ULOGA FONDOVA EUROPSKE UNIJE U FINANCIRANJU …oliver.efri.hr/zavrsni/757.B.pdf · je predstavljen predmet i problem istraživanja, postavljene su hipoteze i pitanja na koja će se

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

JASMIN LICITAR

ULOGA FONDOVA EUROPSKE UNIJE U FINANCIRANJU

INVESTICIJA REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ULOGA FONDOVA EUROPSKE UNIJE U FINANCIRANJU

INVESTICIJA REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Fiskalna politika

Mentor: doc. dr. sc. Saša Drezgić

Student: Jasmin Licitar

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0067413755

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM , PREDMET I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA ............................................... 1

1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ...................................................................................... 2

1.3. ISTRAŽIVAČKA HIPOTEZA I PITANJA ..................................................................... 2

1.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .............................................................................. 3

1.5. STRUKTURA RADA .......................................................................................................... 3

2. FONDOVI EUROPSKE UNIJE I INVESTICIJE ........................................ 4

2.1. POJAM I DEFINICIJA EU FONDOVA .......................................................................... 4

2.2. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE ........................................................... 4

2.2.1. Ciljevi kohezijske politike Europske Unije ...................................................................... 7

2.2.2. Instrumenti kohezijske politike Europske Unije .............................................................. 7

2.3. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE OD 2014. DO 2020. GODINE ....... 8

2.3.1. Ključni elementi kohezijske politike za razdoblje od 2014.do 2020. godine ............... 11

2.3.2. Prioriteti ulaganja za revidiranu kohezijsku politiku Europske Unije .......................... 12

2.4. FUNKCIONIRANJE FINANCIRANJA INVESTICIJA PUTEM EU

FONDOVA .................................................................................................................................... 12

2.5. MEĐUOVISNOST INVESTICIJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE .................... 13

3. ANALIZA ISKUSTAVA ZEMALJA ČLANICA EUROPSKE UNIJE

U FINANCIRANJU INVESTICIJA PUTEM FONDOVA

EUROPSKE UNIJE ...................................................................................... 16

3.1. UČINCI KORIŠTENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE NA ZEMLJAMA

ČLANICAMA ............................................................................................................................... 17

3.2. ISKUSTVO POLJSKE ...................................................................................................... 25

3.3. ISKUSTVO RUMUNJSKE............................................................................................... 28

3.4. ISKUSTVO SLOVENIJE ................................................................................................. 31

3.5. ISKUSTVO BUGARSKE.................................................................................................. 32

4. FINANCIRANJE INVESTICIJA PUTEM FONDOVA EUROPSKE

UNIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ......................................................... 34

4.1. NACIONALNI RAZVOJNI PROGRAMI REPUBLIKE HRVATSKE ...................... 34

4.2. DOSADAŠNJA ISKUSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U FINANCIRANJU

INVESTICIJSKIH PROJEKATA PUTEM FONDOVA EUROPSKE UNIJE.................. 39

4.2.1. Prvi investicijski projekti malih i srednjih poduzeća financirani od strane fondova Europske Unije ............................................................................................................. 40

4.2.2. Dosadašnji utjecaj fondova Europske Unije .................................................................. 45

4.3. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U RAZDOBLJU OD 2014. DO

2020. GODINE I REPUBLIKA HRVATSKA.......................................................................... 46

4.4. KAKO DO SREDSTAVA FONDOVA EUROPSKE UNIJE ......................................... 47

4.5. PRIJEDLOZI I PREPORUKE ZA FINANCIRANJE INVESTICIJA PUTEM

FONDOVA EUROPSKE UNIJE ............................................................................................... 48

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 50

LITERATURA .................................................................................................... 52

POPIS TABLICA ................................................................................................ 56

POPIS ILUSTRACIJA ....................................................................................... 57

POPIS GRAFIKONA ......................................................................................... 57

1

1. UVOD

Jedan od ciljeva politike Europske Unije svakako je pokretanje ekonomskih i gospodarskih

procesa u svrhu razvoja zemalja članica Unije. Fondovi Europske Unije zamišljeni su kao

sredstvo djelovanja na regionalnim razinama s ciljem regionalnog razvoja u svrhu

povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva te uravnoteženi razvitak svih područja

unutar zemlje članice Unije.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja u diplomskom radu kreće od pretpostavke nedostatka raspoloživih

sredstava za kapitalna ulaganja. Takvo stanje u sve većoj mjeri nameće potrebu, a i obvezu

investitorima da se okrenu alternativnim dostupnim izvorima financiranja te omoguće

ekonomsku korist planiranih kapitalnih ulaganja putem dostupnih fondova Europske Unije.

Republika Hrvatska počela je koristiti sredstva Europske Unije još 1996. godine. U početku

su sredstva korištena za obnovu ratom pogođenih područja. Kasnije su kao pomoć za

pripremu zemalja kandidatkinja za članstvo u Uniji pokrenuta tri pretpristupna programa

čija su sredstva namijenjena izgradnji institucija, infrastrukture, ekonomsku i socijalnu

koheziju te modernizaciju poljoprivrede i ruralni razvoj. Ulaskom u EU ostvarila se

mogućnost za korištenje sredstava iz strukturnih fondova te kohezijskog fonda. Ovaj način

financiranja zemlja treba prepoznati kao priliku za kapitalna ulaganja u svrhu ekonomskog i

gospodarskog razvoja zemlje.

Predmet istraživanja u diplomskom radu su fondovi Europske Unije te njihova uloga u

financiranju investicija Republike Hrvatske. Cilj investicijskih fondova je smanjiti jaz u

razvoju te promicati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U diplomskom će se

radu teorijski objasniti pojam EU fondova, istražit će se kako isti funkcioniraju, obradit će

se prednosti i nedostaci ovog modela financiranja dok će se istraživački dio diplomskog

rada odnositi na usporednu analizu Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica.

2

Objekt istraživanja u diplomskom radu su fondovi Europske Unije, kohezijska politika

Europske Unije te investicije zemalja članica Unije s naglaskom na Republiku Hrvatsku.

1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Svrha diplomskog rada proizlazi iz kompleksnosti i važnosti fondova Europske Unije na

nacionalnoj ali i na globalnoj razini. Kompromis koji svaka zemlja članica Europske Unije

treba uspostaviti između vlastitih mogućnosti i preferencija te globalnih trendova i potreba

otvara iz pitanja. Svrha rada je pomoću detaljne analize investicijskih fondova procijeniti

njihov utjecaj na investicijska ulaganja u zemljama članicama Unije s naglaskom na

Republiku Hrvatsku.

Glavni cilj diplomskog rada je istražiti pozitivne i negativne utjecaje financiranja

investicija putem EU fondova te usporednom analizom s drugim zemljama članicama

ocijeniti uspješnost EU fondova u financiranju investicija Republike Hrvatske.

1.3. ISTRAŽIVAČKA HIPOTEZA I PITANJA

Polazeći od pretpostavke kako financiranje investicijskih projekata putem fondova

Europske Unije može biti model u kojem sve strane uživaju korist, postavlja se sljedeća

hipoteza:

Fondovi Europske Unije kao izvori financiranja investicija Republike Hrvatske imaju

pozitivan učinak na gospodarski i ekonomski razvoj zemlje od kojeg podjednaku korist

uživaju svi građani zemlje članice Unije.

Pitanja na koja će se u radu pokušati odgovoriti:

1. Što su EU fondovi i koji je njihov značaj u razvoju zemlje članice Unije?

2. Na koji način funkcionira financiranje investicija putem EU fondova?

3. Ima li financiranje putem EU fondova negativne efekte?

4. Kakva su iskustva ostalih zemalja članica Unije?

5. Koristi li Republika Hrvatska maksimum iz EU fondova?

3

6. Na koji način se može poboljšati korištenje EU fondova u financiranju investicija?

7. Može li se vidjeti napredak dosad iskorištenih sredstava EU fondova u

investicijskim projektima Republike Hrvatske?

1.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

U istraživanju i predstavljanju rezultata istraživanja, do kojih je došlo obradom zadanog

problema istraživanja, koristit će se metode indukcije i dedukcije, metoda analize i sinteze,

metoda kompilacije, metoda klasifikacija i metoda deskripcije. Deduktivno – logičkim

pristupom povezat će se ključni dosadašnji teorijski i empirijski rezultati kojima će se

potvrditi ili odbiti hipoteza te odgovoriti na postavljena pitanja dok će se zaključak rada

prikazati metodom sinteze.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad sastoji se od pet povezanih cjelina. Prvi dio rada odnosi se na uvod u kojem

je predstavljen predmet i problem istraživanja, postavljene su hipoteze i pitanja na koja će

se kroz rad ponuditi odgovori, objašnjena je svrha i cilj istraživanja te je ukratko

predstavljena struktura rada. Drugi dio diplomskog rada objašnjava osnovne značajke

fondova Europske Unije i investicija. Treći dio diplomskog rada bavi se usporednom

analizom i iskustvima zemalja Europske unije u financiranju investicijskih projekata

iz fondova EU. Četvrti dio rada bavi se istraživanjem financiranja investicija putem EU

projekata u Republici Hrvatskoj. Peti dio diplomskog rada je zaključak u kojem će se

dati odgovori na postavljena pitanja te potvrditi ili odbiti postavljena hipoteza.

4

2. FONDOVI EUROPSKE UNIJE I INVESTICIJE

Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu

pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je

Kohezijska politika, za koju je Europska unija za razdoblje 2007. - 2013. izdvojila 35.64%

svog proračuna (Strukturni i investicijski fondovi EU, 25.8.2014).

2.1. POJAM I DEFINICIJA EU FONDOVA

EU fondovi je generički pojam za sve programe koje financira Europska unija bilo u

zemljama članicama (Programi Unije te instrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske

politike) ili izvan njih (predpristupni programi, programi za treće zemlje). Svake godine

Europska komisija dijeli 20 milijardi eura na privatne organizacije, javne organizacije i

udruge. Ta sredstva se dodjeljuju kroz više od 350 programa u područjima jačanja

kapaciteta i izgradnja institucija (IPA I), prekogranične suradnje (IPA II), regionalnog

razvoja (IPA III), razvoja ljudskih potencijala (IPA IV), ruralnog razvoja (IPA V), okoliša,

obrazovanja, urbanog razvoja, poljoprivrede, zdravlja, energetske učinkovitosti, prometa,

zapošljavanja, istraživanja, turizma, inovacija i slično (Strukturni i investicijski fondovi

EU, 25.8. 2014).

2.2. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE

Temelj fondova EU je kohezijska politika koje je ujedno i druga financijski najznačajnija

zajednička politika EU, nakon poljoprivredne politike. U financijskom razdoblju od 2007.

do 2013. godine iznosila je 308 milijardi eura od 864,3 milijardi eura ukupnog proračuna

Unije. Osnovni je cilj kohezijske politike ujednačeni razvitak unutar EU te jačanje

gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. Ostali ciljevi su izlaženje iz duboke krize i

smanjenje nezaposlenosti, uz pametan, održiv i uključiv rast – program EUROPA 2020;

5

jačanje globalne konkurentnosti europskog gospodarstva – ostvarivanje ciljeva Lisabonske

strategije i strategije Europa 2020; stope rasta slabije razvijenih regija trebale bi doseći

stope rasta iznadprosječno razvijenih regija, ali pri tome se ne smije ograničavati rast

vodećih regija (Strukturni i investicijski fondovi EU, 25.8.2014).

Proračunska važnost kohezijske politike Europske Unije prikazana je u grafikonu 1.

