proizlazi iz vrlo visokog stupnja ekološke očuvanosti prostora. Stoga posebno treba voditi računa o tome da se unutar planirane mješovite zone ne omogući smještaj onih gospodarskih i poslovnih sadržaja koji svojim štetnim utjecajima bitno ugrožavaju neposredni okoliš. Područje općine je relativno dobro opremljeno komunalnom infrastrukturom, a glavni problem je odvodnja otpadnih voda. Izvođenjem kanalizacijske mreže, stanje u pogledu opremljenosti infrastrukturom bit će znatno unaprijeđeno te će ovaj prostor još više dobiti na atraktivnosti, kako u gospodarskom smislu, tako i u pogledu kvalitete stanovanja.



1.1.3. Infrastrukturna opremljenost Formiranjem Pušće kao samostalne jedinice lokalne samouprave na nju su preneseni svi nerješeni problemi iz prethodnih vremena i teritorijalnog ustroja: nedovoljna pokrivenost prostora odgovarajućom prostornom dokumentacijom rezultirala je nekontroliranim razvojem stambenih naselja i zaostajanjem u razvoju mreža komunalne infrastrukture, a posebno cjelokupne prometne infrastrukture. Nakon osamostaljenja, novoformirana općina prionula je rješavanju nagomilanih problema – izgradnji nedostajuće prometne i druge infrastrukture.

1.1.3.1. Prometni sustav Okosnicu prometne mreže Općine Pušća čini županijska cesta Ž-2186, koja povezuje općinski prostor sa Gradom Zaprešićem, Općinom Dubravica te naseljima Kraljevec na sutli, Mihanović Dol u susjednoj Krapinsko-zagorskoj županiji. Jedan od glavnih kriterija u odabiru lokacije za zonu mješovite namjene bio je njen povoljan smještaj u odnosu na spomenutu prometnicu, kako bi se omogućio kvalitetan pristup do planiranih gospodarskih i poslovnih sadržaja u obuhvatu zone. Pristup do planirane zone mješovite namjene može se ostvariti iz dva smjera. Sa sjeverne strane pristup je moguć iz stambene ulice koja spaja Ž-2186 i Ž-3032 (Zagorska ulica). Nedostatak ovog prilaza je u tome što prolazi kroz stambeni dio naselja, te je nepovoljan za intenzivniji i teretni promet koji se očekuje u novoj mješovitoj zoni. Stoga je nužno osigurati i drugi pristupe do zone. Kao glavna pristupna cesta za zonu predlaže se cesta koja bi trebala činiti prometnu okosnicu planirane mješovite zone. Predložena cesta veže se na županijsku cestu Ž-2186 prelazi potok te dalje prolazi središtem zone u smjeru istok-zapad.

1.1.3.2. Telekomunikacijska mreža Naselja unutar kojih se nalazi planirana zona mješovite namjene kompletno su pokrivena mjesnom telefonskom mrežom. Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. Kod izvođenja novih, rekonstrukcije ili zamjene postojećih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, naročito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreže i opremu treba zamjenjivati novijim i pouzdanijim.

1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav Vodoopskrba na području Općine Pušća rješena je u potpunosti vodoopskrbnim sustavom "Zaprešić". Ovaj vodoopskrbni sustav temelji se na korištenju vodocrpilišta "Šibice" smještenog jugozapadno od Zaprešića na području savskog aluvija, kojim se zadovoljavaju sve potrebe neposredno gravitirajućih područja, pa tako i Općine Pušća. Opskrbljenost stanovništva općine putem vodoopskrbnog sustava "Zaprešić" iznosi 98%. Današnji kapacitet vodocrpilišta "Šibice" iznosi oko 450 l/s. Zahvaćena voda se putem crpki i cjevovoda Ø 500 mm doprema do lokacije "Veliki Vrh", gdje su za potrebe vodovoda "Zaprešić" izvedena dva vodospremnika volumena 2800 m3. S obzirom na reljef terena, raspored naselja po području obuhvata te uspostavljene



distribucijske odnose unutar pojedinih lokacija, vodoopskrbni sustav "Zaprešić" podijeljen je na nekoliko zona. Vodoopskrba Općine Pušća vrši se putem "druge" i "treće" vodoopskrbne zone. Područje obuhvata ovoga plana nalazi se unutar treće vodoopskrbne zone, kojom se opskrbljuje središnji dio Općine Pušća. Vodoopskrba ovog dijela općine ostvaruje se povezivanjem na cjevovod "prve" zone (Ø 200 mm) koji je izveden od lokacije "Veliki Vrh" do precrpne stanice "Pušća" kapaciteta 16 l/s. Precrpnicom "Pušća" i pripadnim dovodno opskrbnim cjevovodom Ø 150 mm postiže se veza s vodospremnikom "Milić Selo" kapaciteta 800 m3 na nadmorskoj visini 246 m iz kojeg se provodi daljnja distribucija vode na središnje dijelove Općine Pušća. Daljnjim razvitkom vodoopskrbe na području vodoopskrbnog sustava "Zaprešić" predviđeno je povećanje kapaciteta crpilišta "Šibice" uz izvedbu novih zdenaca čime bi se postigla iskoristiva izdašnost crpilišta na 800 l/s i omogućio nesmetan daljnji razvitak vodoopskrbe na ovom području. Daljnjem razvitku vodoopskrbe ovog područja treba prethoditi izrada tehničke dokumentacije (idejni projekti) u okviru koje bi se provela detaljnija detekcija sustava (izrada GIS-a, matematičkih modela) te u rezultatu dali prijedlozi za daljnji razvitak vodoopskrbnog sustava, sanaciju gubitaka, unaprjeđivanje telemetrije i optimalizaciju pogona.

1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda Odvodnja otpadnih voda na području općine još nije riješena, ali je u tijeku izrada tehničke dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za kanalizaciju. Prema idejnom projektu predviđen je spoj glavnog kanalizacijskog kolektora Općine Pušća na kanalizacijski sustav Grada Zaprešića.

1.1.3.5. Elektroenergetski sustav Područje Općine Pušća električnom energijom snabdijeva DP Elektra Zagreb Pogon Zaprešić. Sustav opskrbe područja Pogona Zaprešić napajan je na pojnim točkama: • TS 110/20 kV Zaprešić • TS 35/20/10 kV Novi Dvori Distribucija električne energije u Općini Pušća provodi se preko dalekovoda 20 kV. U naseljima općine izvedeno je 14 transformatorskih stanica od kojih se vodi niskonaponski razvod do potrošača. U središnjem dijelu Općine predviđa se najizrazitije povećanje potreba za električnom energijom. Tu će se smjestiti novi javni i društveni sadržaji te veće površine mješovite namjene, među kojima i zona obuhvata ovoga Plana. Jedan od zadataka ovog Plana bit će da definira potrebne količine energije za planiranu zonu mješovite namjene.

1.1.3.6. Plinoopskrba Područje Općine Pušća u cijelosti je pokriveno razvodom lokalne plinske mreže. Mreža je izvedena u posljednjih 5 godina, te je dimenzionirana na način koji zadovoljava potrebe lokalne potrošnje. Izvedena je iz PEHD cijevi čime je osigurana velika trajnost instalacije. Mrežom i isporukom plina upravlja gradska plinara iz Zagreba.



1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.4.1. Prirodne vrijednosti Područje Općine Pušća pretrpjelo je znatne promjene izgradnjom infrastrukture i novih dijelova naselja, a te su se promjene dobrim dijelom negativno odrazile na očuvanje biološke raznolikosti i pejzažnih vrijednosti ovog područja. Međutim, unatoč tome, ovo se područje u smislu očuvanja prirode još i danas ističe nekim svojim osobitostima i vrijednostima te je potrebno planirati razvitak koji će se temeljiti na uvažavanju i svrhovitom iskorištavanju temeljnih vrijednosti područja. To znači, prije svega, očuvanje ravnoteže i odnosa izgrađenoga i prirodnoga krajolika, uz razumno planiranje građevnih područja kako ne bi došlo do narušavanja vrsno ocijenjenih kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Planiranje gospodarskih građevina prihvatljivo je u predjelima s nižom prostornom i krajobraznom kakvoćom te se u skladu s time odabrana lokacija planirane zone mješovite namjene može smatrati prikladnom.

1.1.4.2. Kulturno-povijesno naslijeđe Budući da se radi o neizgrađenom prostoru, unutar obuhvata plana nema zaštićenih niti Prostornim planom uređenja općine evidentiranih kulturno-povijesnih vrijednosti i posebnosti.

1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja Prilikom izrade ovog plana korištene su smjernice i primjenjeni obvezujući planski pokazatelji iz dokumenata prostornog uređenja područja Općine Pušća, šireg područja Zagrebačke županije i Republike Hrvatske, a prema hijerarhiji prostorno planskih dokumenata.

1.1.5.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategija prostornog uređenja temeljni je dokument prema kojem se uređuje prostor u državi, te je kao takva i obveza za sve planove nižeg reda. Strategija prostornog uređenja, a zatim Program prostornog uređenja Republike Hrvatske odredili su osnovne pravce razvoja cjelokupnog prostora države i dali smjernice i pokazatelje za izradu prostornih planova županija, koji se posredno preko tih planova ugrađuju u planske dokumente nižeg reda - prostorne planove uređenja općina i gradova. Stategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirana su prioritetna problemska područja, od kojih su sljedeća važna za Općinu Pušća:

• smanjivanje razlika razvijenosti područja, zaustavljanje negativnih demografskih kretanja, korištenje nedovoljno valoriziranih potencijala nekih područja i resursa

• funkcionalno osposobljavanje infrastrukturnih mreža (poglavito prometnih i vodoopskrbnih) kao osnove za usmjeravanja razvoja i zaštite okoliša i to ravnomjernim pokrivanjem cijelog prostora Države (uz primjenu prostoru prilagođenih oblika)

• funkcionalno osposobljavanje gradova primjereno ulozi razvojnih i kulturnih središta, vođenje politike naseljavanja nerazvijenih i slabo naseljenih područja te smanjenje i kontrola rasta velikih gradova a posebno



doseljavanja • prilagođavanje gospodarstva uvjetima i osobitostima prostora, a naročito s

gledišta, nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u strukture naselja i krajobraza, energetskih ograničenja, zaštite okoliša i stvaranja prihoda iz domicilnih resursa

1.1.5.2. Prostorni plan Županije Županijski prostorni plan je dokument koji se u hijerarhiji prostornih planova nastavlja na Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske, a nakon usvajanja postao je planska osnova za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina na području Zagrebačke županije i obvezujući dokument s kojim svi općinski i gradski planovi na području županije moraju biti usuglašeni. Prostorni plan Zagrebačke županije izrađen je prije početka izrade Prostornog uređenja Općine Pušća, tako da su u PPUO korištena načela promišljanja o prostoru županije iz PPŽ te preuzete smjernice za izradu plana i obvezujući planski pokazatelji prema kojima se dimenzioniraju generatori društvenog i gospodarskog razvoja kako županije tako i svakog njezinog pojedinog dijela.

