PREGLEDARHIVSKIH FONDOVA

I ZBIRKIREPUBLIKE HRVATSKE

korice 01:Layout 1 14-Mar-07 11:51 AM Page 1

Nakladnik: Hrvatski dravni arhiv

Za nakladnika: dr. sc. Stjepan osi

Urednitvo: Tomislav epuli, dr. sc. Stjepan osi, Jozo Ivanovi,

dr. sc. Josip Kolanovi, Vlatka Lemi, Melina Lui, mr. sc. Vida Pavliek

Glavni urednik: dr. sc. Josip Kolanovi

Izvrna urednica: mr. sc. Vida Pavliek

Recenzenti: akademik Nika Stani akademik Franjo anjek

Grafiki urednik: Luka Gusi

Lektura: Tinka Kati

Korektura: Nikolina Krtali

Priprema i tisak: Mikrorad d.o.o.

Naklada: 1000 primjeraka

Knjiga je izdana potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 627746

ISBN 978-953-6005-81-9 (cjelina) ISBN 978-953-6005-82-6 sv. 1

PREGLED ARHIVSKIH FONDOVA I ZBIRKI

REPUBLIKE HRVATSKE

Svezak 1

Zagreb 2006.

SURADNICI NA PRIPREMI KNJIGE

Biljeke o arhivima i pregled arhivskih fondova i zbirki za pojedine arhive uz suradnju drugih arhivskih djelatnika te koritenjem podataka iz edicije "Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska" (1984), pripremili su:

Zvonimir Barievi, Ankica Batini, Rajka Buin, Borut Guli, Melina Lui, Diana Miki, Slavica Plee, Milan Poji, Marina kali i Ornata Tadin (Hrvatski dravni arhiv) te Mato Kukuljica (Hrvatski filmski arhiv pri Hrvatskom dravnom arhivu)

Senad Aulovi i eljko Pleskalt (Dravni arhiv u Bjelovaru)

Ivana Lazarevi, Zoran Perovi i Nika Selmani (Dravni arhiv u Dubrovniku)

Marija Brkljai i Ivica Mataija (Dravni arhiv u Gospiu)

Marica Basar, Ines Buar, Davorka Jankovi-krti i Damir Klai (Dravni arhiv u Karlovcu)

Zita Juki i Stjepan Sran (Dravni arhiv u Osijeku)

Iva Grdini, Branka Poropat i Tajana Uji (Dravni arhiv u Pazinu)

Zorica Manojlovi i Boris Zakoek (Dravni arhiv u Rijeci)

Nela Kuani i Ivica usti (Dravni arhiv u Sisku)

Hrvoje apo, Goran Hruka, Zdenka Laki i Ivan Medved (Dravni arhiv u Slavonskom Brodu)

Nataa Baji-arko, Hania Mladineo Mika i Vladimir Saboli (Dravni arhiv u Splitu)

Damir Hrelja i Vida Pavliek (Dravni arhiv u Varadinu)

Frane Ivkovi i Ankica Strmota (Dravni arhiv u Zadru)

Mirjana Guli, Zora Hendija i Branka Molnar (Dravni arhiv u Zagrebu)

Preglede arhivskih fondova i zbirki u nearhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj pripremio je Josip Kolanovi, sluei se izdanjem iz 1984. godine, podacima s web stranica te podacima to su ih iz pojedinih arhiva i ustanova dostavili:

Kreimir vrljak i Branko Heimovi (Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe HAZU), Dubravka Kisi (Muzej arhitekture HAZU), Ivan Kosi i Mira Mileti-Drder (Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb), Joko Kovai (Zavod za zatitu kulturne batine, Hvar), Stjepan Razum (Nadbiskupski arhiv u Zagrebu), Mirna Abaffy i Vladimir Magi (Metropolitanska knjinica, Zagreb), Slavko Kovai (Nadbiskupski arhiv u Splitu), Rhea Ivanu, Ankica Pandi i Dubravka Pei aldarovi (Hrvatski povijesni muzej, Zagreb).

V

SADRAJ

Predgovor XIII Arhivska sluba u Republici Hrvatskoj XVII Rije urednitva XXVII Pregled arhivskih fondova i zbirki struktura podataka XXXI Razredba arhivskih fondova i zbirki XXXIX Ope kratice XLVII Bibliografske kratice LV

HRVATSKI DRAVNI ARHIV (HDA) 1 Hrvatski filmski arhiv pri Hrvatskome dravnom arhivu 167

DRAVNI ARHIV U BJELOVARU (DABJ) 171

DRAVNI ARHIV U DUBROVNIKU (DADU) 245 Sabirni arhivski centar Metkovi Opuzen Ploe (DADU-SCM) 283

DRAVNI ARHIV U GOSPIU (DAGS) 289

DRAVNI ARHIV U KARLOVCU (DAKA) 305

DRAVNI ARHIV U OSIJEKU (DAOS) 343 Arhivski sabirni centar u Vinkovcima (DAOS-ASC-VK) 439 Arhivski sabirni centar u Virovitici (DAOS-ASC-VT) 449

DRAVNI ARHIV U PAZINU (DAPA) 453

DRAVNI ARHIV U RIJECI (DARI) 515

DRAVNI ARHIV U SISKU (DASK) 585 Sabirni arhivski centar Petrinja (DASK-SACP) 629

DRAVNI ARHIV U SLAVONSKOME BRODU (DASB) 647 Odjel u Novoj Gradiki (DASB-NG) 683 Odjel u Poegi (DASB-P) 701

DRAVNI ARHIV U SPLITU (DAST) 727 Podrunica u Hvaru (DAST-DH) 775

DRAVNI ARHIV U VARADINU (DAV) 781 Arhivski sabirni centar u Koprivnici (DAV-ASC-KC) 823 Arhivski sabirni centar u Krapini (DAV-ASC- KR) 835 Arhivski sabirni centar u trigovi (DAV-ASC-T) 857

VI

DRAVNI ARHIV U ZADRU (DAZD) 877 Sabirni centar u ibeniku (DAZD-SC) 915

DRAVNI ARHIV U ZAGREBU (DAZG) 933

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI (HAZU) Zagreb 1005 Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Centralna zbirka) Zagreb 1007 Orijentalna zbirka Zagreb 1015 Zavod za povijesne i drutvene znanosti. Odsjek za etnologiju. Odbor za narodni ivot i obiaje Zagreb 1016 Zavod za povijest i filozofiju znanosti. Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zagreb 1017 Kabinet za arhitekturu i urbanizam. Arhiv za likovne umjetnosti Zagreb 1018 Hrvatski muzej arhitekture Zagreb 1019 Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe. Odsjek za povijest hrvatske knjievnosti Zagreb 1021 Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe. Odsjek za povijest hrvatskoga kazalita Zagreb 1034 Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe. Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zagreb 1049 Zavod HAZU za povijesne znanosti u Dubrovniku 1051 Zavod HAZU za povijesne znanosti u Dubrovniku. Muzej i biblioteka Baltazara Bogiia u Cavtatu 1052 Zavod za povijesne i drutvene znanosti HAZU Rijeka 1053

NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA (NSK) Zagreb 1055 Zbirka rukopisa i starih knjiga 1056 Grafika zbirka 1091 Zbirka muzikalija i audiomaterijala 1092 Zbirka zemljopisnih karata i atlasa 1096 Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova 1098

KNJINICE 1099 Znanstvena knjinica u Dubrovniku (ZKDU) 1099 Sveuilina knjinica Pula (SKPU) 1100 Sveuilina knjinica u Rijeci (SKRI) 1102 Sveuilina knjinica u Splitu (SKST) 1103 Znanstvena knjinica u Zadru (ZKZD) 1106 GRADSKE KNJINICE Knjinica "Nikola Zrinski" akovec 1120 Gradska knjinica Rijeka 1120 Knjinica i itaonica "Metel Oegovi" Varadin 1121 Knjinice grada Zagreba (KGZ) 1121 Knjinica Pravnog fakulteta u Zagrebu 1121

VII

CENTRI, INSTITUTI, ZAVODI I UPRAVE 1123 Ministarstvo kulture. Uprava za zatitu kulturne batine. Konzervatorski odjel u Rijeci 1123 Centro di Ricerche Storiche di Rovigno/Centar za povijesna istraivanja u Rovinju 1123 Arhiv obitelji Brli Slavonski Brod 1126 Ministarstvo kulture. Uprava za zatitu kulturne batine. Konzervatorski odjel u Splitu 1127 Centar za likovni odgoj grada Zagreba 1128 Ekonomski institut Zagreb 1129 Hrvatski glazbeni zavod Zagreb 1130 Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb 1133 Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb 1134 Institut za povijest umjetnosti Zagreb 1136 Staroslavenski institut Zagreb 1138 Ministarstvo kulture. Uprava za zatitu kulturne batine Zagreb 1139

MUZEJI 1143 Muzejski dokumentacijski centar Zagreb 1144 Gradski muzej Bjelovar 1145 Zaviajni muzej Blato na Koruli 1146 Muzej Meimurja akovec 1147 Muzej akovtine akovo 1147 Javna ustanova Spomen-podruje Jasenovac 1148 Gradski muzej Jastrebarsko 1149 Muzej grada Koprivnice 1149 Gradski muzej Krievci 1151 Narodni muzej Labin 1152 Gradski muzej Nova Gradika 1153 Pomorski muzej Orebi 1153 Muzej Slavonije Osijek 1154 Muzej grada Pazina 1156 Zaviajni muzej Poretine Pore 1157 Gradski muzej Poega 1157 Arheoloki muzej Istre Pula 1159 Povijesni muzej Istre/Museo storico dell' Istria Pula 1160 Muzej grada Rijeke 1161 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka 1162 Zaviajni muzej grada Rovinja 1163 Samoborski muzej Samobor 1164 Gradski muzej Senj 1165 Muzej Prigorja Sesvete 1166 Gradski muzej Sisak 1166 Muzej Brodskog Posavlja Slavonski Brod 1167

VIII

Arheoloki muzej Split 1168 Muzej grada Splita 1170 Muzej hrvatskih arheolokih spomenika Split 1172 Muzej Sveti Ivan Zelina 1173 Muzej grada ibenika 1174 Dvor Trakoan 1175 Muzej Valpovtine Valpovo 1176 Gradski muzej Varadin 1176 Zaviajni muzej Varadinske Toplice 1177 Muzej Turopolja Velika Gorica 1178 Gradski muzej Vinkovci 1179 Gradski muzej Virovitica 1180 Gradski muzej Vukovar 1180 Arheoloki muzej u Zagrebu 1181 Etnografski muzej Zagreb 1182 Hrvatski povijesni muzej Zagreb 1184 Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb 1196 Hrvatski kolski muzej Zagreb 1197 Hrvatski portski muzej Zagreb 1200 Hrvatski eljezniki muzej Zagreb 1203 HT muzej Zagreb 1204 Javna ustanova "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi Mimara" Zagreb 1206 Muzej grada Zagreba 1207 Muzej suvremene umjetnosti Zagreb 1209 Muzej za umjetnost i obrt Zagreb 1210 Tehniki muzej Zagreb 1212 Tifloloki muzej Zagreb 1213 Zaviajni muzej Stjepan Gruber upanja 1214

VJERSKE ZAJEDNICE 1215

NAD/BISKUPIJE I KAPTOLI Biskupijski arhiv Dubrovnik 1218 Opatsko-nadupski ured Korula 1219 Arhiv akovake i Srijemske biskupije akovo 1220 Arhiv Hvarske biskupije Hvar 1221 Arhiv Krievake biskupije Krievci 1222 Arhiv Biskupije Krk 1223 Arhiv Dekanskog i upnog ureda Rab 1223 Arhiv Poreko-pulske biskupije Pore 1224

Arhivi upnih ureda Poreko-pulske biskupije upni ured Buzet 1225 upni ured Graie 1225

IX

upni ured Labin 1225 upni ured Motovun 1226 upni ured Pore 1226 upni ured Pula katedrala 1226 upni ured Ro 1227 upni ured Rovinj 1227 upni ured Umag 1227 upni ured Vodnjan 1228

Arhiv Rijeke nadbiskupije Rijeka 1228 Arhiv Senjskoga kaptola Senj 1228 Nadbiskupski arhiv Split 1229 Arhiv Prvostolnog kaptola u Splitu 1230 Biskupijski i kaptolski arhiv ibenik 1231 Katedralni upni ured sv. Jakova ibenik 1231 Arhiv Stolnog kaptola Trogir 1232 Nadbiskupijski i kaptolski arhiv Zadar 1232

Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu 1234 Arhiv Zagrebakog kaptola 1244 Arhiv Zbornoga azmanskog kaptola 1250 Metropolitanska knjinica Zagreb 1251

Arhiv Hrvatske biskupske konferencije Zagreb 1257 Papinski hrvatski zavod Svetoga Jeronima/Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi Rim 1258

ARHIVI REDOVNIKIH ZAJEDNICA

DOMINIKANCI Hrvatska dominikanska provincija Navjetenja BDM Zagreb 1262 Dominikanski samostan Bol na Brau 1264 Dominikanski samostan u Dubrovniku 1264 Dominikanski samostan Stari Grad 1264