Grafikon 1. Proračun kohezijske politike Europske Unije od 1989. do 2020. godine

(milijarde eura)

Izvor: Europska Komisija, 18.8.2014.

Financijska „težina“ ove politike odražava razmjer socio-ekonomskih razlika unutar EU, ali

i politički značaj kohezije za projekt ujedinjene Europe. Naime, sa svakim proširenjem EU

je u pravilu prihvaćala siromašnije i manje razvijene zemlje koje je bilo potrebno čim prije

integrirati u zajedničko tržište te učiniti ravnopravnim sudionicima gospodarskog i

političkog projekta. Dodatna razvojna sredstva s EU razine su način da se sva područja i

stanovništvo EU osnaži za mogućnost korištenja svih prednosti zajedničkog tržišta roba,

6

kapitala, radne snage i usluga: veće tržište, veća mobilnost u radu i obrazovanju, veći izbor

usluga i slično (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 25.8.2014).

Alokacija sredstava od 2007. do 2013. godine, po državama, prikazana je u grafikonu 2.

Grafikon 2. Alokacija sredstava kohezijske politike po državama u razdoblju od 2007.

do 2013. godine (u mil. eura)

* procjena alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Izvor: Europska Komisija, 18.8.2014.

7

2.2.1. Ciljevi kohezijske politike Europske Unije

S početnog naglaska na postizanju ujednačenog razvitka unutar EU, cilj kohezijske politike

se s vremenom pomiče ka jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva. Taj je

trend izražen i u posljednjoj reformi politike: od 2007. godine veći naglasak na istraživanju

i razvoju, inovaciji, usklađenosti obuke s potrebama tržišta rada, informacijskoj

infrastrukturi, suradnji s privatnim sektorom u sufinanciranju i pripremi projekata,

okolišnoj održivosti, sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika itd. Reformom se nastoji

kohezijsku politiku staviti u službu Lisabonske strategije i učiniti ju polugom održivog

gospodarskog rasta EU – dakle, puno više od politike ujednačenog regionalnog razvoja

(Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 25.8.2014).

2.2.2. Instrumenti kohezijske politike Europske Unije

Ciljevi kohezijske politike Europske Unije ostvaruju se preko Europskog fonda za

regionalni razvoj čiji je cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlike u

razvoja između regija unutar Unije. Europski fond za regionalni razvoj usmjeren je

uglavnom na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije s ciljem otvaranja radnih

mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Nadalje, Europski socijalni fond podupire provedbu politika zapošljavanja u Uniji pružajući

nezaposlenima i onima u nepovoljnijem položaju mogućnost izobrazbe i usavršavanje te

podršku pri zapošljavanju s ciljem smanjenja razlike u napretku i životnom standardu u

državama članicama Unije i njihovih regija, te promicanjem gospodarske i socijalne

kohezije.

Od instrumenata djeluje i kohezijski fond koji je namijenjen financiranju velikih

infrastrukturnih projekata na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja

gospodarske i socijalne kohezije Unije te poticanje održivog razvoja (Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 25.8.2014).

8

2.3. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE OD 2014. DO 2020. GODINE

Krajem 2013. godine, nakon dvogodišnjeg procesa pregovaranja, Europske vijeće i

Europski parlament dali su zeleno svjetlo za legislativni paket Kohezijske politike EU koja

stupa na snagu 21. prosinca 2013. godine. Nova reforma zahtjeva formulaciju jasnih i

mjerljivih ciljeva, a temelj politike je vjerovanje kako svaka regija može dati maksimum na

temelju komparativnih prednosti.

Putem kohezijske politike Unije, za investiranje će u razdoblju od 2014. do 2020. godine

biti dostupno oko 351,8 milijardi eura s ciljem poticanja gospodarskog rasta i zaposlenosti

diljem EU (ilustracija 1).

9

Ilustracija 1. Reformirana kohezijska politika za Europu

Izvor: European Union, 18.8.2014.

10

Kohezijska je politika postala glavna investicijska politika Unije te je usko povezana s

ciljevima strategije Europa 2020 te je usmjerena na sve 274 regije Unije (Ilustracija 2).

Ilustracija 2. Financiranje kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. godine u

cijelosti

Izvor: European Union, 18.8.2014.

11

Kohezijska politika za razdoblje od 2014. do 2020. godine ima cilj osigurati maksimalan

učinak ulaganja fondova EU koji će biti prilagođeni pojedinačnim potrebama regija i

gradova.

2.3.1. Ključni elementi kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Kohezijska je politika postala glavna investicijska politika Europske Unije te je usko

povezana s ciljevima strategije Europa 2020. Ključni elementi nove kohezijske politike su

sljedeći (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 18.8.2014):

1. Odgovarajuće razine ulaganja u regije što znači da će se ulaganja nastaviti u svim

regijama Unije, ali će razina potpore i nacionalnog doprinosa biti prilagođena

njihovoj razini razvijenosti.

2. Ciljani rast što znači da će oko 100 milijardi eura biti usmjereno na ključne sektore

rasta, a dogovoreno je jedanaest tematskih prioriteta.

3. Postavit će se jasni, transparentni, mjerljivi ciljevi i smjerovi za odgovornost i

rezultate. Države i regije morat će unaprijed objaviti koje ciljeve namjeravaju

postići s dostupnim sredstvima i precizno odrediti kako će mjeriti napredak prema

postavljenim ciljevima.

4. Morat će se ispuniti preduvjeti za financiranje kako bi se osiguralo učinkovito

ulaganje.

5. Mora se utvrditi zajednička strategija da bi se osigurala bolja koordinacija i manje

preklapanja.

6. Potrebno je smanjiti birokraciju i pojednostaviti korištenje ulaganja EU-a.

7. Urbana dimenzija politike bit će pojačana označavanjem minimalne količine

sredstava pod ravnanjem ERDF-a koja će se potrošiti na integrirane projekte u

gradovima, kombinirajući različite mjere za rješavanje gospodarskih, ekoloških i

socijalnih izazova unutar gradova.

8. Prekogranična suradnja pojačat će se i bit će lakše pokrenuti više prekograničnih

projekata.

12

9. Kohezijska politika mora biti potpuno usklađena sa širim gospodarskim

upravljanjem EU-a. Programi će morati biti dosljedni Programima nacionalnih

reformi dogovorenih s državama članicama.

10. Potaknut će se povećana uporaba financijskih instrumenata da bi se malim i

srednjim poduzećima omogućila veća podrška i pristup kreditima.

2.3.2. Prioriteti ulaganja za revidiranu kohezijsku politiku Europske Unije

Kohezijska politika podržava jedanaest tematskih ciljeva s usmjerenje na četiri ključna

prioriteta, to su: jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija; poboljšanje pristupa,

korištenja i kvalitete informatičke i komunikacijske tehnologije; poboljšanje konkurentnosti

malih i srednjih poduzeća te podupiranje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama

ugljika u svim sektorima (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

18.8.2014).

Od država članica i regija tražit će se da značajan dio sredstava ulože u ova prioritetna

područja (između 50% i 80%), a raspoloživi iznos biti će oko 100 milijardi eura

(Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 18.8.2014).

2.4. FUNKCIONIRANJE FINANCIRANJA INVESTICIJA PUTEM EU

FONDOVA

U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje EU fondova, Europska je Komisija

identificirala jedanaest tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica treba

identificirati vlastita prioritetna područja za investicije i usmjeravanje sredstava iz fondova.

Od država članica očekuje se da glavne ciljeve Europske strategije 2020 prilagode svom

nacionalnom kontekstu. Tijekom procesa identifikacije investicijskih aktivnosti, potrebno je

iste dovesti u vezu s tematskim ciljevima i investicijskim prioritetima koji proizlaze iz

13

Europske strategije 2020 kao i regulative koja postavlja okvire za korištenje fondova

(Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, 18.8. 2014).

Odabirom i razvijanjem projektnih ideja bave se projektne organizacije koje predstavljaju

odgovorna osobe odnosno timovi koji su zaduženi za razvoj projekta od njegove ideje do

realizacije. Analizira se potreba za razvojem projekta koji bi se i inače razvijali, ali

financirali samostalno, te se uklapaju u strateške ciljeve na lokalnoj, regionalnoj,

nacionalnoj i EU razini. Potom slijedi uklapanje u zakonodavne okvire na nacionalnoj i EU

razini te priprema projektne i natječajne dokumentacije.

Sufinanciranje se provodi kroz:

1. Javni natječaj – otvoren maksimalno do 60 dana i

2. Javni poziv za neposredno sufinanciranje koji se zasniva na principu «tko prvi,

njegova djevojka»

Postupak odobrenja projektnih prijava kreće od administrativne provjere, zatim slijedi

provjera selekcijskih kriterija, provjera kriterija prihvatljivosti, izvještaj o ocjenjivanju i

naposljetku odluka o financiranju (Prava Ideja Hrvatska, 20.8.2014).

2.5. MEĐUOVISNOST INVESTICIJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

Nositelji gospodarske politike svake zemlje članice Unije zagovaraju korištenje fondova

Europske Unije u svrhu investiranja, a s ciljem rasta i jačanja nacionalnog gospodarstva.

Može se reći kako sve članice Unije, pogotovo kada se analiziraju nove članice, ovise o

financijskoj potpori koju im omogućavaju fondovi s obzirom da nacionalna gospodarstva

nisu dovoljno jaka da sama podnesu troškove investiranja. Manjak sredstava ključni je

problem nedovoljnih investicijskih aktivnosti pogotovo nakon aktualne krize, a za

podizanje gospodarstva investicije su nužne. Da bi nacionalna poduzeća uspjela u tome

posežu za sredstvima fondova Unije. Harmonizacija nacionalnih ciljeva sa ciljevima

kohezijske politike ključna je s obzirom da se iz fondova Unije financiraju samo dobro

definirane i postavljene investicije. Da bi se navedeno moglo i ostvariti, svaka zemlja

članica mora zadovoljiti administrativne kriterije odnosno osigurati stabilnost institucija i

14

kapacitete potrebne za ispunjenje obveza (Marić i suradnici, 2011). Fondovi Europske

Unije zamišljeni su, ne samo kao sredstvo jačanja nacionalnih ekonomija već kao sredstvo

jačanja Unije kao zajednice s ciljem izjednačavanja razvojnog jaza zemalja članica.

Proces planiranja za sredstva Europske Unije zasniva se na programima i na primjeni

načela nastanka događaja, a budući da je planiranje programsko, financiraju se isključivo i

samo dobro postavljeni i definirani programi. Planiranje obuhvaća predlaganje i usvajanje

strategija za pojedina područja i sukladno sa prioritetima pojedinih područja obuhvaća

predlaganje i pripremu projekata koji će se financirati iz europskih fondova. U okviru

programa definiraju se ciljevi i indikatori mjerenja uspješnosti ostvarivanja ciljeva što se

poslije u provedbi pomno prati (Marić i suradnici, 2011).

Stoga je važno imati uvid u strateške odrednice Europske unije i specifičnost svakog

pojedinog fonda. To čini preduvijet za kvalitetino razumijevanje okolnosti koje okružuje

proces dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima. Svaki fond ima svoje specifične uvjete,

specifične zahtjeve za strukturom projektnih prijedloga, kriterije prihvatljivosti i

zahtijevane forme.

Tako primjerice, projektni prijedlozi za Strukturne fondove uobičajeno sadržavaju

detaljnije informacije o projektu s više neophodnih priloga, detaljnim proračunom itd., dok

se prijedlozi kod Programa Unije uobičajeno kraći s manje administrativnog tereta

(Tufekčić i Tufekčić, 2013., p. 201.)