1.1.5.3. Prostorni plan uređenja Općine Izradom Prostornog plana uređenja Općine Pušća uvažene su prirodne i stvorene datosti područja općine, odnosno šireg okruženja, određeni ciljevi demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja do 2015. godine, te njihovo neposredno uklapanje u održivi razvoj područja Zagrebačke županije, a posredno i prostora države u cjelini. Prostorni plan uređenja općine definirao je površinu za zonu mješovite namjene u Donjoj Pušći te je za ovo područje utvrdio obavezu izrade urbanističkog plana uređenja. U obuhvatu ove zone PPUO je predvidio poslovnu, gospodarsku i stambenu namjenu. Također, najmanje 10% površine obuhvata UPU treba urediti kao javni park ili javnu zelenu površinu. Uz to je nužno ostvariti prometni spoj između županijskih cesta Ž-2186 i Ž-3032. Za pojedinačne parcele utvrđen je najveći koeficijent izgrađenosti od 0.6, najveći koeficijent iskorištenosti od 0.8, a najmanje 20% površine pojedinačne parcele mora biti ozelenjeno. Visina izgradnje može biti do P+2+T.



1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Dosadašnji prostorni razvoj Općine Pušća bio je uglavnom vezan uz centralni prometno-razvojni koridor, odnosno županijsku cestu Ž-2186 sa naseljima Donja i Gornja Pušća. Na ovom potezu koncentriralo se više od polovice stanovništva općine, u prvom redu zbog prednosti koje proizlaze iz prometne povezanosti sa ostalim naseljima i susjednim općinama te sadržaja najznačajnijih društvenih funkcija. Ovo područje i u budućnosti će predstavljati glavnu osnovicu za razvoj općine, što je bio i jedan od najvažnijih kriterija pri odabiru lokacije za planiranu zonu mješovite namjene. Općinu Pušća snažno obilježava blizina Grada Zagreba s kojim ima visok stupanj demografske, gospodarske i prometne povezanosti. Međutim, ovaj prostor je u bivšim prostornim planovima tretiran kao periferni dio Grada Zagreba te je vrlo malo ulagano u njegov gospodarski razvoj, tek donekle u razvoj infrastrukturnih sustava. U pogledu značajnijih gospodarskih i društvenih funkcija općina je u proteklom razdoblju bila oslonjena na resurse susjednih većih središta, prije svega Grada Zaprešića i Grada Zagreba, što se danas očituje nedostatkom pojedinih funkcija na području općine. Općina Pušća ima značajne razvojne mogućnosti koje su rezultat njenog povoljnog zemljopisnog položaja, odnosno blizine i vrlo dobre povezanosti sa Zagrebom. Mogućnosti razvoja temelje se i na prirodnim datostima prostora, kvalitetnom poljoprivrednom tlu i šumskom zemljištu, a značajnu ulogu imat će i vrlo visok stupanj ekološke očuvanosti čitavog prostora. U dosadašnjem razvoju tek djelomično su iskorištavane prirodne vrijednosti i prometne pogodnosti ovog prostora. Izradom Prostornog plana uređenja općine utvrđeni su uvjeti za njihovo optimalno iskorištavanje i na taj način stvoreni temelji za budući gospodarski razvoj općine. Prostornim planom uređenja općine stanovništvu je omogućeno obavljanje najrazličitijih djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju u naseljima, a smještaj većih gospodarskih sadržaja koji bitno ne onečišćuju okoliš omogućit će se unutar planirane zone mješovite namjene. Na taj će se način doprinijeti upotpunjenju sadašnje gospodarske strukture općine koja u doglednoj budućnosti može biti vrlo raznolika i višeznačna. Stanovnici promatranog područja stoga više neće imati razloga za putovanje na rad ili zadovoljenje svojih društvenih, kulturnih, obrazovnih i svih ostalih potreba u susjedna gradska središta. Blizina sa Zagrebom sama po sebi ima svoje indirektne efekte te privlači stanovništvo koje zatim postaje nosilac i faktor razvoja. Tako u posljednjih četrdesetak godina Općina Pušća bilježi kontinuirani porast broja stanovnika, koji je znatno izraženiji u zadnja dva desetljeća, a posljedica je prije svega doseljavanja stanovništva sa drugih područja. Očekuje se i daljnji rast broja stanovnika općine koji bi do 2015. godine trebao iznositi 2760 te se može zaključiti da demografska kretanja općenito predstavljaju pozitivan čimbenik u planiranom razvoju općine. Mogućnosti razvoja Općine Pušća također proizlaze i iz potrebe Grada Zagreba za decentralizacijom i premještajem dijela gospodarskih djelatnosti iz središnjeg područja grada, a prostorne i druge prednosti ovog područja u tom pogledu još su potpuno neiskorištene. Budući gospodarski razvoj općine trebao bi se temeljiti na ulaganju u razvoj malih



gospodarskih i uslužnih pogona, dobrim dijelom vezanih uz poljoprivrednu djelatnost. Razvojem gospodarstva na ovom području stvorit će se i kvalitetnija materijalna osnova društvene zajednice te na taj način omogućiti nadgradnja i podizanje općeg društvenog standarda. Pozitivni trendovi u gospodarstvu neminovno će se odraziti i na ukupan razvoj te izazivati lančane procese poboljšanja u svim segmentima života i djelovanja ljudi. Budući da na području općine postoji znatan interes za širenje stambene izgradnje i razvoj poslovnih sadržaja, planirana zona mješovite namjene je od velikog značaja za cjelokupni razvoj općine te se može pretpostaviti da stanje u općinskom gospodarstvu neće predstavljati značajan ograničavajući faktor za privođenje površina unutar obuhvata UPU-a planiranoj namjeni. Ograničenja razvoja proizlaze u prvom redu iz nedostataka u pogledu opremljenosti komunalnom infrastrukturom (neriješeno pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) te potrebe za očuvanjem ekološke kvalitete područja kao i sprječavanja svakog zagađenja i neadekvatne upotrebe prostora. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti očuvanju prirodne ravnoteže okoliša.



2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Osnovni ciljevi prostornog razvoja Općine Pušća (u planskom razdoblju do 2015. godine) mogu se sažeti u sljedećem:

• potrebno je osigurati mjesta rada domicilnom i novopridošlom stanovništvu na način da se ona osiguraju u manjim radnim i poslovnim zonama izdvojenim iz naselja ili unutar naseljskih površina,

• potrebno je osigurati zadovoljenje svih potreba stanovništva za pratećim sadržajima uz stanovanje, dakle osigurati obavljanje svih javnih funkcija u postojećim i planiranim dijelovima naselja: od upravno-administrativnih, društveno-političkih, vjerskih, obrazovnih, socijalno-zdravstvenih, kulturno-zabavnih, do sportsko-rekreacijskih i različitih drugih funkcija koje služe stanovništvu i obogaćuju svakodnevni život i rad, te smanjuju potrebe za odlaskom u susjedna veća sradišta,

• planom predvidjeti poboljšanje i dogradnju postojeće prometne i komunalne infrastrukture, a u razvoj energetskih sustava uvoditi nove, u ekološkom smislu čišće energente te korištenje prirodnih izvora,

• planom zaštititi prirodne vrijednosti flore i faune, vrijednu vegetaciju i očuvane dijelove prirodnog pejzaža, očuvati i revitalizirati kulturno-povijesno naslijeđe, graditeljsku i etnološku baštinu te ih učiniti dostupnim i uključiti u svakodnevni život građana.

2.1.1. Demografski razvoj U posljednjih četrdesetak godina Općina Pušća bilježi kontinuirani porast broja stanovnika, koji je značajnije izražen u posljednjih dvadeset godina. Najveći demografski rast u tom su razdoblju imala naselja Donja i Gornja Pušća te se očekuje da će se većina doseljenika na područje općine također ovdje smjestiti. U zadnjih deset godina sva naselja osim Hruševca Pušćanskog bilježe porast, koji je međutim u većini slučajeva zanemariv s obzirom na veličinu pojedinih naselja. Budući da se demografska kretanja u Općini Pušća kao i u većini općina Zagrebačke županije u posljednjem desetljeću odvijaju uz negativan prirodni prirast, uzrok ovog porasta broja stanovnika bio je u pozitivnom saldu migracija što iz Zagreba, što iz ostalih dijelova županije i države. Među doseljenicima u proteklom desetljeću značajan udio imalo je i stanovništvo sa ratom zahvaćenih dijelova Hrvatske. Doseljeno stanovništvo na ovo područje uglavnom se koncentriralo u naseljima uz glavne prometnice, Donjoj i Gornjoj Pušći, koristeći tako sve prednosti koje pruža ovaj prostor, od središnjih uslužnih funkcija do dobre povezanosti sa ostalim naseljima i Zagrebom. Stanovništvo općine karakterizira demografska starost. Udio starih (60 i više godina) prema popisu iz 2001. godine iznosi 20,70%, dok je udio mladih (0-19 god.) 22,07%. Unatoč tome Općina Pušća ima povoljniju dobnu strukturu od većine općina Zagrebačke županije. Demografska obnova bit će jedan od najvažnijih ciljeva u nadolazećem razdoblju i jedan od preduvjeta prostornog i društveno-gospodarskog razvoja čitavog područja općine. Zbog atraktivnosti koju osigurava blizina Grada Zagreba kao najvažnijeg središta javnih, kulturnih i gospodarskih funkcija u državi i očuvanosti prirodnog okoliša znatno je smanjena emigracija lokalnog stanovništva, a očekuje se i daljnji



nastavak imigracijskog trenda. Razvojem prometne mreže i komunalne infrastrukture osvarit će se bolji životni i radni uvjeti koji će također poticati pozitivna demografska kretanja te se predviđa prirast stanovništva koji bi bio rezultat kako mehaničkog priliva stanovništva, tako i pozitivnog prirodnog prirasta. Kvaliteta i očuvanost prirodnog okoliša u tom će procesu biti najvažnija komparativna prednost općine.

2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture Prostorno-razvojna struktura Općine Pušća temelji se na najznačajnijim razvojnim resursima kojima ovo područje raspolaže, u prvom redu su to kvalitetna poljoprivredna zemljišta, šumske površine te postojeći gospodarski sadržaji. Na razvoj općine sasvim sigurno će utjecati i blizina Grada Zagreba, središta sa velikom koncentracijom gospodarskih i društvenih sadržaja jer će jedan dio stanovništva općine prema njemu i dalje gravitirati. Osnovna koncepcija gospodarskog razvitka Općine Pušća trebala bi se temeljiti na poticanju malog poduzetništva kako u izgradnji malih gospodarskih pogona tako i u unapređenju poljoprivredne proizvodnje (obiteljskih gospodarstava), sve to uz očuvanje ekološki čiste sredine. Ova dva gospodarska segmenta, uz već postojeće gospodarske sadržaje trebala bi biti glavni nosioci razvoja općine u nadolazećem razdoblju. Stoga treba očekivati veći broj radnih mjesta u malom poduzetništvu i poljodjelstvu, rast zapošljavanja unutar područja općine, a time i relativno smanjivanje dnevnih migracija prema Zagrebu te samim time i postizanje većeg stupnja autonomije ovog područja. Prostornim planom uređenja općine stvoreni su prostorni preduvjeti za ostvarivanje ovog cilja, određivanjem zone za mješovitu namjenu, unutar koje će se smjestiti planirani proizvodni i poslovni sadržaji. U odabiru lokacije za planirane površine mješovite namjene uvaženi su sljedeći kriteriji:

• koristiti površine koje nisu krajobrazno izložene • koristiti površine ostalog poljoprivrednog tla, te ostalog poljoprivrednog i

šumskog zemljišta (kategorije P3 i PŠ) • površine mješovite namjene locirati u središnjem dijelu općine u kojem je

prisutna i koncentracija stanovništva • površine mješovite namjene locirati u blizini županijske ceste Ž-2186, kako bi

se što kvalitetnije iskoristile prometne prednosti kao i postojeća mreža infrastrukture

Temeljem navedenih kriterija kao najpovoljnija lokacija za planiranu zonu mješovite namjene odabrana je površina veličine 12,63 ha obuhvaćena ovim Planom u Donjoj Pušći. Gospodarski razvitak Općine Pušća mora se temeljiti na uvažavanju mnogih kriterija jer, osim pozitivnog financijskog poslovanja treba biti zadovoljena i potreba održivog razvoja, koja predstavlja očuvanje prirodne sredine, poštivanje tradicijskih vrijednosti te poboljšavanje kvalitete življenja.