FRANJEVCI MALA BRAA Hrvatska franjevaka provincija svetog irila i Metoda Zagreb 1265 Franjevaki samostan Cernik 1266 Franjevaki samostan akovec 1266 Franjevaki samostan Ilok 1266 Franjevaki samostan Karlovac 1267 Franjevaki samostan Klanjec 1267 Franjevaki samostan Klotar Ivani 1268 Franjevaki samostan Koprivnica 1268 Franjevaki samostan Krapina 1268 Franjevaki samostan Osijek 1269

X

Franjevaki samostan Poega 1269 Franjevaki samostan Samobor 1269 Franjevaki samostan Slavonski Brod 1270 Franjevaki samostan Rijeka-Trsat 1270 Franjevaki samostan Varadin 1271 Franjevaki samostan Virovitica 1271

Franjevaka provincija Presvetoga Otkupitelja, Split Arhiv Franjevake provincije Presvetoga Otkupitelja Split 1271 Franjevaki samostan Gospe od zdravlja Split 1272 Franjevaki samostan Imotski 1273 Franjevaki samostan u Karinu 1274 Franjevaki samostan Sv. Ante u Kninu 1274 Franjevaki samostan Sv. Marije u Makarskoj 1275 Franjevaki samostan u Omiu 1276 Franjevaki samostan u Sinju 1277 Franjevaki samostan u Sumartinu 1278 Franjevaki samostan Sv. Lovre u ibeniku 1279 upa Gospe van Grada ibenik-Varo 1280 Franjevaki samostan na Visovcu 1280 Franjevaki samostan Majke boje Lurdske Zagreb 1281 Franjevaki samostan Zaostrog 1281 Franjevaki samostan ivogoe 1282

Franjevaka provincija Sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri Samostan Male brae u Dubrovniku 1283 Franjevaki samostan Hvar 1283 Franjevaki samostan Sv. Bernardina Kampor 1284 Franjevaki samostan Koljun 1284 Franjevaki samostan Krapanj 1284 Franjevaki samostan Orebi 1285 Franjevaki samostan u Splitu na Poljudu 1285 Franjevaki samostan Sv. Franje u Splitu 1286 Samostan Sv. Frane u Zadru 1287

FRANJEVCI KAPUCINI Provincijalat franjevaca kapucina u Zagrebu 1287 Kapucinski samostan Varadin 1287

FRANJEVCI KONVENTUALCI Hrvatska provincija Sv. Jeronima franjevaca konventualaca Zagreb 1288 Samostan Male brae konventualaca Cres 1288 Samostan franjevaca konventualaca Sv. Frane u ibeniku 1289 Samostan franjevaca konventualaca Sv. Jere Vis 1289

XI

FRANJEVCI TREOREDCI Provincija franjevaca treoredaca, samostan i upa Zagreb-Ksaver 1290 Samostan franjevaca treoredaca Sv. Franje Krk 1292 Samostan franjevaca treoredaca na koljiu Preko 1292

ISUSOVCI Provincijalat Hrvatske pokrajine Drube Isusove Zagreb 1293

KARMELIANI Hrvatska karmelska provincija Sv. Oca Josipa Zagreb 1296

ENSKI REDOVI I DRUBE Samostan benediktinki Hvar 1296 Samostan benediktinki Sv. Luce u ibeniku 1296 Samostan benediktinki Svete Marije u Zadru 1297 Provincijalat Drube keri Boje ljubavi Zagreb 1297 Samostan sestara Sv. Kria akovo 1298 Kua matica Drube sestara franjevki od Bezgrjene u ibeniku 1298 Urulinski samostan Varadin 1298

OSTALE VJERSKE ZAJEDNICE Pravoslavna eparhija zagrebako-ljubljanska Zagreb 1299 Arhiv evangelike crkve Zagreb 1299 idovska opina u Zagrebu 1300 Meihat Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije Zagreb 1300

XIII

PREDGOVOR

Pojam arhivskoga gradiva obuhvaa zapise vrijedne trajnoga uvanja zbog njihova znaenja za drutva, drave i pojedince. Narav takvih zapisa mijenjala se tijekom razliitih epoha, od prvih pisanih dokumenata, preko srednjovjekovnih isprava i razvoja administrativnih sustava u ranom novovjekovlju, do suvremene dokumentacije koja nastaje na razliitim medijima. S druge pak strane, trajno i nepromjenljivo obiljeje arhivskoga gradiva lei u odnosu njegova sadraja i kon-teksta u kojemu je nastalo. Upravo ta dimenzija gradiva kao informacije i izvora na jedinstven nain svjedoi o dogaajima, drutvenim procesima, pojedincima i institucijama u prolosti. ire-njem novih tehnika zapisivanja, stvarale su se sve vee koliine gradiva i mijenjali sustavi njegove zatite. Od poetka prikupljanja i uvanja dokumenata, o gradivu su skrbili sami stvaratelji koji su oblikovali vlastite arhive. Institucionalizacija arhiv zapoeta u XVIII., a nastavljena u XIX. st., dovela je do njihova osamostaljivanja kao neovisnih arhivskih ustanova specijaliziranih za pri-kupljanje, obradu, uvanje i koritenje arhivskoga gradiva.

Usporedno s formiranjem modernih arhiva profilirala se arhivistika struka, razvijalo arhivsko zakonodavstvo i ustrojavale nacionalne arhivske slube koje su, kao dio javne administracije, zadobile obvezni karakter. irenjem kulturnih, znanstvenih i upravnih potreba i interesa arhivi su od "zatvorenih" postajali javno dostupne, sve otvorenije ustanove, koje danas privlae irok i raznolik krug istraivaa. Recentni trendovi globalizacije i razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija osobito su utjecali na irenje informacijskih funkcija arhiv. Odgovarajui na zahtjeve drutva, suvremeni arhivi objedinjuju tradicionalnu ulogu uvara memorije s novom ulogom informacijskih centara te su upueni na partnerski odnos sa stvarateljima zapisa i korisnicima.

Prije uspostave javne arhivske slube, arhivsko gradivo su prikupljali i pojedinci, razna drutva i ustanove, ponajprije povijesne, zaviajne i kulturne udruge, muzeji, knjinice i akademije. One i danas uvaju i prikupljaju dokumentaciju uglavnom vezanu za svoju djelatnost, pa se cjeline i dijelovi arhivskoga gradiva, osim u arhivima, uvaju i u drugim batinskim i znanstvenim ustano-vama. Modernizacijski procesi u drutvu, poveana produkcija zapisa i nove tehnoloke mogu-nosti uvjetovali su osnivanje sve veeg broja specijaliziranih arhivskih odjela i ustanova. Najvie je onih koji su posveeni pojedinim vrstama zapisa (audiovizualnim, filmskim, glazbenim, digital-nim itd.), raznovrsnim podrujima ljudske djelatnosti (gospodarstvu, vojsci, diplomaciji, knji-evnosti, umjetnosti, znanosti itd.) te razliitim etnikim, vjerskim i drutvenim skupinama. Osim toga, vrijedno arhivsko gradivo uva se i u privatnim arhivima, ponajprije u arhivima vjer-skih zajednica, politikih organizacija, poduzea i drugih gospodarskih subjekata te kod osoba koje su aktivno obiljeile javni ivot.

Nacionalna arhivska batina obuhvaa javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se uva izvan mree dravnih arhiva. Arhivska sluba kroz sustav dravnih arhiva brine o cjelini gradiva te osigurava njegovu zatitu i informacijsku cjelovitost. Zbog velikog broja i raznolikosti ustanova koje uvaju gradivo, kao i zbog razliita naina njegove obrade i prezentacije, uspostavljanje evidencija presu-dno je za osiguravanje zatite i dostupnosti arhivskih zapisa. Voenje evidencija o stvarateljima i imateljima u sklopu svoga djelokruga dio je redovitih poslova suvremenih arhiva, a u veini drava postoje evidencije na nacionalnoj razini. Neovisno o njihovu obliku i namjeni, zajedniko im je da upuuju na postojanje, smjetaj i narav arhivskoga gradiva. Sredinje evidencije o arhivskome

XIV

gradivu u Hrvatskoj te o svim izvorima od vanosti za hrvatsku povijest, bez obzira gdje se u-vaju, vodi Hrvatski dravni arhiv kao matina arhivska ustanova.

Znaajnije aktivnosti arhivske slube vezane uz evidentiranje gradiva u Hrvatskoj zapoele su ezdesetih godina prologa stoljea paralelno s donoenjem suvremenih zakonskih propisa u arhivskoj djelatnosti. Na poticaj tadanjega Arhiva Hrvatske i njegova dugogodinjeg ravnatelja dr. Bernarda Stullija, svi dravni arhivi zapoinju sustavnu inventuru svoga gradiva te provode "akcije evidentiranja" stvaratelja i gradiva izvan arhiva. Iz toga su proizali vodii kroz arhivsko gradivo, prva pomagala na razini ustanova i prvi popisi o gradivu izvan arhiv. Slijedom tih nasto-janja, godine 1984. objavljen je pregled pod naslovom Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i ar-hivskim odjelima u SRH kojim se pokualo pruiti uvid u cjelinu arhivskoga gradiva na podruju Hrvatske. Taj Pregled, to ga je uredio i osmislio dr. Josip Kolanovi, donio je podatke o arhiv-skome gradivu u dravnim (tada historijskim) arhivima te u drugim ustanovama u kojima se ono uva. Od njegova tiskanja do danas bitno se poveala koliina gradiva u arhivima, neke su usta-nove prestale postojati, a neke su novoosnovane. Uspostava Republike Hrvatske kao suverene drave zahtijevala je i novu zakonsku regulativu koja je nastojala pratiti posljedice promjena poli-tikoga i drutvenoga sustava, a u novim je okolnostima uloga dravnih arhiva, na elu s Hrvat-skim dravnim arhivom, dobila na znaenju.

Potkraj devedesetih godina XX. st. u Hrvatskome dravnom arhivu zapoet je sustavni rad na stvaranju Registra arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Rije je o sredinjoj evidenciji koja se kontinuirano dopunjava i oslikava cjelovito i aktualno stanje arhivskoga gradiva u dravi. Ta informacijsko-evidencijska osnova posluila je i za dopunjavanje i osuvremenjivanje podataka u Pregledu iz 1984. prema kojemu je osmiljeno i ovo novo izdanje. Njegova je zadaa da, poput svih obavijesnih pomagala, omogui fiziki i intelektualni nadzor nad arhivskim gradivom i pro-nalaenje dokumenata ili informacija. Prenosei obavijesti o zapisima, stvarateljima i kontekstu njihova nastanka te prirodi i rasponu gradiva, Pregled predstavlja polazite u spajanju onih koji trae informaciju o gradivu i samoga arhivskoga gradiva.

Sukladno temeljnim arhivistikim naelima provenijencije i uvanja prvobitnoga reda, arhivsko je gradivo i u ovom Pregledu organizirano i obraeno u fondovima i zbirkama. Fondovi predstav-ljaju zasebne cjeline gradiva nastale djelovanjem jednoga stvaratelja, a zbirke su skupine dokume-nata nastale prema interesima sabiratelja ili prema zajednikim karakteristikama dotinoga gradiva (karte, planovi, fotografije, grafike, peati, grbovi i sl.). Gradivo u arhivima ve je usustavljeno na taj nain, dok se drugdje obrauje prema razliitim potrebama i strunim standardima. Zbog toga su podaci o fondovima i zbirkama nearhivskih ustanova u Pregledu tek pokuaj njihova iskaziva-nja prema naelima arhivske struke. To ukazuje na potrebu vee suradnje nearhivskih ustanova s arhivskom slubom, kako bi se ujednailo postupanje s arhivskim gradivom u svim ustanovama gdje se ono uva. Bio bi to vaan prilog u rjeavanju problema "razgranienja" u ovlastima, odno-sno organizacije skrbi za arhivsko gradivo.

Pregledom je obuhvaeno 14 dravnih arhiva, ukljuujui Hrvatski filmski arhiv i 11 sabirnih centara, 11 knjinica, 54 muzeja, 12 ustrojbenih jedinica HAZU, 12 kulturnih i znanstvenih cen-tara, instituta, zavoda i uprava te 98 arhiva vjerskih zajednica. U prethodnom izdanju iz godine 1984. taj je broj bio znatno manji. Tada je djelovalo 13 arhiva s 3 sabirna centra, 7 knjinica, 30 muzeja, 10 ustrojbenih jedinica HAZU, 14 centara, instituta i zavoda i 60 arhiva vjerskih zajed-nica.

U istom razdoblju jo je vea promjena nastupila u koliini gradiva obuhvaena Pregledom, odno-sno u broju iskazanih fondova i zbirki. U veini ustanova taj se broj dvostruko poveao. U drav-nim arhivima broj fondova i zbirki porastao je od 5.543 na 12.538, u knjinicama od 418 na 995, u HAZU od 267 na 648, u muzejima od 282 na 625, a u arhivima vjerskih zajednica od 474 na 952 iskazanih fondova i zbirki. Jedino je u institutima i zavodima taj odnos drukiji, od ranijih 785 broj je smanjen na 172. No do toga je prividnoga smanjenja dolo jer je gradivo bivih arhiv

XV

Instituta za historiju radnikoga pokreta u Zagrebu i Splitu te jo nekih ustanova preuzeto u dravne arhive.