Rast BDP-a, rast zaposlenosti i izvoza ključni su ciljevi svake nacionalne ekonomije.

Glavni faktor rasta BDP-a svakako su investicije no ostaje otvoreno pitanje financiranja,

vječnog problema kada je investiranje u pitanju. Unija, kao zajednica, osigurava i

raspodjeljuje financijska sredstva koja dolaze od carina, PDV-a i uloga država članica

ovisno o njihovom bogatstvu. Može se reći kako bogatije članice Unije na neki način svoje

financijske resurse, putem poreza i obveznih davanja Uniji, preusmjeravaju putem kasnijih

fondova u investicijske aktivnosti manje razvijenih zemalja članica.

15

Kako pokrenuti investicijske aktivnosti u zemlji čiji građani nisu skloni riziku investiranja?

Ključnu ulogu u ovom kontekstu trebala bi imati država odnosno javna poduzeća što

iziskuje reorganizaciju i restrukturiranje. Kada država postavi zdrave investicijske temelje i

ukaže na prednosti fondova koji stoje na raspolaganju, tek tada se može očekivati

povoljnija investicijska klima.

Korištenje raspoloživih fondova Europske Unije ne može se gledati kao temelj

investicijske aktivnosti, no u situaciji posrnulog gospodarstva, investicije ovise o

raspoloživim sredstvima iz Unije. Na analiziranim primjerima zemalja, u nastavku rada,

prikazana je kohezija i međuovisnost investicijskih aktivnosti pojedinih zemalja i fondova

Europske Unije.

16

3. ANALIZA ISKUSTAVA ZEMALJA ČLANICA EUROPSKE

UNIJE U FINANCIRANJU INVESTICIJA PUTEM FONDOVA

EUROPSKE UNIJE

Prema podacima Europske komisije, za razdoblje od 2007. do 2013. godine iskorištenost

novca koji zemljama članicama stoji na raspolaganju iz EU fondova bila je u prosjeku

60,5%. Najvišu razinu prihvaćanja sredstava pokazale su baltičke zemlje te Slovačka,

Češka i Poljska. Kada se gleda iskorištenost po zemljama, primjer daleko najbolje

iskorištenosti sredstava iz EU fondova je Poljska. Baltičke zemlje su većinu sredstava iz

EU fondova iskoristili za razvoj ljudskih potencijala (ljudskog kapitala), poticanje

istraživanja i razvoja te financiranje malih i srednjih poduzeća odnosno razvoj nedovoljno

razvijenih pokrajina, a manje za prometnu infrastrukturu i energetske projekte. Estonska

vlada je primjerice već 2007. godine razvila odgovarajuće industrijske politike i lansirala

nekoliko investicijskih fondova (Regionalni fond rizičnog kapitala, Garantni fond i

Kapitalni fond), financirane od strane tamošnje vlade i privatnih investitora, kao glavne

financijske instrumente poticanja ulaganja. Ovi financijski instrumenti su izvrsno

katalizirali korištenje EU fondova. Sličan institucionalni okvir za korištenje EU fondova su

razvile Litva, Poljska, Slovačka i Češka. Dakle, zahvaljujući odgovarajućim vladinim

industrijskim i fiskalnim politikama ove su zemlje bile uspješne u korištenju europskih

strukturnih i kohezijskih fondova (HGK, 18.8.2014). S druge strane zemlje jugoistočne

Europe, Rumunjska i Bugarska, nisu bile institucionalno pripremljene za apsorpciju EU

fondova, te je zbog toga iskorištenost bila vrlo niska (HGK, 2014). Iskustva iz zemalja

novih članica EU u korištenju EU fondova su različita. Ipak, mogu se prepoznati tri ključne

poluge uspješnog iskorištavanja sredstava koje su tim zemljama bila na raspolaganju: jasno

definirane vladine industrijske politike, razvijen institucionalni okvir te odlučnost da se

fondovi koriste kroz instrumente tržišne (ne političke) alokacije sredstava (HGK,

18.8.2014). U diplomskom radu su istražene i analizirane zemlje članice Europske Unije

čija iskustva kod korištenja investicijskih fondova Europske Unije može iskoristiti

Republika Hrvatska.

17

3.1. UČINCI KORIŠTENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE NA ZEMLJAMA

ČLANICAMA

Dosadašnjom analizom može se zaključiti kako su fondovi Europske Unije imali pozitivan

utjecaj na nove članice Unije. Najbolji prikaz učinaka fondova Europske Unije na nove

članice daju ekonomski pokazatelji za zemlje prije i nakon korištenja sredstava iz

pretpristupnih fondova (tablica 1).

Tablica 1. Usporedba ekonomskih pokazatelja za zemlje Srednje i Istočne Europe,

učinci pretpristupnih fondova

Stope zaposlenosti Stope nezaposlenosti Stope rasta BDP-a

1998. 2002. 2007. 1999. 2002. 2007. 1998. 2002. 2007.

Bugarska - 50.6 61.7 - 18.2 6.9 4.0 4.7 6.4

Češka 67.3 65.4 66.1 8.6 7.3 5.3 -0.8 1.9 6.1

Estonija 64.6 62.0 69.4 - 10.3 4.7 6.7 7.9 6.9

Mađarska 53.7 56.2 57.3 6.9 5.8 7.4 4.8 4.1 0.8

Latvija 59.9 60.4 68.3 14.0 12.2 6.0 4.8 6.5 10.0

Litva 62.3 59.9 64.9 13.7 13.5 4.3 7.6 6.9 9.8

Poljska 59.0 51.5 57.0 13.4 20.2 9.7 5.0 1.4 6.8

Rumunjska 64.2 57.6 58.8 7.1 5.6 6.4 -2.1 5.1 6.3

Slovačka 60.0 56.8 60.7 16.4 18.7 11.1 4.4 4.6 10.5

Slovenija 62.9 63.4 67.8 7.3 6.3 4.9 3.6 4.0 6.9

EU-27 61.2 62.4 65.4 8.7 8.9 7.1 3.0 1.2 3.0

Izvor: Bilas, V., Franc, S., Cota, A., 2011.

Podaci ukazuju na rast stope BDP-a u većini promatranih zemalja kao i rast stope

zaposlenosti u odnosu na prosjek EU-27. U svim promatranim zemljama programi pomoći

iz pretpristupnih fondova pozitivno su utjecali na razvoj infrastrukture, institucija i tržišta.

18

Važno je napomenuti kako EU fondovi ne rješavaju sve gospodarske probleme promatranih

zemalja te je nužno prije svega imati kvalitetnu razvojnu strategiju, a fondovi Europske

Unije služe kao jedan segment pomoći u realizaciji nacionalnih ciljeva.

Prema istraživanju Ekonomskog instituta iz 2007. godine nakon pristupanja Europskoj

Uniji, u svim novim članicama došlo je do ubrzanog gospodarskog rasta. Najveći porast

BDP-a zabilježen je u Češkoj i Slovačkoj dok su Estonija i Latvija ostvarile najveće

apsolutne vrijednosti (grafikon 3).

Grafikon 3. Godišnji rast realnog BDP-a u promatranim zemljama u razdoblju od

2000. do 2004. i 2005. do 2006. godine

Izvor: Ekonomski institut, 2007.

19

Porast investicijskih aktivnosti bilježe sve nove članice osim Poljske i Češke. Prosječni

udio investicija u BDP-u porastao je s 23% na 25% BDP-a (grafikon 4).

Grafikon 4. Porast investicija u periodima od 2000. do 2004. i 2005. do 2006. godine

Izvor: Ekonomski institut, 2007.

Povećanje investicijskih aktivnosti ne može se u cijelosti pripisati pristupanjem zemalja

Europskoj Uniji uzme li se u obzir porast investicija i u Republici Hrvatskoj koja u

promatranom periodu nije bila članica Unije.

Tijekom 2013. godine, među zemljama članicama Unije nije bilo velike razlike u ukupnom

intenzitetu ulaganja čemu djelomično može biti razlog različite faze ekonomskog razvoja,

kao i dinamike rasta zemalja u proteklih nekoliko godina. (Tablica 2).

20

Tablica 2. Investicije ukupno po zemljama članicama Europske Unije za 2012. godinu

(postotak u BDP-u)

Zemlja 2012

EU – 28 ukupno 18,3

Belgija 20,4

Bugarska 21,4

Češka 23,1

Danska 17,4

Njemačka 17,7

Estonija 25,2

Irska 10,7

Grčka 13,1

Španjolska 19,2

Francuska 19,8

Hrvatska /

Italija 17,9

Cipar 13,7

Latvija 22,8

Litva 16,7

Luksemburg 19,3

Mađarska 17,4

Malta 14,8

Nizozemska 17,0

Austrija 21,4

Poljska 19,2

Portugal 16,0

Rumunjska /

Slovenija 17,8

Slovačka 20,1

21

Finska 19,6

Švedska 19,0

Ujedinjeno Kraljevstvo 14,4

Izvor: Eurostat, 12.9.2014.

U 2013. godini, bruto investicije u fiksni kapital, kao udio u BDP-u bio je 17,3% u EU-28 i

17,7% u eurozoni. Najveći udio investicija u BDP-u bilježe Estonija (25,3%), Rumunjska

(23,6%), Češka (22,1%), Latvija (21,1%), Austrija (21,1%) i Bugarska (20,7%). Najmanji

udio ulaganja u BDP u 2013. godini bilježe Irska (10,7%), Cipar (11,6%) i Grčka (12,1%).

Većina investicija je od strane privatnog sektora. Tijekom 2012. godine investicije

privatnog sektora iznosile su 16% BDP-a (prosjek EU-28), dok su u istom periodu

investicije javnog sektora iznosile 2,3% BDP-a. U relativnom smislu, javnih investicija bilo

je najviše u Estoniji (5,4% BDP-a) dok je privatni sektor najviše ulagao u Bugarskoj

(16,5% BDP-a) i Latviji (16,1% BDP-a) (Eurostat, 13.9.2014)

Financijska izdvajanja iz kohezijske politike Europske Unije od 2007. do 2013. godine po

zemljama prikazane su u tablici 3.

Tablica 3. Financijska izdvajanja kohezijske politike Europske Unije od 2007. do

2013. godine po zemljama članicama

Zemlja Milijarde eura Eura po glavi stanovnika

Poljska 59,70 1.563

Španjolska 31,54 746

Italija 25,65 443

Češka 23,70 2.326

Njemačka 23,45 284

Mađarska 22,45 2.223

22

Portugal 19,15 1.857

Grčka 18,22 1.656

Rumunjska 17,32 777

Francuska 12,74 213

Slovačka 10,26 1.900

Ujedinjeno Kraljevstvo 9,49 159

Litva 6,10 1.794

Bugarska 6,05 807

Latvija 4,09 1.778

Slovenija 3,74 1.870

Estonija 3,06 2.186

Belgija 2,02 194

Norveška 1,70 104

Švedska 1,68 187

Finska 1,53 294

Austrija 1,30 160

Irska 0,82 205

Malta 0,76 190

Cipar 0,58 823

Danska 0,55 101

Luksemburg 0,06 120

Izvor: Eurostat, 12.9.2014.

Poljskoj je u periodu od 2007. do 2013. godine alocirano najviše sredstava od kohezijskih

fondova Unije, čak 59,70 milijardi eura dok je na drugom mjestu bila Španjolska sa 31,54

milijardi eura. Češka Republika alocirala je najviše sredstava gledano po glavi stanovnika

(2 362€). Kada se usporede dodijeljeni iznosi iz kohezijskih fondova po glavi stanovnika u

23

razdoblju od 2003. do 2007. godine, kohezijski fondovi Europske Unije igraju značajnu

ulogu u investicijskim aktivnostima zemlje članice Unije.