2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3.1. Sustav prometa Prometnu mrežu na području Općine Pušća čine nekoliko županijskih i lokalnih cesta. Dominantni prometni pravac i okosnicu prometnog sustava općine predstavlja županijska cesta Ž-2186 kojom je općinski prostor kvalitetno povezan sa susjednim područjima. Prostornim planom uređenja općine utvrđena je i potreba povezivanja županijskih cesta Ž-2186 i Ž-3032, koje će se ostvariti preko planirane zone mješovite namjene.

2.1.3.2. Komunalna infrastruktura Stanje u pogledu opremljenosti općine komunalnom infrastrukturom može se ocijeniti vrlo dobrim. U razvoju komunalne infrastrukture na području Općine Pušća prioritet je izvedba sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Potrebno je predvidjeti proširivanje komunalne infrastrukture u područja novih ulica unutar obuhvata plana, te priključivanje novih objekata na infrastrukturnu mrežu. U okvirima postojeće mreže komunalnih instalacija postignut je zadovoljavajući standard koji u budućnosti treba podizati prvenstveno u kvalitativnom pogledu.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja Na području obuhvata UPU Donja Pušća nisu utvrđena područja i lokaliteti osobitih prirodnih vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima bi trebalo posvetiti posebnu pažnju prilikom izrade ovoga Plana. Na predmetnom području nema niti značajnih objekata s aspekta očuvanja kulturno-povijesnog i graditeljskog nasljeđa. Područje obuhvaćeno ovim Planom ocijenjeno je kao prostor bez većih krajobraznih vrijednosti, a prema bonitetu zemljišta svrstava se u ostalo poljoprivredno tlo sa oznakom P3, odnosno manje vrijedne poljoprivredne površine. Međutim, područje obuhvata UPU nalazi se unutar kontaktne zone povijesnog središta naselja Pušća te stoga posebnu pažnju treba posvetiti odnosu planirane zone mješovite namjene i središnjeg dijela spomenutog naselja. Očuvanje prostornih posebnosti naselja postići će se prilagodbom novih građevina unutar mješovite zone, odnosno njihovog mjerila i oblikovanja postojećem krajoliku i cjelini naselja. Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se očuvale lokalne posebnosti, a pri projektiranju trasa infrastrukturnih mreža treba voditi računa o njihovu uklapanju u krajolik.



2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Sažimajući osnovne postavke i odrednice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske vezane uz racionalno korištenje i zaštitu prostora kao državnog i nacionalnog resursa, u skraćenom i pojednostavljenom obliku može se reći:

• Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje nosive kapacitete, specifičnost i održivost.

• Zaštita prostora provodi se na dva načina – namjenom prostora i načinom korištenja prostora.

• Zaštićena područja obuhvaćaju naseljen prostor (antropogene zone) i prirodna područja (krajolik).

• Namjena prostora određuje se sukladno prirodnim pogodnostima i osjetljivosti prostora za odvijanje određenih aktivnosti u njemu.

• Način korištenja prostora razgraničuje se temeljem kriterija zaštite prostora, uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora.

Područje obuhvaćeno ovim planom nalazi se unutar građevinskih područja naselja utvrđenih Prostornim planom uređenja općine, ali je u potpunosti neizgrađeno i nenaseljeno. U sjevernom dijelu zone predviđena je pretežno stambena izgradnja, dok će se u njenom južnom dijelu smjestiti pretežno poslovni sadržaji. Planom je na površinama mješovite namjene sa oznakom M1 određena najmanja veličina parcele od 400 m2, čime je u tom dijelu zone omogućeno formiranje cca. 60 građevnih parcela za izgradnju obiteljskih kuća. Uzimajući u obzir prosječan broj članova po kućanstvu na području općine koji iznosi 3,41, može se pretpostaviti da će broj stanovnika u obuhvatu predmetnog plana doseći oko 200. Time bi se ostvarila gustoća stanovanja u obuhvatu plana od cca. 16 st./ha, što je znatno više od općinskog prosjeka, kao i od gustoće stanovanja općinskog središta. Područje Općine Pušća u cjelini ocijenjeno je kao područje vrlo dobro očuvanog okoliša i značajnih pejzažnih vrijednosti, a dodatna povoljna okolnost koja utječe na atraktivnost ovog područja je blizina velikog grada. U skladu s osnovnim značajkama prostora određena je i buduća prostorno razvojna struktura ovog područja, jednim dijelom temeljena i na pretpostavljenom doseljavanju stanovništva iz šire okolice u potrazi za kvalitetnim životnim prostorom. U tom se kontekstu javlja i potreba za osiguravanjem površina za smještaj gospodarskih i poslovnih sadržaja, ali uz naglašenu potrebu za očuvanjem prirodnog okoliša i pejzažnih vrijednosti. Stoga se unutar planirane zone mješovite namjene ne smije dopustiti smještaj proizvodnih i poslovnih sadržaja koji imaju direktan štetni utjecaj na okoliš. U području obuhvata plana nema pojedinačnih objekata niti prirodnih ili krajobraznih posebnosti značajnih s gledišta očuvanja identiteta prostora. Pažnju stoga prvenstveno treba usmjeriti na kvalitetno uređenje svih dijelova u obuhvatu plana, kao i na usklađivanje nove gradnje sa vrijednostima postojećeg ambijenta naselja Donja Pušća te podizanje njegove kvalitete uvođenjem novih elemenata.



Unutar izgrađenih dijelova u obuhvatu UPU omogućit će se izgradnja novih objekata na svim neizgrađenim parcelama, prema lokacijskim uvjetima iz provedbenih odredbi ovoga Plana.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Površine unutar obuhvata ovog Plana najvećim dijelom su namijenjene za izgradnju gospodarskih i poslovnih objekata. Značajne površine u sjevernom dijelu obuhvata predviđene su i za poslovnu namjenu, dok će se stambena izgradnja omogućiti u sjeverozapadnom rubu zone. Na neizgrađenom zemljištu unutar obuhvata UPU potrebno je osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa namijenjen potrebama svih građana – prometne površine, parkirališta, javne zelene površine. Formiranjem mreže prometne infrastrukture usklađene sa postojećom odnosno planiranom cestovnom mrežom, osigurat će se preduvjeti za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom, što znači vodoopskrbu svih postojećih i planiranih naselja na području Plana, odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja postavljanje elekroenergetske mreže i plinovoda kao i telekomunikacijskih instalacija. Postavljanje trasa i građevina infrastrukture izvršit će se u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima. Vođenje trasa infrastrukture u postojećim ili planiranim koridorima prometnica koordinirat će se kako bi se zaštitila cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura uz minimalno moguće narušavanje okoliša.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora Cilj izrade ovog Plana je definiranje karakteristika i kvaliteta predmetnog područja i prostora u neposrednom okruženju te određivanje razvojne strategije koja će u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti postojeće kvalitete te ih nadopuniti i nadograditi novim elementima. Prostor obuhvata Urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene u Donjoj Pušći obuhvaća dio neizgrađeni prostor zapadno od potoka Pušća. Prostornim planom uređenja općine utvrđeni su osnovni kriteriji uređivanja općinskog prostora, pri čemu je uvaženo načelno opredjeljenje lokalne zajednice da osigura smještaj proizvodnih i poslovnih sadržaja unutrar općinskih granica. Razvojem malog i srednjeg poduzetništva i otvaranjem novih radnih mjesta umanjit će se potreba stanovništva za dnevnim migracijama u susjedna veća središta rada. Planirani proizvodni i poslovni sadržaji smjestit će se u zoni mješovite namjene u Donjoj Pušći, a ovim je planom određena osnovna namjena prostora koja se detaljnije opisuje u sljedećem poglavlju. Neizgrađene površine unutar obuhvata UPU predviđene su za izgradnju objekata gospodarske, poslovne i stambene namjene. Raspored površina unutar zone prema namjeni bit će djelomično uvjetovan i okolnim izgrađenim prostorom. Tako se kao logično rješenje za stambenu namjenu predviđa njeno lociranje u sjevernom dijelu obuhvata, u nastavku postojeće stambene zone. Površine pretežito stambene namjene i pretežito poslovne namjene odijeljene su sabirnom ulicom koja čini okosnicu prometne mreže planirane zone. Dinamika izvedbe zone može biti postavljena u smjeru sjever – jug na način da se počinje sa sjevernim dijelom koji se može privesti namjeni uz najmanje troškove, ili u smjeru jug – sjever na način da se počinje sa južnim dijelom i izgradnjom nove pristupne ceste i mosta preko potoka. Dinamiku izvedbe treba prilagoditi interesu investitora i mogućnostima uređenja prostora.

3.2. Osnovna namjena prostora Osnovna raspodjela i dispozicija prostora unutar obuhvata UPU proizlazi iz planirane prometne organizacije ovog prostora. Planom je predviđeno da prometnu okosnicu mješovite zone čini cesta položena u smjeru istok-zapad, koja zonu dijeli na sjeverni dio namijenjen pretžno stambenoj izgradnji i južni dio namijenjen izgradnji gospodarskih i poslovnih sadržaja. Širine parcela nisu utvrđene ovim Planom, već će se određivati prema zahtjevima i potrebama investitora. Osnovna namjena i načini korištenja površina unutar obuhvata UPU određeni su i uzimajući u obzir već postojeće izgrađene stambene i infrastrukturne sustave u neposrednoj blizini, vodeći pri tom računa o zaštiti i očuvanju prirodne ravnoteže i zaštiti okoliša. Razgraničenje namjene površina unutar obuhvata UPU Donja Pušća prikazano je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. Planom su određene sljedeće namjene površina unutar zone mješovite namjene u Donjoj Pušći:



Mješovita namjena Unutar zona mješovite namjene omogućuje se izgradnja građevina sa stambenim i poslovnim prostorima kao što su radionice zanatske namjene, objekti uslužnih djelatnosti i manje trgovine. Na površinama mješovite namjene moguća je i izgradnja pomoćnih građevina u funkciji garaže, spremišta ili radionice. Pomoćne građevine uz stambene građevine mogu biti poslovne namjene. Maksimalna površina pomoćne građevine je 200 m2. Ovim je planom izvršena detaljnija podjela površina mješovite namjene na pretežito stambenu sa oznakom M1 i pretežito poslovnu namjenu sa oznakom M2. Mješovita pretežito stambena namjena sa oznakom M1

