VISOKA KOLA ZA SIGURNOST, S PRAVOM JAVNOSTI ZAGREBSPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI SMJER: Zatita na radu

Biljeke s predavanja:

Ispitivanje radnog okoliaprof.dr.sc. Mirjana Fuduri-Jelaa2008/2009

RADNI OKOLI - je prostor u kojem ovjek radi i sredstva kojima radi. Sredstva su oprema, ureaji itd.

RADNE PROSTORIJE I RADNI PROSTORI

RADNE PROSTORIJE su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi odnosno u kojima se kreu ili preteiti dio radnog vremena se zadravaju osobe na radu.

POMONE PROSTORIJE su prostorije koje slua za higijensko-sanitarne potrebe (prostorije za osobnu higijenu, nunici, menze, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, prostorije za suenje odjee, ienje i dezinfekciju radne odjee).

RADNI PROSTOR su mjesta rada izvan radnih prostorija u kojem se obavljaju razliiti radni procesi odnosno u kojima rade, zadravaju ili se kreu osobe na radu.

MJESTO RADA su mjesta unutar prostorije ili prostora na kojem radnik obavlja zadane poslove.

UVJETI KOJI SE POSTAVLJAJU NA RADNI OKOLI

PRAVILNIK O ZATITI NA RADU ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE I PROSTORE NN 6/84

Pravilnik propisuje osnovna pravila zatite na radu za graevinske objekte namjenjene za radne i pomone prostorije.

OPASNOSTI, TETNOSTI, NAPORI

2

Pravilima zatite na radu moraju se ukloniti: -

Opasnosti (mehanike, el.struje, padovi, ruenja) tetnosti (kemijske i bioloke) Napori (fiziki, psihiki napori, nefizioloki poloaj tijela, rad za raunalom)

Malo jai ritam rada, Primjerice: dizanje tekih tereta odgovornosti velike

RADNE PROSTORIJE

Radne prostorije moraju biti tako izvedeni da u tijeku eksploatacije objekta je osigurano:

-

Zatita od poara i eksplozija, Odvoenje tetnosti nastalih u procesu rada Provjetravanje prostorija Danje svjetlo Toplinska zatita Zvuna zatita Zatita od vibracija Zatita od toplinskih zraenja Energetskih zraenja (IC, UV, ionizirajuih zraka) Biolokih faktora (bakterija, virusa, gljivica i parazita)

3

ZAKONSKA REGULATIVA

ZAKON O ZATITI NA RADU NN

l.50 Zakona o zatiti na radu govori o obvezama poslodavaca:

Ispitivanje radnog okolia u svim prostorima u kojima proces rada utjee na:

-

Temperaturu, vlanost i brzinu kretanja zraka na nastajanje buka, vibracija, kemijske tetnosti i opasnih zraenja U kojima treba osigurati odgovarajuu rasvjetu.

UESTALOST ISPITIVANJA

Pri uspostavljanju tehnolokog procesa inae:

-

Svake dvije (2) godine, Na zahtjev radnika Na zahtjev inspektora preko povjerenika na temelju vlastite pretpostavke

-

Na poetku novog procesa, te ukoliko su nastale neke izmjene u radnom procesu.

TETNOSTI U RADNOM OKOLIU

Podjela tetnosti u radnom okoliu:

-

Fizikalne tetnosti (mikroklima, buka, vibracije, tetna zraenja, rasvjeta)

4

-

Kemijske tetnosti (sloenije su) Bioloke tetnosti

FIZIKALNE TETNOSTIMIKROKLIMA

MIKROKLIMA je klima unutar radnih prostorija. Uvjetovana je vanjskim klimatskim uvjetima i tehnolokim procesom.

Mikroklima obuhvaa:

-

Temperaturu zraka, Vlanost zraka, Brzinu gibanja zraka, Tlak zraka, Toplinsko zraenje i Kakvou zraka.

Temperatura zraka

Temperatura zraka je stupanj topline zraka.

Potrebne temperature unutar radnih prostorija ovise o:

Potrebna je via temperatura5

Potrebna je nia temperatura -

Vrsti rada (laki, srednje-teki i teki rad) Tehnolokom procesu (ako imamo u T.P. primjerice pei temp. je poveana, ili hladnjae temperatura je niska) Izvorima topline koji se nalaze unutar radnih prostorija

UTJECAJ VRSTE RADA I IZVOR TOPLINE

Normativi za temperaturu, relativnu vlanost i brzinu strujanja zraka u radnim prostorijama (NN 6/84, HRN U.J.5.600)

UTJECAJ TEHNOLOKIH PROCESA HRN.U.J.5.600

Namjena prostorije Hala Hala za vulkanizaciju Industrija gume Industrija papira

Temperatura C 10-20 22-35 15-25 20-24

Relativna vlanost % 50 80-90 75-85 67-70

MJERENJE TEMPERATURE ZRAKA

MJERNI INSTRUMENT TERMOMETAR (IVIN) jer je iva u tekuem stanju od 38,9 C pa do + 357 C

Termometar biljei temperaturu zraka s kojim se nalazi u termikoj ravnotei.

Prema meunarodnoj konvenciji mora biti u posebno graenoj kuici izoliranoj od utjecaja toplinskog zraenja okoline, ali kroz nju mora strujati zrak.

6

Zato je najpovoljniji za mjerenje strujanja zraka koristiti psihometar po Asmanu.

OVISNOST TEMPERATURE ZRAKA O VANJSKIM UVJETIMA26 24 23 22 20 22 24 26 28 Vanjska 32 temperatura Preporuljiva temperatura u prostoriji

Razlika u temperaturi do 7 C, ne smije biti prevelika ta razlika (pad u nesvjest...)

VLAGA ZRAKA

Zrak sadri odreenu koliinu vodene pare. Sadraj vodene pare u zraku moe se izraziti kao:

-

Apsolutna vlaga (stvarna temp. g/m3) Maksimalna vlaga (kod odreene temperature, najvea vodena para, to je zrak topliji vie je vodene pare, a to je hladniji manje e biti vodene pare. ), Relativna vlaga omjer apsolutne i maksimalne vlage. Odnosno formulom se to oznauje:

-

-

A

7

Hr = ------------ izraava se u postocima [%] M

Sadraj vlage treba biti od 35 % do 65 % .

OVISNOST RELATIVNE VLANOSTI O TEMPERATURI ZRAKA U PROSTORIJI80 70 60 50 40 30 22 Preporuljiva relativna vlanost zraka u % ; 35 do 65 %

23

24

25

26

Temperatura u prostorima u C

Mjerenje vlage koristi se Asmanov psihrometar : Relativna vlaga Oitujemo temeperaturu suhog i vlanog termometra U metelanom kuitu koje titi od topline Gore je mehanizam nalik na satove kojim se navija propeleri..

-

Prvi termometar vlaan (sadri arapicu) vea temperatura Drugi termometar suhi (nema arapicu) mjeri temperaturu u prostoriji, manja temperatura Spajanjem rezultata dobiva se RELATIVNA VLANOST.

8

STRUJANJE ZRAKA

Strujanje zraka nastaje zbog razlike u temperaturi izmeu pojedinih slojeva zraka.

Strujanje zraka moe biti usmjereno (ventilacija, jugo, sjeverac na otvorenom, hodnicima kod prozora i dr.) i vrtlono (npr. predavaonica umjereno).

Vrtlono strujanje zraka mjeri se ureajem (katatermometar) koji je slian termometru samo to je ispunjen alkoholom i ima dvije markice. Kad se alkohol zagrijavanjem digne ureaj se izvadi i mjeri se brzina sputanja.

MJERENJE BRZINE STRUJANJA ZRAKA

Usmjereno strujanje Usmjereno strujanje mjeri se animometrom. Animometar se sastoji od propeleria koji se vrti i koji svojim okretanjem radi udare zraka, jai zrak ovisi o brzini okretanja.

TOPLINSKO ZRAENJE

Zraenje svih vrstih povrina u okolini s kojima tijelo nije u kontaktu. Poveano toplinskom zraenje okoline u ljevaonicama metala, pored primjerice nekakvih pei u valjaonicama, kovanicama itd., kao i u sluajevima gdje su okolni zidovi hladni primjerice u hladnjaama, ledarama te rpi radu na otvorenom.

Temperatura zraenja na mjestu rada ne smije prelaziti 40 C .

9

Mjerenje toplinskog zraenja

Mjeri se ureajem kojeg nazivamo globustermometar. Sastoji se od: bakrene kugle koja je obojana s crnom bojom (da akumulira toplinu). Globus temperatura izraava se u C.

Srednja temperatura zraenja

Srednja temperatura zraenja izraava se formulom: Ts4 * 10 9 = Tg 4 * 10 9 + 0,247 v * (tg - tz)

Ts srednja temepratura zraenja [K] Tg temperatura globus termometra [K] v brzina strujanja zraka [m/s] tg temperatura globus termometra [C]

tz temperatura zraka u prostoriji [C]

Toplinsko zraenje

potrebno je procjeniti i preporuiti vrijeme rada u uvjetima visokih temperatura. Za rad na otvorenom pri direktnom zraenju sunca: WBGT = 0,2 tg + 0,1 ts + 0,7 tv

10

Za rad u zatvorenom i na otvorenom ako nema direktnog zraenja sunca:

WBGT = 0,3 tg + 0,7 tv

Indeks temperature vlanog, globus termometra

Za neaklimatizirane radnike vrijeme ekspozicije WBGT vrijednosti moraju se umanjiti za 2,5 C .

VRSTA ODJEE Ljetna odjea Odjea za prijelazno razdoblje Odjea za zimsko razdoblje

KOREKCIJA WBGT C 0 3,5 5

Ako su toplinski uvjeti promjenjivi tijekom vremena upotrebljava se srednja vrijednost, TWA indeksa WBGT : WBGT1 * t1 + WBGT2 * t2 ....... + WBTn * tn

TWA WBGT = t1 + t2 ......... + tn ISPIT: izmjerena je temperatura ta i ta, koliko dugo moe ovjek bit izloen itd... MJERENJE TEMPERATURE VLAGE I BRZINE STRUJANJA Tlak zraka Masa stupca zraka koji se nalazi iznad jedinine povrine pa do gornje granice atmosfere. Tlak zraka jednak je zbroju parcijalnih tlakova pojedinih plinova koji se nalaze u zraku. Mjeri se ivinim barometrom.

11

Poseban problem su poslovi u uvjetima povienog ili snienog tlaka jako visoki ili niski tlak (avioni, kesonima).

Poslovi u uvjetima povienog tlaka:

Graevinski radovi pod vodom (most kod Peljeca, radovi u kesonima),

- Komore u kojima je voda istisnuta pomou koprimiranog zraka pa je u njima predtlak.

Ronilaki radovi (pri eksploataciji nafte i plina u podmorju na svakih 10,33 m dubine poveava se pritisak za oko 1 atm). U odijelo se utiskuje zrak da se izjednai s pritiskom vode jer bi u protivnom pritisak vode zgnjeio grudni ko ronioca.

Bolest dekompresije

Atm tlak u krvi je otopljeno 1,6 ml N2 u 100 ml krvi. 3 atm u krvi je otopljeno 3,9 ml N2 u 100 ml krvi. 5 atim u krvi je otopljeno 6 ml N2 u 100 ml krvi. Kada se nakon boravka u uvjetima visokog atmosferskog tlaka prebrzo prelazi u normalne uvjete suvini duik oslobaa se u obliku mjehuria to dovodi do oteenja raznih tkiva srca, plua.

SNIENI TLAK

Prilikom letanja na izvanredno velikim visinama s kabinom bez nadlaka. U suvremenim zrakoplovima odrava se odreeni nadtlak a u sluaju rastlaenja kabine aktivira se sustav koji sputa inhalatore pred putnike.

12

Zbog brzog prelaska iz uvijeta normalnog atm tlaka u uvjete snienog izlaze mjehurii plina otopljenog u tkivnim tekuinama i tkivima pri emu nastaju razni simptomi bolesti dekompresije (bolest aeroembolizma).

MJESTO MJERENJA MIKROKLIME

Na 1,25 do 2 m visine tj. iznad prizemnog sloja u kojem esto postoje razlike u temperaturi i na malim visinskim razlikama. Na radnim mjestima uz izvore topline. Uz prozore i vrata. Na pravcu zranih struja. I na bar jo pet (5) toaka (kutevi i sredina prostorije) u prostorijama do 100 m2.

U veim prostorijama na svakih daljnjih 20 m2 treba napraviti bar po jo jedno mjerenje.