Uvodni tekstovi kojima su predstavljene pojedine ustanove u Pregledu, donose podatke o njihovu historijatu, osnovnoj djelatnosti, dananjem ustroju i aktivnostima te dostupnosti i organizaciji gradiva koje uvaju. U korpusu Pregleda, svaki je fond ili zbirka iskazan identifikacijskom ozna-kom i nazivom te podacima o stvaratelju zapisa, vremenskom rasponu i koliinama gradiva te postojanju registraturnih i arhivskih pomagala. Kod najvanijih i/ili najveih fondova i zbirki oni su dopunjeni serijama i bibliografskim jedinicama, ukoliko je gradivo objavljivano ili se o njemu pisalo. Pokualo se, takoer, ponuditi to vie informacija o sadrajnoj fizionomiji svih cjelina gradiva, navoenjem biografskih podataka o osobama te opirnijim opisom arhivskih jedinica i nabrajanjem vrsta gradiva u sklopu pojedinih dokumentacijskih cjelina.

Ovaj Pregled ukazuje na pozitivne pomake u evidentiranju gradiva tijekom proteklih dvadesetak godina. Zbog sve veeg broja stvaratelja i irenja funkcija arhivskoga gradiva te znatno veih koliina i sadrajne raznolikosti, prikupljanje svih informacija o gradivu postaje sve vaniji i opseniji posao. Meutim, unato zakonskoj obvezi skrbi za cjelokupno arhivsko gradivo, hrvat-ska arhivska sluba jo uvijek nema potpuni uvid u stanje gradiva kod svih imatelja. Naime, do-stupnost podataka jo uvijek ovisi o spremnosti na suradnju pojedinih ustanova s mjerodavnim arhivima. U tom smislu i ovaj Pregled, na kojem su radili brojni arhivisti i drugi strunjaci, pred-stavlja informacijsku bazu o arhivskom gradivu u Republici Hrvatskoj. Cilj je arhivske slube da daljnjim sustavnim radom pridonese izgradnji cjelovitoga evidencijsko-informacijskoga sustava o gradivu na nacionalnoj razini.

Stjepan osi, ravnatelj Hrvatskoga dravnog arhiva

XVII

ARHIVSKA SLUBA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sustav arhivske slube u Republici Hrvatskoj ine dravni arhivi, ostale batinske ustanove u kojima se uva arhivsko gradivo (arhivi izvan mree dravnih arhiva), stvaratelji i imatelji arhiv-skoga gradiva te segment upravljanja slubom. O povijesti zatite arhivskoga gradiva i o razvoju arhivske slube do osamdesetih godina 20. stoljea iscrpno je pisao dr. Josip Kolanovi u lanku "Arhivi u Socijalistikoj Republici Hrvatskoj". Taj rad objavljen je 1984. godine kao uvodni dio pregleda Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SRH. Novi Pregled arhivskih fondova i zbirki u Republici Hrvatskoj koncepcijski slijedi tada postavljeni predloak, a ovaj tekst upotpunjuje spomenuti uvodni lanak. Njegova je svrha ukratko predstaviti suvremenu arhivsku djelatnost u Hrvatskoj iz perspektive mree dravnih arhiva, kao osnovne poveznice svih dijelova slube. Uz kratki povijesni uvod u nastavku e ponajvie biti rijei o sadanjem stanju arhivske slube i o znaajnim promjenama koje su nastupile u proteklih dvadesetak godina.

Arhivi i arhivsko gradivo

Nastanak i povijesni razvoj arhiv, kao ustanova specijaliziranih za uvanje, zatitu, obradu i koritenje arhivskoga gradiva, usko je povezan s djelovanjem i razvojem struktura vlasti. Najdue razdoblje moderne povijesti arhiv obiljeeno je njihovom ulogom "uvar" pisanog naslijea, poglavito gradiva nastalog radom dravne uprave i drutvenih elita. Kao i veina "batinskih" ustanova zapadnog civilizacijskog kruga, arhivi kakve danas poznajemo nastaju i oblikuju se tije-kom 19. stoljea, usporedo s jaanjem moderne drave, a u sprezi s nacionalnim pokretima i irenjem utjecaja znanosti i izobrazbe. Njihov daljnji razvoj bio je determiniran potrebama gra-anskog drutva, dominirajuih upravnih i gospodarskih struktura i utjecajnih pojedinaca. U tom smislu arhivi predstavljaju "sliku" i "memoriju" drutava koja su ih stvorila. Nacionalna arhivska sluba postala je tijekom 20. stoljea standardni dio javne uprave te sustava kulture i znanosti u gotovo svim dravama svijeta. Povijesne, politike i drutvene okolnosti uvjetovale su stanovite razlike, kako u pogledu organizacije i ingerencija nad arhivskim slubama, tako i u pogledu njiho-va djelokruga u pojedinim dravama.

Na naem je podruju razvoj modernih arhivskih ustanova tekao neujednaeno i usporeno, po-najvie zbog nedovoljnog stupnja politike autonomije i teritorijalno-politike razjedinjenosti hrvatskih zemalja kojima se stoljeima vladalo iz razliitih sredita. S druge strane, viestoljetna tradicija skrbi za arhivsku batinu na dananjem podruju Hrvatske potvruje pripadnost sredo-zemnom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu te je plod uskih drutvenih i kulturnih veza sa susjednim zemljama. U Dalmaciji i Istri, zahvaljujui ranom razvoju gradskih i irih teritorijalnih uprava, jaanju notarijata i ve ustaljenoj brizi za arhive vjerskih ustanova, sustavnu i organiziranu zatitu arhivskoga gradiva moemo pratiti u kontinuitetu ve od 12. i 13. stoljea. O tomu svje-doe najstarije cjeline sauvanoga gradiva te odredbe o uvanju dokumenata i arhiv u statutima brojnih priobalnih komuna. U sjevernoj Hrvatskoj u to je vrijeme bila neto izraenija uloga vjerskih ustanova, naroito kaptol kao vjerodostojnih mjesta (loca credibilia), a potom i slobod-nih kraljevskih gradova. Kao i drugdje, osnovna znaajka sustava zatite arhivskoga gradiva bila je u tome, da su se stvaratelji sami brinuli za trajno uvanje svoga gradiva, prvenstveno zato to im je ono bilo vano kao jamstvo raznovrsnih prava i interesa.

Poeci dananjeg Hrvatskog dravnog arhiva seu u 17. stoljee. Godine 1629. Hrvatski sabor je donio odluku o zatiti i uvanju isprava znaajnih za Kraljevinu Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju.

XVIII

krinju povlastica Hrvatskog Kraljevstva dao je izraditi godine 1643. blagajnik Kraljevstva Ivan Zakmardy i taj se dogaaj smatra zaetkom dananjeg Hrvatskog dravnog arhiva. Jo ranije, u Dubrovniku nastaje sredinji arhiv Dubrovake Republike, a u Zadru, kao stoljetnom sjeditu mletake vlasti u Dalmaciji, sredinji arhiv za to podruje.

Prvi poticaj razvoju nacionalne arhivske djelatnosti vezan je za djelovanje Ivana Kukuljevia Sak-cinskog koji je od 1848. kao "zemaljski arhivar" pokrenuo povrat hrvatskoga arhivskoga gradiva iz Budimpete te je do 1860. sustavno radio na sreivanju i zatiti gradiva Zemaljskog arhiva. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1867. i saborskih rasprava 1870. doneseni su prvi moderni arhivski propisi u Hrvatskoj: Zakonski lanak o ureenju zemaljskoga arkiva i Uputstva o porabi pisamah zemaljskoga arkiva. Osnivanjem arhiv u Zagrebu, Rijeci i Varadinu poetkom 20. stoljea, arhiv-ska djelatnost poinje se iriti, a do odvajanja arhiva od dravne uprave odnosno njihova djelova-nja kao samostalnih ustanova dolo je tek poetkom dvadesetih godina u Kraljevini SHS.

U odnosu na ranije i sustavnije procese u zapadnoeuropskim dravama, zaetke razvoja moderne arhivske slube kod nas moemo pratiti od pedesetih godina 20. stoljea kada se poela oblikovati i mrea dravnih arhiva. Tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina, razvojem arhivskoga zakono-davstva sluba je dobivala sve vee drutveno znaenje te je postala obveznom djelatnou na itavom podruju nekadanje SR Hrvatske.

Novo razdoblje, zapoeto uspostavom suverene Republike Hrvatske 1991. bilo je obiljeeno pro-mjenom drutvenog i politikog sustava. Tim je slijedom u arhivskoj slubi dolo do nunih institu-cionalnih, zakonskih i organizacijskih prilagodbi, a uloga dravnih arhiva, napose matina funkcija HDA, dobila je na vanosti. Osim toga, u protekla dva desetljea na oblikovanje arhivske slube znaajno su utjecali ubrzani tehnoloki razvoj i uspostava informacijskog drutva. Ti su globalni trendovi umnogome proirili djelatnost arhiva i pred itavu slubu postavili nove zahtjeve.

Svi spomenuti procesi odredili su suvremeno stanje arhivske slube u Hrvatskoj.

Organizacija arhivske slube

Arhivsku djelatnost u Republici Hrvatskoj danas ureuju Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 64/00). Arhivska sluba utvrena je kao obvezna javna sluba, a arhivsko gradivo stavljeno je pod osobitu zatitu drave. Na zatitu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o zatiti kulturnih dobara. Sve su javne slube obvezne skrbiti za gradivo koje nastaje njihovim radom ili se nalazi u njihovu posjedu te ga po isteku odreenih rokova predati mjerodavnom dravnom odnosno javnom arhivu. Polazei od naela cjelovitosti arhivskoga gradiva kao sastavnog dijela hrvatske kulturne batine, Zakon ureuje i pitanje zatite, dostupnosti i prometa privatnim arhivskim gradivom. Pojedina podruja rada arhiva ureuju posebni propisi: Pravilnik o koritenju arhivskoga gradiva (NN 67/99), Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izluivanja arhivskoga gradiva (NN 90/02), Pravilnik o evidencijama u arhivima (NN 90/02), Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima (NN 90/02), Pravilnik o zatiti i uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN 63/04), Pravilnik o uvjetima smjetaja, opreme, zatite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi strunog osoblja arhiva (NN 65/04), Pravilnik o polaganju strunih ispita u arhivskoj struci (NN 93/04) i Pravilnik o strunom usavravanju i provjeri strune osposobljenosti djelatnika u pismohranama (NN 93/04).

Za rad arhivske slube mjerodavno je Ministarstvo kulture, u kojem u okviru Uprave za zatitu kulturne batine djeluje Odjel za arhivsku djelatnost. Kao savjetodavno tijelo ministra kulture za strune arhivske poslove, pri Ministarstvu djeluje Hrvatsko arhivsko vijee koje se uz opa pitanja

XIX

bavi unapreenjem i razvitkom slube: razmatra godinje programe i izvjea o radu dravnih arhiva, daje miljenje o osnivanju novih arhiva, usmjerava meunarodnu arhivsku suradnju, potie donoenje i promjene zakona i provedbenih propisa, predlae dodjeljivanje viih zvanja u arhiv-skoj struci i drugo. Svi struni i administrativni poslovi Vijea kao i njegove odluke provode se preko Hrvatskoga dravnoga arhiva (HDA), koji je ujedno zaduen za sve matine i razvojne poslove arhivske slube u Republici Hrvatskoj. Kao sredinja ustanova arhivske slube, HDA skrbi o evidencijama arhivskoga gradiva na nacionalnoj razini te planira i usklauje struni rad arhiv. Ti poslovi podrazumijevaju prikupljanje podataka i rad na nacionalnom Registru fondova i zbirki, evidencijama o arhivskim izvorima vanim za hrvatsku povijest to se uvaju izvan Hr-vatske, upisnicima arhiv i vlasnika arhivskoga gradiva u privatnom vlasnitvu, evidencijama o arhivskim djelatnicima, kao i brigu o njihovoj strunoj izobrazbi te organiziranje informativno-dokumentacijske slube o cjelokupnome arhivskome gradivu.