Glavni korisnici kohezijskih fondova Europske Unije su one regije s prosječnim BDP-om

po stanovniku manjim od 75% od prosjeka Unije. Predviđena sredstva kohezijskog fonda

za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznose gotovo 352 milijarde eura što je 32,5%

ukupnog proračuna Europske Unije. Podobnost za Kohezijski fond izračunata je na temelju

BDP-a po stanovniku u razdoblju od 2008. do 2010. godine. Pravo na korištenje

kohezijskog fonda imaju samo zemlje čiji je BDP po stanovniku bio manji od 90% EU-27

prosjeka. Za Poljsku je nominalno izdvojeno najviše sredstava, čak 22% od ukupnog iznosa

kohezijskih fondova dok se na drugom mjestu nalazi Italija (9,3%), te Španjolska (8,1%).

U nastavku će se prikazati grafičkim prikazom pokrivenost investicija iz Europskih

fondova za razdoblje 2007. do 2013. godine u postocima. Da bi se to moglo prikazati

potrebno je sumirati podatke za nominalno isplaćena sredstva u tom periodu od 2007. do

2013. godine i njih staviti u odnos sa investicijama za dotična razdoblja i tako za svaku

zemlju.

24

Grafikon 5. Pokrivenost investicija iz Europskih fondova u razdoblju od 2007. do

2013. godine po zemljama članicama u %

Izvor: Izradio student,13.9.2014

U gornjem grafikonu je vidljivo kako slabije razvijene zemlje imaju mogućnost za

relativno velik udio svojih investicija financirati iz sredstava EU. Tako je naprimjer Litva

država koja je pokrila 12,47% svojih investicija iz sredstava EU. Na slučaju Bugarske ili

Rumunjske vidi se koliko je važno povući što više dodijeljnih sredstava jer je pokrivenost

25

investicija iz sredstava EU u tim zemljama mogla biti još i veća. Za Hrvatsku postoje

podaci u nominalnom iznosu po godinama koliko imaju investicija, ali nema podataka

koliko su prediviđena sredstva u tome razdoblju. Nema podatak u apsolutnom iznosu za

Hrvatsku za iskorištenost već samo postotak koji iznosi 21,7 %.

U grafikonu se vidi koliko je primjerice Mađarskoj bilo maksimalno moguće iskoristiti

sredstava (18,64%), a iskorišteno je 11,52%. Imala je za razliku od ostalih članica najveću

mogućnost priljeva sredstava da je uspjela sve iskoristiti. Estonija je zapravo iskoristila

veoma mnogo, od mogućih 11,44%, iskorišteno je 9.66%. Latvija, Litva i Grčka također

imaju mali jaz između svoje maksimalno moguće pokrivenosti i iskorištenosti investicija

dok su Slovačka, Bugarska, Malta, Češka i Bugarska na nekih 50% svoje iskorištenosti.

3.2. ISKUSTVO POLJSKE

Kada se Poljska, 2004. godine pridružila Europskoj Uniji, sve njene regije bile su ispod

praga prosjeka EU-a u BDP-u (po stanovniku). U 2004. godini Poljska je dobila 435

milijuna eura iz EU strukturnih fondova dok je u 2007. godini taj iznos bio 3,1 milijardu

eura. Poljska je prioritet dala ulaganju u osnovnu infrastrukturu, više od polovice svih

projekata. Do kraja 2007. godine izgrađeno je ili modernizirano preko 200 km autocesta te

3700 km ostalih prometnica. U istom je razdoblju izgrađeno ili modernizirano više od 100

postrojenja za obradu otpadnih voda, a 49 programa odnosilo se na upravljanje

komunalnim otpadom. U razdoblju od 2004. do 2007. godine više od 15000 projekata

usmjereno je na poslovanje malih i srednjih poduzeća. Stopa zaposlenosti povećala se u

prosjeku sa 51 % u 2003. na 57 % u 2007. godini (European Cohesion Policy in Poland,

19.8.2014). Uz financijska sredstva osigurana za razvoj i modernizaciju, modernizirano je i

uspostavljeno 78 istraživačkih ili specijaliziranih laboratorija, 19 tehnoloških inkubatora,

27 poslovnih parkova i 17 istraživačkih i tehnoloških parkova što je rezultiralo sa 17 novih

proizvoda i tehnologije na tržištu. Gotovo 350.000 mladih ljudi u tom je periodu dobilo

potporu u cilju zapošljavanja. Brojni su projekti također korišteni za modernizaciju i

26

proširenje kulture, turizma te zdravstvenih i obrazovnih sadržaja (European Cohesion

Policy in Poland, 19.8.2014).

Iskorištavanje sredstava i provedbe projekata Poljske smatra se najboljim primjerom iz

prakse u srednjoj i istočnoj Europi. Poljaci su od pristupanja Europskoj Uniji prošli kroz niz

kompleksnih reformi, izmjena pravila i propisa te osnivanja regionalnih vlada 1998. godine.

Osnivanjem regionalnih vlasti Poljska je 1998. godine pokrenula novu političku dinamiku

između središnje vlasti i regija te je stvoren odličan temelj za daljnje provedbe politika i

korištenja EU fondova. Dobro investirana sredstva rezultirala su pozitivnim rastom BDP-a i

povećanjem konkurentnosti nacionalne ekonomije. U 2009. godini Poljska je postigla

gospodarski rast od gotovo 2 %, a polovica zasluga pripisuje se upravo EU fondovima.

Poljski je BDP u prvom kvartalu 2014. godine porastao za 3,4 % dok je domaća potražnja

porasla za 3 % što ukazuje na daljnji gospodarski rast zemlje (Eurostat, 20.8.2014). Prema

stopi rasta BDP-a Poljska je u 2013. godini bila na četvrtom mjestu EU-28 zemalja, a

ubrzani rast BDP-a predviđa se i do kraja ove godine (Eurostat, 20.8.2014).

Poljska je prihvatila decentralizirani model implementacije fondova EU u kojemu

Ministarstvo za regionalni razvoj ima ulogu upravljačkog tijela samo na razini državnih

programa. Osim toga, u njihovoj implementaciji sudjeluju javne institucije, uključujući

ostala ministarstva. Značajan iznos sredstava bio je usmjeren na lokalnu razinu. Takav

decentralizirani sustav dobro funkcionira u Poljskoj (Bienkowska, 2013). Posljednjeg dana

2012. godine ukupno ugovorena IPA sredstva iznosila su 408,9 milijuna eura, što je 61,1

posto alokacije, a na kraju 2011. bilo je ugovoreno samo 250 milijuna eura ili 37,4 % u

odnosu na dodijeljena (Bienkowska, 2013). No, za cjelokupno razdoblje od 2007. do 2013.

godine Poljska je iskoristila preko 90% dodijeljenih sredstava (tablica 4)

27

Tablica 4. Sredstva za Poljsku od 2007. do 2013. godine u mlrd eura

CILJ FOND EU NACIONALNA

JAVNA

NACIONALNA

PRIVATNA

UKUPNO

Konvergencija CF 22 6 1.5 29.5

ERDF 33 6 1.5 40.5

ESF 10 2 12

KONVERGENCIJA

UKUPNO

65

Ukupna Europska

teritorijalna

suradnja*

ERDF 0,7 - - 0,7

UKUPNO 66** 14 3 83

*svaki program teritorijalne suradnje obuhvaća najmanje 15% sufinanciranja iz svake države članice **uz to, 3%, odnosno 1,3 milijardi eura čuva se kao rezerva koja se dodjeljuje najuspješnijim programima do 2011. godine.

Izvor: Europska kohezijska politika u Poljskoj, 19.8.2014.

Poljska je u razdoblju od 2007. do 2013. godine bila najveći korisnik kohezijskih fondova

Europske Unije. Poljska je provela strateški razvojni prioritet kroz 21 program. Pet

nacionalnih i 16 regionalnih programa za svih 16 poljskih regija dalo je svim regijama

priliku za razvoj u skladu s prioritetima Europske Unije.

Od važnijih projekata Poljske svakako treba izdvojiti Incubator technology centre. Ukupna

cijena projekta iznosila je 5.600.000 eura, a što uključuje 4.200.000 eura iz investicijskih

fondova Europske Unije. Projekt je trajao od listopada 2004. do rujna 2007. godine. Centar

je nastao u regiji Lower Silesia s ciljem premošćivanja jaza između jakog znanstvenog

potencijala i niske razine naprednih tehnologija i inovativnih poduzeća u regiji. Stvorene su

nove tehnološke tvrtke te nova radna mjesta te je potaknut potencijal znanstvenog

istraživanja. Projekt je također usmjeren ka uspostavljanju jačeg poduzetništva i

konkurencije u sektoru znanosti (European Cohesion Policy in Poland, 19.8.2014).

28

3.3. ISKUSTVO RUMUNJSKE

Za razliku od Poljske, istraživanjem se može zaključiti kako je Rumunjska od početka

korištenja bila prepuna pogrešaka u provedbi kohezijskih fondova. Brojni izazovi u

procesima složenog upravljačkog sustava rezultirali su iskorištavanjem svega 8% dostupnih

sredstava iz EU fondova tijekom 2012. godine. Najveća kočnica u provedbi programa u

zemlji je bila institucionalna nepripremljenost. Od ulaska zemlje u Europsku Uniju, 2007.

godine, prioritet ja bio jačanje administrativnih kapaciteta te ravnomjerni teritorijalni razvoj

s ciljem približavanja Europskoj Uniji. U razdoblju od 2007. do 2013. godine prioriteti

Rumunjske bili su usmjereni u strukturne promjene (grafikon 6).

29

Grafikon 6. Financijska sredstva Europskih investicijskih fondova korištena za

strukturne promjene Rumunjske u razdoblju od 2007. do 2013. godine u milijunima

eura

0 2000 4000 6000

Dostupnost

RD

Ekonomija znanja

SMEs

Prilagodba kompanija i djelatnika

Ljudski resursi

Izvor: Europska kohezijska politika u Rumunjskoj, 19.8.2014.

Modernizacija i jačanje javnih službi od strateške je važnosti za Rumunjsku što će

pojednostavniti nacionalne postupke za realizaciju projekata te u konačnici dovesti do

boljeg upravljanja fondovima na području prometa, zaštite okoliša, istraživanja i razvoja.

30

Nadalje, Rumunjska je znatna sredstva uložila i odgovarajući na klimatske promjene

(grafikon 7).

Grafikon 7. Financijska sredstva Europskih investicijskih fondova korištena za

rješenja klimatskih promjena Rumunjske u razdoblju od 2007. do 2013. godine u

milijunima eura

0 2000 4000 6000 8000 10000

Okoliš

Klimatske promjene

Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije

Izvor: Europska kohezijska politika u Rumunjskoj, 19.8.2014.

Na ulaganje u okoliš s naglaskom na područje vode te razvoj komunalne infrastrukture

iskorišteno je gotovo 45 % iskorištenih sredstava EU investicijskih fondova što je u

relativnom smislu najveći udio u odnosu na ostale zemlje članice Unije.