Vrijeme mjerenja mikroklima u smjeni (u praksi se esto ne potuje).

SAT RADA U SMJENI TEINA RADA Laki rad Srednje-teak Teak rad I. DA DA DA III. DA V. DA DA DA VII. DA DA

Mjerenje mikroklime nikad se ne obavlja poetkom tjedna.

13

OCJENA MIKROKLIME

PRAVILNIK ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE I PROSTORE NN 6/84

Zimsko razdoblje (temperatura vanjskog zraka do 10 C) brzina kretanja zraka < 0,5 m/s Prijelazno razdoblje (temperatura vanjskog zraka od 10C do 27C) brzina kretanja zraka < 0,6 m/s Ljetno razdoblje (temperatura vanjskog zraka vea od 27C) brzina kretanja zraka < 0,8 m/s.

PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZATITI ZDRAVLJA PRI RADU S RAUNALOM NN 69/05

Propisuje mikroklimatske uvjete za radna mjesta s raunalom, mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizikog naprezanja temperature 20-24 C. Ako se koriste klima ureaji vlanost treba biti izmeu 40 i 60 % brzina strujanja zraka najvie 0,2 m/s. U toplom razdoblju temperatura porostorije moe biti najvie 7 C nia od vanjske temperature.

ZAGRIJAVANJE PROSTORIJA

14

Obavezno za sve prostorije u kojima se radnici zadravaju stalno ili due od 2 sata bez prekida (l. 120 Pravilnika za radne i pomone prostorije).

Zagrijavanje prostorija se povrinom poda do 500 m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne tvari moe se osigurati peima na kruto ili tekue gorivo, plin ili el. energiju.

Pei na kruta tekua ili plinovita goriva moraju se prikljuiti na dimnjak (l. 121)

Zagrijavanje prostorija sa povrinom poda veom od 500 m2 u kojima se pri proizvodnji izdvajaju i koriste zapaljive i eksplozivne tvari mora se osigurati sistemom centralnog grijanja (l 123.).

Grijaa tijela moraju biti tako rasporeena da osiguravaju razmjernu temperaturu (l 125)

Temperatura na povrini grijaih tijela ne smije biti vea:

od 130 C u prostorijama u kojima se ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne tvari od 110 C u prostorijama u kojima se pri radu izdvajaja praina koja nije zapaljiva eksplozivnoj ili otrovna. Grijaa tijela ija temperatura na povrini via od 90 C moraju biti zatiena od dodira. l 127 l 128 l 129 l 132

15

PROVJETRAVANJE PROSTORIJA Mora se osigurati prirodno ili umjetno provjetravanje. Prirodno porvjetravanje doputeno je samo u prostorijama gdje postoje normalni mikroklimatski uvjeti i ne dolaze do stvaranja i kondenzacije vodene pare, velike topline, tetnih plinova, dimova, magle, praine (l. 133, 134) U prostorijama se mora osigurati broj izmjena zraka u tijeku 1h prema slijedeim normativima (l. 135): Prostor za oabavljanje administrativnih poslova Sala za sastanke Garderoba Kupaona Umivaonica Nunik Blagovaonica Prostorija za osobnu higijenu ena 1, 5 izmjena po satu 3 izmjene po satu 1 izmjena po satu 5 izmjena po satu 1 izmjena po satu 4 izmjene po satu 2 izmjene po satu 2 izmjene po satu

(l. 136) radne prostorije koje zbog T E H N O L O K O G procesa ne mogu u potpunosti ili djelomino biit prirodno provjetravanje mogu se koristiti za radn samo ako: (l. 139) Pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati slijedee koliine svjeeg zraka po zaposlenom radniku:

PROVJETRAVANJE PRISILNOM VENTILACIJOM Prisilna ventilacija strujanje zraka potpomognuto djelovanjem ventilatora tj. dodatnom mehanikom energijom. Sustav ventilacije slui za dovoenje vanjskog i odvoenje oneienog zraka iz zgrade iz vie prostorija ili iz samo jedne prostorije u zgradi. Sustav klimatizacije djeluje na temperaturu, vlanost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilnu izmjenu zraka u prostoriji ime se postiu mikro higijenski uvjeti i odgovarajui stupanj udobnosti.

16

Sustav djelomine klimatizacije bilo koja od znaajki koje mora ispunjavati sustav klimatizacije nije ispunjena i kontrolirana.

Provjetravanje uinkovitosti prisilnih sustava prozraivanja Obavlja se na otvorima za izbacivanje ili usisavanje zraka njena uinkovitost je broj izmjena zraka. Mjeri se brzina strujanja zraka na ulaznim i izlaznim ventilacijskim otvorima. Razlikuje se pozitivna i negativna ventilacija. POZITIVNA VENTILACIJA Zrak se ubacuje u prostoriju pod odreenim tlakom a izlazi iz prostorije kroz odsisne otvore vrata i kroz prozore. Brzina strujanja zraka mjere se na ulaznim otvorima da bi se dobili toniji podaci na izlaznim otvorima. Usporeivanjem brzine strujanja zraka na ulaznim i izlaznim otvorima dobiva se toan uvid u tok zraka kroz prostoriju. NEGATIVNA VENTILACIJA Kod usisne ventilacije brzina strujanja zraka mjeri se na odsisnim ventilacijskim otvorima. Mjerenje brzine strujanja zraka na otvorima za ubacivanje zraka daje netonije zato to zrak osim to se ubacuje kroz tlani otvor, ulazi i kroz zazore na vratima i prozorima.

BROJ IZMJENA ZRAKA U PROSTORIJI

Brzina strujanja zraka na pojedinim otvorima:

v1 v2 v3 .... vn (m/s) anemometar Povrina tih otvora je: a1 a2 a3 .... an (m2) Ukupni tok zraka kroz prostoriju je: Q = a1 * v1 + a2 * v2 + a3 * v3 + ....... an * vn (m3/A)17

Broj izmjena zraka (n): n= Ukupan tok zraka kroz prostoriju * 3600 (Broj izmjene po satu) Volumen prostorije (m3)

DODATNI UVJETI KOJI SE POSTAVLJAJU NA VENTILACIJSKE SUSTAVE Pojedini dijelovi npr. cjevovodi moraju biti od vodljivih materijala metalni ili od specijalnih plastika (da bi se sprijeila opasnost od poara zbog statikog elektriciteta, drvna industrija, zapaljivi i eksplozivni plinovi) Otpor materijala mora biti manji od 1 M. Otporni na pare kiselina i luina da bi se sprijeila korozija.

BUKAUZROCI BUKE

Strojevi i ureaji kojima radnik rikuje (brusilica, tokarski stroj) Transportna sredstva (kran, transportna kolica, viliar, mjealica). Na transportna kolica su ugraene ine koje slue za smanjenje buke. Pomoni ureaji = generator = transformator = sustavi za grijanje kaloriferi Mediji koji struje dio parovoda (buka ovisi o brzini strujanja medija).

Tehnoloki proces Bruenje Strojno bruenje Poliranje u bubnjevima

to buka uzrokuje? Gubitak sluha Ometa komunikaciju

18

Oteava prijem zvunih alarmnih signala Izaziva pojavu zamora Smanjuje koncentraciju Izaziva poremeaj u orjentaciji i nearovegetativne reakcije Smanjuje sigurnost na radu

to je buka? Buka je promjenjivi zvuni tlak koji dolazi na uho. Kako nastaje buka?

Kada izvor zvuka potakne na titranje estica uzduha u neposrednoj blizini. Ova titranja prenose se na druge estice i doseu velike udaljenosti (brzina irenja zvuka u uzduhu je oko 340 m/s). Titranja u krutim tijelima nazivaju se strukturiranim zvukom (brzina irenja zvuka npr. ukoliko je 5000 m/s). Titranje u tekuinama nazivaju se podvodnim zvukom (brzina irenja zvuka je 1500 m/s).

O emu ovise uinci buke? Frekvenciji i Jakosti zvuka

to je frekvencija buke? Broj titraja u jedinici vremena u sekundi. Izraava se u Hz. Podruje ujnog zvuka je izmeu 20 Hz i 20 000 Hz. Vie frekvencije jae smetaju nego nie.

to je jakost buke?

Jakost buke je tok zvune energije u odreenom smjeru kroz povrinu okomitu na taj smjer i podijeljen s veliinom te povrine. Razina zvune jakosti LI : I LI = I0 I0 = 10 12 W/m2 = 1 pW/m2 referentna zvuna jakost = Lp

19

to mjerimo u sluaju stalne buke? U sluaju stalne buke mjerimo: p2- Razinu zvunog tlaka Lp = 10 lg

p [dB] p0

= 20 lg p02

p0 = 20 [mikroPa]- referentni zvuni tlak za zvuk u uzduhu p = promatrani zvuni tlak Pa

Razina zvunog tlaka dobiva se filtriranjem zvunog signala. Uz pomo meunarodnog normiranog filtra A odgovara frekvencijskim karakteristikama ljudskog uha. Oznaavamo ju kao LA ili LPA i izraava se u dB (A). Ako se oznaava i vremensko vrednovanje oznake su LAF LAS ili LAI .

to mjerimo u sluaju promjene razine buke? Mjerimo ekvivalentnu razinu buke razina one stalne buke koja bi tijekom odreenog vremena jednako djelovala na ovjeka kao promatrana promjenjiva buka. q LA eq = lg2 -

1 lg L T 0

T lg2 10 LA (t) dt q

dB (A)

q = parametar rasplovljavanja ili ekvivalencije T = vrijeme mjerenja LA (t) = vremenska funkcija promjenjive razine A

Ocjena razine buke Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (N.N. br. 46/08) (izvor:MS-3) Pravilnik o najvie doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. 145/04) (izvor MS-3)

Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (N.N. br. 46/08) Pravilnik utvruje minimalne zahtjeve zatite radnika od rizika po zdravlje i sigurnost koji proizlaze ili mogu proizai od izloenosti buci, a posebno rizike sluha. Propisuje doputenu razinu buke s obzirom na vrstu djelatnosti. Fiziki parametri koji se koriste kao faktori prognoze rizika:

20

Vrne vrijednosti zvunog tlaka (Lpeak) najvia vrijednost frekvencije "C" vrednovanog trenutnog zvunog tlaka. Duina razine izloenosti buci LEX8h vremenski vrednovana srednja razina izloenosti buci za nominalni 8h radni dan. Tjedna razina izloenosti buci LEX8h vremenski vrednovani prosjek dnevnih razina izloenosti buci za nominalni tjedan od 5 osamsatnih radnih dana. Dnevna razina izloenosti buci (LEX8h)-

-

LEX 8h = LA eq + 10 lg

T1 *5 T

Pravilnik propisuje sljedee granine vrijednosti izloenosti upozoravajue vrijednosti izloenosti za 8h radni tjedan te sljedee razine vrnih vrijednosti zvunog tlaka: Granina vrijednost izloenosti:140 dB (C) L(EX 8h) = 87 dB (A) i Lpeak = 200 Pa u odnosu na referentni zvuni tlak 20 [mikroPa] =

-

Gornja upozoravajua granica izloenosti zatitna oprema.-

obavezna osobnadB (C)

L(EX 8h) = 85 dB (A) i tpeak = 140 Pa u odnosu na refentni zvuni tlak 20 [mikro Pa] = 137 Donja upozoravajua granica izloenosti

L(EX 8h) = 80 dB (A) i Lpeak = 112 Pa u odnosu na referentni zvuni tlak 20135 dB (C) [mikro Pa] = Tjedna izloenost ne smije premaiti granine vrijednosti 87 dB (A). Pravilnik propisuje uklanjanje ili smanjenje izloenosti: Koristiti druge metode rada koje iziskuju manju izloenost buci - Odabrati odgovarajue radne opreme s obzirom na posao koji treba obaviti koja emitira najmanju moguu buku - Projektiranje i planiranje radnih mjesta i radilita - Informiranje i osposobljavanje kojim e uputiti radnika u koritenje radne opreme na ispravan nain - Smanjenje buke primjenom osnovnih pravila zatite na radu - Smanjenjem zrane komponente buke npr. zaslonima, akustikim oklopima - Smanjenjem strukturne komponente buke npr. priguenjem ili izolacijom

21

- Odgovarajuim programima odravanja radne opreme, radnih mjesta i radnih sustava - Smanjenjem buke organizacijom posla - Ogranienjem trajanja izloenosti - Odgovarajui radni raspored s primjerenim odmorima