Mreu javnih arhivskih ustanova danas ine HDA i podruni dravni arhivi. Njezin dananji ustroj oblikovao se na temelju tradicije, tj. postojanja "starih" arhiva i prema regionalnom naelu. Moderna je mrea dravnih arhiva utvrena tek 1963. Odlukom o odreivanju podruja na kojima arhivi vre arhivsku slubu (NN 28/1963) i drugim propisima iz te godine. Podruna nadlenost pojedinih arhiva neznatno se mijenjala sukladno upravno-teritorijalnim promjenama te je bez veih izmjena funkcionirala do devedesetih godina. Dakako, "stari" arhivi ije postojanje see u 19. stoljee i ranije, i dalje su nastavili uvati gradivo koje prelazi njihov dananji teritorijalni djelokrug. Od 1991. osnovan je jedan novi arhiv i nekoliko sabirnih centara, pa sustav dravnih arhiva u Republici Hrvatskoj 2006. izgleda ovako:

Hrvatski dravni arhiv (1923, postoji od 1643) Hrvatski filmski arhiv (Hrvatska kinoteka) (1979) Dravni arhiv u Bjelovaru (1961) Dravni arhiv u Dubrovniku (1891, postoji od 16. stoljea) Sabirni arhivski centar Metkovi Opuzen Ploe (2002) Dravni arhiv u Gospiu (1999) Dravni arhiv u Karlovcu (1960) Dravni arhiv u Osijeku (1947) Arhivski sabirni centar u Vinkovcima (1989) Arhivski sabirni centar u Virovitici (1999) Dravni arhiv u Pazinu (1958) Dravni arhiv u Rijeci (1926) Dravni arhiv u Sisku (1962) Sabirni arhivski centar Petrinja (1966) Dravni arhiv u Slavonskom Brodu (1959) Odjel u Novoj Gradiki (1959) Odjel u Poegi (1959) Dravni arhiv u Splitu (1952) Podrunica u Hvaru (2004, postoji od 1950) Dravni arhiv u Varadinu (1950) Arhivski sabirni centar u Koprivnici (1962) Arhivski sabirni centar u Krapini (1959) Arhivski sabirni centar u trigovi (2002) Dravni arhiv u Zadru (1928, postoji od 1624) Sabirni centar u ibeniku (1968) Dravni arhiv u Zagrebu (1907)

XX

Hrvatski dravni arhiv mjerodavan je za gradivo sredinjih dravnih tijela i ostalo gradivo od zna-aja za Republiku Hrvatsku u cjelini, a podruni dravni arhivi skrbe za gradivo jedinica lokalne samouprave (gradovi, opine, upanije), dravnih tijela na lokalnoj razini i drugih stvaratelja na podruju njihova djelovanja. Hrvatski filmski arhiv (Kinoteka), kao specijalni arhiv koji brine za nacionalno filmsko gradivo, razvio se i djeluje u okviru HDA. Iako je Zakonom predvieno osni-vanje specijaliziranih arhiva, formalno je zaivio samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata koji je osnovan 2004.

Hrvatski dravni arhiv s Hrvatskim filmskim arhivom i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata svoje zadae ostvaruju na cijelom podruju Republike Hrvatske. Zbog ve spomenutog neujednaenog razvoja i administrativnih promjena koje su uslijedile nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, podruja djelovanja regionalnih arhiva ne podudaraju se u potpunosti s postojeom teritorijalnom podjelom na upanije. Daljnje usklaivanje arhivske mree sa sadanjim upanijskim ustrojem ima ire implikacije, a budua rjeenja ovise o suradnji sredinje vlasti i lokalne samouprave te provedbi razvojne strategije arhivske slube i njezinim materijalnim i financijskim mogunostima.

Arhiv Podruje djelovanja dravnih arhiva

DABJ Bjelovarsko-bilogorska upanija te dijelovi Koprivniko-krievake, Virovitiko-podravske i Zagrebake upanije

DADU Dubrovako-neretvanska upanija

DAGS Liko-senjska upanija (osim gradova Senja i Novalje) i dio Zadarske upanije (op-ina Graac i naselje Srb)

DAKA Karlovaka upanija, dio Sisako-moslavake upanije (opine Gvozd i Topusko) te Primorsko-goranske upanije (grad Vrbovsko)

DAOS Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitiko-podravska upanija

DAPA Istarska upanija

DARI Primorsko-goranska upanija (osim grada Vrbovsko) i dio Liko-senjske upanije (grad Senj)

DASK Sisako-moslavaka upanija i dijelovi Zagrebake upanije (grad Ivani-Grad i op-ina Kri)

DASB Brodskoposavska i Poeko-slavonska upanija

DAST Splitsko-dalmatinska upanija

DAV Varadinska i Meimurska upanija, vei dio Krapinsko-zagorske upanije (osim gradova Donja Stubica i Oroslavje i opina Gornja Stubica, Marija Bistrica i Stubike Toplice), sjeverozapadni dio Koprivniko-krievake upanije (podruje bive opine Koprivnica)

DAZD Zadarska upanija (osim Graaca), ibensko-kninska i djelomino Liko-senjska upanija (grad Novalja)

DAZG Grad Zagreb i gradovi Zagrebake upanije te dio Krapinskozagorske upanije (gradovi Donja Stubica i Oroslavje i opine Gornja Stubica, Marija Bistrica i Stubike Toplice)

XXI

Hrvatska arhivska batina

U etrnaest dravnih arhiva u Hrvatskoj uva se vie od 90.000 dunih metara arhivskoga gradiva. Najveim dijelom to su spisi dravnih upravnih tijela, gradova, opina i drugih jedinica lokalne samouprave te raznih javnih slubi i ustanova. Pored toga, arhivi uvaju i vrijedno arhivsko gra-divo udruga, politikih stranaka, privatnih organizacija, gospodarskih subjekata te istaknutih obitelji i pojedinaca.

Openito uzevi, diskontinuitet drutvenih, politikih, demografskih i gospodarskih procesa na hrvatskom podruju bitno je utjecao na koliinu i specifinu tektoniku arhivskoga gradiva te na kasniji razvitak moderne arhivske slube. Plod takvih povijesnih okolnosti je raznolikost i neuje-dnaena sauvanost arhivskoga gradiva u sreditima u kojima je ono nastajalo. Kontinuitet u pogledu sauvanosti arhivskih cjelina moemo pratiti na podrujima Dubrovake (komune) Republike, dalmatinskih komuna, tj. mletake Dalmacije i Istre te Banske Hrvatske i Vojne kraji-ne. Politika, upravna i teritorijalna policentrinost potrajala je i nakon okupljanja veine hrvat-skih zemalja pod okriljem Habsburke Monarhije, sve do austro-ugarskog sloma 1918. Prostor dananje Republike Hrvatske u politikom i upravnom smislu ostao je razjedinjen i za vrijeme Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, a teritorijalno jedinstvo ostvareno za Banovine Hrvatske i Nezavisne Drave Hrvatske bilo je kratkotrajno i obiljeeno ratnim okolnostima. Tek su nakon Drugog svjetskog rata, s osnivanjem novih arhiva, postupno stvoreni preduvjeti za sustavni razvoj arhivske slube u Hrvatskoj. Ipak, dravni centralizam i politiki poredak u soci-jalistikoj Jugoslaviji u bitnome su ograniavali hrvatski suverenitet, to se odrazilo i na arhivsku djelatnost. Ustroj tadanjega reima uvjetovao je da je veliki dio dokumentacije dravnoga aparata (vladajuih partijskih struktura i represivnih tijela) ostao izvan djelokruga dravnih arhiva, a vee cjeline dokumentacije i filmskoga gradiva viekratno su odnoene iz Hrvatske. Stoga, unato uspostavi moderne arhivske mree i razvoju arhivskog zakonodavstva u SR Hrvatskoj, o nacio-nalnoj arhivskoj slubi s vlastitim subjektivitetom i ovlastima moemo govoriti tek nakon prom-jene drutvenog sustava i dravnoga osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine.

Tijekom svih spomenutih razdoblja dio je arhivskoga gradiva hrvatske provenijencije na razliite naine dospio u arhive zemalja s kojima je Hrvatska bila upravno-politiki povezana. Na temelju meunarodnih ugovora dijelovi toga gradiva u vie su navrata vraani iz Austrije, Maarske i Italije. Preostaje restitucija manjih cjelina iz Austrije, a slijede i pregovori o povratu gradiva u okviru sporazuma o sukcesiji s dravama sljednicama bive Jugoslavije.

Najstarije sauvane zbirke pojedinanih dokumenata iz hrvatske povijesti nastale su izmeu 9. i 12. stoljea, a pohranjene su u Dravnom arhivu u Zadru, Arhivu Zadarske nadbiskupije, Drav-nom arhivu u Dubrovniku i Hrvatskome dravnome arhivu u Zagrebu. Rije je o dokumentima koji su nastali i prvotno se uvali u samostanima i crkvama (Sv. Krevana, Sv. Marije, Sv. Kuzme i Damjana u Zadru te Sv. Marije u Dubrovniku). Sustavnija briga oko stvaranja i uvanja dokume-nata zapoela je u 16. stoljeu, pa od tada datiraju i vee cjeline sauvanoga arhivskoga gradiva.

Gradivo iz kasnijeg srednjovjekovlja i ranoga novoga vijeka do 1797. u veem je opsegu sauvano na hrvatskom jugu, poglavito u zadarskome i dubrovakome arhivu, manjim dijelom u splitskom te u arhivima dalmatinskih biskupija i nadbiskupija. Rije je ponajvie o opinskim i biljenikim spisima dalmatinskih komuna, crkvenim spisima, dokumentaciji sredinje vlasti mletake Dalma-cije i bogatom gradivu dravnih tijela Dubrovake Republike, koje je nezaobilazan izvor za povi-jest Sredozemlja i jugoistone Europe.

Slijedi znatno opsenije gradivo nastalo djelovanjem modernih administracija u razdobljima tzv. prve austrijske uprave (1797-1805), francuske vlasti (1806-1813) i stoljetne druge austrijske upra-ve (1813-1918). Fondovi sredinjih tijela za sva ta razdoblja u Dalmaciji, uvaju se u zadarskome arhivu, a arhivsko gradivo lokalnih tijela uva se i u dubrovakom, splitskom, pazinskom i rije-kom arhivu.

Za podruje Banske Hrvatske do 16. stoljea postoje fragmenti i manje cjeline koje se uvaju u zbirkama i obiteljskim fondovima u HDA te u fondovima Zagrebakog i azmanskog kaptola, kao dijelovima depozita Zagrebake nadbiskupije.

XXII

U HDA se nalaze i vee cjeline gradiva zakonodavnih i sredinjih tijela dravne vlasti iz razdoblja od 16. stoljea do 1848. To gradivo nastajalo je u Zagrebu, Beu i Budimpeti. Rije je o fondo-vima Sabora, bana, Kraljevinskih konferencija, Komorske uprave, Hrvatskog kraljevskoga vijea, Ilirske dvorske deputacije te Hrvatsko-slavonskih spisa razliitih ugarskih tijela. Za isto je razdo-blje cjelovito sauvano gradivo nastalo djelovanjem upanija, gradskih uprava Karlovca, Osijeka, Varadina i Zagreba, a fragmentarno i za ostale slobodne kraljevske gradove.

Gotovo svo arhivsko gradivo Vojne Krajine od 16. stoljea do 1882. uva se u HDA, ukljuujui i restitucijom iz Bea vraenu seriju "Alte Feldakten". Osim gradiva teritorijalnih cjelina i upravnih tijela, od ire je povijesne vanosti i katastarsko gradivo Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju u splitskom arhivu i Arhiva mapa za Hrvatsku i Slavoniju u HDA, a u svim se dravnim arhivima uvaju kartografske zbirke i zbirke planova i nacrta.

Za razdoblje od 1848. do 1918. posebno su znaajni hrvatsko-slavonski i dalmatinski spisi Car-sko-kraljevskih ministarstava i ureda u Beu i Kraljevskoga ministra u Budimpeti. Od gradiva nastalog u Hrvatskoj vani su fondovi ve spomenutih sredinjih tijela i upanija kao i novih institucija, napose Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske Zemaljske vlade (od 1868). To se gradivo uva u HDA, a u podrunim arhivima uva se gradivo kotarskih, gradskih i opinskih tijela.

Od gradiva iz meuratnog razdoblja od 1918. do 1941, najvaniji su fondovi Narodnoga vijea SHS i pokrajinskih tijela (oblasnih i banovinskih uprava, sudova) te Banovine Hrvatske, to se uvaju u HDA. Gradivo niih upravnih i sudbenih tijela (kotarskih, gradskih i opinskih) uva se u podrunim dravnim arhivima. Iz istoga vremena u svim se arhivima uva i opseno gradivo raznovrsnih drutava i udruga (strukovnih, kulturnih, dobrotvornih, politikih, sportskih i sl.) te gradivo gospodarske provenijencije (banaka, novarskih ustanova, poduzea, tvornica, gospodar-skih udruenja i sl.).

Iz razdoblja Drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. u arhivima se uvaju tri velike cjeline: gradi-vo antifaistikog pokreta, gradivo Nezavisne Drave Hrvatske i gradivo okupacijskih vlasti. Velika koliina dokumenata iz ovoga razdoblja, ukljuujui filmsko gradivo, nakon 1945. je u vie navrata odnoena iz hrvatskih arhiva i drugih ustanova u Beograd. To gradivo do danas nije vra-eno u Hrvatsku, a u tijeku su pregovori o njegovu povratu na temelju Meunarodnoga ugovora o pitanjima sukcesije iz 1991. te Zakona o potvrivanju Ugovora o pitanjima sukcesije iz 2004. U HDA iz toga je razdoblja vrijedno spomenuti gradivo ZAVNOH-a i oblasnih narodnooslobodi-lakih odbora, gradivo Sabora, ministarstava i sredinjih tijela te velikih upa u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Koliinom je najopsenije gradivo nastalo radom lokalnih narodnooslobodilakih odbora, to se podjednako uva u svim dravnim arhivima.