31

3.4. ISKUSTVO SLOVENIJE

Slovenija je također imala vrlo nisku apsorpciju raspoloživih sredstava iz EU fondova,

svega 48 % u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Zemlja je tek 2009. godine definirala

okvir za upravljanje financijskim instrumentima iz strukturnih fondova Unije. Formiran je

Nacionalni holding fond preko kojeg je trebalo koristiti sredstva EU fondova za

financiranje malih i srednjih poduzeća, no vlada Slovenije nije imala odgovarajuće

sektorske politike te je korištenje fondova bilo vrlo sporo i nedovoljno učinkovito (HGK,

2014). Budući da se korištenje strukturnih fondova jako oslanja na postojeće javne politike

koje su same po sebi rezultat političkih odluka, posljedično su nastali problemi prilikom

upravljanja i iskorištavanja novca iz fondova jer je trebalo dosta vremena da se donesu

potrebne političke odluke i uspostavi kvalitetan odnos između politike i operativnih

struktura (Business.hr, 2014). Sloveniji je od 2007. do 2013. godine dodijeljeno više od 4

milijarde eura (tablica 5).

Tablica 5. Sredstva za Sloveniju od 2007. do 2013. godine u mlrd. eura


JAVNA

UKUPNO

Konvergencija CF 1.4 0.3 1.7

ERDF 1.9 0.3 2.2

ESF 0.8 0.1 0.9

KONVERGENCIJA

UKUPNO

4.1

Ukupna Europska

teritorijalna suradnja*

ERDF 0.1 - 0.1

UKUPNO 4.2 0.7 4.9

*svaki program teritorijalne suradnje obuhvaća najmanje 15% sufinanciranja iz svake države članice

Izvor: Europska kohezijska politika u Sloveniji, 20.8.2014.

32

Slovenski prioriteti u razvoju očituju se kroz tri programa odnosno jačanje regionalnih

razvojnih potencijala, ljudskih resursa te programa za okoliš. Poboljšanje prometne

infrastrukture Slovenija stavlja na prvo mjesto te na isto raspodjeljuje 25 % ukupnih

raspoloživih sredstava EU fondova s očekivanjem da se pomoću fondova modernizira

odnosno izgradi 428 km željezničke pruge. U relativnim iznosima, Slovenija najviše

sredstava iz EU investicijskih fondova, od svih zemalja članica, ulaže u mala i srednja

poduzeća.

Jedan od istaknutijih projekata financiranih iz EU investicijskih fondova svakako je

Multimedija centar Dolenjska. Centar je bio financiran zajednički od strane Slovenskog

Ministarstva kulture i Europskog fonda za regionalni razvoj.

3.5. ISKUSTVO BUGARSKE

Bugarska je u razdoblju od 2007. do 2013. godine iskoristila svega 34 % raspoloživih

sredstava investicijskih EU fondova. Za isto razdoblje, Bugarskoj je dodijeljeno gotovo 6,9

milijardi eura (tablica 6).

Tablica 6. Sredstva za Bugarsku od 2007. do 2013. godine u mlrd eura


JAVNA

UKUPNO

Konvergencija CF 2.3 0.6 2.9

ERDF 3.2 0.6 3.8

ESF 1.2 0.2 1.4

KONVERGENCIJA

UKUPNO

6.7

Ukupna Europska

teritorijalna suradnja*

ERDF 0.2 - 0.2

UKUPNO 6.9 1.4 8.3

*svaki program teritorijalne suradnje obuhvaća najmanje 15 % sufinanciranja iz svake

države članice

Izvor: Europska kohezijska politika u Bugarskoj, 20.8. 2014.

33

Bugarska je koristila sredstva unutar sedam programa: razvoj administrativnih kapaciteta,

regionalni razvoj, konkurentnost, okoliš, razvoj ljudskih potencijala, promet i tehnička

pomoć. Bugarska je 30 % utrošenih sredstava iskoristila za razvoj infrastrukture s fokusom

na izgradnju 248 km autoceste u projektu Transeuropske prometne mreže. Također,

uloženo je u više od 2100 km cesta i 780 km željeznice. Na drugom je mjestu ulaganje u

istraživanje i razvoj s 850 milijuna eura iz kohezijskog EU fonda s ciljem izgradnje veze

istraživačkih djelatnosti i industrije. Na poslovnu je podršku uloženo 320 milijuna eura.

42% od ukupno iskorištenih sredstava izdvojeno je za projekte zaštite okoliša te energetske

projekte s ciljem poštivanja EU pravilnika za zaštitu okoliša i rješavanja izazova klimatskih

promjena (European Cohesion Policy in Bulgaria, 20.8.2014).

Jedan od najvažnijih investicijskih projekata financiranih iz sredstava EU fondova svakako

je zračna luka Sofia. Obnova, proširenje i razvoj zračne luke Sofia višegodišnji je projekt

započet još 1995. godine. Projekt je uspješno završen 2008. godine uz pomoć 45 milijuna

eura (37% ukupnih troškova) kohezijskog fonda EU-a (European Cohesion Policy in

Bulgaria, 20.8.2014).

U vrijeme ekonomske krize, fondovi EU-a su u Bugarskoj bili glavni izvori financiranja

sektora malog i srednjeg poduzetništva, prometnog sektora, zaštite okoliša te razvoja

kulture i turizma. Opći je stav stručne zajednice u Bugarskoj kako su europski fondovi

imali utjecaja na kvalitetu života u Bugarskoj te pomogli u snalaženju s dugoročnim

problemima u sektorima zaštite okoliša, klimatskih promjena, energetske sigurnosti i

energetske učinkovitosti.

34

4. FINANCIRANJE INVESTICIJA PUTEM FONDOVA EUROPSKE

UNIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nakon što je Hrvatska 1.7.2013. godine postala punopravna članica Europske unije, na

raspolaganju su joj i Instrumenti kohezijske politike: Strukturni fondovi i Kohezijski fond.

Do ulaska u Europsku Uniju, Republici Hrvatskoj bio na raspolaganju integrirani

instrument pretpristupne pomoći poznat pod nazivom IPA, a korišten je do trenutka ulaska

u RH u punopravno članstvo Unije. Hrvatskoj su postala dostupna sredstva u okviru

strukturnih instrumenata EU (Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog

fonda i Kohezijskog fonda) u razdoblju od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. godine,

kada završava aktualna financijska perspektiva EU. U aktualnoj financijskoj perspektivi EU

(2007.-2013.) Republika Hrvatska se opredijelila za četiri programska dokumenta:

Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“, Operativni program „Zaštita okoliša“,

Operativni program „Regionalna konkurentnost“ i Operativni program „Promet“, koji će

definirati mogućnosti sufinanciranja u tekućoj financijskoj perspektivi EU 2007.-2013.

(Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, 20.8.2014).

Europska je Komisija 26. kolovoza 2013. godine Republici Hrvatskoj odobrila plan

ulaganja za korištenje sredstava kohezijske politike Europske Unije u vrijednosti od 450

milijuna eura. Nacionalni strateški referentni okvir pripremljen od strane Republike

Hrvatske postavlja ulagačke prioritete kako bi se ubrzao gospodarski rast te stvorila nova

radna mjesta te ojačala ukupna konkurentnost zemlje.

4.1. NACIONALNI RAZVOJNI PROGRAMI REPUBLIKE HRVATSKE

Nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji, većina sredstava iz predspristupnog IPA

fonda pretvara se u konvergentni program sufinanciran od strane kohezijskog fonda Unije.

Od aktualnih programa Republike Hrvatske od najveće je važnosti Operativni program

«Okoliš» za Hrvatsku. Komparativne analize ukazuju da je nedovoljna kvaliteta te

nedostatak infrastrukture zaštite okoliša jedan od ključnih čimbenika koji dovode do

35

nedovoljne razine zaštite okoliša, te da je to ujedno razlog zbog kojeg Hrvatska zaostaje za

razvijenim zemljama Europske Unije u mnogim sektorima okoliša.

Program "Okoliš" podržava napore Hrvatske u cilju prilagodbe strogim investicijskim

direktivama Europske Unije na području gospodarenja otpadom, kvalitete vode,

industrijskog onečišćenja, prevencije i kontrole (Europska komisija, 20.8.2014). Program

će doprinijeti očuvanju prirodnog okoliša i njegovoj većoj zaštiti. Izgradnja i proširenje

infrastrukture doprinijet će socijalnoj i gospodarskoj privlačnosti regija, stvoriti bolje uvjete

života te ujedno pomoći u povećanju kvalitete života (Europska komisija, 20.8.2014).

Financije će se podijeliti prema prioritetnim osima (tablica 7).

Tablica 7. Podjela financija Operativnog programa «Okoliš» za Hrvatsku prema

prioritetnim osima u eurima

PRIORITETNE OSI ULAGANJA

EUROPSKE

UNIJE

NACIONALNI

JAVNI DOPRINOS

UKUPNO

1. Razvoj infrastrukture

za gospodarenje

otpadom

73 944 906 13 049 105 86 994 011

2. Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz

poboljšanje sustava vodoopskrbe te

integriranog sustava

upravljanja otpadnim

vodama

199 094 853

35 134 386

234 229 239

3. Tehnička pomoć 8 059 252 1 422 224 9 481 476

UKUPNO 281 099 011 49 605 715 330 704 726

Izvor: Europska komisija, 20.8.2014.

Neki od očekivanih rezultata nakon proteka implementacijskog roka u 2016. godini

(Europska komisija, 20.8.2014):

36

· 580.000 stanovnika bit će obuhvaćeno uslugom novih centara za gospodarenje

otpadom

· 70% smanjenja količina otpada odloženog na odlagališta (na razini županije)

· 61.546 m2 saniranih odlagališta otpada

· 20.000 stanovnika bit će priključeno na novu /obnovljenu javnu vodoopskrbnu

mrežu

· 44.500 stanovnika bit će priključeno na novu /obnovljenu mrežu odvodnje

· 472.500 stanovnika bit će obuhvaćeno novim uređajima za pročišćavanje otpadnih

voda.

Sljedeći istaknuti program je Operativni program “Promet” za Hrvatsku. Program će

doprinijeti razvoju modernog prometnog sustava i povećati dostupnost regija. Zbog svog

geografskog položaja Republika Hrvatska je iznimno značajna za uspostavu učinkovitih

veza između Zapadne Europe i Balkana, te veza između područja Srednje Europe i

Jadranskog mora i Sredozemlja. Modernizacija prometnog sektora predstavlja ne samo

preduvjet za untarnji razvoj, već ujedno i odlučujući faktor Hrvatske konkurentnosti u

samoj regiji (Europska komisija, 2014). Financije se također dijele prema prioritetnim

osima (tablica 8).

Tablica 8. Podjela financija Operativnog programa «Promet» za Hrvatsku prema

prioritetnim osima


EUROPSKE UNIJE

NACIONALNI

JAVNI DOPRINOS

UKUPNO

1. Unaprjeđenje

željezničkog sustava u

Hrvatskoj

221 634 478

39 111 968

260 746

446

2. Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u

Hrvatskoj

7 862 500

1 387 500

9 250 000

3. Tehnička pomoć 7 486 327 1 321 117 8 807 444

UKUPNO 236 983 305 41 820 585 278 803

890


37

Program doprinosi (Europska komisija, 20.8.2014):

· bolju integraciju hrvatske željezničke mreže sa europskom kroz unaprjeđenje

prometne infrastrukture u željezničkom i sektoru unutarnje plovidbe (primarno

TEN-T koridor, ali i unaprjeđenjem regionalnih veza);

· u većoj mjeri balansiran razvoj transportne mreže kroz implementaciju aktivnosti

koje osiguravaju jednak omjer investicija u cestovnom sektoru i drugim prometnim

sektorima, prvenstveno u sektoru željezničkog prometa.