Pravilnik takoer propisuje osobnu zatitnu opremu - Kada izloenost buci prelazi donju upozoravajuu granicu izloenosti poslodavac radnicima stavlja na raspolaganje osobne zatitne opreme za zatitu sluha s preporukom da ju radnici koriste. - Kada izloenost buci jednaka ili via od gornje upozoravajue granice izloenosti poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuu osobnu zatitnu opremu za zatitu sluha. Osobna oprema za zatitu sluha Uni titnici (prema HRN EN 352 1. dio) koje radnik nosi preko uiju, a privruje ih direktno na kacigu ili posebnim draem (preko glave, ispod brade, na zatiljku) mogu priguiti buku od 21 do 36 dB. Uni epovi (prema HRN EN 352 1. dio) koje radnik stavlja u uni kanal ili unu upljinu izrauju se od specijalne zatitne vate ili umjetnih materijala (poliuretanska pjena ili silikon) mogu priguiti buku od 23 do 37 dB. Otoplastika izrauje se prema individualnim mjerama korisnika i nosi u unom kanalu, cijena 100 eura. Pravilnik propisuje u kojim sluajevima se koristi koja oprema:

Uni titnici preporuuju se: - Na poslovima pri kojima se prekomjerna buka javlja povremeno kratkotrajno odnosno pri kratkotrajnom zadravanju u podruju djelovanja buke.- Ako radnik ne moe primjeniti une epove za zatitu sluha zbog

preuskih unih kanala. - Ako kod radnika postoji sklonost upale slunih kanala ili se primjeti tjelesna reakcija nepodnoljivost uporabe unih epova. - Na poslovima pri kojima se javlja impulsna buka na poslovima na kojima je uz zatitu sluha potrebno i istodobno osigurati22

prepoznavanje upozoravajuih zvunih signala i na kojima je potrebna mogunost komunikacije (posebna izvedba elektronskih unih titnika i titnika s UKV radio vezom). Uni epovi preporuuju se:-

Ako nema posebnih razloga za uporabu unih titnika. Na poslovima na kojima postoji trajna izloenost djelovanju buke. Pri pojavi jaeg znojenja korisnika unih titnika. Kao sredstvo za dodatno priguenje buke pri koritenju unih titnika. Poslodavac je duan omoguiti predstavnicima radnika do od ponuenih osobnih zatitnih sredstva nakon probnog koritenja odaberu ono koje im najbolje odgovara te da osigura noenje osobne zatitne opreme kao i provodi provjeru uinkovitosti poduzetih mjera. Pravilnik propisuje mjere koje mora poslodavac poduzeti ako se otkrije izloenost koja prelazi granine vrijednosti:

Odmah poduzeti mjere za smanjenje izloenosti ispod razine graninih vrijednosti- Utvrdititi razloge zbog kojih je dolo do prekomjerne izloenosti

doraditi zatitne i preventivne mjere kako bi se izbjeglo ponovno pojavljivanje problema Pravilinik propisuje potrebu informiranja i osposobljavanja: - Poslodavac mora radnicima koji su izloeni buci koja je jednaka ili via od donjih upozoravajuih vrijednosti i/ili njihovim povjerenicima za zatitu na radu osigurati podatke i osposobljavanje u pogledu rizika koji proizlaze iz izloenosti buci i to to se tie: Prirode rizika - Mjera koje se poduzimaju kako bi se rizici uklonili ili smanjili na najmanju moguu mjeru Graninih i upozoravajuih vrijednosti izloenosti

- Rezultate procjene i mjerenja buke - Obveze koritenja osobne zatitne opreme i njezinog ispravnog koritenja

23

Razloge i nain za otkrivanje i prijavljivanje znakova oteenja sluha. Prava radnika rasporeenih na poslove s posebnim uvjetima rada na zdravstveni nadzor. Siguran nain rada kako bi se izloenost buci smanjila na najmanju moguu razinu.

Pravilnik propisuje zdravstveni nadzor:- Poslovi pri kojima je radnik izloen buci koja premauje gornju

upozoravajuu vrijednost izloenost od 87 dB (A) ubrajaju se u poslove s posebnim uvjetima rada. - Poslodavac ne smije rasporediti radnika na navedene poslove ako prethodno na propisan nain nije utvreno da radnik ispunjava potrebne uvjete - Radnika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na pregled ovlatenoj ustanovi odnosno specijalistu medicine rada s uputnicom koja sadri podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Poslodavac je duan radnika ponovno uputiti na lijeniki pregled nakon roka koji je utvren u prilogu Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (svakih 24 mjeseca) ili kada to ocjeni specijalist medicine rada. Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako vie ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je bio duan to uiniti.

24

Doputena razina buke s obzirom na vrstu djelatnosti Opis poslova Najvia doputena razina buke u dB (A) (a)* Najzahtjevniji miran rad, vrlo velika usredotoenost poslovi rukovoenja Preteno miran rad koji zahtjeva usredotoenost kreativan rad Zahtjevan uredski poslovi, dvorane za sastanke Uredski poslovi, komunikacijsi centri Manje zahtjevni mehanizirani uredski poslovi, prodaja Preteno mehanizirani uredski poslovi upravljanja sustavima, upravljake kabine Manje zahtjevan fiziki poslovi koji zahtjevaju usredotoenost i oprez 45 50 55 60 65 70 40 40 45 50 55 60 (b)*

75

65

VIBRACIJEto su vibracije? Oscilatorno gibanje vrstih tijela ili estica vrstih tijela u podruju frekvencije infrazvuka i dijelom u podruju frekvencija zvuka.

Koje su osnovne znaajke vibracija?25

Frekvencija broj punih ciklusa oscilatornog kretanja u jedinici vremena (Hz). Amplituda maksimalno udaljavanje materijalne toke od ravnotena poloaja (mm). Brzina vibracije pomak materijalne toke u jedinici vremena (m/s). Ubrzanje vibracije promjena brzine u jedinici vremena (m/s2) Izvori vibracija

Runi alati ekii, brusilice, builice, pile, nabijai... Prijevozna i prijenosna sredstva cisterna, autobus, tramvaj... Poljodjelski strojevi i traktori Graevinski strojevi Strojevi u industriji polirka Industrijska postrojenja koja vibriraju svojom podlogom Djelatnost u kojima su radnici izloeni vibracijama Graenje kua i konstrukcija Ljevaonice i metalna industrija umarstvo i agrikultura Drvna industrija i proizvodnja namjetaja Transport Kamenolomi i miniranje Razna industrijska postrojenja Vibracije se prenose na: Ruke Cijelo tijelo Vibracije u vozilima i na platformama (frekvencija od 1 do 80 Hz). Uzrokuju oteenje organizma pod nazivom vibracijski sindrom. Vibracije u zgradama (frekvencije 1 do 80 Hz). Uzrokuju oteenje organizma pod nazivom vibracijski sindrom. Vibracije na brodovima (frekvencija 0,1 do 0,65 Hz). Uzrokuju bolest kretanja. Ljudsko tijelo kao mehaniki titrajni sustav Pri prijenosu vibracija razliitim tkivima u organizmu dolazi do rezonantnog osciliranja pojedinih dijelova tijela. Pojedini dijelovi tijela rezoniraju na odreenim frekvencijama: - Kraljenica 10 do 12 Hz 26

-

Glava 20 do 30 Hz Ramena 4 do 5 Hz Podlaktica 16 do 30 Hz aka 50 200 Hz

Ocjena vibracija ISO 5349 -1:2002 Vibracije dlan-ruka:-

Temelji se na izraunu vrijednosti dnevne izloenosti, prilagoenju na osamsatno preporueno vrijeme, izraeno kao efektivna vrijednost ubrzavanja u ovisnosti od frekvencije odreene na ortogonalnim osima a (hwx), a (hwy), a (hwz).

Granine vrijednosti i upozoravajue vrijednosti izloenosti za vibracije dlan-ruka su:a) Granina vrijednost dnevne izloenosti, normalizirana na

razdoblje od 8 sati je 5 m/s2 b) Upozoravajua vrijednost izloenosti, normalizirana na referentno razdoblje od 8h je 2,5 m/s2 Granine vrijednosti i upozoravajua vrijednost izloenosti za vibracije cijelog tijela su:-

Granina vrijednost dnevne izloenosti normalizirana na referentno razdoblje od 8h je 1,5 m/s2 Upozoravajua vrijednost dnevne izloenosti normalizirana na referentno razdoblje od 8 h je 0,5 m/s2

Posljedice djelovanja vibracija koje se prenose na aku? Oteenje krvnih ila Deformacija runih lakatnih i ramenih zglobova Atrofija koe i noktiju Vibracijski bijeli prsti Rizik poveava hladnoa. Zbog prekinute cirkulacija prsti postaju bili i plavkasti ili samo bijeli. Kretanje rukama postaju nespretne za vrijeme hladnoe dok prsti postaju bolni. Mogu gubitak osjeaja u prstima.

27

Stanje je nepovratno i progresivno. Nuno prekinuti s poslom. Posljedice djelovanja vibracija koje se prenose na ciejlo tijelo: Degenerativna promjena kraljenice, najee slabinskog dijela (vozai autobusa profesionalno oteenje) Oteenje krvoilnog sustava Bolesti probavnog sustava Suenje vidnog polja i promjena krvnih ila mrenice. Prevencija Koritenje alata prihvatljivih karakteristika vibracija Redovito odravanje alata Primjena prikladnih sjedala u prijevoznim sredstvima ili postavljanje podesta strojevima ije se vibracije prenose na postolje na kojem radnici stoje. Upotreba osobnih zatitnih sredstava za smanjenje prijenosa vibracija na ruke antivibracijske rukavice. Preventivni periodiki pregledi i redovita kontrola zdravlja izloenih osoba. Organizacijske mjere vremenskog ogranienja izlaganja vibracijama pri radu s motornom pilom dopustivo vrijeme rada je 2 sata neprekidno odnosno 4 sata s prekidima u jednom danu. Informiranje i osposobljavanje radnika: - O poduzetim mjerama za smanjenje ili otklanjanje rizika zbog mehanikih vibracija. - O graninim vrijednostima izloenosti i upozoravajuim vrijednostima izloenosti. - O rezultatima mjerenja mehanikih vibracija i moguih oteenja zdravlja. - Zato i kako prepoznati i izvjestiti o znakovima ozljeda/oteenja. - O okolnostima pod kojima radnici imaju pravo na zdravstveni nadzor. - O sigurnosnim radnim postupcima za smanjenje izloenosti mehanikim vibracijama.

RASVJETAto je svjetlost?

Elektromagnetsko zraenje s valnim duljinama od 400 do 700 milimikrona. Izvori svjetlosti: primarni (sunce, arulje, fluerescentne tvari)

28

Sekundarni prijemnici i emiteri svjetlosti (Mjesec, papir na kojem piemo, zidovi).

Izvor svjetla Prirodni izvori: -

Termiko zraenje (sunce) El. zraen je (grom) Luminiscencija (krijesnica)

Umjetni izvori svjetla: arulja

Koja je funkcija rasvjete? Omoguiti: Sigurno kretanje i orjentaciju Obavljanje vidnog zadatka Vizualna udobnost

to omoguava dobra rasvjeta?

Veu tonost pri radu (kvalitetniji proizvod) Veu sigurnost (manji broj nesrea) Poveanu proizvodnju (brzi i sigurniji rad) Bolje iskoritenje prostorija Lake odravanje istoe Manje naprezanje oiju Koje su karakteristike dobre rasvjete?

Dovoljna razina rasvjetljenosti Jednolika razdioba luminancija Odsutnost bljetanja Usmjerenost Odgovarajua boja svjetlosti Rasvjetljenost

29

Mjerilo za koliinu svjetlosnog toka koja pada na odreenu povrinu. Jedinica lux (lx).