U dravnim arhivima uva se i glavnina javnoga arhivskoga gradiva iz razdoblja od 1945. do 1990. dok je manji dio jo uvijek u posjedu upravnih i pravosudnih tijela, javnih ustanova, udruga i gospodarskih subjekata. Tako se u HDA uva gradivo hrvatskih sredinjih politiko-upravnih i pravosudnih tijela iz socijalistikog razdoblja: Sabora, Vlade, tj. Izvrnog vijea Sabora, ministar-stava, savjeta, generalnih i glavnih direkcija, komisija, sekretarijata, samoupravnih interesnih zajednica te Vrhovnog i Ustavnog suda. U HDA je pohranjeno i gradivo "drutveno-politikih organizacija" na republikoj razini (Saveza komunista, Socijalistikog saveza radnog naroda, Save-za socijalistike omladine, Saveza udruenja boraca, Konferencije za drutvenu aktivnost ena, Saveza ratnih vojnih invalida i drugih). Istovrsno gradivo nastalo na regionalnim i lokalnim razi-nama uva se u podrunim dravnim arhivima u kojima se uva i dokumentacija iz podruja kol-stva, zdravstva, gospodarstva i drugih slubi na razini lokalnih zajednica.

Zbog specifinih ratnih i politikih okolnosti arhivi su preuzeli i manje koliine arhivskoga gra-diva nastaloga nakon 1990. Rije je uglavnom o gradivu dravnih tijela iz razdoblja Domovin-skoga rata koje se odnosi na ratne tete i kontakte s meunarodnom zajednicom (Dravna komi-sija za popis i procjenu ratne tete, Ministarstvo informiranja, Hrvatski ured pri Promatrakoj misiji Europske zajednice i drugo) te o gradivu paraupravnih i paravojnih organizacija na tada okupiranim podrujima Republike Hrvatske. Osim toga, arhivi su preuzimali i velike koliine

XXIII

gradiva onih upravnih tijela, organizacija i ustanova, koje su u novom politikom i drutvenom sustavu prestale postojati ili su bitno izmijenile karakter svoga djelovanja, kao i gradivo privatizi-ranih gospodarskih subjekata i poduzea u steaju.

U dravnim arhivima uva se veliki broj obiteljskih i osobnih fondova. Oni se sastoje od rukopi-sa, privatne dokumentacije, korespondencije i zapisa razliite provenijencije to su ih te osobe stvarale i prikupljale. Rije je uglavnom o ostavtinama istaknutih pojedinaca koji su obiljeili javni, politiki, znanstveni i kulturni ivot Hrvatske. U starijim razdobljima bili su to najee pripadnici plemikih obitelji uz iji ivot se vee i gradivo vlastelinstava koje se uva u zasebnim fondovima. Od gradiva iz novijeg razdoblja prevladavaju osobni fondovi javnih djelatnika, ponaj-vie politiara, publicista, povjesniara i umjetnika. Osobni i obiteljski fondovi ine vei dio ar-hivskog gradiva to se uva u nearhivskim ustanovama. To gradivo prikupljeno je uglavnom na temelju djelatnosti samih ustanova ili zaviajne pripadnosti pojedinaca.

U razdoblju koje je proteklo od objavljivanja Pregleda iz 1984. godine nastupile su znaajne promjene u koliini i sreenosti fondova i zbirki to se nalaze u dravnim arhivima. Tome su ponajvie pridonijele nove politike, drutvene i gospodarske okolnosti koje su nastupile nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. U tim uvjetima arhivi su se naglo suoili s velikim koliinama gradiva upravnih, politikih i gospodarskih struktura koje su prestale postojati. Uz to gradivo, poveanjem spreminih prostora stekli su se uvjeti i za sustavnije preuzimanje gradiva koje je, sukladno zakonskim propisima, ve trebalo biti predano arhivima. Naime, do 1984. u arhive je uglavnom bilo preuzeto gradivo do pedesetih godina, a iz stanja iskazanoga u ovom Pregledu razvidno je da se u arhivima sada nalazi najvei dio arhivskoga gradiva nastaloga do 1990. Osim toga, u dravne je arhive u drugoj polovici devedesetih godina preuzeto gradivo bivih Arhiva Instituta za historiju radnikog pokreta u Zagrebu, Splitu i Slavonskom Brodu.

Arhivsko gradivo u dravnim arhivima

Arhiv Fondovi i zbirke Koliina arhivskoga gradiva

HDA 1.762 23.000 d/m DABJ 1.118 2.620 d/m DADU 435 8.500 d/m DAGS 166 765 d/m DAKA 464 2.744 d/m DAOS 1.662 6.802 d/m DAPA 864 4.905 d/m DARI 812 6.084 d/m DASK 861 1.635 d/m DASB 895 3.191 d/m DAST 634 5.832 d/m DAV 1.077 10.486 d/m DAZD 641 6.000 d/m DAZG 1.147 11.350 d/m

Ukupno 12.538 93.914 d/m

XXIV

Osim u dravnim arhivima, vrijedno se arhivsko gradiva uva i u drugim kulturnim i znanstvenim ustanovama: Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, pojedinim knjinicama i muzejima, znanstvenim institutima i dr. Rije je najee o dokumentacijskim cjelinama koje su nastale djelatnou tih ustanova ili o gradivu koje je tamo dospjelo prije uspostave javne arhivske slube. Uz raznorodne tematske zbirke i zbirke zapisa nastalih na razliitim nosaima, preteno se radi o rukopisima koji su iskazani kao osobni i obiteljski fondovi. Zahvaljujui dugoj tradiciji, poseb-nu vanost imaju arhivi vjerskih zajednica, poglavito arhivi nastali u okrilju Katolike crkve. U brojnim nadbiskupijskim, biskupijskim, redovnikim i upskim arhivima uva se osobito staro i vrijedno gradivo. Meutim, u svim spomenutim ustanovama izvan mree dravnih arhiva, arhiv-sko gradivo esto nije obraeno prema naelima moderne arhivske struke, pa je za potrebe ovoga Pregleda tek uvjetno iskazano u vidu fondova i zbirki.

Arhivsko gradivo u nearhivskim ustanovama

Ustanova Broj imatelja Fondovi i zbirke

HAZU 12 648 Knjinice 11 995 Muzeji 54 625 Instituti, zavodi, centri 12 172 Vjerske zajednice 98 952

Ukupno 187 3.392

Djelatnost suvremenih arhiv

U suvremenom okruenju, obiljeenom neoliberalnom ekonomijom, globalnom informacijskom povezanou, brzim tehnolokim razvojem te gomilanjem znanja i irenjem uslunih djelatnosti, i arhivske ustanove postupno mijenjaju svoj znaaj. Pratei izazove i zahtjeve informacijskog dru-tva, dravne uprave i razliitih skupina korisnika, arhivi nastoje djelovati kao sredita kulturnih, znanstvenih i drutvenih zbivanja. Potrebe pojedinih sredina upuuju ih na prilagodbu starih i na oblikovanje novih usluga, koje sadrajem, oblikom i tehnologijom odgovaraju informacijskom drutvu. Takoer, drutvo oekuje da suvremena arhivska sluba, kao dio javne uprave, svojim radom pridonosi transparentnosti dravne administracije, a time i procesu demokratizacije.

Rad arhiv obuhvaa strunu, kulturnu, znanstvenu, upravnu i uslunu djelatnost. U Zakonom propisane zadae dravnih arhiva spadaju: evidentiranje, zatita, obrada i omoguavanje koritenja arhivskoga gradiva. Dravni arhivi preuzimaju javno i prikupljaju privatno arhivsko gradivo te struno nadziru stvaratelje i imatelje arhivskoga gradiva i brinu o zatiti gradiva u njihovu posje-du. Struni poslovi arhiva vezani uz zatitu i obradu gradiva nadopunjuju se razliitim oblicima suradnje sa stvarateljima. Raspon arhivskih usluga protee se od savjetovanja i strunog nadzora, sreivanja i obrade dokumentacije, konzerviranja i restauriranja, mikrofilmiranja i digitaliziranja, do organiziranja edukacije i usavravanja na svim podrujima arhivske struke.

Temeljni poslovi na obradi arhivskih zapisa (sreivanju i opisu) podrazumijevaju izradu i objavlji-vanje obavijesnih pomagala. Sustavnim objavljivanjem razliitih pregleda, vodia, inventara te samoga gradiva, pomae se i olakava znanstveni rad i sve ostale vrste istraivanja u arhivima. Od poetka svoga djelovanja hrvatski arhivi razvijali su obuhvatnu i vrijednu nakladniku djelatnost. Rije je o strunim i znanstvenim asopisima, serijama arhivskoga gradiva te drugim periodikim

XXV

publikacijama i monografijama s podruja arhivistike, informatologije i historiografije u irem smislu. O tradiciji i znaenju toga dijela arhivske djelatnosti svjedoi opsena bibliografija izdanja svih arhiva objavljena kao zasebni dio ovoga Pregleda.

Organizacijom i razliitim vidovima aktivnosti na fizikoj zatiti gradiva bave se arhivski odjeli za mikrografiju i reprografiju te konzervaciju i restauraciju. Poslovi fotografiranja, mikrofilmiranja i digitalizacije gradiva obavljaju se u zatitne, dopunske i sigurnosne svrhe, a restauracija i konzer-vacija konvencionalnog gradiva nuna je za spaavanje oteenih zapisa i trajno produljenje njiho-va vijeka. Sredinji laboratoriji koji djeluju pri HDA obavljaju te poslove za itavo podruje Hr-vatske, a u manjem opsegu organiziraju ih i obavljaju i podruni dravni arhivi.

Arhivi se tradicionalno bave i znanstvenim aktivnostima, najee sudjelovanjem u znanstveno-istraivakim projektima u suradnji s drugim ustanovama. Prvenstveno se radi o istraivanjima koja ukljuuju evidentiranje, snimanje i objavljivanje gradiva vanoga za hrvatsku povijest. Suvremeni trendovi ukljuuju razgranatu meunarodnu suradnju, napose kroz lanstvo u razliitim strunim asocijacijama na europskoj i svjetskoj razini te sudjelovanje na strunim skupovima. Na temelju ugovor o suradnji s arhivskim slubama i ustanovama drugih zemalja, hrvatski arhivi provode zajednike programe i organiziraju razmjenu strunjaka. Razvojem arhivistike kao znanosti, pojedini aspekti struke uklopljeni su u programe razliitih sveuilinih studija. Arhivski djelatnici posebno su ukljueni u nastavu na studijima informacijskih znanosti, povijesti i filmske umjetnosti.

Na podruju kulturno-prosvjetne djelatnosti arhivi surauju s obrazovnim ustanovama, srodnim domaim i stranim institucijama u kulturi, sredstvima javnog priopavanja i dr. U suradnji sa kolama i visokokolskim ustanovama organiziraju se posjeti uenika i studenata arhivima, odra-vaju prigodna predavanja i radionice radi njihova boljeg upoznavanja s arhivskim gradivom. Svrha izlobi, predavanja, okruglih stolova i drugih kulturno-prosvjetnih i promidbenih aktivnosti jest bolje upoznavanje javnosti s hrvatskom arhivskom batinom i njezinim znaenjem te promicanje i popularizacija arhivske djelatnosti.

Trendovi globalnog informacijskog drutva koji diktiraju sve slobodniji pristup informacijama i sve transparentniji rad javnih slubi, potaknuli su i bre otvaranje arhiva javnosti. Dokumentira-njem aktivnosti pojedinaca i institucija te pruanjem uvida u zapise nastale njihovim djelovanjem, arhivi tite i promiu interese i prava graana. Svaki arhivski zapis jedinstveni je svjedok identiteta i vrijednosti sredine i vremena u kojemu je nastao. Brigom o autentinosti arhivskoga gradiva dravni arhivi buduim naratajima osiguravaju vezu s vlastitom povijeu, a omoguavanjem njegove dostupnosti pridonose razvoju demokratskog drutva.

Svim spomenutim aktivnostima suvremeni arhivi nastoje objediniti tradicionalnu zadau uvara memorije s informacijskom ulogom i aktivnim servisiranjem javne uprave. Pri tome se suoavaju s potrebom usklaivanja razliitih, esto i suprotstavljenih oekivanja drave, drutva i korisnika. Interakcija tih imbenika obiljeena je neusklaenom dinamikom njihovih promjena i meusob-nih interesa. Tradicija arhivske djelatnosti u Hrvatskoj bila je uvjetovana povijesnim naslijeem obiljeenim viestrukim diskontinuitetom u politikom i institucionalnom smislu, o emu je bilo rijei. Dravnopravni status uz ostale je imbenike bitno utjecao na relativno nisku razinu dru-tvenog vrednovanja arhivske struke. U odnosu na druge batinske discipline ona je znatno manje afirmirana, to se moe povezati i sa stupnjem demokratizacije, tj. razvoja civilnog drutva. Ukratko, drutveno pozicioniranje arhivske slube, kao to je to ve odavno utvrdio Bernard Stulli, nije adekvatno njezinom znaenju.