Neki od očekivanih rezultata nakon istjeka implementacijskog razdoblja u 2016. godini su


· 3.800 stanovnika imat će pristup boljem prometnom servisu razvojem regionalne i

prigradske željezničke mreže

· vremenska udaljenost između Zagrebačke županije i Bjelovarsko –Bilogorske

županije željezničkim putem snizit će se za 70 minuta

· 54 km obnovljene željezničke pruge

· 534 km praćenog sustava unutarnje plovidbe.

Nadalje, Operativni program “Regionalna konkurentnost” za Hrvatsku također je dio

programa financiranog iz predpristupnog IPA fonda koji se nakon ulaska zemlje u Uniju

ptretvorio u konvegentni program sufinanciran od strane kohezijskih fondova. U usporedbi

s većinom zemalja članica Europske unije, Hrvatska zaostaje u stupnju konkurentnosti

gospodarstva, razvoja inovacija i tehnološkog transfera. Program "Regionalna

konkurentnost" ima za prvenstveni cilj oslobađanje gospodarskog potencijala Hrvatske kroz

jačanje regionalnog potencijala za gospodarski razvoj, razvoj poduzetništva, podršku malim

i srednjim poduzetnicima (MSP) te podržavanje inovacija i tehnološkog transfera u zemlji

(Europska komisija, 20.8.2014). Program će doprinijeti jačanju konkurentnosti hrvatskih

regija i smanjenju regionalnih neuravneteženosti.

Razvoj i unaprjeđenje regionalne gospodarske i turističke infrastrukture doprinijet će većoj

38

atraktivnosti investitorima, stvaranju novih mogućnosti zaposlenja i uspostavljanju MSP-a,

čime se ujedno obogaćuje i povećava raznolikost hrvatskog gospodarstva.

Izravna i neizravna potpora malom i srednjem poduzetništvu, javnom visokom obrazovanju

te istraživanju i razvoju (I&R) stvara bolje uvjete za razvoj gospodarstva, povećavanje

produktivnosti i učinkovitosti poduzeća, kao i uvođenje i primjenu inovativnih i naprednih

tehnologija. Financije se također dijele prema prioritetnim osima (tablica 9).

Tablica 9. Podjela financija Operativnog programa «Regionalna konkurentnost» za

Hrvatsku prema prioritetnim osima


EUROPSKE UNIJE

NACIONALNI

JAVNI

DOPRINOS

UKUPNO

1. Razvoj i proširenje

regionalne infrastrukture

i povećanje atraktivnosti regija

62 163 242

3 500 000

65 663 242

2. Podizanje

konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva

113 796 166

6 500 000

120 296 166

3. Tehnička pomoć 11 820 186 2 085 916 13 906 102

UKUPNO 187 779 594 12 085 916 199 865 510


Neki od očekivanih rezultata nakon istjeka implementacijskog razdoblja u 2016. godini su


· 200 novih, neizravno kreiranih radnih mjesta

· 90 novih MSP-a u području gospodarstva i istraživačkih djelatnosti

· 18 novih sporazuma o međusobnoj suradnji između gospodarstva i istraživačkih

institucija

· povećan broj posjetitelja za 18 000 uslijed ulaganja u turističku ponudu (opremu)

39

4.2. DOSADAŠNJA ISKUSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U FINANCIRANJU

INVESTICIJSKIH PROJEKATA PUTEM FONDOVA EUROPSKE UNIJE

S obzirom da je Republika Hrvatska, u trenutku pisanja diplomskog rada, punopravna

članica Europske Unije tek nešto više od godine dana, nema dovoljon iskustava iz kojih bi

se mogla detaljno istražiti i analizirati uspješnost provođenja investicijskih projekata

financiranih od strane Unije. Za trošenje prvih dobivenih sredstava zemlja ima još preko

dvije godine, do kraja 2016., vremena no prema gore istraženom planu Operativnih

programa može se predvidjeti uspješnost provedbe.

Hrvatska se, ulaskom u Uniju, našla pred velikim izazovima. Nedostatak kapaciteta za

upravljanje fondovima pokazao se u samom početku kao boljka administracije. Republika

Hrvatska susrela se s problemom paralelnog sustava, s jedne strane strategija Europske

Unije, a s druge strane nacionalne strategije.

Pod pretpristupnim programom nacionalne su vlasti stekle potrebno i dragocjeno iskustvo

upravljanju EU fondovima. Sredstva su, u skladu s europskim zahtjevima, korištena za

razvoj projekata u području prometa, očuvanja okoliša i istraživanja.

Domaće su tvrtke mogle koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova. U razdoblju od 2007.

do 2013. godine Hrvatska je iskoristila 85,6 posto sredstava dostupnih kroz projekte

financirane iz pretpristupnih fondova EU. Pri tome je ugovoreno 97,3 posto predviđenih

sredstava, a ostvareno je 95,3 posto predviđenih rezultata projekata. Takve je rezultate

pokazalo istraživanje o sredstvima IPA programa za potpore projektima privatnih i javnih

organizacija u RH dodijeljenim kroz natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava

(Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, 21.8.2014).

Prvi projekti malih i srednjih poduzeća koji će se financirani od strane Unije, a u sklopu

Operativnog programa regionalne konkurentnosti od 2007. do 2013. godine s ciljem

povećanja gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća odobreni su u

srpnju 2014. godine, a sredstva su dodijeljena u kolovozu 2014. godine. Ukupna vrijednost

bespovratnih sredstva kojima će se financirati ti projekti je 249.430.113,88 kuna, a 28

projekata trebalo bi otvoriti i 650 novih radnih mjesta (MINPO, 21.8. 2014).

40

4.2.1. Prvi investicijski projekti malih i srednjih poduzeća financirani od strane

fondova Europske Unije

23. prosinca 2013. godine objavljen je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava EU

fondova za financiranje investicijskih projekata malih i srednjih poduzeća. Rok za

podnošenje prijava bio je do 24. veljače 2014. godine. Ukupno je zaprimljeno 130

projektnih prijava u dvije grupe: Proizvodnja (92 prijave) s prosječnom vrijednosti projekta

17,8 mil kuna i Turizam (38 prijava) s prosječnom vrijednosti projekta od 22,9 mil kuna.

Ukupno je odobreno 28 projekata te je odobren maksimalan predviđen iznos bespovratnih

sredstava. Projekti predviđaju otvaranje ukupno 643 novih radnih mjesta.

Korisnici bespovratnih sredstava EU fondova prikazani su u tablicama 10. i 11.

Tablica 10. Korisnici bespovratnih sredstava EU fondova prvih investicijskih

projekata u području jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća RH, 2014.

Naziv prijavitelja Naziv projekta Ukupna

vrijednost

projekta

HRK

Odobrena

bespovratna sredstva

HRK

CHROMOS-

SVJETLOST d.o.o.

Lužani ; Brodsko – posavska

županija

Za nijansu bolji 17.443.507,55 6.690.322,70

Signum max d.o.o.

Zaprešić, Zagrebačka županija

Povećanje kapaciteta kao

preduvjet

konkurentnosti

proizvodnje na

regionalnom tržištu

11.887.695,23 5.335.756,64

Flamtron d.o.o.

Županja, Vukovarsko-

srijemska županija

Fotonaponska

Elektrana Županja 18.616.998,85 8.039.886,29

ELDA d.o.o.

Nova Gradiška

Uvođenje nove tehnologije za

18.090.217,49 6.265.957,25

41

Brodsko-posavska

županija

proizvodnju e-

tekućina za elektronske cigarete

Pro-klima d.o.o.

Samobor

Zagrebačka županija

TOP-Tehnološka Obnova Proizvodnje

27.357.369,90 9.449.749,96

Data Link d.o.o.

Bjelovar

Bjelovarsko-

bilogorska županija

Povećanje produktivnosti

poduzeća DATA LINK d.o.o.

uvođenjem inovativne

tehnologije

proizvodnje LED

rasvjetnih tijela

10.476.738,07 4.582.787,97

Lim Samobor d.o.o.

Samobor


Diversifikacija i

optimizacija

proizvodnje tvrtke

Lim Samobor d.o.o.

17.953.565,14 9.895.948,42

Ind-eko d.o.o.

Kostrena

Primorsko- goranska

županija

Jačanje konkurentnosti

tvrtke uvođenjem nove CIPP i ADR

tehnologije,

optimizacijom

proizvodnih procesa

i usklađivanjem poslovanja s

relevantnim

zakonodavstvom

15.518.983,30 6.264.313,11

Sobočan-interijeri

d.o.o.

Mursko Središće

Međimuska županija

Povećanje prostornih i

tehnoloških kapaciteta za održiv rast i inovacije

11.797.957,65 5.388.797,20

POD proizvodnja

opruga d.o.o.

Dežanovac

Bjelovarsko-


Investicija u

budućnost - novi

investicijski ciklus

2014.-2018.

10.524.796,84 4.585.519,31

MACHIPER

OPREMA d.o.o.

Trnovec Bartolovečki Varaždinska županija

Proširenje tehnoloških kapaciteta tvrtke

12.475.150,70 7.055.210,00

42

KLIMAOPREMA

d.d.

Nova Gradiška

Brodsko-posavska

županija

Povećanje konkurentnosti

Klimaopreme na

međunarodnim tržištima ulaganjem u učinkovitiju proizvodnju

45.863.789,40 17.723.015,76

Gorica staklo d.o.o.

Velika Gorica i

Rakitovec


Prozor mogućnosti 16.442.271,68 6.389.282,37

Smiljanić d.o.o. Vukovar

Vukovarsko-srijemska

županija

Proizvodnja drvenih

gajbica 13.689.018,03 7.506.686,53

Remia-plast d.o.o.

Jasenovac

Sisačko-moslavačka županija

Izgradnja hale za

laminiranje u

Jasenovcu

8.740.874,05 4.389.460,77

BOMARK PAK

d.o.o.

Ludbreg

Varaždinska županija

Ulaganje u izgradnju

i opremanje tvornice

papirnih cijevi

29.938.312,86 11.201.294,30

VARGON d.o.o.

Kukuljanovo

Primorsko-goranska

županija

Nove tehnologije za

nove cijevi 13.650.098,02 5.179.468,00

Hittner d.o.o.

Bjelovar

Bjelovarsko-

bilogorska

županija

Hittner - novi pogon 11.266.299,84 4.343.905,99

POD proizvodnja

opruga d.o.o.

Dežanovac

Bjelovarsko-


Investicija u

budućnost - novi

investicijski ciklus

2014.-2018.

10.524.796,84 4.585.519,31

Izvor: MINPO, 21.8.2014.

43

Tablica 11. Korisnici bespovratnih sredstava EU fondova prvih investicijskih

projekata u području jačanja konkurentnosti turizma RH, 2014.

Naziv prijavitelja Naziv projekta

Ukupna vrijednost

projekta

HRK

Odobrena

bespovratna

sredstva HRK

Eurco d.d.

Vukovar

Vukovarsko –srijemska županija

Rekonstrukcija

hotela “Dunav” u Vukovaru

37.605.693,10 16.454.703,67

Potestas d.o.o.

Split

Splitsko-

dalmatinska

županija

Renovacija i

rekonstrukcija

hotela “Park” u Splitu

90.274.298,67 26.000.000,00

Blizina d.o.o.

Trogir

Splitsko-

dalmatinska

županija

Projekt adaptacije

Hotela “Sveti Križ” u Trogiru

15.459.605,35 5.206.462,56

Vision d.o.o.

Novigrad

Istarska županija

Dizajn butik hotel

“Rivalmare” 4* u Novigradu

17.629.526,50 7.126.410,68

Studio XXL d.o.o.