Lux

Ravjetljenost 1m2 na koji ravnomjerno pada raspodijeljen svjetlosni tok od 1 lm. 300 lx sredina sobe 2500 lx uz prozor 6000 lx ispod tende 10000 lx u sjeni 100000 lx na suncu Svjetlosni tok

Snaga zraenja koju emitira izvor svjetla u svim smjerovima. Ovo zraenje ljudsko oko vrednuje kao svjetlost prema krivulji osvjetljenosti ljudskog oka. Jedinica za svjetlosni tok je lumen (lm). Lumen

Izvedena jedinica SI sustava Tokasti izvor svjetla ima svjetlosni tok od 1 lm kada u prostorni kut od 1 steradijan (sr) zrai jakou svjetlosti od 1 cd. Prostorni kut

Omjer povrine kugle (A) i kvadrata njenog polumjera (r) Q = A/r2 SI jedinica mjere je staradijan (sr). Puni prostorni kut iznosi 4sr. A1 = r12 A2 = r22 A = .... = r2 sr

A = povrina kugle r = polumjer kugle

30

Jakost svjetlosti Snaga zraenja koju emitira izvor svjetla u odreenom smjeru. Jedinica candela (cd)

Candela

Je osnovna jedinica SI sustava. Definirana se kao jakost svjetlosti koju u odreenom smjeru zrai monokromatski. izvor svjetla frekvencije 540*1012 Hz i snage zraenja u tom smjeru od 1/683 W/sr. Potrebna razina rasvjetljenosti ovisi o:

Poslovima koji se obavljaju. Koliini koju radna povrina reflektira zavisi od vrste i boje povrine koja reflektiraju (npr. drvo reflektira od 15 do 40 % upadna svjetlosti, papir i bijeli zid 70 90 % svjetlozeleni zid 40 do 70 %). Okolini promatranog predmeta npr. jaina potrebne rasvjetljenosti pri dnevnom svjetlu via je od jaine rasvjetljenosti potrebne za gledanje nou. Zato je bitna odgovarajua razina rasvjetljenosti?

Utjee na otrinu vida i brzinu zapaanja. Otrina vida: sposobnost oka da razdvoji detalje na nekom predmetu - Raste sa poveanjem rasvjetljenosti do 200 lx Brzina zapaanja raste i iznad 200 lx.

Jednolikost rasvjetljenosti je: Omjer izmeu minimalne i prosjene rasvjetljenosti ili izmeu minimalne i maksimalne rasvjetljenosti. Postie se postavljanjem dovoljnog broja odgovarajuih rasvjetnih tijela.

Razdioba luminancija

31

Vidljivost vidnog zadatka ovisi o mogunosti adaptacija korisnika u sustavu rasvjete. Zato je potrebno da je razdioba luminancija u vidnom polju korisnika u sustavu rasvjete. Zato je potrebno da je razdioba luminancije u vidnom polju jednolika.

Luminancija

Sjajnost rasvjetljene ili svjetlee povrine kako je vidi ljudsko oko. Jedinica cd/m2. Razliiti izvor svjetlosti jednaka jakosti kako ih vidi ljudsko oko: - Mala promatrana povrina VISOKA LUMINANCIJA - Velika promatrana povrina NISKA LUMINANCIJA Ovisnost luminacije o povrini: - Tamna povrina mala luminancija - Svjetla povrina velika luminancija

Bljetanje

Nelagodnost ili smanjena sposobnost vienja predmeta. Uzrokuju: - plohe visoke luminancije u vidnom polju (direktno bljetanje), - refleksije s glatke povrine (indirektno bljetanje) jaki kontrasti u vidnom polju (kontrasno bljetanje).

Bljetanje se spreava:

smanjenjem luminancije izvora svjetlosti obradom refleksnih povrina da budu bez sjaja (mat) razmjetanjem izvora svjetlosti i refleksnih povrina tako da se pravci gledanja i refleksije ne podudaraju. Umjerenost

Znai da predmet mora biti rasvijetljen sa svih strana da nema sjene. Postie se uspostavljanjem ravnotee izmeu direktne i difuzne rasvjete. Boje

32

Boja je osjeaj izazvan promatranjem predmeta osvjetljenih svjetlou jedne ili vie valnih duljina. Ljubiasta 400 do 435 mm Plava 435 do 500 mm Zelena 500 do 565 mm uta 565 do 600 mm Naranasta 600 do 630 mm Crvena 630 do 760 mm Izgled boje ovisi o koritenom izvoru svjetlosti. Postoje tri grupe boja prema koreliranim temperaturama boje CCT (Correlated Color Temperature). Boja izvora Topla Srednja Hladna CCT manje od 3300 K 3300 do 5300 K iznad 5300 K

CCT je ona temperatura crnog tijela na kojoj crno tijelo zrai svjetlost istog spektra kao promatrani izvor.

Vrsta rasvjete Prirodna rasvjeta Umjetna rasvjeta sustav el. rasvjete

Prirodna rasvjeta Kroz prozore krovne svjetlarnike, staklene pregrade ostakljena vrata i slino. Raspored povrina i broj otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se obavljaju. Ostakljene povrine rasporeuju se tako da ravnomjerno osvjetljavaju sve dijelove radne prostorije i njihovu ukupna povrina mora iznositi najmanje 1/8 povrinu poda prostorije. Raspored otvora za prirodno osvjetljavanje mora biti takav da se sprijei direktno upadanje suneve svjetlosti na mjesto rada. Ako se ne moe sprijeiti upad suneve svjetlosti na mjesto rada primjenjuju se sredstva za zasjenjivanje: zastori, zavjese, premazivanje okana i dr. (Pravilnik za radne i pomone prostorije). Umjetna rasvjeta Opa svjetiljke rasporeene na pravilan nain priblino jednolika rasvjeta na cijeloj radnoj plohi.

33

Lokalizirana svjetiljke smjetene u blizinu radne plohe potrebna je dodatna obino opa rasvjeta.

Sustavi elektrine rasvjete Inkadescentni sustavi generiraju svjetlo principom termikog zraenja izvori ne arnu nit i halogeni izvori. Izvori koji rade na naelu elektrinog pranjenja svjetlost se generira na principu luminiscentnog zraenja niskotlani (fluorescentne cijevi i natrijevi izvori), visokotlani (natrijevi i metalhalogeni izvor). arulje sa uarenom niti: veliki utroak eneregije za malu koliinu svjetlosti. Fluorescentne cijevi ili slian izvori (mali utroak energije daje difuznu svjetlost boja svjetlosti slinija dnevnoj proizvode malo topline).

Ovisnost potrebne razine rasvjetljenosti o djelatnosti Zahtjevi koje postavljaju pojedine djelatnosti su: - Vrlo mali - Mali - Srednji - Veliki - Vrlo veliki - Izvanredno veliki Potrebna rasvjetljenost

U prostorijama u kojima se obavlja kontinuirani rad rasvjetljenost treba biti najmanje 200 lx. Mora postojati uravnoteenost razdiobe luminancija pa prosjena rasvjetljenost vidnog zadataka i okoline mora iznositi: Rasvjetljenost vidnog zadatka lx vee ili jednako 750 500 300 manje ili jednako 200 Rasvjetljenost okoline lx 500 300 200 Isto kao kod vidnog zadatka

Odravanje sustava rasvjete

34

Praina i druge neistoe na rasvjetnim tijelima smanjuju njihov faktor transmisije uslijed ega se smanjuje i rasvjetljenost prostorije. Za svaki objekt potrebno je izraditi program ienja prozora, nadsvjetlarnika, zidova i rasvjetnih tijela u opravdanim vremenskim razmacima.

Mjerenje rasvjetljenosti Luksmetar Sigurnosna rasvjeta Omoguuje kretanje u sluaju prestanka rada sustava rasvjete. Putovi izlaska trebaju biti vidljivi najkasnije 5 sekundi nakon kvara sustava, a napajanje treba biti osigurano najmanje 1 sat.

Propisi Dnevno i elektrino osvjetljenje prostorija u zgradama HRN U.C9.100 (NN broj 53/91) Joint CIE ISO STANDARD LIGHTINH OF INDOOR WORK PLACES ISO 8995:2002/CIE S 008/E:200

ZRAENJEEnergija koja putuje kroz neki prostor. Neionizirajue zraenje. Ionizirajue zraenje. Neionizirajue zraenje Elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi koji u meudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione (odnosno nemaju dovoljnu energiju da izbace elektrone iz njihove orbitale i stvore ion). Optiko zraenje: ultraljubiasto (UVZ), infracrveno (IRZ), vidljivi spektar (bisible light).

35

Radiovalovi (RF) mikrovalno zraenje (MW). Zraenje ekstremno niskih frekvencija (extremly-low frequency ELF) Infracrveno zraenje (IR)

Elektromagnetski valovi valne duljine nevidljive za ljudsko oko (izmeu 0,8 mikrometara i 1 mm). Njihovo djelovanje moe se osjetiti na koi kao osjeaj topline (toplinsko-zraenje). Izvori IR zraenja su: IR lampe i grijai, sunce, velike pei (talionice, pei centralnog grijanja) zavarivanje proizvodnja stakla i elika. Infracrveno zraenje posljedice djelovanja

Oteenje ronice i mrenice te zamuenje lee. Pri radu na otovrenom sunanica (glavobolja, vrtoglavica, um u uima, poremeaji u disanju i radu srce, nesvjestica). Utjee na mikroklimu moe dovesti do hipertermije. Ultraljubiasto zraenje (UVZ)

U elektromagnetskom spektru nalazi se izmeu rendgentskog vidljivog dijela spektra. Emitira se kada pobueni atomi prelaze iz vieg energetskog stanja u nie, otputajui pri tom fotone energija u podruju UVZ. tetne posljedice po organizam su crvenilo koe, boranje i brzo starenje koe, rak koe, oteenje vida. Izvori UVZ zraenja su: sunce, kvarcne lampe (crna svjetla) UVZ laseri. Laseri

Laserske zrake uska jednosmjerna zraka velikog dosega. Lasersko svjetlo: - koherentno (svjetlosni valovi su sinhronizirani preko velike udaljenosti) - monokromatsko (jedne boje) - u UV i IR podruju - moe biti intenzivnije od obine svjetlosti (budui da se laserska zraka moe usko fokusirati).

Jaina lasera se kree od nekoliko mikrowata do nekoliko biliona wata u kratkim praskovima.

Laseri posljedica djelovanja

36

Na koi od blagog crvenila do dubokih opeklina. Na oku oteenje ronice i mrenice, zamuenje lee, krvarenja u oku.

Radiovalno i mikrovalno zraenje Radiovalovi u spektralnom podruju izmeu 300 MHz i 3 kHz. Mikrovalovi u spektralnom podruju izmeu 300 GHz i 300 MHz. Mikrovalno i radiovalno zraenje prodire dublje i moe djelovati na unutarnje organe. Izvori: razliite odailjake antene, mobilni ureaji/telefoni, grijae pei, indukcijski grijai, mikrovalne pei, radarski odailjai, pojaala snage. Mobilni telefoni Rade na nekoliko frekvencija. Antene smjetene blizu glave. Izloenost ovisi o poloaju slualive u odnosu na glavu, obliku i elektrinim karakteristikama glave. Energija je apsorbirana unutar prva dva centimetara ispod povrine glave poveanje temperature tkiva psiholoki i termoloki poremeaji. Antene mobilnih telekomunikacija

Postavljaju se u tri grupe po tri antene na krovu (po jedna iz svake grupe emitira signale mobilnim jedinicama (mobitelima, telefonima u autu) a druge dvije primaju signale). Zraenje je zantno u njenoj blioj okolini. Da bi se dolo do opasnosti od zraenja pojedinaca, pojedinac bi se trebao popeti na razinu na kojoj antena odailje signale. Na udaljenosti od pola metra opasnost za radnike. Radio i TV odailjake antene

Opasnost od zraenja ovisi o frekvenciji i intenzitetu odailjanog signala. Pristup antenama je zabranjen da ljudi ne bi bili izloeni poljima velike jaine oko antene. Radnici koji obavljaju radove na antenama izloeni su poljima velike jaine na antenama treba raditi kada ne odailju signale i treba specificirati minimalnu udaljenosti na kojoj je radnik zatien. Radari

37

Radari za prognozu vremena, vojni radari, radari za nadzor i kontrolu zranog prometa. Radnici mogu biti ozraeni ukoliko stoje blizu izvora dok emitira signal. Na ispitu e biti potrebno izraditi zapisnik o ispitivanju te na temlju toga predloiti potrebne mjere,potrebni podaci e biti zadani u zadatku.