Dananje stanje i problemi arhivske slube u Hrvatskoj najbolje se mogu ralaniti iz pozicije dravnih arhiva. Sustav dravnih arhiva, kao okosnica arhivske djelatnosti, trebao bi inicirati rjeavanje problema i planirati budui razvoj slube. Od samih poetaka modernu arhivsku slubu uvjetuju i odreuju prostorni, kadrovski i financijski problemi. Do sada se nije planski i sveobuh-vatno pristupalo njihovu rjeavanju zbog irih povijesnih i drutvenih okolnosti na koje struka nije imala bitnog utjecaja. Osim toga, u proteklih dvadesetak godina pojavili su se i novi imbenici koji su dodatno opteretili naslijeeno stanje.

XXVI

Arhivska djelatnost pod utjecajem je globalnih trendova poput integracije upravljanja historijskim i tekuim zapisima, jedinstvenoga pristupa kulturnom sektoru (povezivanje batinskih ustanova) te isticanja informacijske uloge arhiva. Problemi vezani uz pojavu i irenje novih medija, sve veu produkciju zapisa i ope tekoe u zatiti i koritenju informacija, bitno obiljeavaju i rad hrvat-skih arhiva. Tempo uvoenja i primjene suvremenih standarda i dostignua razliit je u svako-dnevnoj praksi i u pojedinim sredinama ovisi o organizaciji javne uprave, gospodarskoj snazi i tehnolokom razvoju. Uz te ope trendove, hrvatsku su drutvenu zbilju tijekom devedesetih godina obiljeile i specifine promjene agresija i obrambeni rat, fenomen tranzicije, pitanje vlasnitva nad arhivskim gradivom, viekratne promjene u ustroju javne administracije na svim razinama itd.

Unato brojnim problemima, arhivska je sluba od osamostaljenja Republike Hrvatske doivjela niz pozitivnih pomaka. Veim ulaganjima drave u arhive napredak se oitavao u strunom i organizacijskom pogledu. Napose je ojaala vanost mree dravnih arhiva: osnovano je vie novih sabirnih arhivskih centara i jedan novi dravni arhiv. U suradnji Ministarstva kulture i jedinica lokalne samouprave dio je regionalnih arhiva donekle uspio rijeiti probleme smjetaja u adaptiranim objektima, a HDA je dobio dodatna spremita i zemljite na kojemu e se izgraditi novi arhivski prostori. Djelokrug arhivske struke proirio se novim i raznorodnim profilima djelatnika, a broj zaposlenih u arhivskoj slubi u stalnom je porastu.

Uza sve naslijeene i novonastale okolnosti, za rad i razvoj dravnih arhiva i cijele arhivske slube u kompleksnom suvremenom okruenju i dalje je presudan odnos drave. Naime, upravo drava treba osigurati optimalan zakonski okvir te potrebna materijalna i financijska sredstva bez kojih je nemogue sustavno razvijati arhivsku djelatnost. Nuno je i poticanje jedinica lokalne samoupra-ve i privatnih stvaratelja arhivskog gradiva na aktivniju skrb za svoje gradivo, ime bi se osnaila prisutnost arhiva u kulturnom i javnom ivotu lokalnih zajednica. Dakako, za uinkovit rad ar-hivske slube odgovornost lei i na upravama i djelatnicima arhiva odnosno samoj struci.

Od moderne arhivske slube, kakvu podrazumijeva EU, oekuje se prilagoavanje i odgovaranje na drutvene promjene u pravnom, tehnolokom i organizacijskom smislu. Suvremeni trendovi u sferi uprave i financiranja te razvoj novih tehnologija nalau dinaminiji i obuhvatniji pristup njezinoj organizaciji. Tekui razvojni projekti u HDA usmjereni su na stvaranje nacionalnoga arhivskoga evidencijsko-informacijskoga sustava, koji bi bio jedinstven za cijelu slubu te bi tako predstavljao osnovu njezina budueg razvoja. U svakom sluaju, planiranje razvojne strategije arhivske slube u Hrvatskoj treba se temeljiti na suvremenim procesima i ciljevima arhivske dje-latnosti u EU, na nain da ih se optimalno prilagodi naim okolnostima.

Stjepan osi

XXVII

RIJE UREDNITVA

Kada je 1984. godine objavljen Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, taj je pot-hvat za arhivsku struku usporeen s izradom katastra hrvatske rukopisne batine. Po prvi put je na jednome mjestu objavljen popis arhivskih fondova i zbirki to se uvaju u hrvatskim arhivima, a velikim dijelom i u drugim ustanovama koje uvaju rukopisnu batinu. Da se posluimo rijeima francuskog arhivskog teoretiara Michela Ducheina to je bio i "klju riznice" bogate hrvatske rukopisne batine, pa prema tome i dragocjeni izvor jedinstvenih informacija o arhivskom gradivu nastalom u razdoblju od 10. do 20. stoljea.

Novi Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske nastao je na temelju te prve tradicije, ali ima svoje opravdanje i u Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima donesenom nakon osamosta-ljenja Hrvatske 1997, a koji odreuje da Hrvatski dravni arhiv vodi "Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske". Hrvatski dravni arhiv je 2000. pokrenuo inicijativu na razini kolegija ravnatelja svih dravnih arhiva o izradi novoga Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Izradom Pregleda htjelo se udovoljiti zakonskoj obvezi voenja Registra arhivskih fon-dova i zbirki, prikupiti osnovne podatke za tada planirani Arhivski informacijski sustav (ArhIs) i, konano, tiskati novo dopunjeno i proireno izdanje Pregleda arhivskih fondova i zbirki Repub-like Hrvatske. U tu je svrhu tijekom 2001. izraena raunalna aplikacija za unos podataka o arhiv-skim fondovima i zbirkama, zatim podataka o povijesti i ustroju stvaratelja gradiva, popisa serija arhivskih fondova te bibliografija o arhivskom fondu. Proirenje baze podataka imalo je za cilj stvoriti preduvjete za izradu vodia svih dravnih arhiva u Republici Hrvatskoj. Strunu razradu elemenata aplikacije nainili su Josip Kolanovi, Melina Lui i Vida Pavliek, a raunalnu aplika-ciju izradili su Tomislav epuli i Suzana Grubei. Elementi opisa utvreni su Pravilnikom o evidencijama u arhivima iz 2002. meu koje se ubrajaju Pregled arhivskih fondova i zbirki te Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Pregled sadri osnovne podatke o arhiv-skim fondovima i zbirkama, a Registar je sredinja slubena evidencija arhivskoga gradiva na podruju Republike Hrvatske, koju vodi Hrvatski dravni arhiv. Osnovni elementi opisa u Preg-ledu i Registru predvieni su u l. 7 Pravilnika o evidencijama, a jednaki su podacima koje sadri Opi inventar arhivskoga gradiva. Ti se elementi u bitnome ne razlikuju od elemenata koji su ve 1984. bili utvreni za Pregled arhivskih fondova i zbirki. To su: matini broj (identifikacijska oznaka) arhivskoga fonda i zbirke, razredbena oznaka, naziv fonda/zbirke koji je isti kao i naziv stvaratelja gradiva, sjedite stvaratelja gradiva, vremenski raspon djelovanja stvaratelja i sauva-noga arhivskoga gradiva, koliina gradiva i arhivska pomagala.

Konano, valja napomenuti da je hrvatska arhivska praksa i Pregledom i kasnijim obveznim evi-dencijama bila na tragu prakse koju je sankcionirala i Opa meunarodna norma za opis arhivskoga gradiva (ISAD/G) koja od ukupno 26 elemenata samo nekoliko smatra neophodnima za opis arhivskoga gradiva, a to su: identifikacijska oznaka, naziv, stvatatelj, vrijeme nastanka i koliina gradiva te razina opisa.

itav koncept bio je prihvaen na kolegiju ravnatelja dravnih arhiva Republike Hrvatske, a odo-brilo ga je i Hrvatsko arhivsko vijee. Tako je od 2001. poelo intenzivno prikupljanje podataka o svim arhivskim fondovima i zbirkama to se uvaju u dravnim arhivima i drugim ustanovama kulture i znanosti u kojima se uva rukopisna batina, prvenstveno u HAZU, knjinicama, mu-zejima, zavodima i vjerskim zajednicama.

XXVIII

Rad se odvijao u neprestanoj komunikaciji izmeu urednitva i dravnih arhiva. Podaci su u vie navrata redigirani i dopunjavani. Prikupljeni su podaci za sredinji Hrvatski dravni arhiv i 13 podrunih dravnih arhiva te 11 sabirnih centara odnosno odjela. Uz pomo slube za nadzor nad pismohranama Hrvatskoga dravnoga arhiva i zalaganjem lanova urednitva prikupljeni su ili nadopunjeni podaci za ukupno 174 imatelja arhivskoga gradiva izvan arhiva te 12 ustrojbenih jedinica HAZU.

U novom Pregledu arhivskih fondova i zbirki zabiljeeno je ukupno, u svim arhivima i prikaza-nim nearhivskim ustanovama, 15.933 arhivska fonda i zbirke. U dravnim arhivima prema priku-pljenim podacima pohranjeno je 93.883 duna metra arhivskoga gradiva, koje je prikazano u 12.552 arhivska fonda i zbirke. Prikazano arhivsko gradivo odnosi se na razdoblje od 10. do kraja 20. stoljea, a u pojedinim sluajevima i poetka 21. stoljea.

U radu je urednitvo nailazilo na probleme prvenstveno u vezi s oblikovanjem i razredbom arhiv-skih fondova i zbirki. Preporuka o uvjetima i nainu oblikovanja arhivskoga fonda i arhivske zbirke nastala je 1985. kao rezultat rada na Pregledu koji je za Hrvatsku objavljen 1984. Tekoe na koje je nailazilo urednitvo ponajprije su posljedica nedovoljne istraenosti povijesti institucija. Inzi-stiranjem na potivanju tih preporuka eljeli smo osobito naglasiti naelo provenijencije, kao po-lazite ne samo za sreivanje arhivskoga gradiva, nego i kao ishodite informacija o samome gra-divu. Time se i danas afirmira davno izreena maksima talijanskoga arhivista Francesca Bonaina (1806-1874) da istraivai ulazei u velika arhivska spremita moraju traiti ne dokumente, nego ustanove od kojih oni potjeu.

Polazei od toga stajalita, hrvatska arhivska praksa je ve u Pregledu iz 1984. provela razredbu arhivskoga gradiva prema periodizaciji povijesti u hrvatskim zemljama. Ta je periodizacija primi-jenjena prvenstveno na upravu i pravosue, a unutar tih velikih razdoblja arhivski fondovi su oblikovani prema veim administrativnim promjenama koje odraavaju promjene stvarne ili teri-torijalne nadlenosti. Ta je razredba imala vie razina. Svi arhivski fondovi i zbirke bili su svrstani u tri osnovne skupine A (Arhivski fondovi dravnih organa, ustanova, organizacija i drugih institu-cija), B (Obiteljski i osobni arhivski fondovi) i C (Zbirke). Najrazraenija je bila skupina A koja se zatim dijelila na 9 podskupina za razliita podruja djelatnosti: 1. Uprava i javne slube, 2. Pravo-sue, 3. Vojne jedinice, ustanove i organizacije, 4. Prosvjetne, kulturne i znanstvene ustanove i organizacije, 5. Socijalne i zdravstvene ustanove, 6. Privreda i bankarstvo, 7. Drutveno-politike organizacije, drutva i udruenja, 8.Vjerske zajednice i 9. Ostalo.

U ovome Pregledu u osnovnome je zadrana ista razredba, s time da se namjesto skupina i pod-skupina primijenio jedinstveni sustav oznaen velikim slovima od A do O. Do razlike je dolo jedino u dvije podskupine: podskupina 4. Prosvjetne, kulturne i znanstvene ustanove i organiza-cije podijeljena je u dvije skupine (D. Odgoj i obrazovanje te E. Kultura, znanost i informatika), a podskupina 7. Drutveno-politike organizacije, drutva i udruenja se podijelila na dvije skupine (H. Politike stranke, drutveno-politike organizacije i I. Drutva, udruge i udruenja). U novoj razredbi dolo je i do vee razraenosti prema teritorijalnoj razini ili prema vrstama djelatnosti unutar skupina, ime se olakava pretraivanje u bazi podataka prema upravnim razinama i vrsta-ma djelatnosti.

U prikazu arhivskih fondova, za pojedine znaajnije fondove uz osnovni opis na razini arhivskoga fonda ili zbirke, u novome Pregledu iskazali smo i serije.

Za osobne arhivske fondove, uz ime i prezime osobe te podatke o gradivu, u novome Pregledu donosimo podrobniju identifikaciju (mjesto i nadnevak roenja i smrti te zanimanje). Na taj nain smo, primjenjujui zahtjev Meunarodne norme arhivistikog normiranog zapisa za pravne i fizike osobe te obitelji (ISAAR/CPF) na najvioj razini opisa omoguili objedinjavanje i pretrai-vanje podataka osobnih arhivskih fondova u arhivima, knjinicama i muzejima.

U izdanju iz 1984. redni brojevi ispred naziva svakoga arhivskoga fonda ili zbirke sluili su is-kljuivo kao pomo za izradu kazala. Pojedini arhivi su te brojeve uzeli kao matine brojeve za

XXIX

arhivske fondove i zbirke. Novi Pregled uz tekue brojeve ispred naziva svakog arhivskog fonda i zbirke, koji su pomono sredstvo za indeksiranje, u uglatim zagradama ima i matini broj svakog arhivskoga fonda i zbirke koji slui za njegovu identifikaciju i navoenje u literaturi.