Površine predviđene za pretežito stambenu namjenu locirane su u sjevernom dijelu obuhvata UPU, kako bi se nadovezale na postojeću stambenu zonu, odnosno Zagorsku ulicu. Ove su površine predviđene za stambenu namjenu niske gustoće stanovanja, za izgradnju obiteljskih kuća. Na površinama mješovite namjene pretežito stambene sa oznakom M1 moguće je graditi samo stambenu građevinu. Na ovim površinama dozvoljava se omjer stambene namjene i druge namjene (trgovina, uredi, skladišta gotovih proizvoda, te radionica uslužnih djelatnosti) 50:50%. Pretežito može biti stambene namjene više od pola, i do 100% . Ukupne površine predviđene za ovu namjenu iznose 2,20 ha, odnosno 17,42% obuhvata UPU. Mješovita pretežito poslovna namjena sa oznakom M2

Na području općine danas nema značajnijih gospod arskih sadržaja. Budući da je razvoj gospodarskih djelatnosti na nekom području ujedno i preduvjet njegovog cjelokupnog razvoja, Prostorni plan uređenja Općine predvidio je površine za smještaj poslovnih i gospodarskih djelatnosti. Izgradnja objekata gospodarske i poslovne namjene omogućit će se unutar zone mješovite pretežito poslovne namjene, sa oznakom M2. Na površinama mješovite pretežito poslovne namjene sa oznakom M2 moguće je graditi samo poslovnu građevinu. Na ovim površinama dozvoljava se omjer stambene namjene i poslovne 50:50%. Pretežito može biti poslovne namjene više od pola, i do 100% poslovne namjene. U ovoj zoni dozvoljava se graditi trgovine, urede, skladišta gotovih proizvoda, radionice uslužnih djelatnosti, bravarske, stolarske, kamenarske, i druge zanatske radionice, pogoni za preradu prehrambenih proizvoda, pogoni za preradu farmaceutskih proizvoda, radionice za izradu tekstila, te radionice precizne mehanike i elektronike. Površine pretežno poslovne namjene sa oznakom M2 zauzimaju 6,22 ha, što iznosi 49,25% obuhvata UPU. Javni parkovi i druge zelene površine sa oznakom Z Javne zelene površine predstavljaju bitan element urbanog uređivanja prostora. Unutar zapadnom područja obuhvaćenog UPU rezervirana je manja površina namijenjena javnom zelenilu, s ciljem da se očuva kvalitetna vizura na župnu crkvu u Donjoj Pušći. Potrebno osigurati kvalitetno oblikovanje ove zelene



površine. Javno zelenilo u potezu i javne zelene površine sa oznakom Z zauzimaju 1,33 ha, što iznosi 10,53% obuhvata UPU. Koridori javnih prometnih površina, ceste i parkirališta bez posebne oznake Ovim planom predviđeni su koridori javnih prometnih površina, te je izvršena kategorizacija prometnica unutar njegovog obuhvata (predviđene su sljedeće kategorije prometnica: sabirne, pristupne i ostale nekategorizirane ulice). Formiranjem mreže prometne infrastrukture usklađene sa postojećom odnosno planiranom cestovnom mrežom, osigurat će se preduvjeti za opremanje novoformiranih parcela svom potrebnom komunalnom infrastrukturom.

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina Pregled pokazatelja korištenja prostora dan je u tabeli:

gustoća stanovanja Gst 55,58 gustoća stanovanja Gust 40,80 gustoća stanovanja Gbst 38,77 gustoća stanovanja Gnst 37,05

Gig 0,6 Kis 0,8

Pokazatelji korištenja prostora su: -Gst=odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih parcela za stambene građevine -Gust=odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih parcela za stambene i poslovne građevine i prateće stambene funkcije (stambene ulice, zelene površine) -Gbst=odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih parcela za stambene i poslovne građevine te prateće i šire stambene funkcije (sabirne ulice) -Gnst=odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana -Gig=odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih parcela -Kis=odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih parcela

planirani broj stanovnika 468 površina parcela za stambene i poslovne građevine (M1 i M2) 8,42 ha

površina parcela za stambene i poslovne građevine i prateće stambene funkcije 11,47 ha površina parcela za stambene i poslovne građevine i šire stambene funkcije 12,07 ha

obuhvat plana 12,63 ha



OZNAKA NAMJENA POVRŠINA (ha)

% POVRŠINE UPU

M1 Mješovita namjena pretežno stambena 2,20 17,42 M2 Mješovita namjena pretežno poslovna 6,22 49,25 Z Javne zelene površine+javno zelenilo u potezu 1,33 10,53 Javne prometne površine 2,88 22,85

UKUPNO 12,63 100,00

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovna mreža Prometna mreža na području Općine Pušća je na zadovoljavajućem stupnju razvijenosti, a sve županijske i lokalne ceste su asfaltirane. Međutim, prometna mreža ima i svojih nedostataka, koji se u prvom redu odnose na širinu i tehničke karakteristike prometnica. Postojeće stanje u tom pogledu ne zadovoljava današnje prometne potrebe te je nužna rekonstrukcija većeg dijela cestovne mreže. Na taj će se način postići veća kvaliteta življenja na području općine kao i veća sigurnost svih sudionika u prometu. Najznačajnija od planiranih prometnica na području Općine Pušća je cesta kojom se predviđa povezivanje županijskih cesta Ž-2186 i Ž-3032. Prostornim planom uređenja općine predviđeno je da se povezivanje ova dva prometna pravca ostvari preko planirane zone mješovite namjene. Okosnicu prometnog sustava zone mješovite namjene čini glavna pristupna cesta u zonu koja se veže na županijsku cestu Ž-2186. Ova cesta položena je u smjeru sjever-jug te je kategorizirana kao sabirna ulica. Okomito na ovu ulicu postavljene su tri sabirne ulice u južnom, pretežno poslovnom dijelu zone te jedna pristupna cesta u sjevernom, odnosno pretežno stambenom dijelu zone. Na glavnoj cesti bit će potrebna izvedba mosta preko potoka, dok se na njenom križanju sa pristupnom ulicom za pretežno stambenu zonu i zapadnom sabirnom ulicom u pretežno poslovnoj zoni planira izvedba kružnog toka. Za svaki pojedini segment ulične mreže kartografskim prikazom 1. utvrđen je pripadajući profil i koridor. Za ulice u obuhvatu plana utvrđeni su slijedeći profili i koridori:

pješaci okomito parkiranje

uzdužno parkiranje

zeleni pojas kolnik ukupni

koridor profil 1 2*2 m / / 2*2 m 7 m 15 m profil 2 2*2 m 5 m 2 m / 7 m 18 m profil 3 2*2 m / 2 m 2 m 7 m 15 m profil 4 2*1.5 m / / / 5.5 m 8.5 m profil 5 3 m / / 2*1.5m / 6 m profil 6 3.5m / / 6m / 9.5m



3.5. Komunalna i infrastrukturna mreža

3.5.1. Telekomunikacije i poštansko uslužna mreža Razvoj telekomunikacijskog sustava na području Općine Pušća odvija se u skladu s planovima HT. Telekomunikacijska mreža na području obuhvata UPU prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. Planirana zona mješovite namjene spojit će se na telekomunikacijski vod koji je položen uz županijsku cestu Ž-2186. Nova trasa će slijediti trase prometnica u zoni, a bit će smještena u pojasu pješačih staza ili zelenom pojasu.

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Plinska infrastrukturna mreža Područje općine u cijelosti je pokriveno plinskom infrastrukturnom mrežom. Uz županijsku cestu Ž-2186 položen je vod lokalnog plinovoda profila 110 mm. Planirana zona mješovite namjene spojit će se na ovaj plinovod na križanju Ž-2186 i planirane sabirne ceste smjera istok-zapad. U svim planiranim ulicama izvodi se plinovodna mreža.

3.5.2.2. Elektroenergetska mreža Zonu obuhvata plana dijagonalno presijeca 10 kV dalekovod, koji otežava korištenje prostora i površina. Stoga je predviđeno da se ovaj dalekovod u konačnici izvede kao podzemni kablirani, te da se izmjesti na novu trasu. Nova trasa slijedi trase promenica u zoni. Pojas za visokonaponski vod predviđen je u profilu planiranih prometnica, a izvan obuhvata plana po postojećoj trasi DV-a, a u svemu prema kriterijima za polaganje 10(20) kV kabela. U kabelni rov treba položiti kabele, uzemljivač, PHD cijev Ø 50 za optički kabel, signalni kabel, mehaničku zaštitu od oštećenja kabela, te ostalu opremu potrebitu za normalno funkcioniranje EE objekata. Ovim je uvjetima utvrđeno da sve troškove oko izgradnje 10(20) kV kabelske dionice (istražni radovi kod odabira trase, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izrada idejnog projekta, ishođenje posebnih uvjeta, ishođenje svih potrebnih suglasnosti, izrada glavnog projekta, ishođenje lokacijske, građevne i uporabne dozvole, izrada elaborata katastra, nabava i ugradnja opreme, demontaža napuštene dionice DV-a, tj. dovođenje u valjan odnos s okolinom, ispitivanje kabela nakon svih obavljenih radova i dr.) snosi investitor zainteresiran za izvođenje predmetnog zahvata. Lokacija postojeće TS 10(20) kV uklapa se u plan, te je ista zadržana u prostoru. Osim električne energije na području plana kao energent će biti korišten plin. Normativi opterećenja određuju se prema «Normativi opterećenja i potrošnja električne energije« (Institut za elektroprivredu, Zagreb, 1980 g.). Elementi mreža trebaju biti prema granskim normama HEP-a i usvojenoj tipizaciji na području DP Elektra Zaprešić. Normativi opterećenja infrastrukture

za objekte pretežito stambene namjene: 50 W/m2 neto prostora uz faktor istodobnosti 0,7

za objekte pretežito poslovne namjene: 40 W/m2 neto prostora uz faktor istodobnosti 0,7



za javnu rasvjetu prometnica: 2 ili 3 W/m2 neto prostora uz faktor istodobnosti 1 Tablica 1 – Izračun ukupno potrebne snage Red. Br.

Oznaka namjene Visina Veličina sadržaja

Btto m2×0,8=netto m2Izgrađenost Standard W/m2

Vršno opterećenje

kW Fakt.ist.

fi Potrebna snaga kW

1 M1- Pretežito

stambena namjena

do P+1+T 25000 x 0,8 = 20000 40 50 400,00 0,7 280,00

2 M2- Pretežito

poslovna namjena

do P+2 66000 x 0,8 = 52800 30 40 634,00 0,7 444,00

3 Javna rasvjeta 35000 100 3 10,50 1 10,50 734,50

Ukupno potrebna snaga na području UPU-a:

Objekti pretežito stambene namjene 280,00 kW Objekti pretežito poslovne namjene 444,00 kW Rasvjeta prometnica 10,50 kW

734,50 kW

uz cos fi 0,95 773,15 kW uz gubitke sistema 5% 811,80 kW

Ukupno potrebna snaga u obuhvatu plana iznosi 811,80 kW. Transformatorske stanice Predviđena je izgradnja nove transformatorske stanice 1×1000 KVA s instaliranom snagom transformatora u prvoj fazi od 630 KVA. Nova TS locirat će se uz postojeću TS neposredno istočno od zone obuhvata plana. Za novu TS treba osigurati zemljište 9×7 m i pristupom prema dužoj osnovi. Načelna lokacija TS i koridori SN kabela prikazani su na kartografskom prikazu 2.1.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Vodoopskrbna mreža Vodoopskrba Općine Pušća riješena je u potpunosti vodoopskrbnim sustavom Grada Zaprešića, koji se temelji na iskorištavanju vodocrpilišta “Šibice” smještenom jugozapadno od Zaprešića na području savskog aluvija. Magistralni vodovod Zaprešić – Dubravica profila 160 mm položen je uz županijsku cestu Ž-2186. Vodoopskrba objekata unutar planirane zone mješovite namjene osigurat će se spajanjem na magistralni vod izvedbom vodovoda u sabirnoj ulici smjera istok – zapad. Novi objekti u obuhvatu plana koji se nalaze unutar pretežno izgrađenih dijelova naselja priključit će se na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Kapaciteti postojeće mreže dovoljni su za pokrivanje novih potreba. U planiranim novim ulicama izvest će se novi vodovi priključeni na postojeću mrežu. Profili i vrsta cjevovoda odredit će se u izvedbenom projektu izgradnje. U novoformiranim ulicama planira se izvođenje vodoopskrbne mreže i nadzemnih hidranata. Vodovi vodovodne mreže polažu se na dubini cca 1,50 m.