Mikrovalne penice Imaju dva unutranja sistema za zakljuavanje koji spreava da penica proizvodi mikrovalove kad su vrata otvorena. Mjerenja su pokazala da su sigurne za kunu industrijsku uporabu. ELF ekstremno niske frekvencije

Ovo ukljuuje izmjeninu struju i neionizirajue zraenje od 1 Hz do 300 Hz. Struja koja tee vodiima stvara elektromagnetsko polje na udaljenosti od nekoliko centimaetara ili metara od same ice elektrinog aparata ili motora ovisno o snazi koja tee. Elektrina polja su preslaba da bi prodrla kroz kou, pa se pretpostavlja da bi magnetska polja mogla imati neki bioloki uinak. Magnetska polja se mjere jedinicama gaus (G) ili tesla (T) G = 10 4 T. Gustoa toka homogenog magnetskog polja koje djeluje silom 1 N na ravni vodi duljine 1 m kad vodiem koji je okomit na smjer polja, tee struja jakosti 1 A. 1N T= 1m * 1 A

Elektrina polja postoje i kada je elktrina oprema iskljuena (OFF) a magnetska polja ne teku. Magnetsko polje se ne moe vidjeti jakost magnetskog polja opada s udaljenosti. Utjecaj zraenja ektremno malih frekvencija ovisi o: - Jaini magnetskog polja - Udaljenosti od izvora i - Vremena provedenog u magnetskom polju. Magnetsko polje oko fotokopirnog ureaja npr. na udaljenosti 15 cm =

90 mG

Emitiraju: dalekovodi, videoterminali, fax, elektrini vodovi, elektrine centrale, transfomatori, vlak. Zraenje ekstremno niskih frekvencija (misli se na jaka magnetska polja) izloeni su radnici koji rade blizu elektrinih sustava koji za rad

38

koriste velike koliine elektrine energije (npr. veliki elektrini motori, generatori elektrini kablovi graevine). Jaka magnetska polja takoer su izmjerena u blizini elektrinih pila i builica. Elektrini ureaji Suilo za kosu Elektrini brija Jakost magnetskog polja od el. ureaja oko 15 cm 300 mG 100 mG

Prosjena izloenost ovom tipu zraenja za radnike koji na poslu koriste elektrine ureaje: Radno mjesto Koliina zraenja inovnici koji ne rade s raunalom 0,2-2,0 inovnici koji RADE s raunalom 0,5 4,5

NIOSH

Neka istraivanja su pokazala da se nekim radnicima koji su na radnom mjestu bili izloeni jakim magnetskim poljima, poveao rizik dobivanja tumora. Znanstvenici su proveli brojna istraivanja ali se jo nisu sloili djeluju li ili ne ova zraenja na zdravlje. Mjere zatite

Informiranje radnika o moguim opasnostima magnetskih polja. Odrediti gdje su glavni izvori zraenja na radnom prostoru - detektorima. Poveati udaljenost radnika od izvora zraenja. Smanjiti vrijeme izlaganja zraenju. Detektor elektromagnetskog zraenja

Slui za utvrivanje prisutnosti elektrinog i magnetskog polja. Prekoraenje za ljudski organizam instrument signalizira svjetlosni i zvuni signalom. Propisi

Zakon o zatiti od neionizirajuih zraenja 105/99 Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja 204/03 Pravilnik o temeljnim zahtjevima za ureaje koji proizvode optiko zraenje te uvjetima i mjerama zatite od optikog zraenja 204/0339

Ionizirajue zraenje

Vezano uz promjene koje se zbivaju u atomu.

10 14 m 1010 m JEZGRA

MODEL ATOMA

p+ en 1 H 1

e 2H 1 DEUTERIJ 3 H 1 TRICIJ

VODIK

Radioaktivnost

Svojstvo nekih vrsta atoma (nuklidi) da im se jezgre spontano mijenjaju i pri tome emitiraju zraenje (alfa, beta, gama). Aktivnost nuklida se mjeri brojem raspada u sekundi jedinica je Bq (bekerel).

Ionizirajue zraenje

Prolaskom kroz materiju proizvodi el. nabijene estice. Te estice naruavaju biokemijske procese u stanicama, to dovodi do poremeaja u njihovom funkcioniranju i dijeljenju, te konano do nastanka ozbiljnih bolesti.

40

Vrste ionizirajueg zraenja: alfa, beta, y, x zrake, kozmiko zraenje, neutroni.

Alfa zraenje

4 He 2 Jezgre spontano emitiraju nakupinu od 2 protona i 2 neutrona u obliku jezgre

Pri tom se takva jezgra pretvara u novu jezgru sa dva protona i 2 neutrona 4He manje proces se naziva alfa raspadom, a izbaene jezgre alfa esticama. 2

Beta zraenje

Jezgre spontano mijenjaju svoju grau. Beta minus raspad jedan neutron pretvara se u proton, pri tome jezgra izbacuje dvije estice elektron i antineutron. Beta plus raspad proton se pretvara u neutron, a iz jezgre izlijeu antielektron i neutrion.

Gama zraenje

Kada se jezgra nalazi u nekom pobuenom stanju tj. na nekoj vioj energetskoj razini moe prijei u niu energetsku razinu energije emisijom elektromagnetskog vala (fotona). Javlja se poslije estine emisije u uvijek ga emitira jezgra nastala radioaktivnim raspadom.

X zraenje

Rezultat su procesa izvan jezgre, tj. emitiraju ih elektroni iz ljuske atoma pri promjeni svog poloaja.

Kozmiko zraenje estice razliitih energija ukljuujui i protone koji bombardiraju povrinu zemlje iz svemira.

41

Zraenje je intenzivnije na veim nadmorskim visinama. Na povrini mora zemljina je atmosfera najgua i daje najveu zatitu od svemirskog zraenja.

Neutroni

estice koje imaju veliku mo prodiranja. Uglavnom nastaju cijepanjem ili fisijom odreenih atoma unutar nuklearnog reaktora.

Izvori ionizirajueg zraenja

Radon (55%) Prirodni izvori (26%) Medicinske x-zrake (11%) Prirodni prisutni su svuda u prirodi, tlu, stijenama, vodi, zraku i vegetaciji. Najvaniji nuklidi su uran, torij, radij, radon i kalij. Moemo ih nai u ljudskom tijelu.

Radon (222 Rn)

Alfa raspadom radija (226Ra) nastaje plinoviti radon. Radij se u visokim koncentracijama nalazi u fosfatnim rudama. Emitira se iz tla i koncentrira u zgradama. Visoke koliine Rn pripisuju se granitnim vulkanskim stijenama, kvarcnim stijenama i pjeanim plaama koje sadre uran i torij ijim raspadom nastaje Rn. Prosjena doza ovisi o geolokim faktorima, rudnicima. Udiemo zrak a njime i radioaktivni plin radon. to je vea koncentraija radona u zraku, vie ga udahnemo i vie ga se unosi u plua. Radon se dalje raspada na 218Po, 214Pb, 214Bi, i 214Po koji predstavljaju veu opasnost po ljudsko zdravlje od samog radona.

42

Atomi metalnog Po emitiraju alfa zraenje i prelaze u ione koji se veu za aerosole, zrakom dospjevaju u dine putove gdje se taloe i ioniziraju radiosenzitivno pluno tkivo mogu nastanak raka plua. Umjetni koriste se u medicini (bolnice), farmacija, industrija, stomatologiji, ustanovama za istraivanje i uenje, nuklearnim reaktorima. Nalaze se u potroakim proizvodima: duhan (Po 210), graevinskom materijalu, rendgenskim sistemima na aerodromima, detektorima dima (americij), i td.

Ozraivanje

Ozraivanje ozraava izlaganje ivih bia ionizacijskom zraenju. Ozraivanje moe biti:

VANJSKO OZRAIVANJE radionuklid je uvijek izvan organizma, iz oblaka, tla, nakon to su radioaktivn zrake kontaminirale tlo, tlo odailje ionizacijsko zraenje. UNUTARNJE OZRAIVANJE vre radionuklidi koji su u tijelu, uklopljeni u jedan organ ili razasuti po cijelom organizmu. Tu je organizam kontaminiran ne samo ionizirajuim zrakama ve i radionuklidima koji tvore ionizirajue zrake.

Spreavanje ozraivanja

X zrake i gama zrake vrijeme izlaganja svesti na minimum, biti na to veoj udaljenosti od izvora, zatititi se olovom. Dijagnostiki rengen: nositi olovnu pregau, obui rukavice i zatitne naoale na bazi olova, navui ogrta, ne pridravati pacijenta tijekom snimanja.

Beta estice zatititi oi, ruke i tijelo pleksiglasom, ne olovom (stovrile bi se xzrake).

Radioaktivna kontaminacija

43

Oznaava prisutnost radionuklida na ili u organizmu u dozama veim od propisanih max. doza. Kontaminacija moe biti:

VANJSKA radionuklid se nalazi na tijelu. UNUTARNJA radionuklid je unutar organizma (inhalacijom, ingestijom, koa, otvorene rane). Kontaminacija inhalacijom za ljude koji rade u nuklearnoj elektrani velika

opasnost po kontaminacije H3 (tricij) i Kr85 (Kripton).

Spreavanje kontaminacije

U labaratorijima nositi ogrta, rukavice, hlae i cipele, esto mijenjati rukavice i prati ruke, izlaskom iz prostora gdje su radioaktivni izvori skinuti sa sebe to je mogue vie odjee, rutinski se provjeriti ureajem za pregledavanje kontaminacije, ne jesti, ne piti ili puiti u labaratorijima niti stavljati hranu blizu radioaktvnog izvora. Postupak dekontaminacije:

Kosa i kosa prati sapunom i vodom, paziti da tijekom pranja ne doe do ogrebotina. Oi, ui, nos, rane obilno isprati tekuom vodom, obratiti se lijeniku. Ako su estice ule u unutranjost tijela (plua, eludac) obratiti se lijeniku.

Utjecaj zraenja na zdravlje

Bioloki uinci dijele se na:-

DETERMINISTIKE posljedica su gubitka velikog broja stanica i nastaju primjenom velikih doza zraenja i vidjljivi su brzo nakon ozraivanja. SOMATSKI eritem, sterilnost, unitenje kotane sri, akutna bolest i smrt. Odreena je donja granina doza. SOHASTIKE vidljivi su tek nakon odreenog vremena latencije, moe ih izazvati i veoma mala doza zraenja.

-

-

44

Genetski uinci (prenose se na potomstvo) i razvoj karcinoma. Nema donje granine doze.

Uinci ovise o: dozi, vrsti zraenja, o ozraivanju tvari. Jednaka apsorbirana doza razliita vrsta zraenja izaziva i razliite bioloke uinke pa se govori o ekvivalnetnoj dozi zraenja.

Doza

Apsorbirana doza ionizirajueg zraenja D je: dE D= dM Gdje je: E-energija , m masa kojoj je prolazom zraenja predana ta energija. Jedinica je J/kg, a zove se grej (Gy) 1 Gy = 1 J/kg. Ekvivalentna doza u tkivu T od zraenja R H T, R = DT * W R

Gdje je: WR teinski koeficijent zraenja. Jedinica je sivert (Sv) 1Sv = J/kg. Preporuke za granice ekvivalentne doze (samo za vanjsko ozraivanje): ED Profesionalno ozraivanje Ozraivanje stanovnitva mSv/god 20 mSv 2,4 mSv

Efektivna doza E je zbroj umnoka ekvivalentne doze u tkivu T i odgovarajueg teinskog koeficijenta tkiva, WT : E= WT * HT

WT je mjera razliitih osjetljivost pojedinog tkiva na zraenje. Utjecaj zraenja na zdravlje ozraena tvar. Radioosjetljivi organi i tkiva

(krvotvorni organi, epitel crijeva, muki spolni organi). Radiorezistetni organi (jetra, mozak, miii). Mjere zatite:

Ograniavanjem ili smanjivanjem vremena izloenosti. Intenzitet zraenja smanjuje se poveanjem udaljenosti od izvora zraenja.

45

Postavljanjem zatitnih pregrada od betona, olova i vode neki radioaktivni

materijali spremaju se ili se njima rukuje pod vodom ili se koristi daljinsko upravljanje. uvanjem radioaktivnog materijala u posebnim prostorijama koje imaju snieni tlak tako da moe doi samo do curenja u prostoriju, ali ne i iz prostorije. Koristiti osobna zatitna sredstva (rukavice). Radioaktivan otpad baciti u posebne kante. Koritenjem dozimetra. Zatitnu odjeu kontrolirati na radioaktivnu kontaminaciju. DOZIMETRI naprave koje radnik ima na sebi i koja registrira dozu zraenja koju je radnik primio.

Propisi: Pravilnik o uvjetima i mjerama zatite od ionizirajueg zraenja za oabvljanje djeltanosti s radioaktivnim izvorima NN 125/06 Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajueg zraenja u medicini i stomatologiji NN 125/06.