Arhivski fondovi iskazani za pojedine nearhivske ustanove, u veini sluajeva (osim za vjerske ustanove) samo su dijelovi pojedinih arhivskih fondova koji su dospjeli u te ustanove. U Pregledu iz 1984. kao i u novome Pregledu oni su iskazani, pa i u sluajevima kada sadre i neznatnu koli-inu gradiva. U kazalima ti se "arhivski fondovi" povezuju i tako stvaraju virtualnu cjelinu s istim arhivskim fondom koji se uva u nekom od dravnih arhiva ili u drugoj ustanovi. Premda je ve 1960. donesena Preporuka o razgranienju grae izmeu arhiva, biblioteka i muzeja, ona nikada nije stvarno provedena. Ovaj Pregled stoga omoguava virtualno oblikovanje arhivskih fondova, a i pojedinih zbirki (kartografske, grafike i dr.) te je poticaj da se opisu i arhivistikom normira-nome zapisu pristupi jedinstveno bez obzira gdje se batina uva. Time se otvaraju nove mogu-nosti jedinstvenoga i normiranog pristupa arhivskome gradivu, to i jest jedan od ciljeva ovakvih pregleda arhivskih fondova i zbirki. To je i zahtjev za potivanjem strukovnoga pristupa obradi arhivskoga gradiva, naspram praksi da se arhivsko gradivo u muzejima "inventarizira" kao muzej-ski predmet ili da se u knjinicama "katalogizira" kao knjino gradivo.

Pregled donosi i iscrpan popis preslika arhivskoga gradiva iz stranih arhiva ili drugih domaih arhiva. U tu cjelinu spada ponajprije zbirka Glagolitica, Zbirka matinih knjiga Republike Hr-vatske te gradivo koje je Hrvatska dobila temeljem meunarodnih arhivskih sporazuma iz Aus-trije i Italije. Najvei dio tih preslika nalazi se u Hrvatskome dravnom arhivu.

U predstavljanju arhivske slube Republike Hrvatske osobita se pozornost u Pregledu posveuje povijesti arhivske slube za pojedino podruje. U izdanju iz 1984. godine prikazan je kontinuitet zatite arhivskoga gradiva samo za najznaajnije arhive koji su bili sjedite povijesnih i admini-strativnih tvorevina (Hrvatski dravni arhiv te dravni arhivi Dubrovnika i Zadra). Novi Pregled, koliko su to doputali sauvani izvori, donosi povijest zatite arhivskoga gradiva i za druge dr-avne arhive. Proireni su i uvodni tekstovi za vanarhivske ustanove takoer podacima koji su nam bili dostupni i koritenjem web stranica tih ustanova. Uz podatke o razvoju arhivske slube na podrujima dananjih dravnih arhiva, prikazano je i znaenje gradiva za pojedina prouavanja, kao i naznake o drugim arhivima u kojima se uva dopunsko gradivo za to podruje.

Uz osnovne podatke o svakom arhivu (Povijesni osvrt, Ustroj, Teritorijalna nadlenost) donosi se i Bibliografija o arhivu i arhivskim fondovima. Kod nearhivskih ustanova tiskani inventari ili druga arhivska pomagala donose se uz podatke o arhivskome fondu odnosno zbirci.

Sastavni dio Pregleda su Predmetno kazalo, Kazalo zemljopisnih naziva i Kazalo osobnih imena. Ta se kazala po svojoj strukturi ne razlikuju od kazala Pregleda iz 1984. Predmetno kazalo na temelju razredbenoga sustava objedinjuje podatke svih arhivskih fondova i zbirki tako da se virtu-alno povezuju arhivski fondovi koji se uvaju u razliitim arhivima ili drugim ustanovama te omoguava uvid u cjelinu sauvanoga gradiva prema odreenim razdobljima ili vrstama djelat-nosti. Unutar svake skupine prikazano je abecednim redom naziva fondova i zbirki odnosno mjesta nastanka toga gradiva. Mjesno kazalo objedinjuje arhivske fondove i zbirke prema mjestu gdje je gradivo nastalo, a sukladno razredbenom sustavu.

Ovaj Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske ne bi bilo mogue izraditi bez sustav-noga rada vie generacija arhivskih djelatnika, jer on pretpostavlja osnovnu sreenost arhivskih fondova i zbirki. Usporedbom s Pregledom iz 1984. pokazatelj je rada hrvatskih arhivista u pos-ljednjih 20 godina. Iz njega se mogu uoiti nove prinove, ali i daljnja obrada arhivskih fondova i zbirki. Dunost nam je osobito zahvaliti ravnateljima dravnih arhiva koji su trajno iskazivali spremnost na suradnju i uloili napor da ovaj Pregled bude to bolji. Suradnja izmeu urednitva i dravnih arhiva ostvarivala se preko pojedinih arhivista koji su naznaeni na poetku ove knjige. Mr. sc. Vida Pavliek, kao izvrna urednica cijele edicije posredovala je izmeu urednitva i dr-avnih arhiva i zajedno s Melinom Lui pruila pomo u redakciji Pregleda. Tomislav epuli je obavio prvi unos podataka, Branka Kesegi je struno ujednaila sve bibliografske podatke u

XXX

ediciji, a Vlatka Lemi je izradila kazala. Zahvalnost dugujemo i djelatnicima drugih ustanova u oblasti kulture i znanosti koji su nam pruali potrebne informacije za izradu pregleda rukopisne batine koja se uva izvan arhivskih ustanova.

Na kraju, zahvaljujemo i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koje je ovaj projekt preko Hrvatskoga arhivskoga vijea ukljuilo u redovnu djelatnost arhivske slube te osiguralo i sred-stva za njegovo objavljivanje.

Josip Kolanovi

XXXI

PREGLED ARHIVSKIH FONDOVA I ZBIRKI STRUKTURA PODATAKA

Publikacija Pregled Arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske sadri osnovne podatke o dravnim arhivima i arhivskim fondovima i zbirkama koje uvaju. Uz gradivo koje se uva u arhivima, ovaj Pregled donosi i podatke o arhivskom i dokumentacijskom gradivu koje se uva u specijalnim arhivima (kao to je Arhiv HAZU ili arhivi crkvenih ustanova) te u drugim ustano-vama koje uvaju arhivsko gradivo u zbirkama rukopisa (Nacionalna i sveuilina knjinica te druge knjinice) ili kao dijelove muzejskih zbirki (muzeji), odnosno kao dijelove dokumentacij-skih cjelina (centri, instituti, zavodi i uprave).

Nakon Hrvatskoga dravnog arhiva prikazani su abecednim redom podruni dravni arhivi i njihove podrunice (sabirni centri). Potom slijedi pregled arhivskoga gradiva Arhiva HAZU, Nacionalne i sveuiline knjinice i drugih knjinica, centara, instituta, zavoda i uprave, muzeja i vjerskih zajednica.

Za svaki dravni arhiv donose se osnovni podaci (naziv, adresa, telefon, telefaks, elektronika pota i mrena stranica, radno vrijeme itaonice, mogunosti pruanja tehnikih usluga). Nakon uvodnih obavijesti o ustanovi, slijedi kratka povijest zatite arhivskoga gradiva na podruju nadle-nosti pojedinih arhiva, podaci o povijesti samoga arhiva i o njegovoj podrunoj i stvarnoj nadle-nosti te osnovne znaajke gradiva, bibliografija o arhivu i arhivskim fondovima i zbirkama. Kod ustanova koje uvaju arhivsko gradivo samo u izuzetnim sluajevima (HAZU, knjinice, muzeji i dr.), donosi se kratki historijat ustanove, a kod arhiva pojedinih crkvenih ustanova saeti uvod pojedinih vrsta crkvenih arhiva, te bibliografija o tim arhivima ili pojedinim arhivskim fondovima. Gradivo koje uvaju pojedine nearhivske ustanove najee nije sreeno po naelima arhivske struke (ponajee, rije je o zbirkama arhivskoga gradiva, odnosno rukopisa koje je "katalogizi-rano" i inventarizirano), pa su pojedini "arhivski fondovi i zbirke" virtualno stvorene cjeline. U ovome Pregledu, takve su cjeline, gdje god je to bilo mogue, prikazane kao arhivski fondovi (kada je gradivo objedinjeno po naelu provenijencije) ili kao zbirke arhivskoga gradiva (prema naelu sadraja, vrste gradiva, podloge zapisa i sl.). Radi jedinstvenoga pristupa informacijama, ovaj Pregled ukazuje na neophodnost potivanja normi i propisa za arhivsko gradivo, kako bi se izbjeglo da pojedina ustanova primjenjuju norme svoje struke (knjiniarske ili muzejske) na arhivsko gradivo.

Podaci za svaki arhivski fond ili zbirku imaju sljedee sastavne elemente:

1. Redni broj (pomagalo za izradu kazala)

2. Matini broj arhivskoga fonda ili zbirke u arhivskim ustanovama

3. Naziv arhivskoga fonda ili zbirke

4. Mjesto-sjedite stvaratelja arhivskoga fonda

5. Raspon godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda

6. Raspon godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke

7. Koliina arhivskoga gradiva

XXXII

8. Obavijesna pomagala.

Kod obiteljskih i osobnih arhivskih fondova i kod arhivskih zbirki, neki od tih elemenata (npr. pod brojem 4 i 5) ne moraju biti uvijek zastupljeni.

Podaci za sve arhivske fondove i zbirke sadrajno su i grafiki uoblieni prema jedinstvenim pravilima po kojima je ova publikacija prireena.

Podaci o arhivskim fondovima raeni su sukladno provedbenim propisima o evidencijama arhiv-skoga gradiva, a odgovaraju osnovnim podacima u vierazinskom opisu arhivskoga gradiva sukla-dno Opoj meunarodnoj normi za opis arhivskoga gradiva (ISAD/G). Unutar svakoga arhiva ili druge ustanove koja uva arhivsko gradivo, ono je prikazano sukladno razredbenom sustavu koji odraava tektoniku arhiva, odnosno tektoniku arhivskoga gradiva u nearhivskim ustanovama. Kazalo sukladno razredbenom sustavu povezuje sve arhivske fondove (prema razredbi stvaratelja i vremenskim razdobljima) i zbirke (prema vrsti ili temi sabranoga gradiva) u jedinstveni sustav. Kazalo prema mjestu stvaratelja zdruuje sve arhivske fondove po mjestu njihova nastanka, bez obzira u kojemu se arhivu ili nearhivskoj ustanovi uvaju.

1. Redni broj arhivskoga fonda ili zbirke u knjizi i kazalima

Svi arhivski fondovi i sve arhivske zbirke pojedinoga arhiva i njegove podrunice/podrunica oznaeni su neprekinutim nizom arapskih brojeva, poevi od 1. To se odnosi i na Arhiv HAZU i rukopisne zbirke NSK. Kod nearhivskih ustanova koje uvaju arhivsko gradivo ili neknjino gradivo, a prikazane su ukupno za pojedine vrste ustanova (kao to su knjinice, zavodi i centri, muzeji, vjerske zajednice), arhivski fondovi i zbirke oznaeni su neprekinutim nizom arapskih brojeva za svaku vrstu ustanove.

Zajedno s arapskim brojem koji oznauje arhiv ili skupinu ustanova (brojevi od 1 do 20), redni broj arhivskoga fonda ili zbirke navodi se u kazalima kao signatura za pronalaenje traenog arhivskoga fonda ili zbirke u Pregledu (na primjer: 3.58 = Dravni arhiv Dubrovnik, arhivski fond pod rednim brojem 58; 19.125 = Muzeji, arhivski fond broj 125 nalazi se u Hrvatskome kolskome muzeju u Zagrebu).

2. Matini broj arhivskoga fonda ili zbirke u arhivskim ustanovama

Arhivski fondovi i zbirke u dravnim arhivima imaju matine brojeve koji se prije naziva arhiv-skoga fonda i zbirke donose u uglatim zagradama u obliku etveroznamenkastoga broja (na primjer: [0001] ili [0356] ili [1675]). Matini broj slui za citiranje arhivskih fondova i zbirki, s time da se ispred broja doda slovo razredbenoga sustava.

3. Naziv arhivskoga fonda ili zbirke

Za naziv arhivskoga fonda uzet je posljednji naziv stvaratelja arhivskoga fonda. Samo ukoliko je arhivski fond poznatiji pod nekim ranijim nazivom, naveden je pod tim nazivom. Ako je gradivo nastalo na nekome stranom jeziku (latinskom, talijanskom, njemakom), tada se na tome jeziku u zagradi navodi i naziv arhivskoga fonda. U zagradama se, isto tako, navode i raniji nazivi pojedi-nih arhivskih fondova (kole, poduzea, zborovi zanatlija, drutveno-politike organizacije i dr.).

U pojedinim arhivima (npr. u Dravnom arhivu u Dubrovniku) dio arhivskih fondova nije iska-zan po nazivu stvaratelja, nego na nain kako je gradivo ranije bilo oblikovano u serije (na prim-jer: RAZNI ZAPISI NOTARIJE Diversa Notariae). Oni su na taj nain citirani u literaturi te kao takvi i poznati.