3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda Projektom odvodnje otpadnih voda za Općinu Pušća predviđena je izvedba glavnog odvodnog kanala uz potok Pušću, te njegovo spajanje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zaprešića. Glavni odvodni kanal prolazi trasom sabirne ulice u obuhvatu zone. Glavni odvodni kanal biti će smješten u osi ceste. Novi objekti će se na kanal spajati preko revizionih okna smještenih na rubu parcela. Projektirani profil glavnog odvodnog kanala je 400 mm. Nakon definiranja namjena površina u obuhvatu UPU bit će potrebno izvršiti provjeru hidrauličkog proračuna na temelju kojega je dimenzioniran glavni odvodni kanal.

3.5.4. Postupanje s komunalnim otpadom Organiziranim odvozom komunalnog otpada sa područja Općine Pušća bavi se komunalno poduzeće Zaprešić. Otpad se odvozi na odlagalište Novi Dvori na području Grada Zaprešića. Osnovni cilj u vezi sa zbrinjavanjem otpada izgradnja je cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada. Strateško opredjeljenje Države i Županije je dostići stupanj djelovanja sustava koji mora odgovarati razini prihvatljivoj europskim standardima a postiže se provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje Građevine se mogu graditi unutar građevinskog područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje. Minimalno uređeno građevinsko zemljište opremljeno je: pristupnim putom, vodoopskrbom, odvodnjom i elektroopskrbom. Unutar građevinskih područja mješovite namjene sa oznakom M, Prostornim planom uređenja općine omogućena je gradnja i uređivanje zgrada i površina slijedećih namjena:

• stambenih zgrada sa pomoćnim građevinama; • poslovnih zgrada • gospodarskih građevina, koje ne stvaraju onečišćenje zraka i buku, te druge

štetne utjecaje na okoliš, osim zgrada namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju životinja

• zgrada za javne potrebe • građevina i uređaja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture

bez štetnih utjecaja na okoliš • parkova, zaštitnog zelenila, športskih igrališta na otvorenom i dječjih igrališta

Uvjeti i način gradnje građevina unutar obuhvata ovoga Plana određeni su lokacijskim uvjetima. Lokacijski uvjeti se određuju za svaku od Planom predviđenih namjena površina. Mješovita, pretežito stambena namjena – M1 Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene sa oznakom M1 mogu se graditi stambene zgrade, pomoćne građevine za smještaj vozila, alata, ogrjeva i



slično (garaže), trgovine, uredi, skladišta gotovih proizvoda te radionice uslužnih djelatnosti. Za površine mješovite, pretežito stambene namjene sa oznakom M1 utvrđuju se slijedeći lokacijski uvjeti:

• najmanja površina građevne parcele je 400 m2 • najmanja širina parcele na mjestu građevinskog pravca je 16 m • najveći omjer širine i dužine parcele je 1 : 5 • najveći koeficijenti izgrađenosti je 0,6 • najveći koeficijent iskorištenosti je 0,8 • na građevnoj parceli može se izgraditi više građevina ako je to uvjetovano tehnološkim

zahtjevima • najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca je 3 m • građevina može imati najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlje • najveća visina vijenca je 7.5 m • najmanja udaljenost građevine od jedne bočne granice građevne parcele je 3m • najmanja udaljenost građevine od druge bočne granice građevne parcele je h/2, ali ne manje

od 3 m • krov izvesti kao ravni ozelenjeni ili kosi pokriven crijepom, a potrebno isključiti limove po

krovu • najmanje 20% površine građevne parcele mora biti ozelenjeno

Mješovita, pretežito poslovna namjena – M2 Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene sa oznakom M2 mogu se graditi trgovine, uredi, skladišta gotovih proizvoda, radionice uslužnih djelatnosti, bravarske, stolarske, kamenarske, i druge zanatske radionice, pogoni za preradu prehrambenih proizvoda, pogoni za preradu farmaceutskih proizvoda, radionice za izradu tekstila, te radionice precizne mehanike i elektronike. U obuhvatu zone ne mogu se graditi gospodarski sadržaji koji bitno onečišćuju neposredni okoliš emisijama buke, prašine, neugodnih mirisa i drugih nepovoljnih uticaja. Slijedom toga u obuhvatu zone ne mogu se graditi: asfaltne baze, bloketare, ciglane, pogoni za suhu destilaciju drvenog ugljena i svi drugi pogoni koji izazivaju velika zagađenja. Za sve gospodarske sadržaje koji će se graditi u obuhvatu plana u sklopu glavnog projekta mora se izraditi tehnološki projekt u kojem će se prikazati emisije u okoliš. Za površine mješovite, pretežito poslovne namjene sa oznakom M2 utvrđuju se slijedeći lokacijski uvjeti:


zahtjevima • najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca je 6 m • građevina može imati najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlje • najveća visina vijenca je 12 m • najmanja udaljenost građevine od jedne bočne granice građevne parcele je 3m • najmanja udaljenost građevine od druge bočne granice građevne parcele je 6 m • krov izvesti kao ravni ozelenjeni ili kosi pokriven crijepom, a potrebno isključiti limove po




3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina Na predmetnom području nema zaštićenih niti evidentiranih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Međutim, čitavo područje obuhvata plana nalazi se unutar kontaktne zone povijesnog naselja Donja Pušća. Stoga je nove građevine unutar mješovite zone moguće planirati na način da se njihovom postavom, lokacijom, volumenom, primjenom materijala završnog oblikovanja, kao i kvalitetom oblikovanja ne naruše kvalitetni postojeći ambijenti i vizure na njih. U svrhu toga u zapadnom dijelu obuhvata plana uz glavnu pristupnu cestu osigurana je manja zelena površina kako bi se očuvala vizura na župnu crkvu u Donjoj Pušći. Svaka nova gradnja u okviru kontaktne zone povijesnih struktura trebala bi polaziti s pretpostavke stvaranja harmonične slike s njom. To znači da se pri dimenzioniranju volumena, korištenju materijala završne obrade mora voditi briga o kontekstu. Neprihvatljivi su volumeni nove gradnje, koji bi onemogućili vizuru na crkve i kapele, a svojim položajem, funkcijom, materijalom završne obrade i koloritom unijeli nesklad te stvorili prostorni i oblikovni konflikt. Za svaku novu gradnju u okviru kontaktne zone potrebno je od Konzervatorskog odjela u Zagrebu ishoditi posebne uvjete građenja. Kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola u kontaktnoj zoni (zona E) povijesnog naselja potrebno je osobito pažljivo čuvati mikroambijent naselja. Novu izgradnju treba uskladiti sa zatečenim tlocrtnim i visinskim veličinama postojećih zgrada kako bi se ustrojio skladan graditeljsko ambijentalni sklop. Oblikovanjem novih zgrada u kontaktnoj zoni mora se uspostaviti harmonični odnos sa postojećom građevnom strukturom, u pogledu gabarita, nagiba krovova, upotrebi materijala završnog oblikovanja i kolorita.

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš Temeljno načelo integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu, i u svim segmentima prisutnu komponentu. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš stoga je prisutno u svim komponentama Urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene u Donjoj Pušći. Za Općinu Pušća u cjelini se može reći da predstavlja područje vrlo dobro očuvanog okoliša. U pogledu nepovoljnog utjecaja na okoliš najveću pažnju treba posvetiti očuvanju kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, voda, šuma, zraka te biološke i krajobrazne raznolikosti.

3.7.1. Mjere zaštite tla za građenje Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih zakona, propisa, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz oblasti arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu. Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja.



3.7.2. Zaštita zraka Negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti spriječit će se izborom, smještajem i načinom rada gospodarskih djelatnosti. Visokom tehnologijom i kontrolom emisija i imisija gospodarskih aktivnosti postići će se standardi kakvoće zraka sukladni Zakonu o zaštiti zraka. Oblikovanjem sustava prometa, orijentacijom na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurat će se rasterećivanje urbanih i drugih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka. Zaštita zraka osigurat će se i kontrolom rada malih kotlovnica te proširivanjem plinske mreže, štednjom i racionalizacijom potrošnje energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije. Kvalitetnije praćenje kakvoće zraka postići će se proširivanjem i modernizacijom područne mreže mjernih stanica, a određivanjem "kritičnih izvora" odredit će se izvori emisija onečišćavanja u zrak koji zahtijevaju hitnu sanaciju.

3.7.3. Zaštita voda Gradnjom sustava odvodnje otpadnih voda, cjelovitim sustavom zbrinjavanja otpada, obveznim predtretmanom vode iz gospodarstva, gradnjom oborinske odvodnje na prometnicama te proširivanjem mreže odvodnje i vodovoda smanjit će se onečišćavanje podzemnih voda.

3.7.4. Zaštita od buke Unutar obuhvata plana nije registrirano prekoračenje razine buke u odnosu na dopuštene razine utvrđene zakonom (Zakon o zaštiti buke, NN 17/90 i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave, NN 37/90).

3.7.5. Mjere posebne zaštite Mjere posebne zaštite predviđene za područje općine Pušća temelje se na odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Zagrebačke županije izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su slijedeći zakoni i propisi:

• Zakon o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98), • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97), • Zakon o zaštiti od požara (NN broj 58/93), • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), • Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi

skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91), • Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi Na području obuhvata plana mjere zaštite pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti provodit će se u skladu sa slijedećim zakonima i propisima:

• Zakon o unutarnjim poslovima (NN 19/91, 29/91, 73/91, 33/92, 76/94 i 161/98), • Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) koji se primjenjuje temeljem članka

53. stavak 3. Zakona o normizaciji (NN 55/96), • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) • Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi

skloništa i druge građevine za zaštitu (NN 2/91).



Područje općine Pušća ne ulazi u kategoriju naselja 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi i mjesta), te ga nije potrebno dijeliti u zone u kojima se osigurava zaštita stanovništva.

3.7.5.2. Zaštita od rušenja Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu poradi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može unaprijed projektiranim načinom odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji (površina u obuhvatu plana nalazi se unutar područja osnovnog stupnja seizmičnosti 9° MCS).