KEMIJSKE TETNOSTIto su kemijske tetnosti? Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima NN br. 13/09 Kemijske tvari su: Kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu koriteni ili osloboeni/isputeni ukljuujui isputanje kao otpad pri bilo kakvoj radnoj aktivnosti bez obzira da li su ili nisu proizvedena namjerno i da li su ili nisu stavljena na trite / u promet. Tvari i pripravci nazivaju se kemikalijama. Pripravci su smjese ili otopine koje su sastavljene od dvoje ili vie tvari.

Opasne kemikalije su: Kemikalije razvrstane: eksplozivne, oksidirajue, vrlo lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, tetne kemikalije, nagrizajue kemikalije, nadraujue kemikalije koje dovode do preosjetljivosti, karcinogene, mutagene reproduktivno toksine, opasne za okoli.

46

Gdje ih susreemo? Industriji, lijekovima, pesticidima, kontaminanti su hrane, u aditivima hrane.

Fizioloka klasifikacija tetnih tvari Prema njihovom djelovanju na organizam Nadraljivci uzrokuju nadraivanje i zapaljenje sluznica oiju, nosa, grla i koe. Zaguljivci dovode do guenja.

Nadraljivci

Nadraljivci gornjih dinih puteva plinovi koji su topljivi u tjelesnim tekuinama sluznici oiju i nosa lako se osjete (klor, amonijak, formaldehid, SO2, SO3). Akutni uinci pri akcidentima ili kod rada u uskim prostorima kaalj, kihanje, edem plua. Uglavnom uzrokuju kronine uinke crvenilo oiju, kaalj, kihanje. Nadraljivci donjih dinih puteva plinovi nedovoljno izraenog mirisa plinovi koji nisu topljivi u tjelesnim tekuinama. Direktno prodiru u plua i razaraju pluno tkivo pluni edem, u teim sluajevima koma, smrt. Znaci trovanja mogu se pojaviti i nakon 24 sata nakon trovanja. Predstavnici: duikovi oksidi, ozon, fozgen.

Zaguljivci Kemijski zaguljivci Kemijski zaguljivci veu se na neke od struktura u organizmu (krvna tjeleca, enzima i sl.) i tako onemoguuju dovoljan pristup kisika stanici tkiva posljedica je poremeaj staninog disanja (vezanje kisika, sa hranjivim tvarima iz organizma). Posljedice su najprije vidljive na glavnim organima srcu i mozgu. Predstavnici: CO, HCN, H2S

Inertni zaguljivci

Postaju opasni kada koncentracija kisika padne ispod 17% . Posljedica je takoer otean pristup kisika do staninog tkiva. Uzrokuje oteano disanje, muninu, glavobolju, komu i smrt. Predstavnici: CO2 , N2 , Ar ...

47

Anestetici i narkotici djeluju depresivno na centralni nervni sustav (otapala i tvari koje se dobro otapaju u mastima). Ugljikovodici acetilenske skupine (acetilen, metilacetilen) Nezasieni ugljikovodici (etilen) Etil eter i izopropilni eter Zasieni ugljikovodici (propan do dekana) Alifatski ketoni (aceton do oktanona) Alifatski alkoholi (etilni propilni, bitilni i anilni) Esteri (najslabiji narkotici). Sistemski otrovi dovode do oteenja pojedinih organskih sistema:

Tvari koje oteuju jetru i bubrege ugljikov tetraklorid, tetrakloretan, trinitrotoluen. Tvari koje oteuju ivani sustav: metanol, ugljik disulfid, teofen. Toksini metali olova (krv i krvotvorne organe), iva (protoplazne stanice), kadmij (plua i bubrege), antimon (srca i jetra), mangan (centralni nervni sustav), berilij (plua, koa) i dr. Toksini anorganski nemetali: spojevi arsena (krvne stanice), fosfor (jetra), selen i sumpor te fluoridi. Otrovanje Posljedica njihovog djelovanja: mjenjanje kompozicije stanice do te mjere da se remete uvjeti za optimalno funkcioniranje stanice i substaninih struktura to ima za posljedicu: nekroze stanica, poremeaj imunolokih procesa, mutagenezu (promjenu nasljednih osobina), karcinogenezu (pojavu karcinoma) itd. Teratogenezu (oteenje ploda neroenog djeteta). Ciljno mjesto je tkivna elija (stanica). Posljedice otrovanja pormjene na dinom sustavu (uzronici plinovi, dim, pare, aerosoli i krute tvari). Imaju razliite uinke npr. asfikanti (zaguljivci) ometaju dopremanje kisika dok iritansi (nadraljivci) izazivaju lokalne reakcije tkiva npr. oteenja plua, promjene na jetri, promjene na nervnom sistemu.

Otrovanje - jetra Prvi organ u koji dospijevaju kemijske tvari iz crijeva. titi organizam od stranih tvari pretvarajui ih u manje opasne ili potpuno bezopasne ali moe mijenjati kemijske tvari iz manje opasnih u jae opasne kao npr. metilni alkohol u formaldehid i mravlju kiselinu koji su jaki otrovi za modano tkivo ili nastaju spojevi koji se veu i unitavaju stanice jetre. Pretvara liposolubilne u hidrosolubilne spojeve i omoguava njihov transport do bubrega.

48

Otrovanje nervni sustav Posljedica je: ometanje dopreme kisika do nervnog tkiva, nagomilavanje metabolitikih produkata kao to su mlijena kiselina, amonijak i anorganski fosfati. Oteenje nervne elije i ovojnica.

Otrovanje krv Sve tvari koje dospijevaju u organizam moraju dospjeti u krv. Neke tvari se veu za neki od sastojaka krvi (hemoglobin i krvne elije) a kod drugih krv je samo transportni sustav kojim se tvar doprema do odreenog tkiva. Djelovanje na hemoglobin : stupaju u reakciju s hemoglobinom: CO, cijanidi i dr. pa umanjuju transport kisika reagiraju organi osjetljivi na deficit kisika (srce). Oksidiraju dvovalentno Fe u trovalentno u hemu koje ne moe vezivati i prenositi kisik: hidroksilamin, nitrobenzen, anilin i dr. Djelovanje na krvne elije: dovodi do promjena na eritrocitima, leukocitima ili trombocitima. Poremeaj na eritrocitima smanjuje snabdijevanje organizma kisikom ozbiljne posljedice na tkivima osjetljivim na deficit kisika (mozak). Tvari koje djeluju na krvne elije su arsin, fenilhidrazin, klorbenzen. Ostale tetne tvari fibrogene praine slilicij, dioksid, azbest, aluminij, eljeza.

Inertne praine ugljik karborund Praine koje uzrokuju alergijske reakcije praina drveta, smole, mnoge organske praine, peludi iritativne praine luine, fluoridi, kromati. Mikroorganizmi bakterije virusi gljive Fibrogene praine Udahnute estice izazivaju fibrozu (stvaraju vrsto vezivno tkivo kao zamjena za parenhimsko tkivo), to uzrokuje stvaranje oiljaka).

Inertne praine Bronhitine smetnje Astma Praine koje uzrokuju alergijske reakcije. Bronhopulmanalne bolesti praina pamuka (bisinoza), lana, konoplje. Alergijska astma (praina drveta) Alergijski rinitis.

Iritativne praine

49

Praine koje sa tjelesnim tekuinama stvaraju kiseline ili luine (Ca (OH)2 peckanje oiju, nosa, konjuktivitis, kaalj. Respiratorna oboljenja, osobito astma.

Podjela praina s obzirom na veliinu estica Ukupna praina estice bez obzira na veliinu i sastav. Respirabilna praina estice dovoljno male da penetriraju duboko u plua (2 5 mikrometara). Nerespirabilna (ihalable dust) estice takve veliine da su zaustavljine u nosu, grlu i gornjem respirabilnom traktu.

Kemikalije se mogu unijeti: Inhalacijom (udisanjem) 70 % Dermalno (preko koe) Ingestijom (preko usta) Placentalno i itd.

Osim tetnih fiziolokih uinaka koje jo tetne uinke mogu imati praine, plinovi pare i maglice? tetni uinak je: zapaljivost i explozivnost. S obzirom na agregatno stanje gorivih i zapaljivih tvari u poaru te nekih drugih svojstava zapaljivih tvari, te prema HRN ENZ poari se svrstavaju u etiri razreda. Razred A : poari koji obuhvaaju krute tvari, u pravilu organske prirode kod koji se gorenje obino odvija uz stvaranje usijanog ara. Razred B : poari koji obuhvaaju tekuine ili rastaljene krutine Razred C : poari koji obuhvaaju plinove CO + O2 = CO2 , SO2 Razred D : poari koji obuhvaaju metale aluminij, oblik praine zapaljivosti i explozivnosti ako k tome lebdi u zraku. Paracelzus (1493. 1541.) Sve su tvari otrov jer su sve tvari otrovne kvalitete. Neka je tvar otrov samo zbog doze.

Pravilnik o mjerilima za rastvaranje otrova u skupine NN 27/99I. Skupina LD50 za takore per os iznosi do 25 mg/kg tjelesne teine ispitivane

ivotinje II. Skupina LD50 za takore per os iznosi od 25 do 200 mg/kg. III. Skupina LD50 za takore per os iznosi od 200 do 400 mg/kg.

50

Oznaavanje otrova Pravilnik o oznaavanju i obiljeavanju otrova koje se stavlja u promet NN 47/99 Znakovima opasnosti Oznakama upozorenja (R) risk Oznakama obavijesti (S) safety

Znakovi opasnosti Bojom i simbolom oznaavaju: 1) Vrlo jaku otrovnost 2) Otrovnost 3) tetnost 4) Nagrizajue djelovanje 5) Nadraujue djelovanje 6) Explozivnost 7) Oxidativnost 8) Vrlo laku zapaljivost 9) Opasnost po okoli Oznake upozorenja R Upozoravaju na opasnost koje postaje ili mogu nastati u prometu otrova i pri rukovanju otrovima npr. R1 explozivno u suhom stanju R10 zapaljivo R20 tetno ako se udie R40 mogua opasnost od trajnih oteenja Oznake obavijesti S Odnose se na mjere koje se moraju primjeniti u prometu otrova i pri rukovanju otrovima npr. S1 uvati pod kljuem S15 uvati od topline S20 pri rukovanju ne jesti i ne piti S25 sprijeiti dodir s oima S28 odloiti kao opasan otpad Mikroorganizmi51

Bakterija, gljivice, virusi, rikecije tetni uinci mikroogranizma: infekcije, otrovanje, alergije.

Infekcije Ulazak patogenog mikroorganizma u tkivo domaina, njihovo odravanje, razmnoavanje, irenje i proizvodnja tetnih tvari u domainu i reakcije domaina na sve to. Infekcija je interakcija dvaju ivih bia uzronika zaraze i domaina.

Otrovanja Nastaju kada u organizam uu toksini (otrovne supstancije koje imaju antigena svojstva). Organizmu ovjeka stimuliraju formiranje specifinih antitijela antitoksina (kem. otrovne tvari arsen, cijanidna kiselina, iva i dr. nisu toksini jer nemaju antigenska svojstva ).

Alergije Uzrokovane reakcijom vlastitog imunolokog (obrambenog) sustava koji inae tite tijelo od oboljenja tako to stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica. Kod alerginih osoba imunoloki sustav reagira pretjerano te pokuava zatiti organizam od inae netetnih tvari koje se nalaze u prirodi (alergeni). Kod osoba koje nisu alergine, obrambeni sustav je zapamtio alargene kao bezazlene tvari pa nita i ne poduzima pri susretu s njima. Glavni bioloki rizici globalizacija, ope poveanje upotrebe antibiotika u humanoj medicini kao i uzgoju stoke, nedostatak informacija, loe odravanje sustava klimatizacije, neadekvatno osposobljavanje, slabo znanje u sigurnosti, bioloke opasnosti u postrojenju za obradu otpada, endotoksini, pojava plijesni na radnim mjestima.

Koje su obveze iz navedenog za poslodavca? Ispitivati radni okoli u radnim prostorijama i/ili prostorima odnosno na radnom mjestu radnika gdje se: proizvode ili koriste opasne kemikalije te iz tog razloga postoji mogunost osloboenja opasnih tvari u okoli u obliku plinova, para, aerosola, praina. Poslodavci trebaju skrbiti da je koncentracija opasnih tvari u radnim prostorima/prostorijama, odnosno na mjestu rada radnika to nie i stalno ispod graninih vrijednosti izloenosti. U sluaju prekoraenja graninih vrijednosti izloenosti odmah u skladu s vaeim propisom, poduzeti: potrebne mjere u svrhu saniranja radnog okolia. Do saniranja radnog okolia poslodavac radnicima mora osigurati odgovarajuu osobnu zatitnu opremu i skrbiti da ih radnici koriste.