Seget Donji

Splitsko -

dalmatinska

županija

Centar zdravog

življenja Seget 77.175.361,09 26.000.000,00

Saints Hills d.o.o.

Zagruda

Dubrovačko-

neretvanska

županija

Izgradnja i

opremanje

ekskluzivnog

Aparthotela

Vinaria*** i razvoj

vinskog turizma na

poluotoku Pelješcu

10.476.819,91 5.477.569,18

Gastrocom d.o.o.

Varaždin

Varaždinska županija

Rekonstrukcija

postojećeg i dogradnja novog

hotela “Park” 4* u Varaždinu

32.269.454,32 11.971.858,93

MC Ultimaks d.o.o.

Velika Gorica


TEL MC-

ULTIMAKS ,Hotel

Pleso Velika Gorica

18.023.892,98 7.621.227,92

44

Ugostiteljstvo i

trgovina “Rova”

Malinska, otok Krk

Primorsko-goranska

županija

Rekonstrukcija

hotela “Vila Rova” 14.830.665,30 7.417.255,28

Izvor: MINPO, 21.8.2014.

Iz navedenih podataka može se zaključiti kako je Republika Hrvatska prepoznala važnost

financiranja investicija putem EU projekata te kako ideja i projekata ne nedostaje. No,

navedene projekte tek treba realizirati, a prvi rezultati i uspješnost provedbe biti će vidljivi

tek 2016. godine.

45

4.2.2. Dosadašnji utjecaj fondova Europske Unije

Republici Hrvatskoj je u pretpristupnom razdoblju na raspolaganju bilo oko 150 milijuna

eura godišnje (grafikon 8).

Grafikon 8. Alokacija iz fondova Europske Unije za Republiku Hrvatsku po

godinama, u mil. eura

Izvor: Gelo, 2013.

Od 2005. godine Republici Hrvatskoj bila su na raspolaganju sredstva iz programa PHARE,

ISPA i SAPARD a od 2007. godine sredstva iz IPA programa. Analizom se može zaključiti

pozitivan učinak navedenih programa. Republika Hrvatska je iz programa PHARE ukupno

alocirala 167 milijuna eura. Iz programa ISPA za Republiku Hrvatsku izdvojeno je 60

milijuna eura. Iz SAPARD programa Zemlja je alocirala 25 milijuna eura. Iz IPA programa

Hrvatska je do 2011. godine alocirala 750 milijuna eura. S obzirom da je hrvatsko

gospodarstvo u recesiji od 2009. godine, pretpristupni fondovi Europske Unije bili su

glavni izvor financiranja investicijskih projekata te su imali značajan učinak na stimulaciju

rasta.

46

Iskorištenost IPA programa, koji je zamijenio sve dotadašnje fondove prije ulaska Hrvatske

u Uniju, bila je slaba odnosno 48,13% ukupno dodijeljenih sredstava. Jedan od razloga

slabe iskorištenosti svakako je činjenica da je Središnja agencija za financiranje i

ugovaranje osnovana tek 2007. godine. Takav administrativni zastoj pridonio je

usporavanju realizacije investicijskih projekata financiranih od strane Europske Unije.

Pristupanje fondovima Europske Unije doprinijelo je unapređenju funkcioniranja institucija.

4.3. KOHEZIJSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U RAZDOBLJU OD 2014. DO

2020. GODINE I REPUBLIKA HRVATSKA

U razdoblju od 2014. do 2020. godine Republika Hrvatska će upravljati s dva Operativna

programa u okviru Kohezijske politike Europske Unije. Jedan od njih uključivat će

Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond dok će drugi dobivati sredstva iz

Europskog socijalnog fonda. Hrvatska će u navedenom razdoblju imati na raspolaganju

ukupno oko 8,6 milijardi eura.

Za očekivati je kako će glavni investicijski prioriteti Republike Hrvatske biti (Europska

komisija, 21.8.2014):

- jačanje konkurentnosti gospodarstva

- povećanje sudjelovanja na tržištu rada, osiguranje boljeg obrazovanja te

smanjenje siromaštva uzimajući u obzir regionalne razlike

- očuvanje i održavanje zdravog okoliša, zaštite prirodnih bogatstava te

prilagodbe klimatskim promjenama

- jačanje administrativnih kapaciteta, jačanje učinkovite javne uprave i

povećanje učinkovitosti civilnog društva i socijalnog partnerstva.

S obzirom na veličinu hrvatske ekonomije, ovaj volumen raspoloživih poticaja, odnosno

bespovratnih sredstava se može doista smatrati vrlo visokim. Međutim, hoće li jedinice

lokalne samouprave i domaća poduzeća imati dovoljno snage za povlačenje tih sredstava

ostaje velika zagonetka. Vlada je nedavno objavila da namjerava sredstava iz EU fondova u

47

najvećem dijelu usmjeriti prema unapređivanju prometne infrastrukture, prije svega za

renoviranje željezničke infrastrukture, te sustava za zbrinjavanje otpada. Ukoliko bi ova

objava mogla označavati definirano opredjeljenje Vlade za nastavak poticanja ulaganja u

velike infrastrukturne (i vjerojatno energetske) projekte, možemo biti sigurni ne samo da se

fondovi neće dovoljno iskoristiti već i da neće imati onaj učinak na ekonomski rast i

zapošljavanje koji bi bio nužan. Iako je velika većina pred – pristupnih fondova iskorištena

za subvencije ulaganja u poljoprivrednom sektoru koji su dali vrlo skromne rezultate i

zapravo produbili strukturne probleme u poljoprivredi. Vlada je najavila da će se takva

(industrijska) politika nastaviti i u kontekstu korištenja EU fondova (HGK, 21.8.2014).

4.4. KAKO DO SREDSTAVA FONDOVA EUROPSKE UNIJE

Prvo korak u realizaciji financiranja investicije putem EU fondova je informirati se. Kroz

EU fondove moguće je financirati samo projekte koji su u skladu s razvojnim ciljevima

Republike Hrvatske. Područja koja se mogu financirati definirana su Operativnim

programima. Operativni programi su dokumenti u kojima su određena područja

financiranja kroz pojedini sektor, tko su potencijalni prijavitelji i dr. Postupci za

dodjeljivanje sredstava iz EU fondova temelje se upravo na ovim dokumentima. Projekti se

financiraju putem natječaja. Da bi se neki projekt uzeo u obzir za financiranje iz EU

fondova mora biti raspisan natječaj koji podržava opće i specifične ciljeve projekta. Na koji

način prijaviti projekt i u kojem obliku određeno je natječajnom dokumentacijom koja je

objavljena uz svaki natječaj. Najvažniji dokument su Upute za prijavitelje, koje sadrže

apsolutno sve informacije potrebne za prijavu projekta: aktivnosti koje se financiraju,

potencijalne prijavitelje, rokove i ostale uvjete. Kroz dokumente sadržane u paketu

natječajne dokumentacije, prijavitelj se u trenutku prijave može upoznati i sa uvjetima

provedbe, u slučaju da mu bespovratna sredstva budu dodijeljena. Svi projekti biraju se

putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava. Trajanje postupka od roka za prijavu do

donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava je najviše 4 mjeseca. Ugovor o dodjeli

sredstava sklapa se u roku od 30 dana od donošenja odluke o dodjeli bespovratnih

48

sredstava. Prihvatljivost prijavitelja (tko sve može zatražiti sredstva - vrste organizacija,

njihov pravni status, matična zemlja itd.) specificirana je u pozivu na dostavu prijedloga

projekata i pripadajućim Uputama za prijavitelje. Prijavitelj dakle sufinancira dio troškova

prihvatljivih aktivnosti. Postoci sufinanciranja projekata kroz EU fondove ovise od

natječaja do natječaja. Minimalna i maksimalna potpora koja se može dobiti kroz pojedini

poziv za dostavu projektnih prijedloga definirana je u Uputama za prijavitelje. Dobivena

sredstva moraju se koristiti namjenski odnosno u pravilu za financiranje troškova nastalih

tijekom provedbe projekata, osim iznimno ako drugačije nije navedeno u uvjetima

natječaja. Niže stope sufinanciranja mogu se očekivati za ulaganja u tvrtke i projekte koji

ostvaruju prihode. Korisnici projekata mogu ostvariti do najviše 30% predfinanciranja, a

ostatak sredstava im se isplaćuje na temelju tromjesečnih izvještaja ili ad hoc izvještaja

(ukoliko je tako dogovoreno između ugovornih strana). Modaliteti plaćanja uključuju

plaćanje po računima koje je korisnik već platio ili pak po onima koje nije platio.

Mogućnost za to također se definira u uvjetima ugovora. Modaliteti plaćanja utvrđuju se na

razini natječaja prema procjeni rizika i kapaciteta korisnika (Strukturni i investicijski

fondovi, 21.8.2014).

4.5. PRIJEDLOZI I PREPORUKE ZA FINANCIRANJE INVESTICIJA PUTEM

FONDOVA EUROPSKE UNIJE

Dosadašnjom analizom stanja financiranja investicijskih projekata Republike Hrvatske

putem fondova Europske Unije može se zaključiti kako je Republika Hrvatska prepoznala

važnost i korisnost kohezijskih fondova Unije no postoji još dosta prostora za poboljšanje.

Republika Hrvatska bi, potaknuta iskustvom ostalih „novih” članica Unije, trebala prije

svega poraditi na administrativnom području odobravanja sredstava. Analizom se može

zaključiti kako je sustav i dalje prilično kompliciran i trom u provedbi i realizaciji

projekata, a i informiranost javnosti je dosta slaba. Komplicirane birokracijske procedure

„tjeraju” potencijane ulagatelje na odustajanje od investicijskih projekata. Republika

49

Hrvatska bi, u tom smjeru, trebala jačati regionalnu suradnju te razmjenjivati iskustva s

uspješnim članicama Unije poput analizirane Poljske.

Nadalje, uzmu li se u obzir prioriteti nacionalne politike, potencijalni ulagatelji svakako bi

se trebali fokusirati na energetiku i učinkovitost obnovljivih izvora energije. Profitirati

mogu i investitori koji se opredjele za ulaganje u informatičku infrastrukturu . S obzirom na

duboke strukturne probleme hrvatskog gospodarstva mogu se očekivati tek neznatni pomaci

u oporavku i pokretanju gospodarskog rasta iako postoje dobre pretpostavke za istim. U

istraživanju je uočen nedostatak malih i srednjih poduzeća koja bi trebala biti glavni

nositelji investicijskih aktivnosti, a samim time i glavni korisnici fondova Europske Unije.

Može se zaključiti kako dosadašnje politike Vlade nisu bile dovoljno usmjerene na razvoj

ovog sektora, a financijska sredstva Europske Unije u budućem bi razdoblju trebala biti

poticajna prilika upravo za razvoj malih i srednjih poduzeća. No za to je potrebno razvijati

sektorske politike, dosad učinjeno jednostavno je nedovoljno. Fokusiranost Vlade na

ulaganje u javnu infrastrukturu na neki se način može gledati kao nedostatak u provedbi

nacionalne politike te, na neki način demotiviranje, potencijalnih investitora u sektor

proizvodnje koji je zemlji i više nego potreban.

Također, istraživanjem se došlo do zabrinjavajućih saznanja kako je novih projekata i ideja

zapravo malo te se postavlja pitanje, koliko je Republika Hrvatska zaista spremna na sva

korištenje svih dostupnih sredstva. Na tragu toga, preporuka je prije svega informirati

javnost o mogućnostima, nadalje educirati administrativno osoblje što će omogućiti brži

protok informacija i dati mogućnosti na brzu reakciju investitora s obzirom da su realno

gledano, rokovi iznimno kratki. Smanjiti birokracijske postupke i fokusirati se na

prilagodbu EU sustavu također sa ciljem motivacije investitora u realizaciji projekata.