3.7.5.3. Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Do izrade nove seizmičke karte grada i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa u statičkom proračunu, kojim će se ustanoviti dali je potrebno ojačavanje konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

3.7.5.4. Zaštita od požara Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja planiranih građevina na području obuhvata plana radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode :

• TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

• TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi



• DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.



Na temelju članka 24. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 29. Statuta Općine Pušća (Službeni glasnik Općine Pušća, broj 01/06), Općinsko vijeće Općine Pušća na 17. sjednici održanoj 13. 12. 2006. donosi

O D L U K U

o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene u Donjoj Pušći I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1. Donosi se URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠĆI (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Arhitektonski atelier deset; d.o.o. za arhitekturu i urbanizam iz Zagreba u 2004. i 2005. godini.

Članak 2. Plan se donosi za dio građevinskog područja naselja Donja Pušća i Hrebine, te obuhvaća površinu od 12,63 ha. Planom se utvrđuju:

osnovna namjena površina i razmještaj funkcija od važnosti za Općinu uvjeti korištenja i zaštite prostora u odnosu na dinamiku i oblike intervencija, gustoće, način i

kapacitete izgradnje te posebne značajke prostornih cjelina sustav i koridori glavne prometne i komunalne infrastrukture sustav urbanog zelenila te način zbrinjavanja otpada lokacijski uvjeti za gradnju u pbihvatu plana drugi uvjeti i mjere od važnosti za skladan prostorni razvoj, zaštitu i unapređenje vrijednosti

urbanog prostora i okoliša

Članak 3. Plan je sadržan u elaboratu 'URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠĆI' koji se sastoji od: Tekstualnog dijela sa slijedećim sadržajem: SADRŽAJ UVOD I OBRAZLOŽENJE 1.POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne značajke 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 1.1.3.1. Prometni sustav 1.1.3.2. Telekomunikacijska mreža 1.1.3.3. Vodoopskrbni sustav 1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda 1.1.3.5. Elektroenergetski sustav 1.1.3.6. Plinoopskrba 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 1.1.4.1. Prirodne vrijednosti 1.1.4.2. Kulturno-povijesno naslijeđe 1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja 1.1.5.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 1.1.5.2. Prostorni plan Županije 1.1.5.3. Prostorni plan uređenja Općine 1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.1.1. Demografski razvoj 2.1.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 2.1.3.1. Sustav prometa



2.1.3.2. Komunalna infrastruktura 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora 3.2. Osnovna namjena prostora 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 3.4. Prometna i ulična mreža 3.4.1. Cestovna mreža 3.5. Komunalna i infrastrukturna mreža 3.5.1. Telekomunikacije i poštansko uslužna mreža 3.5.2. Energetski sustav 3.5.2.1. Plinska infrastrukturna mreža 3.5.2.2. Elektroenergetska mreža 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.3.1. Vodoopskrbna mreža 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 3.5.4. Postupanje s komunalnim otpadom 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.6.1. Uvjeti i način gradnje 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš 3.7.1. Mjere zaštite tla za građenje 3.7.2. Zaštita zraka 3.7.3. Zaštita voda 3.7.4. Zaštita od buke 3.7.5. Mjere posebne zaštite 3.7.5.1. Sklanjanje ljudi 3.7.5.2. Zaštita od rušenja 3.7.5.3. Zaštita od potresa 3.7.5.4. Zaštita od požara II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina javnih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje građevina (urbana pravila – lokacijski uvjeti) 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.1.1.Javna parkirališta i garaže 5.1.2.Trgovi i druge veće pješačke površine 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 5.3.1. Elektroopskrbna mreža 5.3.2.Plinovodna mreža 5.3.3.Vodovodna mreža 5.3.4.Uređivanje potoka 5.3.5.Odvodnja otpadnih voda 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita zraka 9.2. Zaštita od buke i vibracija 9.3. Zaštita voda 9.4. Zaštita tla 9.5. Zaštita prostora 9.6. Zaštita od ratnih opasnosti 9.7. Zaštita od požara i eksplozije 10. Mjere provedbe plana 10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja 10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni GRAFIČKI DIO 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 1000 2.1. ELEKTROENERGETSKA TELEKOMUNIKACIJSKA I PLINOVODNA MREŽA 1 : 1000 2.2. VODOVODNA MREŽA I MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA 1 : 1000 3.1 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA - UVJETI KORIŠTENJA 1 : 1000 3.2 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA - NAČIN I UVJETI GRADNJE 1 : 1000



3.3 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA - OBLICI KORIŠTENJA 1 : 1000 Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Pušća i potpisom predsjednice Općinskog vijeća. II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena Članak 4.

Planom su razgraničene namjene površina prema slijedećim uvjetima i kriterijima: racionalno korištenje prostora

• optimizacija ulaganja potrebnih za infrastrukturno opremanje prostora • povećanje broja radnih mjesta na području općine Pušća • primjereno korištenje komparativnih prednosti lokacije

Namjene površina u obuhvatu plana razgraničene su i označene planskim znakom na na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1 : 2000 i to:

• mješovita, pretežito stambena namjena sa oznakom M1 • mješovita, pretežito poslovna namjena sa oznakom M2

Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene sa oznakom M1 mogu se graditi građevine sljedećih sadržaja:

• stambene zgrade • pomoćne građevine za smještaj vozila, alata, ogrjeva i slično (garaže), • trgovine • uredi • skladišta gotovih proizvoda • radionice uslužnih djelatnosti

Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene sa oznakom M2 mogu se graditi građevine sljedećih sadržaja:

• trgovine • uredi • skladišta gotovih proizvoda • radionice uslužnih djelatnosti • bravarske, stolarske, kamenarske, i druge zanatske radionice • pogoni za preradu prehrambenih proizvoda • pogoni za preradu farmaceutskih proizvoda • radionice za izradu tekstila • radionice precizne mehanike i elektronike

U obuhvatu zone ne mogu se graditi gospodarski sadržaji koji bitno onečišćuju neposredni okoliš emisijama buke, prašine, neugodnih mirisa i drugih nepovoljnih uticaja. Slijedom toga u obuhvatu zone ne mogu se graditi:

• asfaltne baze • bloketare • ciglane • pogoni za suhu destilaciju drvenog ugljena • svi drugi pogoni koji izazivaju velika zagađenja.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti Članak 5.

Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti utvrđeni su u poglavlju 4. ovih provedbenih odredbi i prikazani na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora i 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Uvjeti korištenja, 3.2.Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Način i uvjeti gradnje, 3.3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Oblici korištenja, sve u mjerilu 1:1000.



3. Uvjeti smještaja građevina javnih djelatnosti Članak 6.

U obuhvatu plana nije predviđena gradnja građevina javnih djelatnosti.

4. Uvjeti i način gradnje građevina (urbana pravila – lokacijski uvjeti) Članak 7.

Lokacijskim uvjetima utvrđuju se kriteriji uvjeti za formiranje građevnih parcela: • najmanja površina parcele • najmanja širina parcele • odnos širine i dubine parcele

te uvjeti gradnje: • dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti parcele • dozvoljeni koeficijent iskorištenosti parcele • obavezni građevinski pravac • minimalne udaljenosti građevine od granica parcele • dozvoljeni broj nadzemnih etaža • uvjeti uređenja neizgrađenog dijela parcele

Za površine mješovite, pretežito stambene namjene sa oznakom M1 utvrđuju se slijedeći lokacijski uvjeti:


zahtjevima • najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca je 3 m • građevina može imati najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlje • najveća visina vijenca je 7.5 m • najmanja udaljenost građevine od jedne bočne granice građevne parcele je 3m • najmanja udaljenost građevine od druge bočne granice građevne parcele je h/2, ali ne manje

od 3 m • krov izvesti kao ravni ozelenjeni ili kosi pokriven crijepom, a potrebno isključiti limove po


Za površine mješovite, pretežito poslovne namjene sa oznakom M2 utvrđuju se slijedeći lokacijski uvjeti:


zahtjevima • najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca je 6 m • građevina može imati najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlje • najveća visina vijenca je 12 m • najmanja udaljenost građevine od jedne bočne granice građevne parcele je 3m • najmanja udaljenost građevine od druge bočne granice građevne parcele je 6 m • krov izvesti kao ravni ozelenjeni ili kosi pokriven crijepom, a potrebno isključiti limove po




5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 8. Trase i površine građevina i uređaja prometne, energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže prikazani su na kartografskim prikazima. Detaljno određivanje trasa infrastrukture utvrđuje se lokacijskim odobrenjem. Trase infrastrukture u pravilu se vode unutar koridora javnih prometnih površina. Lokacijskim odobrenjem može se odobriti gradnja infrastrukturne mreže i građevina u funkciji energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture (trafo stanice, plinske redukcijske stanice, crpne stanice i slično) na površinama drugih namjena, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina. Za formiranje građevinskih parcela infrastrukturnih građevina i izgradnju na njima ne primjenjuju se lokacijski uvjeti utvrđeni za mješovitu namjenu. U okvirima planom utvrđenih prometnih koridora moguća je izgradnja telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, elektroenergetske mreže i mreže javne rasvjete, te plinovodne i drugih infrastrukturnih mreža. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture treba se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i postojeću i planiranu infrastrukturu u pravilu se omoguje unutar dužine regulacijskog pravca svake parcele, te se vrši na način koji propisuje nadležna komunalna organizacija.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže Članak 9.

Trase i koridori ulične mreže na području obuhvata plana definirani su na kartografskom prikazu broj 2.1. “Promet” u mjerilu 1 : 1.000. Ulice u obuhvata plana razvrstane su u slijedeće kategorije:

• sabirne ulice (profil 1 i 2) • pristupne ulice (profil 3) • ostale nekategorizirane ulice (profil 4) • pješačke staze (profil 5)

Ulična mreža omogućava odvijanje mješovitog cestovnog prometa, osigurava kolni i pješački pristup građevnim parcelama, te osigurava polaganje komunalne i druge infrastrukture. Prometni koridori s javnim parkiralištima i pripadajućim zelenilom predstavljaju javni prostor, te se stoga preporuča da čine jedinstvenu parcelu prema realnim dionicama. Pri formiranju građevinskih parcela odnosno izdavanju građevinskih dozvola na području obuhvata plana potrebno je parcelacionim elaboratom izuzeti dijelove parcele koji ulaze u planom utvrđeni koridor javne prometne površine te ih priključiti istoj. Za ulice u obuhvatu plana utvrđeni su slijedeći profili i koridori:

pješaci okomito parkiranje

uzdužno parkiranje

zeleni pojas kolnik ukupni

koridor profil 1 2*2 m / / 2*2 m 7 m 15 m profil 2 2*2 m 5 m 2 m / 7 m 18 m profil 3 2*2 m / 2 m 2 m 7 m 15 m profil 4 2*1.5 m / / / 5.5 m 8.5 m profil 5 3 m / / 2*1.5 m / 6 m profil 6 3.5m / / 6m / 9.5m

Za svaki pojedini segment ulične mreže utvrđen je pripadajući profil i koridor. Detaljno određivanje trasa prometne mreže utvrđuje se lokacijskim odobrenjem uz uvažavanje planom utvrđenih profila. Odobrenja za gradnju mogu se izdavati samo za ulice čije su trase utvrđene ovim planom.