Nazivi arhivskih fondova, neovisno o tome je li im izvorni naziv bio na nekome drugom jeziku, dani su na hrvatskom jeziku, velikim slovima:

LIKA GRANIARSKA PUKOVNIJA

XXXIII

Ukoliko je izvorni naziv arhivskoga fonda na nekome drugom jeziku, on je naveden u okrugloj zagradi na odgovarajuem jeziku, malim slovima:

SABOR KRALJEVINE HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE (Congregatio Genera-lis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae)

4. Mjesto-sjedite stvaratelja arhivskoga fonda

Mjesto-sjedite stvaratelja arhivskoga fonda, nezavisno od ranijih naziva, navedeno je u sadanjem obliku na hrvatskom. Naziv je mjesta od naziva arhivskoga fonda odvojen crtom () i pie se malim slovima:

PAZINSKA GROFOVIJA Pazin

Osim na hrvatskom jeziku, nazivi mjesta dani su i na jeziku nacionalne manjine, ukoliko je upo-treba jezika manjine utvrena statutom odreenoga grada/podruja. Naziv na jeziku narodnosti naveden je iza kose crte (/):

OPINA MOMJAN (Commune di Momiano) Momjan/Momiano.

Ako je naziv mjesta drugaiji od izvornoga, tada izvorni naziv ostaje u nazivu fonda, a kod iskaza sjedita navodi se sadanji naziv i stari naziv, odijeljen kosom crtom (/):

OPINSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE VRGINMOST Gvozd/Vrginmost

Povijesni nazivi mjesta koja su danas dio grada piu se u okruglim zagradama:

UPRAVNA OPINA RETFALA Osijek (Retfala)

GRADSKI NARODNI ODBOR SUAK Rijeka (Suak)

5. Raspon godina djelovanja stvaratelja arhivskoga fonda

Raspon godina djelovanja stvaratelja arhivskoga fonda naveden je u okrugloj zagradi nakon naziva mjesta-sjedita stvaratelja arhivskoga fonda. Kako jo nije u potpunosti istraena povijest usta-nova, godine raspona djelovanja stvaratelja fonda donose se prema sadanjem stanju istraenosti:

NARODNI ODBOR KOTARA Brinje (1945-1955);

Iza raspona godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda stavljen je interpunkcijski znak toka-zarez (;).

Ako stvaratelj arhivskoga fonda jo uvijek postoji, rije je o tzv. "otvorenome arhivskom fondu" i tada se donosi samo godina poetka djelovanja i crtica s razmakom (- ):

REPUBLIKI FOND SOCIJALNE ZATITE PODRUNICA UREVAC. CEN-TAR ZA SOCIJALNI RAD urevac (1990- );

U sluaju da nije poznata bilo godina poetka ili zavretka djelovanja nekoga stvaratelja, tada se umjesto godine na poetku ili na kraju stavlja upitnik (?):

OSNOVNA KOLA SETU Setu (?-1959);

Ako nije poznat niti poetak niti kraj djelovanja nekoga stvaratelja, tada se ne navode godine djelovanja stvaratelja, nego samo godine sauvanosti gradiva.

Ukoliko arhivski fond nije iskazan po stvaratelju, ve po sadraju (primjerice, kod serija Drav-noga arhiva u Dubrovniku), ne donose se godine stvaratelja:

TUBE KAZNENOG PRAVA (Lamenta de criminali) Dubrovnik;

XXXIV

Za osobne arhivske fondove nakon imena i pokazatelja/identifikatora zanimanja u okruglim se zagradama donose mjesto i nadnevak roenja i smrti:

STULLI, Bernard, arhivist, povjesniar (Dubrovnik, 17. VIII. 1915 Zagreb, 9. X. 1985);

Kod obiteljskih arhivskih fondova ne donose se godine postojanja i/ili djelovanja obitelji, nego samo raspon godina sauvanoga arhivskoga gradiva.

OBITELJ DEMETER Zagreb; 1803/1849:

6. Raspon godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke

Podatak o rasponu godina arhivskoga gradiva arhivskoga fonda ili zbirke naveden je odmah iza podatka o rasponu godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda:

MJESNO STARJEINSTVO Klis (1797-1806); 1797-1806:

Nakon podatka o rasponu godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke stavljen je interpunkcijski znak dvotoka (:).

U sluaju da predspisi i postspisi arhivskoga fonda prelaze raspon godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda (ili ako je rije o fondovima koji nisu oblikovani prema naelima ove publikacije iznesenim u razredbenom sustavu), rasponu godina gradiva dodaje se raspon godina gradiva predspisa ili postspisa (u uglatoj zagradi) kao i moguih priloga iz starijega razdoblja. U pojedi-nim se sluajevima navodi u zagradama samo godina najstarijega zapisa, a ne i raspon godina sauvanoga gradiva predspisa i postspisa ili priloga iz starijega razdoblja. Takav nain oznaivanja podrazumijeva da su sauvani predspisi (pojedinano ili u cjelini) do godine osnutka stvaratelja arhivskoga fonda:

POKRAJINSKO KOLSKO NADZORNITVO ZA ISTRU U PULI (Provveditorato agli studi dIstria in Pola) Pula (1936-1943); [1922-1935] 1936-1943 [1943-1947]:

ili

POKRAJINSKO KOLSKO NADZORNITVO ZA ISTRU U PULI (Provveditorato agli studi dIstria in Pola) Pula (1936-1943); [1922] 1936-1943 [1947]:

Nepotpuna sauvanost gradiva arhivskoga fonda izraena je na sljedee naine:

- kad nedostaju poetne ili zavrne godine gradiva arhivskoga fonda, navodi se samo raspon sauvanoga gradiva:

NARODNI ODBOR OPINE Udbina (1952-1962); 1953-1962:

NARODNI ODBOR OPINE Erdut (1952-1962); 1952-1958:

- kad nedostaju pojedina godita u okviru raspona gradiva, stavlja se toka (.) ispred godine kada nedostaje:

TROKOVI KNEEVA DVORA Dubrovnik; 1543-1549. 1575-1580:

- kad je arhivsko gradivo fonda u cjelini nepotpuno sauvano, izmeu poetne i zavrne godi-ne stavlja se kosa crta (/):

GRADSKO POGLAVARSTVO Bjelovar (1871-1918); 1874/1914:

Za obiteljske i osobne arhivske fondove navodi se raspon godina sauvanoga gradiva:

SVEENSKI, Luis Osijek; 1862-1923:

U pojedinim sluajevima u rasponu godina navodi se samo stoljee koje se pie rimskim brojem:

XXXV

MLETAKI DRAGOMAN (Dragomano Veneto) Zadar (XVI-1707); XVI-1797:

Kod arhivskih zbirki gradiva navodi se prva i posljednja godina sauvanih zapisa, a ne godine kada je zbirka formirana:

ZBIRKA ISPRAVA; 1635-1891:

7. Koliina arhivskoga gradiva

Podaci o koliini gradiva navedeni su odmah nakon podatka o rasponu godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke. Koliina je izraena u tehnikim jedinicama (brojem knjiga, kutija, svenjeva i sl.) i u dunim metrima. Za tehnike jedinice koje su najee koritene kao jedinice mjere, koriste se kratice:

knj. knjiga sv. svezak kut. kutija kom. komad sve. sveanj, fascikl reg. registrator

Izmeu podataka o broju pojedinih tehnikih jedinica stavljen je interpunkcijski znak zarez (,), a na kraju toka-zarez (;):

GRADSKO POGLAVARSTVO OSIJEK (1848-1918); 1850-1918: knj. 1.000, kut. 2.940;

Iza podataka o broju tehnikih jedinica, naveden je i podatak o koliini gradiva izraen u dunim metrima (d/m). Ako gradivo nije sreeno te nije poznat broj tehnikih arhivskih jedinica (kutija, svenjeva), tada se navode samo duni metri. Iza ovoga podatka stavljen je interpunkcijski znak toka (.):

KOMORSKA OPINA GORNJI GRAD (Cammeral Stadt Esseg Ober Warosch) Osijek (1700-1786); 1774-1786: knj. 7, kut. 1; 0,4.

Podaci o koliini gradiva kod arhivskih zbirki dani su u onim jedinicama mjere koje odgovaraju specifinoj vrsti gradiva zbirki:

KARTOGRAFSKA ZBIRKA; XVII-XX: kom. 7.875.

ZBIRKA MEMOARSKOGA GRADIVA; 1906-1945: davalaca izjava 184, strana 2.236.

Podaci o koliini snimaka u zbirkama mikrofilmova odnose se na dopunsko gradivo, tj. na snim-ljeno gradivo iz drugih arhiva i ustanova u zemlji i inozemstvu, a ne i na snimljeno arhivsko gra-divo iz odnosnoga arhiva (zatitne i sigurnosne preslike). Podaci su dani u ralanjenom vidu, tako da oni pokazuju porijeklo snimaka (zemlja, arhiv ili neka druga ustanova i arhivski fondovi ili zbirke) i broj svitaka ili snimaka dokumenata odnosnoga arhivskoga fonda ili zbirke.

8. Sreenost arhivskoga fonda ili zbirke (obavijesna pomagala)

Ukoliko za arhivski fond nije izraeno obavijesno pomagalo, a fond se moe koristiti, tada se navode samo podaci o fondu ili zbirki bez daljih naznaka.

MJESNI NARODNI ODBOR Bilje (1944-1952); 1944/1952 [1953-1955]: knj. 11, kut. 15; 1,7.

Za sreene i obraene arhivske fondove i zbirke, za koje su u arhivu izraena obavijesna pomagala (ili osnovne evidencije koje mogu posluiti kao izvor informacija o gradivu), daju se podaci o tim pomagalima. U naelu se naznauje samo vrsta pomagala. Kod arhivskih fondova za koje postoje registraturna (urudbeni zapisnici, kazala) ili arhivska pomagala (inventari, regesti) za pojedine serije, tada se uz naznaku registraturnoga ili obavijesnoga pomagala navodi naziv te serije i raspon

XXXVI

godina za gradivo koje je tim pomagalom obuhvaeno. U ovome Pregledu nisu navedeni rukopi-sni vodii pojedinih arhiva u kojima su sadrani osnovni podaci o svakome arhivskom fondu ili zbirci. Kod najbrojnije zastupljenih evidencijskih i obavijesnih pomagala, umjesto njihovih pot-punih naziva, upotrebljene su kratice:

R regesta SI sumarni inventar AI analitiki inventar P popis AP arhivski popis PrP privremeni ili primopredajni popis

Punim nazivom piu se sljedea obavijesna pomagala: Vodi, Kazalo, Regesta.

Kada obavijesna pomagala obuhvaaju arhivski fond ili zbirku u cjelini, ne navodi se podatak o rasponu godina arhivskoga gradiva i skupinama, odnosno serijama fonda. Ukoliko je za jedan arhivski fond izraeno vie obavijesnih pomagala, izmeu njih je stavljen interpunkcijski znak toka-zarez (;):

POGLAVARSTVO GRADA KARLOVCA Karlovac (1918-1941); 1918-1941: knj. 226, kut. 278; 53,5. SI.

OPINA BUJE Buje/Buie (1814-1918); 1816/1918 [1919-1925]: knj. 179, sve. 299; 31,5. SI; AI 1816-1852.

SABOR KRALJEVINE HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE Zagreb (XII/XIII-1848); 1557-1848: knj. 26, tiskanih knj. 104, kut. 109; 16,5. AI. Zapisnici Hrvatskog sabora 1557-1848; Kazala. Spisi 1562-1848; SI. Spisi, dnevnici i zakljuci Ugarsko-hrvatskog sabora 1708-1848.

Podaci o sreenosti i obavijesnim pomagalima navedeni su iza podataka o koliini arhivskoga gradiva. To su zakljuni podaci koji se navode za arhivske fondove ili zbirke.

U prikazu arhivskoga gradiva koje se uva u nearhivskim ustanovama, kao to su knjinice, mu-zeji, crkvene zajednice i sl., u sluajevima kada je obavijesno pomagalo objavljeno, navodi se nje-gova bibliografska jedinica.

ZBIRKA RUKOPISA; P. Rukopisi na hrvatskom jeziku bosanicom 1736-1769: kom. 3; latinicom 1575-1845: kom. 30; Latinski rukopisi: Filozofski i prirodoznanstveni 1610-1793: kom. 40; Teoloki rukopisi 1723-1805: kom. 54; Rukopisi na ostalim jezicima (njemaki, talijanski) 1724-1797: kom. 20.

Kapitanovi, Vicko, Rukopisna i knjina batina Franjevake visoke bogoslovije u Makarskoj, Makarska 1993, str. 23-159.

Brojevi ispred arhivskih fondova i zbirki u nearhivskim ustanovama samo su evidencijski brojevi koji se koriste u kazalima, a ne i slubene signature odnosnoga gradiva.

STRUKTURA PREGLEDA

Pregled se sastoji od sljedeih dijelova:

Hrvatski dravni arhiv i podruni dravni arhivi.

Druge ustanove u koj