50

5. ZAKLJUČAK

Politika Europske Unije zamišljena je i provodi se kao zajednička politika svih zemalja

članica, a kohezijski fondovi služe kao sredstvo financiranja nacionalnih aktivnosti s ciljem

gospodarskog rasta i izjednačavanja cijele Unije. Europska Unije svakih sedam godina

donosi projekte razvoja i financiranja svih članica u kojima definira razvojne prioritete od

kojih sve zemlje članice u konačnici uživaju jednaku korist. Proširenjem Europske Unije

na nove članice, dotad lošije razvijenim zemljama, putem fondova Europske Unije, dana je

mogućnost razvoja i približavanja standardu „starih” članica Unije. Najbolji primjer

efikasnog korištenja fondova Unije te uživanja koristi od istih svakako je Poljska dok se

manji uspjeh ostalih analiziranih zemalja očituje uglavnom u slaboj pripremljenosti i

struktirnim problemima. Važno je napomenuti kako sve zemlje članice imaju iste prilike i

prava, a sposobnost nacionalnih vlasti presudni je faktor u uspješnosti provođenja politika.

Dosadašnja iskustva novih članica Europske Unije su različita no u analizi se prepoznaju

ključne stavke uspješnog iskorištavanja sredstava i investiranja. Ključnu ulogu ovdje ima

vlada koja je zadužena za jasno definiranje razvojnih politika koje su u skladu sa

zajedničkom politikom Unije. Nadalje, mora postojati razvijen institucionalni okvir kako bi

se sredstva ispravno alocirala.

Republika Hrvatska uživa određenu prednost u svojim počecima korištenja EU fondova za

investicijske akcije, prednost se očituje u mogućnosti analize i korištenja iskustva drugih

zemalja članica. Analizom se zaključuje kako Hrvatska ima mogućnosti uživati korist od

raspoloživih sredstava koja mogu samo pozitivno utjecati na gospodarski oporavak i rast

zemlje. Razdoblje od 2014. do 2020. godine može se promatrati kao ključni moment da se

iskoriste sve prednosti članstva u Europskoj Uniji i gospodarstvo dovede na razvojni put.

Navedene zaključke potvrđuju i analizirani dosad odobreni projekti kojih ne nedostaje no to

je tek početak i postavlja se pitanja da li Republika Hrvatska ima snage i kapaciteta

iskoristiti sve dostupne resurse do kraja predviđenog roka.

Istraživanjem u diplomskom radu zaključuje se kako financiranje investicija putem

projekata Europske Unije nikako nema negativne efekte na bilokojeg aktera ili člana

51

društva uzme li se u obzir da Republika Hrvatska u prosjeku ima pravo na milijardu eura

godišnje i to bespovratnih sredstava. Upitno ostaje da li će zemlja uspjeti izvući maksimum,

a to je pitanje na koje će se tek moći dati odgovor u sljedećim godinama. Na kraju

diplomskog rada, na temelju istraživanja i izloženih analiza, potvrđuje se postavljena

hipoteza kako Fondovi Europske Unije kao izvori financiranja investicija Republike

Hrvatske imaju pozitivan učinak na gospodarski i ekonomski razvoj zemlje od kojeg

podjednaku korist uživaju svi građani zemlje članice Unije.

52

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Misite, J. i suradnici, 2010., EU fondovi, Revicon, Sarajevo.

2. Omandi, R. i suradnici, 2005., Vodić kroz fondove Europske Unije, ECAS, Brussels.

3. Radnić, M., 2012., EU fondovi na dohvat ruke, Folpa, Zagreb.

4. Tufekčić, M., Tufekčić, Ž., 2013., EU POLITIKE i FONDOVI 2014 – 2020, Plavi

Partner, Zagreb.

2) ČLANCI

1. Bakker, M. R., Gross, A., 2004., Development of Non – bank Financial Institutions and

Capital Markets in European Union Accession Countries, The World Bank, Washington.

2. Devčić., A., 2012., Modeli mjerenja realnih učinaka fondova Europske Unije na

gospodarski razvoj, Ekonomski vjesnik, 25, 1.

3. Gelo, R., 2013., Proces pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji i strukturni fondovi u EU,

Civitas Crisiensis.

4. Lorant, B., 2012., Preparations for receiving the EU funds, or the dawn of the Croatian-

Hungarian cross-border planning, with a special view on environmental sustainability

projects on river conservation, Ekonomska i ekohistorija, Hrvatska, Mađarska.

53

5. Kreković, I., 2011., Strukturni fondovi – mogućnosti za male i srednje poduzetnike,

Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb.

6. Romańczyk, A., 2012., Način uključivanja civilnog društva u kohezijsku politiku

Europske Unije u razdoblju 2014 – 2020., Zelina d.d.

7. Savić, Z. i suradnici, 2013., Ususret fondovima kohezijske politike u Hrvatskoj, HGK,

Zagreb.

8. Sekulić, G., 2009., Nova energetska politika Europske unije na području sigurnosti

opskrbe naftom i uključenost Hrvatske, EGE, Tisak, Zagreb.

9. Vojnović, M., 2008., Strukturni fondovi EU i IPA, Hrvatska javna uprava.

3) OSTALI IZVORI

1. Bienkowska, E., 2013., Intervju za Jutarnji List, dostupno:

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1355 , preuzeto, 20.8.2014.

2. Business.hr, dostupno na: http://www.business.hr/eu-fondovi/slovenska-i-madjarska-

iskustva-kao-pomoc-u-koristenju-strukturnih-fondova, preuzeto: 21.8.2014.

3. Cohesion Policy and Croatia, dostupno na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/information/cohesion-policy-achievement-and-future-

investment/factsheet/croatia_en.pdf , preuzeto: 25.8.2014.

4. European Cohesion Policy in Poland, 2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/country2009/pl_en.pdf ,

preuzeto 20.8.2014.

54

5. European Cohesion Policy in Romania, 2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/communic/negociation/country

_ro_en.pdf , preuzeto: 20.8.2014.

6. European Cohesion Policy in Slovenia, 2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/country2009/sl_en.pdf ,

preuzeto: 20.8.2014.

7. EUFondovi.hr, dostupno na: http://eufondovi.hr/fondovi/strukturni-fondovi , preuzeto:

25.8.2014.

8. EU Funds in Central and Eastern Europe, Progress Report 2007-2012, dostupno na:

http://www.kpmg.com/CEE/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/Documents/eu-

funds-in-central-and-eastern-europe-2012.pdf , preuzeto: 17.8.2014.

9. European Commission, dostupno na: http://ec.europa.eu/contracts_grants/funds_en.htm ,

preuzeto: 18.8.2014.

10. Hrvatska gospodarska komora, dostupno na: http://www.hgk.hr/blog/koristiti-eu-

fondove-samo-za-infrastrukturne-projekte-je-pogreska , preuzeto: 20.8.2014.

11. Ministry of Treasury Republic of Poland, dostupno na:

http://www.msp.gov.pl/en/polish-economy/macroeconomic-analysis/5576,Macroeconomic-

Analysis-of-Polish-economy.html , preuzeto: 19.8.2014.

12. Ministarstvo poduzetništva i obrta, dostupno na: http://www.minpo.hr/ , preuzeto:

20.8.2014.

55

13. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, dostupno na:

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=403 , preuzeto: 25.8.2014.

14. Prava ideja, dostupno na: http://www.pravaideja.eu/eu-fondovi/ , preuzeto: 20.8.2014.

15. Smart Growth, dostupno na: http://www.pametanrast.hr/hrvatska-iskoristila-856-posto-

sredstava-iz-pretpristupnih-fondova-eu/, preuzeto: 25.8.2014

16. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, dostupno na:

http://www.safu.hr/hr/cpp/fondovi-eu , preuzeto: 25.8.2014.

17. Strukturni i investicijski fondovi, dostupno na: http://www.strukturnifondovi.hr/kako-

do-eu-fondova-korak-3 , preuzeto: 25.8.2014.

18. Što se može investirati iz EU fondova u razdoblju od 2014 – 2020?, dostupno na:

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/EU%20fondovi/2%20Plus%20new%20projects%2

0-%20What%20can%20be%20financed%20by%20EU%20Funds%202014-

2020_DARUVAR2.pdf , preuzeto: 22.8.2014.

19. Vlada Republike Hrvatske, dostuno na: https://vlada.gov.hr/ , preuzeto: 17.8.2014.

56

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1 Usporedba ekonomskih pokazatelja za zemlje Srednje i Istočne

Europe, učinci pretpristupnih fondova

17

2 Investicije ukupno po zemljama članicama Europske Unije za

2012. godinu (postotak u BDP-u)

20

3 Financijska izdvajanja kohezijske politike Europske Unije od

2007. do 2013. godine po zemljama članicama

21

4 Sredstva za Poljsku od 2007. do 2013. godine u mlrd eura 27

5 Sredstva za Sloveniju od 2007. do 2013. godine u mlrd eura 31

6 Sredstva za Bugarsku od 2007. do 2013. godine u mlrd eura 32

7 Podjela financija Operativnog programa «Okoliš» za Hrvatsku

prema prioritetnim osima

35

8 Podjela financija Operativnog programa «Promet» za Hrvatsku

prema prioritetnim osima

36

9 Podjela financija Operativnog programa «Regionalna

konkurentnost» za Hrvatsku prema prioritetnim osima

38

10 Korisnici bespovratnih sredstava EU fondova prvih

investicijskih projekata u području jačanja konkurentnosti

malih i srednjih poduzeća RH, 2014.

40

11 Korisnici bespovratnih sredstava EU fondova prvih

investicijskih projekata u području jačanja konkurentnosti

turizma RH, 2014.

43

57

POPIS ILUSTRACIJA

Redni broj Naslov ilustracije Stranica

1 Reformirana kohezijska politika za Europu 9

2 Financiranje kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020.

godine u cijelosti

10

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov grafikona Stranica

1 Proračun kohezijske politike Europske Unije od 1989. do

2020. godine (milijarde eura)

5

2 Alokacija sredstava kohezijske politike po državama u

razdoblju od 2007. do 2013. godine (u mil. eura)

6

3 Godišnji rast realnog BDP-a u promatranim zemljama u

razdoblju od 2000. do 2004. i 2005. do 2006. godine

18

4 Porast investicija u periodima od 2000. do 2004. i 2005. do

2006. godine

19

5

Pokrivenost investicija iz Europskih fondova u razdoblju od

2007. do 2013. godine po zamljama članicama u %

24

6

Financijska sredstva Europskih investicijskih fondova

korištena za strukturne promjene Rumunjske u razdoblju od

2007. do 2013. godine u milijunima eura

29

7 Financijska sredstva Europskih investicijskih fondova

korištena za rješenja klimatskih promjena Rumunjske u

razdoblju od 2007. do 2013. godine u milijunima eura

30

8 Alokacija iz fondova Europske Unije za Republiku Hrvatsku

po godinama, u mil. eura

45

58

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ULOGA FONDOVA EUROPSKE

UNIJE U FINANCIRANJU INVESTICIJA REPUBLIKE HRVATSKE izradio samostalno

pod voditeljstvom doc. dr. sc. Saše Drezgića. U radu sam primijenio metodologiju

znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i

povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Jasmin Licitar