5.1.1.Javna parkirališta i garaže Pri izradi projekata za građevine u obuhvatu plana promet u mirovanju obvezno treba riješiti na vlastitoj građevinskoj parceli, u skladu sa slijedećim normativima: za poslovnu i proizvodnu namjenu najmanje 6 pgm / 1000 m2 BRP



za trgovačku namjenu najmanje 12 pgm / 1000 m2 BRP za ugostiteljske sadržaje najmanje 20 pgm / 1000 m2 BRP Na svim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Javna parkirališta uređivat će se u profilu planiranih cesta kao uzdužna parkirališta dimenzije 2*6 m ili okomita parkirališta dimenzije 2.5*5 m.

5.1.2.Trgovi i druge veće pješačke površine U obuhvatu plana se ne predviđaju trgovi. Uz potok se predviđa uređenje pješačke staze u širini od 3,5 – 6,5 metara. Taj potez postaje javna površina, te se planira njezino uređenje istovremeno kad i prometne mreže.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže Članak 10.

Telekomunikacijska mreža gradit će se u koridorima prometnica. Preferentne trase TK mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.1 “Infrastrukturna mreža”. Od ovih se trasa može odstupati samo iznimno. Kod polaganja TK mreže izvoditi rovove širine 50.0cm i dubine do 100.0cm.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže Članak 11.

Planom su definirane orijentacione trase komunalne infrastrukturne mreže i orijentacione lokacije uređaja komunalne infrastrukture. Konačne trase i lokacije odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za pojedinu trasu ili uređaj. Gradnja komunalne infrastrukturne mreže u pravilu je predviđena u koridorima javnih prometnih površina, i to u pravilu u vidu podzemnih instalacija. Komunalna se infrastruktura izvodi sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke. Kanalizacijski cjevovodi obavezno se polažu ispod vodoopskrbnih. Komunalna se infrastruktura samo se iznimno može izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci – priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

5.3.1. Elektroopskrbna mreža Članak 12.

Visokonaponska mreža U obuhvatu plana nema, niti je planirana visokonaponska mreža.

Srednjenaponska mreža U obuhvatu plana planirana je izgradnja kabelske srednjenaponske mreže u koridorima prometnica, kojom će se zamijeniti postojeći zračni vod. Preferentne trase srednjenaponske mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.1 “Infrastrukturna mreža”. Od ovih se trasa može odstupati samo iznimno. Tehnički uvjeti za opskrbu planiranih građevina električnom energijom odredit će se nakon utvrđivanja vršnog opterećenja pojedinog objekta. Potrošač čija potreba za vršnom snagom iznosi više od 600kVA mora na vlastitioj parceli osigurati mogućnost formiranja parcele za izgradnju transformatorske stanice.

Niskonaponska mreža Na području obuhvata plana predviđena je izgradnja pretežno mješovitog konzuma, sa minimalno jednom (1) transformatorskom stanicom s pripadajućom niskonaponskom mrežom. Za navedenu transformatorsku stanicu potrebno je predvidjeti parcelu veličine 5×7 m, lociranu uz postojeću transformatorsku stanicu istočno od obuhvata plana. Niskonaponska mreža gradit će se u koridorima prometnica. Preferentne trase niskonaponske mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.1 “Infrastrukturna mreža”. Od ovih se trasa može odstupati samo iznimno.



5.3.2.Plinovodna mreža Članak 13.

Minimalne sigurnosne udaljenosti Pri planiranju novih objekta i instalacija treba uzeti u obzir minimalne sigurnosne udaljenosti od plinovoda i produktovoda, a one su:

• za magistralne visoko tlačne plinovode (VTP) i produktovode 30 m, • za VTPTP 10 m s time da se određenim zaštitnim mjerama ova udaljenost može smanjiti, • za srednje tlačne plinovode (STP) 2 m, • za niskotlačne plinovode (NTP) te NT i ST kućne priključke 1 m.

Udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuje se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Zbog stanja dokumentacije postojećeg stanja položaj plinovoda i produktovoda ucrtanih u Plan je približan.

Uvjeti gradnje STP polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m. STP izvoditi od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11. Fitinge i cijevi međusobno spajati isključivo elektrospojnicama a zapore izvoditi prirubnički. NTP polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te izvoditi od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR 11 ili SDR17 zavisno o dimenziji. Fitinge i cijevi međusobno spajati sučeonim zavarivanjem ili elektrospojnicama a zapore izvoditi prirubnički.

5.3.3.Vodovodna mreža Članak 14.

Vodovodna infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2.2 “Infrastrukturna mreža”. Planom su definirane orijentacione trase vodovodne mreže. Nova lokalna vodovodna mreža treba imati profil od najmanje NO 100 mm zbog uvjeta protupožarne zaštite koju je potrebno zatvoriti u prsten s postojećom. Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od NO 100 mm. Trase vodovodnih cjevovoda planirane su u koridoru prometnica i moraju se uskladiti s ostalim postojećim i budućim infrastrukturnim instalacijama prema posebnim uvjetima njihovih korisnika. Vodovodna infrastrukturna mreža izvodi se sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

5.3.4.Uređivanje potoka U uređivanju potoka treba izbjegavati pravocrtne regulacije, te omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu ambijenta. U projektima regulacije potoka postojeće stanje vegetacije mora se dokumentirati geodetskim i fotografskim snimkama, a u projektu se moraju predvidjeti mjere zaštite vegetacije kod izvođenja radova, te mjere obnove autohtone vegetacije po završetku radova na regulaciji potoka. U toku izvođenja neophodnih i nužnih regulacija potoka potrebno je zaštititi svu vegetaciju koja ne predstavlja prepreku izvođenju radova. Nakon završetka radova uz korito potoka treba obnoviti autohtonu vegetaciju.

5.3.5.Odvodnja otpadnih voda Članak 15.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartografskom prikazu broj 2.2 “Infrastrukturna mreža”. Planom su definirane orijentacione trase mreže odvodnje otpadnih voda. Zamjenu i gradnju nove kanalizacijske mreže potrebno je izvoditi sukladno s važećom tehničkom regulativom i pravilima struke. Treba planirati cjevovode za odvodnju otpadnih voda koji svojom mikrolokacijom i funkcijom zadovoljavaju tehničke uvjete za potrebe predmetnog područja.



6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina Članak 16.

Planom je predviđena sadnja drvoreda u sabirnim ulicama na poziciji označenoj u karakterističnim profilima. Pri sadnji drvoreda obavezno treba koristiti sadnice promjera debla 8 cm i više. Koristiti autohotne bjelogorične vrste bogate krošnje: kesten, lipa, platana, javor.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Članak 17.

Na području obuhvata plana nema prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti. Zapadno od obuhvata plana nalazi se povijesna cjelina naselja Donja Pušća, na koju su usmjerene dominantne vizure iz prostora obuhvata plana.

8. Postupanje s otpadom Članak 18.

Komunalni otpad sa područja Općine Pušća odlaže se na postojećoj uređenoj deponiji komunalnog otpada van općine Pušća. Cjelovito rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada utvrdit će se na razini Zagrebačke Županije određivanjem optimalnog broja i lokacija za deponije. Na području Općine Pušća nisu predviđene lokacije za deponije otpada. Planom se odvojeno prikupljanje (“primarna reciklaža”) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

tipiziranih spremnika za prikupljanje biootpada postavljenih u domaćinstvima, na građevnoj parceli, odnosno u građevini, tipiziranih posuda, spremnika postavljenih ne javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, PET, metalni ambalažni otpad i sl.), formiranjem prostora ograđenog zelenilom za smještaj grupacije spremnika za odvojeno prikupljanje otpada

Za postavljanje spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš Članak 19.

Na području obuhvata plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla, zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

9.1. Zaštita zraka Članak 20.

Na području obuhvata plana nema značajnih izvora onečišćenja zraka. Za planirana postrojenja i uređaje na području plana koji su potencijalni izvori zagađenja zraka potrebno je :

• mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće štetne utjecaje na okolinu, • u slučaju utvrđene nedozvoljene emisije poduzeti mjere za njeno smanjenje,

Očuvanje i unapređenje kvalitete zraka postići će se sljedećim mjerama: • plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i

uporabom obnovljivih izvora energije, • prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih

djelatnosti.

9.2. Zaštita od buke i vibracija Članak 21.

Osnovni sadržaji planirane zone su poslovni i gospodarski sadržaji koji predstavljaju potencijalni izvor prekomjerne buke i vibracija koje mogu ugrožavati susjedna područja druge namjene, zbog čega je na kontaktu sa tim površinama osiguran pojas zaštitnog zelenila. Na području plana su, u skladu s Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnikom o najvišim



dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), na vanjskim povšinama predviđene slijedeće najviše razine vanjske buke:

namjena zona buke

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A)

mješovita, pretežito poslovna (M2) 5.

- na granici građevne parcele unutar zone buka ne smije prelaziti 80

- na granici zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

mješovita, pretežito stambena (M1) 4. - 65 za dan(Lday) - 50 za noć(Lnight)

9.3. Zaštita voda Članak 22.

Izvor zagađenja podzemnih i površinskih voda su otpadne vode i ostali izvori zagađenja (ispiranje zagađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.). Zaštita voda na području obuhvata plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja. Otpadne vode se moraju ispuštati u gradski kanalizacijski sustav s planiranim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

9.4. Zaštita tla Članak 23.

U cilju zaštite tla na području obuhvata plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne zelene površine.

9.5. Zaštita prostora Članak 24.

Na području obuhvata plana potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne zelene površine, te površine koje još nisu privedene planskoj namjeni.

9.6. Zaštita od ratnih opasnosti Članak 25.

Sklanjanje ljudi treba osigurati prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Sesveta, te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva potrebno je planirati i projektirati sukladno odredbama:

• Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji (NN 55/96),

• Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (SL 29/83, 36/85 i 42/86) koji se primjenjuje temeljem članka 60. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00),

• Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)

• Pravilnika o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup (NN 98/01).

9.7. Zaštita od požara i eksplozije Članak 26.

Planom su predviđene slijedeće mjere zaštite od požara i eksplozije : na području obuhvata plana ne mogu se graditi građevine i postrojenja za proizvodnju, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari budući da glede sigurnosnih udaljenosti ne mogu zadovoljiti odredbe Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN 12/94);



• na području obuhvata plana mogu se, u skladu sa zahtjevom nadležne službe za zaštitu od požara, graditi samo prodavaonice eksplozivnih tvari na malo, sukladno članku 41. stavak 2. i članku 44. stavak 4. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN 12/94);

• na području obuhvata plana ne mogu se graditi civilna strelišta otvorenog tipa za oružje s užljebljenom cijevi u smislu odredbi Zakona o oružju (NN 46/97, 27/99 i 12/01) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93);

• u slučaju potrebe određivanja mjesta za gradnju poslovnih prostora za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva te popravljanje i prepravljanje oružja potrebno je na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakona o oružju (NN 46/97, 27/99 i 12/01) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93)

• građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti ili koristiti zapaljive tekućine i plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95), Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) i Pravilnika o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (SL 24/71) koji se primjenjuje temeljem i članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji (NN 55/96);

• Odobrenja za gradnju koja se izdaju temeljem ovog plana moraju biti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94) i Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (SL 30/91) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji (NN 55/96).

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina:

• mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir: požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i druge faktore da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili

• mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Sukladno članku 15. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93), potrebno je ishoditi suglasnost nadležne policijske uprave na mjere zaštite od požara primjenjene u Glavnom projektu za zahvate u prostoru na slijedećim građevinama:

• sve građevine i prostore u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i / ili plinova;

• građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2. Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 35/94).