52

Tek kad je nakon sanacije izmjerena koncentracija opsanih tvari ispod GVI poslodavac moe dopustiti rad radnicima bez koritenja osobne zatitene opreme.

Ispitivanje koncentracije opasnih tvari U zraku radnih prostorija i prostora tj. na mjestima rada radnika mora se zasnivati na poznavanju tehnolokog procesa. Ispitivanje se provodi na uzorcima koji su uzeti u neposrednoj blizini organa za disanje radnika odnosno na visini od 1,5 m od povrine na kojoj radnik stoji odnosno na mjestima i u vremenskim razmacima koji su karakteristini za pravilnu ocjenu trenutne izloenosti radnika djelovanju neke tvari. Odreivanje praine u zraku - ukupna gravimetrijski. Odreivanja plinova i para instrumentalnim metodama.

Granine vrijednosti izloenosti na radu (GVI prije je to bila oznaka MDK) Prosjena koncentracija tvari (plinova, para, aerosola, praine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika za odreeni ciljani period. Smatra se da utvrena CVI pri temp. od 20 C i tlaku zraka 1013 mbar prema sadanjim saznanjima ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom 8h radu (uz normalne mikroklimatske uvijete i umjereno fiziko naprezanje).

Kratkotrajna granina vrijednost izloenosti (KGVI prije je to bila KDK vrijednost) KGVI je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik moe biti bez opasnosti od oteenja zdravlja biti izloen kroz krae vrijeme. Izloenost takvoj koncentraciji opasne tvari moe trajati najvie 15 minuta i ne smije se ponoviti vie od etiri puta tijekom radnog vremena. Izmeu dvije izloenosti toj koncentraciji mora proi najmanje 60 minuta.

Izraavanje GVI i KGVI

ml/m3 (ppm), mg/m3 , broj vlakana/m3

mg m3

=

M 24,04

*

ml m3

M = molekulska masa u g

53

ml m3

24,04 = M

*

mg m3

podaci o GVI i KGVI kao i ostali podaci o tetnim plinovima, parama i aerosolima dani su u tablicama Pravilnika. Uz brojevne oznake GVI i KGVI praina u mg/m3 slovom U ; 1.R oznaeno je da li se vrijednost odnosne na ukupnu ili respirabilnu prainu /R/, a slovom /x/ ako se radi o broju vlakana / cm3 (ml) radne atmosfere. Tvari za koje je dokazano da s karcinogene za ovjeka karcinogene kategorije 1 Tvari za koje su vjerojatno karcinogene za ovjeka karcinogene kategorije 2 Tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogueg karcinogenog djelovanja u ovjeka karcinogene kategorije 3. Tvari za koje se zna da su mutagene zaovjeka mutagenost kategorije 1 Tvari za koje su vjerojatno mutagene za ovjeka mutagenost kategorije 2 Tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogueg mutagenog djelovanja u ovjeka mutagenost kategorije 3 Tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u ovjeka i/ili tvari za koje se zna da oteuju plod neroenog djeteta repr. kat. 1 Tvari koje vjerojatno smanjuju plodnost u ljudi i/ili tvari koje vjerojatno uzrokuju oteenje ploda neroenog djeteta repr. kat. 2 Tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle smanjiti plodnost u ovjeka i/ili tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle otetiti plod neroenog djeteta repr. kat. 3 Tvari koje mogu tetno djelovati kroz kou K Tvari koje djeluju explozivno E Tvari koje djeluju oxidirajue O Vrlo lako zapaljive tvari F+ Lako zapaljive tvari F

IZRAUNAVANJE GVI I KGVI Vrlo otrovne tvari T+ Otrovne tvari T tetne tvari Xn Tvari koje imaju nagrizajue djelovanje C Tvari s nadraujuim djelovanjem Xi Tvari opasne po okoli N54

Tekoe u primjeni GVI Ako su radnici tijekom smjene izvrgnuti samo jednom oneienju ija razina izloenosti varira tijekom smjene izrauva se vagana dnevna expozicija VDE i dobivena vrijednostse usporeuje s GVI (VDE < GVI) konc1 * t1 + konc2 * t2 + ......... + kocnn * tn VDE = 8 t = vrijeme izloenosti u satima Takoer najvia koncentracija ne smije prei vrijednost od 3 GVI vie od ukupno 30 minuta u smjeni a niti u jednom asu vrijednost od 5 GVI. Prilikom simultanih izloenosti vie od jednog oneienja mjerena razina izloenosti svakog oneienja moe se usporediti s GVI tog oneienja ako se radi o smjesi oneienja neovisnih uinaka na organizam. Ako je rije o smjesi oneienja koja moe djelovati na iste organske sustave treba pretpostaviti aditivne uinke tih oneienja na ovjeka. konc+ 1 GVI1 konc2 + GVI2

.....

Nestandardna radna mjesta GVI odnose se na standardne radne uvijete od 8 sati dnevno i standardeno radni tjedan. Ako radnik radi 10 do 12 sati tijeko razdoblja od tri etiri pa i vie tjedana tada GVI treba pomnoiti sa slijedeim izrazom: 8 h

+

konc < 1n GVIn

*

24 - h 16

h broj radnih sati na dan Ova korekcija se NE primjenjuje jedino u sluaju tvari nadraujueg djelovanja. Bioloka granina vrijednost BGV

BGV je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina metabolita odnosno biolokih uinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organozmu koja se55

odreuje u odgovarajuem biolokom uzorku (krv, urin, izdahnuti zrak) radnika profesionalono izloenih kemikalijama u svakodnevnom 8 satnom radu uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje a kod koje prema sadanjem saznanju ne dolazi do tetnih uinaka po zdravlje. Bioloki monitoring U biolokom monitoringu odreuje se pokazatelj specifian za toksinu tvako koja je uzrokovala nepoeljan uinak. Uvjeti za bioloki monitoring: Da tvar bude apsorbirana u organizam te da tetna tvar i/ili njezin metabolit ulaze u tjelesne tekuine, Da karakteristini bioloki pokazatelj u pojavi tetne tvari i/ili metabolita koleriraju s razinom vanjske izloenosti.

Obveze poslodavca primjenjivati mjere zatite Zamjena opasne tvari s manje opasnom Automatizacija radnog procesa Hermetizacija Osigurati dobru ventilaciju radnih prostora Opasne tvari drati na propisan nain u originalnoj ambalai Smanjiti vrijeme izloenosti Koristiti odgovarajuu osobnu zatitnu opremu Provesti osposobljavanje radnika Provoditi preventivne i periodike zdravstvene preglede Zapisnik o ispitivanju radnog okolia A OPI PODACI A1 Naruitelj ispitivanja A2 Objekt ispitivanja radnih prostorija i prostora A3 Vrstu ispitivanja: radni okoli za toplo razdoblje A4 datum ispitivanja A5 obveza ispitivanja periodika provjera A6 ispitivanje obavile ovlatene osobe B POSEBNI PODACI B1 dokumentacija koritena tijekom ispitivanja B2 Radne prostorije u kojima je obavljeno ispitivanje B3 Podaci o tetnostima koje nastaju u procesu rada C INSTRUMENTI KORITENI TIJEKOM MJERENJA, OCJENA MIKROKLIMA

56

D OCJENA REZULTATA ISPITIVANJA OBAVLJENA JE PREMA SLIJEDEIM NORMATIVIMA E NALAZ

Zadatak 1:

Na temelju izmjerenih parametara pojedinih imbenika radnog okolia napraviti zapisnik o ispitivanju radnog okolia.

Tabelarni prikaz mjerenja Vanjski uvjeti: temperatura ( tv) R V ( rel. vla.) 28 oC 64.5 %

Mjesto rada: parno odmaivanje Izmjerene radne vrijednosti Temperatura Temperatura vlanog termometra Temperatura globus termometra Brzina strujanja zraka 33 oC 26 oC 40 oC RV 69.5 0.1 Rasvjeta Trikloretilen Ventilacija Buka - je uzrokovana radom pumpe koja radi 4 sata 200 do 300 D.E 620 mg/m3 Kroz vrata 91 dBa Gornja vrijednost: 87 30 do 40 max 0.8 130 550 Propisane vrijednosti

17 do 20 oC

57

Rjeenje: Izraunati srednje vrijednosti zadanih parametara koje se odnose na prosjenu dnevnu izloenost radnika ( 8 ili 7.5 sati ) i na temelju izraunatih vrijednosti napraviti zapisnik.

MIKROKLIMA

Izraunati srednju temperaturu zraenja pomou formule:

Ts4 * 10 9 = Tg - tz)

4

*

10 9 + 0,247

v

*

(tg

Ts srednja temperatura zraenja [K]

=?

Tg temperatura globus termometra [K] = 313.15C Tg = tg + 273.15 = 40 + 273.15 = 313.15C U jednom zadatku se ne mogu raunati razliite mjerne jedinice, nego se one uvijek moraju uskladiti, npr. u ovom zadatku ne moe jedna vrijednost biti izraena u kelvinima, a druga u celcijusima. Treba kelvine pretvoriti u celzijuse. ( 273.15 0C = 1K )

v brzina strujanja zraka [m/s]

= 0.1

tg temperatura globus termometra [C] = 40 tz temperatura zraka u prostoriji [C]4 *

= 33*

Ts4 * 10 9 = 313.15

10 9 + 0,247

0.1

( 40 - 33 )

Ts4 * 10 9 = 9.616 + 0,247 * 0.316 * 7 Ts4 * 10 9 = 9.616 + 0.546 Ts4 * 10 9 = 10.162

Ts4

=

10.162 10 9

=

10.162 * 10

9

Ts4 = 101.62* 10

8

Ts =

4

101.62 * 10 8

58

Ts = 317 K = 43.85 oC ( pretvaranje kelvina u celz. 317 273.15 = 43.85 )

Zakljuak: temperatura je velika pa treba skratiti vrijeme rada radnika

Iz toga slijedi da treba izraunati WBGT koji se odnosi na zatvoreni prostor bez direktnog sunevog zraenja prema formuli:

WBGT je vrijeme rada radnika u uvjetima visokih temperatura. Postoje dvije formule: za rad na otvorenom pri direktnom zraenju sunca i za rad na zatvorenom i otvorenom ako nema direktnog zraenja sunca. Jedna od te dvije formule se treba odabrati prema podatcima u zadatku.

WBGT = 0.3 tg + 0.7 tv

tv = 280C tg = 400C

WBGT = 0.3 * 40 + 0.7 * 28 = 12 + 19.6 = 31.6 ( sada ne znam to s ovom vrijednosti 31.6 treba raditi, nema mi logike zapisnik s onim tablicama vrijednosti to smo ih kopirali )

Na temelju izraunate vrijednosti srednje temperature zraenja vidljivo je da bi bilo potrebno izraunati WBGT indeks, ime bi se procijenilo dozvoljeno vrijeme izloenosti navedenim parametrima.

IZRADA ZAPISNIKA o mikroklimi :

59

Srednja temperatura toplinskog zraenja od 43.84 oC je previsoka i via od propisane. Na temelju izraunate vrijednosti WBGT i obzirom da radnik obavlja srednje teki rad, uz ovakve uvjete se preporuuje ograniiti vrijeme izloenosti tako da se uvedu stanke na svaki sat rada od oko 15 min da bi se izbjegao rizik od toplinskog preoptereenja. Takoer zbog pojaanog znojenja, uz ovakve uvjete rad poslodavac je obvezan osigurati napitke mineralnu vodu. Takoer u uvjetima visokih temperatura nije dozvoljen rad radnicima koji pate od kroninih bolesti ( bolest bubrega, eerna bolest ) Za trajno rjeenje navedenog problema prostor je potrebno klimatizirati.

RASVJETAJakost je 200 do 300 lux-a, a dozvoljeno je min. 150 . To znai da rasvjeta zadovoljava propisane normative

KEMIJSKE TETNOSTITrikloretilen : izloenost je 620 mg/m3 , a doputena vrijednost je 550 mg/m3

To znai da se prelazi granina izloenosti. Meutim radnik je djelovanju samo jednog oneienja izloen 4 sata dnevno, pa treba izraunati vaganu dnevnu ekspoziciju ( prosjenu izloenost tijekom cijelog radnog vremena od 8 sati ili 7.5 sati ako se odbije 30 min pauze .)