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (SL 30/91) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji (NN 55/96).



10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja Članak 27.

Planom se ne uvjetuje izrada detaljnijih planova uređenja. Uređivanje i izgradnja površina u obuhvatu plana može se vršiti njegovom neposrednom provedbom.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 28.

Na području obuhvata plana nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Pušća. REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA PUŠĆA OPĆINSKO VIJEĆE

Predsjednik Općinskog vijeća:

Stjepan Bregeš KLASA: 021-05/06-01/37 URBROJ: 238/24-06-01 Pušća, 13. 12. 2006.

1

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

MJEŠOVITA, PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA

Broj kartografskog prikaza: 1.

NAMJENA POVRŠINA

MJEŠOVITA, PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA

PROMET

OS PLANIRANE CESTE

RUB PLANIRANE CESTE

OZNAKA PROFILA PLANIRANE CESTE I PJEŠACKE STAZE

Istovjetnost prostornog plana s izvornikom ovjerava:

............................................................

Predsjednik Opcinskog vijeca:

............................................................Stjepan Bregeš

Pecat nadležnog tijela:

M.P.

Pecat Opcinskog vijeca:

M.P.

Odgovorna osoba:

............................................................Jasna Juraic Mucko ovlašteni arhitekt

Pecat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba za provodenje javne rasprave:

............................................................Andela Cirkveni

Pecat tijela odgovornog za provodenje javne rasprave:

M.P.

Odluka Opcinskog vijeca o donošenju plana:

Službeni glasnik opcine Pušca 06/06.Program mjera za unapredenje stanja u prostoru:

Službeni glasnik opcine Pušca 05/98.

Mjerilo kartografskog prikaza: 1 : 1 000

Naziv kartografskog prikaza:

URBANISTICKI PLAN UREÐENJAZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠCI

Naziv prostornog plana:

ZAGREBACKA ŽUPANIJA OPCINA PUŠCA

Javni uvid održan: 03. 05. 2005. - 03. 06. 2005.

Javna rasprava objavljena:"Vecernji list" od 25. 04. 2005.

...........................................................Ana Kovac dipl. ing. arh.

...........................................................Anamarija Tomašegovic dipl.ing.arh.

Strucni tim u izradi plana:

...........................................................Ivan Mucko ovlašteni arhitekt

...........................................................David Cvetko dipl. ing. agr.

Pravna osoba koja je izradila plan:

Arhitektonski Atelier Deset d.o.o. za arhitekturu i urbanizam Hebrangova 18 Zagreb

Suglasnosti na plan:

Ured državne uprave u Zagrebackoj županiji , Služba za prostorno uredenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, prema clanku 26. Zakona o prostornom uredenju (NN 30/94, 68/98, 61/100, 32/02 i 100/04),

klasa: 350-02/05-01/32 urbroj: 238-04/1-06-8 datum: 26. 06. 2006.

Ministarstvo kulture , Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, prema clanku 56. Zakona o zaštiti i ocuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i 151/03), klasa: 612-08/06-10/595 urbroj: 532-10-5/3-06-2 datum: 25. 04. 2006.

S

N

W E

100m50m0

GRANICA OBUHVATA PLANA

JAVNA ZELENA POVRŠINA

M2

M1

Z

PJEŠACKA STAZA UZ POTOK

GRAÐEVNI PRAVAC

JAVNO ZELENILO U POTEZU

2,20 ha

6,22 ha

0,77 ha

0,56 ha

2 2 7 2 215

2 2 3.5 3.5 5 218

2 3.5 3.52 2 215

1.5 2.75 2.75 1.58.5 6

1.5 3 1.5 1.53.59.5

6

1 2

TVP

PROMET ph - pješacki hodnik pu - uzdužno parkiranje po - okomito parkiranje p - potok k - kolnik z - zelenilo INFRASTRUKTURA E - elektrika JR - javna rasvjeta T - telekomunikacije P - plinovod V - vodovod O - odvodnja

E O

ph z k k z ph

1,0 1,0 1,0

raspored površina

1,0 2,0

raspored infrastruktureširine pojasa infrastrukture

T V P EO

ph pu k k po/z ph

1,0 1,0 1,0 1,02,0

3

T V P EO

ph k k ph

1,0 1,0 1,0 1,02,0

z pu

4

T V P EO

ph k ph

1,0 1,0 1,0 1,01,5

kJR1,0

JR1,0

raspored površinaraspored infrastruktureširine pojasa infrastrukture3,52,01,5

JR1,0 2,02,56,5

JR1,0

JR1,0 1,0 1,03,0 2,5 2,5

E 10(20)kV E 10(20)kV

5

T P E

ph

1,0 1,0 1,0

JR1,0 2,0

z zE 10(20)kV

6

ph

1,53,5 - 6,5

p

JR

POPRECNI PROFILI PLANIRANIH ULICA - m.1:200

2

2

22

3

4

4

4

5

4

6

6

6

1

M1

M1

M1

M1

M2

M2

M2

M2

M2

M1

M2

M1-2

0,68ha

M1-1

0,72ha

M1-3

0,49ha

M1-4

0,18ha

M1-50,13ha

M2-3

1,31ha

M2-2

2,01ha

M2-1

1,42ha

M2-4

0,28ha

M2-5

0,21ha

M2-6

0,99ha

Z0,77ha

POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREÐENJE NASELJA

Broj kartografskog prikaza: 2.1.

ELEKTROENERGETSKA MREŽA

DALEKOVOD 10kV - POSTOJECI ZRACNI

ELEKTROENERGETSKI KABEL JAVNE RASVJETE - PLANIRANI


............................................................


............................................................Stjepan Bregeš


M.P.


M.P.

Odgovorna osoba:



M.P.


............................................................Andela Cirkveni


M.P.






















S

N

W E

100m50m0


PROMETNA, ULICNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽAELEKTROENERGETSKA TELEKOMUNIKACIJSKA I PLINOVODNA MREŽA

ELEKTROENERGETSKI KABEL 0.4kV - PLANIRANI

DALEKOVOD 10kV - PLANIRANI KABELSKI

TRAFO STANICA 10/0.4kV

TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

TELEKOMUNIKACIJSKI KABLOVI - POSTOJECI

TELEKOMUNIKACIJSKI KABLOVI - PLANIRANI

PLINOVODNA MREŽA

PLINOVODNA MREŽA - POSTOJECA

PLINOVODNA MREŽA - PLANIRANA

2 2 7 2 215

2 2 3.5 3.5 5 218

2 3.5 3.52 2 215

1.5 2.75 2.75 1.58.5 6

1.5 3 1.5 1.53.59.5

6

1 2

TVP


E O

ph z k k z ph

1,0 1,0 1,0

raspored površina

1,0 2,0


T V P EO

ph pu k k po/z ph

1,0 1,0 1,0 1,02,0

3

T V P EO

ph k k ph

1,0 1,0 1,0 1,02,0

z pu

4

T V P EO

ph k ph

1,0 1,0 1,0 1,01,5

kJR1,0

JR1,0

raspored površinaraspored infrastruktureširine pojasa infrastrukt3,52,01,5

JR1,0 2,02,56,5

JR1,0

JR1,0 1,0 1,03,0 2,5 2,5

E 10(20)kV E 10(20)kV

5

T P E

ph

1,0 1,0 1,0

JR1,0 2,0

z zE 10(20)kV

6

ph

1,53,5 - 6,5

p

JR

2

2

22

3

4

4

4

5

4

6

6

6

1

POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREÐENJE NASELJA

Broj kartografskog prikaza: 2.2.

VODOVODNA MREŽA

VODOVOD - POSTOJECI


............................................................


............................................................Stjepan Bregeš


M.P.


M.P.

Odgovorna osoba:



M.P.


............................................................Andela Cirkveni


M.P.






















S

N

W E

100m50m0


PROMETNA, ULICNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽAVODOVODNA MREŽA I MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA

VODOVOD- PLANIRANI

ODVODNJA OTPADNIH VODA

KOLEKTOR - PLANIRANI

OSTALI ODVODNI KANALI - PLANIRANI

VODOTOCI

POTOK PUŠCA

INUNDACIJSKI POJAS

2 2 7 2 215

2 2 3.5 3.5 5 218

2 3.5 3.52 2 215

1.5 2.75 2.75 1.58.5 6

1.5 3 1.5 1.53.59.5

6

1 2

TVP


E O

ph z k k z ph

1,0 1,0 1,0

raspored površina

1,0 2,0


T V P EO

ph pu k k po/z ph

1,0 1,0 1,0 1,02,0

3

T V P EO

ph k k ph

1,0 1,0 1,0 1,02,0

z pu

4

T V P EO

ph k ph

1,0 1,0 1,0 1,01,5

kJR1,0

JR1,0

raspored površinaraspored infrastruktureširine pojasa infrastrukt3,52,01,5

JR1,0 2,02,56,5

JR1,0

JR1,0 1,0 1,03,0 2,5 2,5

E 10(20)kV E 10(20)kV

5

T P E

ph

1,0 1,0 1,0

JR1,0 2,0

z zE 10(20)kV

6

ph

1,53,5 - 6,5

p

JR

2

2

22

3

4

4

4

5

4

6

6

6

1

UVJETI KORIŠTENJA

Broj kartografskog prikaza: 3.1


............................................................


............................................................Stjepan Bregeš


M.P.


M.P.

Odgovorna osoba:



M.P.


............................................................Andela Cirkveni


M.P.






















POVIJESNI SKLOP I GRAÐEVINA

PODRUCJA POSEBNIH OGRANICENJA U KORIŠTENJU

tocke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti

ZONA E (kontaktna zona)

ZONA B (granica zaštite povijesne cjeline)

sakralna gradevina

civilna gradevina

ZONA K (zona zaštite krajolika)

VODE

granica inundacijskog pojasa

TLO

podrucje nestabilnog tla

3. i 4. kategorija nestabilnog tla

POVIJESNE CJELINE

S

N

W E

100m50m0


UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA

7.5

12

7.5

7.5

7.5

7.5

12

12

12

12

NACIN I UVJETI GRADNJE



............................................................


............................................................Stjepan Bregeš


M.P.


M.P.

Odgovorna osoba:



M.P.


............................................................Andela Cirkveni


M.P.






















S

N

W E

100m50m0


NACIN GRADNJE

MJEŠOVITA GRADNJA M1(Kiz=max 0,40 Kis=max 0,80 max 2E+T Vmax=7,50)

MJEŠOVITA GRADNJA M2(Kiz=max 0,40 Kis=max 0,80 max 3E Vmax=12,00)

UVJETI GRADNJE

ZELENILO U POTEZU

ZELENE POVRŠINE

GRANICA INUNDACIJSKOG POJASA

7.5

12

Z


OBLICI KORIŠTENJA



............................................................


............................................................Stjepan Bregeš


M.P.


M.P.

Odgovorna osoba:



M.P.


............................................................Andela Cirkveni


M.P.






















S

N

W E

100m50m0


OBLICI KORIŠTENJA

NOVA GRADNJA


Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE …Plan br. 0304 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE NAMJENE U DONJOJ PUŠĆI ARHITEKTONSKI ATELIER DESETd.o.o. za arhitekturu