Vagana dnevna ekspozicija :

VDE = konc.* t = 620 * 4 8

= 8

310

IZRADA ZAPISNIKA o kem. tetnostima: 60

Trenutana koncentracija trikloretilena prelazi graninu vrijednost izloenosti, ali obzirom da radnik radi 4 sata na procesu odmaivanja, izraunata je VDE koja je ispod granine izloenosti. Za poboljanje uvjeta rada, potrebno je postaviti lokalnu ventilaciju. Takoer se preporua koritenje osobnih zatitnih sredstava respirator s filtrom za zatitu dinih organa od organskih otapala dok se ne rijei problem ventilacije. Obzirom na 4 radna sata izloenosti organskom otapalu, to su poslovi s posebnim uvjetima rad, to znai da podlijee periodikim zdravstvenim pregledima prema pravilniku o posebnim uvjetima rad. takoer se predlae obavljanje lijenikog pregleda pri zapoljavanju novih radnika.

BUKA

Radnik je tijekom rada 4 sata izloen buci koja prelazi graninu vrijednost izloenosti. Treba analizirati izvor buke i pokuati tehnikim mjerama smanjiti buku.

Treba izraunati normaliziranu dnevnu razinu izloenosti buci ( prema zadatku radnik je buci izloen 4 sata, pa je to potrebno izraunati u prosjeku na 8 sati ili 7.5 ako se odbije pauza 30 min)

a)

Prvo se rauna vrijednost za vrijeme izloenosti, a to je u ovom zadatku 4 sata n

LAeq = LAeq4 + 10 lgLAqTi

4 LAeq4 8

LAeq4 = 10 lg (

1 Te

Tii =1

*

10

0.1

)

LAeq4 = 10 lg (* 91

1 4

*

(4 * 10

0.1

))61

LAeq4 = 10 lg ( )) = 86.22

1 4

*

(4 * 10

9.1

Mislim da ovaj iznos 86.22 nije tono izraunat, po mom to treba biti 91.

b)

Zatim se izrauna vrijednost za cijelo radno vrijeme ( 8 ili 7.5 ) sati

LAeq8 = LAeqT1 + 10 lgradnom danu

T1 T

T1 = stvarno vrijeme izloenosti u

T=8h

LAeq8 = LAeq4 + 10 lg LAq8 = 86.22 + 10 lg

4 8 4 = 83.21 dBa , ako se umjesto 86.22 8

umetne iznos 91, konaan rezultat je 87.98 to odgovara programskom izraunu

IZRADA ZAPISNIKA o buci : Dnevna analiza razine izloenosti iznosi 83.21 dBa to je ispod donje upozoravajue granice izloenosti( 85 ). Preporua se poslodavcu da radnicima stavi na raspolaganje osobna zatitna sredstva za zatitu sluha i s obzirom da je to ipak rad u buci, pri zapoljavanju novog radnika treba provjeriti zdravstvenu sposobnost.

62

Zadatak 2:

je primjer koji se odnosi samo na buku.

Radnik je izloen buci :

4 sata od 91 dBa 3 sata od 68 dBa

RJEENJE: ukupno vrijeme izloenosti buci iznosi 4 + 3 = 7 sati

LAq7 = 10 lg ( LAq7 = 10 lg ( LAq7 = 10 lg ( LAq7 = 10 lg (

1 (4 7 1 (4 7 1 (4 7

*

10

0.1 * 91

+ 3 * 106.8

0.1 * 68

))

*

10 9.1 + 3 * 10

))

*

12.589 * 108 + 3 * 6.3 * 106 ) )*

1 ( 50.35 7

108 + 18.9 * 10

6

))

LAq7 = 10 lg ( ( 50.35 * 108 + 18.9 * 10 7

6

))

LAq7 = 10 lg 721985714.3 = 10 * 8.85 = 88.5 dBa buci za 7 sati, sada to treba

izloenost

raspodijeliti na cijelo radno vrijeme od 8 sati:

LEX,8 = LAeq,7 + 10 lg

7 8 7 8

= 88.5 + 10 lg

63

= 88.5 + 10 ( - 0.05 ) = 88.5 0.5 = 88 dBa

Normalizirana dnevna razina buke prelazi gornju granicu vrijednosti od 87 dBa. Tehnikim mjerama treba pokuati smanjiti buku, a organizacijskim mjerama smanjiti izloenost radnika buci ili osigurati osobna zatitna sredstva koja radnici moraju obavezno nositi. Ovo je posao s posebnim uvjetima rada, to znai da poslodavac mora obavljati preventivne zdravstvene preglede prije zapoljavanja novih radnika i periodiku provjeru sluha audiometrijskim ispitivanjem u vremenskim intervalima propisanim pravilnikom o posebnim uvjetima rada.

Zadatak 3:64

Na temelju izmjerenih parametara pojedinih imbenika radnog okolia napraviti zapisnik o ispitivanju radnog okolia.

Tabelarni prikaz mjerenja Vanjski uvjeti: temperatura ( tz) R V ( rel. vla.) - 5.5 oC = hladno razdoblje 44.5 %

Mjesto rada: parno odmaivanje Izmjerene radne vrijednosti Temperatura u prostoriji Relativna vlanost Brzina strujanja zraka 19 oC RV = 49.5 0.1OPIS TEHNOLOKOG PROCESA

Propisane vrijednosti 20 do 25 oC 40 - 60 max 0.6

Radnik mijea komponente i kroz trovaljak proputa epoksidnu masu da se bolje homogenizira

Rasvjeta Ksilen ( X,K) Toulen ( X,K ) Dnevna razina izloenosti buci

100 do 120 D.E 120 170 85 dBa

150 221 192 Gornja vrijednost: 87

Ventilacija opa mehanika odsisni ventilatori na dnu prostorije Ventilacija lokalna Ventilacija prirodna kroz vrata i prozore Koritena osobna zatitna sredstva : radno odijelo, radne cipele koje dre skoni zglobPRIMJEDBA:

buka je uzrokovana radom trovaljka

65

opa rasvjeta izvedena FC lampom

RJEENJE: Mikroklimatski uvjeti zadovoljavaju.

RASVJETARadno mjesto je podsvjetljeno pa je potrebno dodati dodatna rasvjetna tijela opoj rasvjeti ili postaviti dopunsku rasvjetu na tom radnom mjestu.

KEMIJSKE TETNOSTIKsilen i toulen su otapala. Tu se radi o razliitim oneienjima pa vrijedi da granine vrijednosti koncentracije moraju biti manje ili jednake 1 :

konc1 konc2 + GVI GVI

1

Granine vrijednosti koncentracije su ispod vrijednosti , ali poto se radi o tvarima koje imaju aditivne uinke, treba izraunati ukupnu koncentraciju:

120 170 + = 1.42 221 192

Da bi se smanjila koncentracija tvari, potrebno je postaviti lokalnu ventilaciju ( odsisnu ). Rad se mora odvijati uz koritenje osobnih zatitnih sredstava respirator s filtrom za zatitu dinih organa od organskog otapala. To je posao s posebnim uvjetima rada pa je obvezna zdravstvena kontrola radnika prije zapoljavanja i periodina zdravstvena kontrola.

BUKA

66

Dnevna razina izloenosti buci je 85 dBa, pa se ne treba raunati, ali se moe izraunati normalizirana razina buke na 8 sati rada:

LEX,8 = LAeq + 10 lg

T1 T

LAeq = dnevna izloenost buci T1 = stvarno vrijeme izloenosti u = 7.5 sati kada se od 8 sati

radnom danu oduzme pauza od 30 min T =8h

LEX,8 = LAeq + 10 lg

7.5 8

LEX,8 = 85 + 10 * ( - 0.02 ) = 85 0.2 = 84.8 dBa

Preporuuje se kod razliite individualne osjetljivosti na buku da poslodavac radnicima osigura OZS za zatitu sluha i da ih radnici redovito nose te da provjerava kontrolu sluha novih radnika pri zapoljavanju

67

TEMPERATURA

68

Kada je u zadatku zadana samo temperatura u prostoriji, napravi se usporedba s propisanom temperaturom i napie zakljuak da li uvjeti zadovoljavaju ili ne. ( pr. zad. 3 )

Ako je u zadatku zadana temperatura u prostoriji i temperatura globus termometra, tada treba izraunati srednju temperaturu zraenja prema formuli:

Ts4 * 10 9 = Tg tz)

4

*

10 9 + 0,247

v

*

(tg -

Ts srednja temperatura zraenja [K]

= treba izraunati

Tg temperatura globus termometra [K] = tg + 273.15

U jednom zadatku se ne mogu raunati razliite mjerne jedinice, nego se one uvijek moraju uskladiti, npr. u ovom zadatku ne moe jedna vrijednost biti izraena u kelvinima, a druga u celcijusima. Treba kelvine pretvoriti u celzijuse. ( 273.15 0C = 1K ) v brzina strujanja zraka [m/s] = 0.1

tg temperatura globus termometra [C] = 40 tz temperatura zraka u prostoriji [C] Primjer raunanja u zadatku 1. = 33 ( tz = ts, temp. suha )

Ako je srednja temperatura zraenja, Ts, previsoka, tada se mora izraunati dozvoljeno vrijeme rada radnika u uvjetima visokih temperatura, WBGT

Za rad na otvorenom pri direktnom zraenju sunca:

69

WBGT = 0.2 tg + 0.1 ts + 0.7 tv

Za rad u zatvorenom i na otvorenom ako nema direktnog zraenja sunca :

WBGT = 0.3 tg + 0.7 tv

Dobivena vrijednost WBGT se usporedi s vrijednostima u tablici br. 7 i iita koliko dugo smije radnik raditi, odn. uestalost i vrijeme trajanja pauze.

Ako su toplinski uvjeti promjenjivi tijekom radnog vremena, upotrebljava se srednja vrijednost, TWA WBGT:

TWA WBGT = WBGT1 * t1 + WBGT2 * t2 + WBGTn tn t1 +t2 . + tn

*

BUKA

a) dnevna razina izloenosti buci:Ako radnik radi u buci manje od 8 sati tada se prvo rauna normalizirana razina buke za vrijeme rada ( npr. za 4 sata kao u 1. zadatku )

70

LAeqT1 = 10 lg (

1 T1 *

( T1 * 10

0.1 * LAeq

))

T1 = stvarno vrijeme izloenosti buci u jednom radnom danu ( npr. 4 sata ) LAeq = izmjerena vrijednost buke

Zatim se izrauna vrijednost za cijelo radno vrijeme ( 8 ili 7.5 ) sati

LAeq8 = LAeqT1 + 10 lg

T1 T

T1 = stvarno vrijeme izloenosti u radnom danu ( npr. 4 sata ) T=8h

Ako je razina buke u jednom radnom danu promjenjiva ( npr. 3 sata manja, a 4 sata vea ) tada se rauna:

LAqT1+T2 = 10 lg (LAeq2

1 ( T1 T1 + T 2

*

10

0.1 * LAeq1

+ T2 * 10

0.1 *

))

Zatim to treba raspodijeliti na cijelo radno vrijeme od 8 sati:

LEX,8 = LAeq,T1+T2 + 10 lg

T1 + T 2 8

71

b) tjedna razina izloenosti buci:

LEX,8 = LAeq + 10 lg

T1 T

*

5

Granina vrijednost izloenosti = 87 dBa Gornja upozoravajua granica izloenosti = 85 dBa Donja upozoravajua granica izloenosti = 80 dBa

KEMIJSKE TETNOSTI

Ako su radnici tijekom smjene izloeni samo jednom oneienju ija razina izloenosti varira tijekom smjene, izraunava se vagana dnevna ekspozicija, VDE i dobivena vrijednost usporeuje s GVI ( vrijedi da mora biti : VDE< GVI )

VDE = konc1 * t1 + konc2 * t2 + . + koncn * tn 8t = vrijeme izloenosti u satima

72

Ako su radnici izloeni jednom oneienju ija razina ne varira tijekom radnog vremena, tada je VDE:

VDE = konc.* t 8

Najvia koncentracija ne smije prelaziti vrijednost od 3 GVI vie od 30 min u smjeni, a niti u jednom trenutku ne smije prelaziti vrijednost od 5 GVI.

Ako je rije o smjesi oneienja koja moe djelovati na iste organske sustave, treba pretpostaviti aditivne uinke tih oneienja na ovjeka.

Za izloenost radnika razliitim oneienjima vrijedi:

konc1 GVI1

+

konc2 + GVI 2

. +

koncn GVIn

1

Vrijednosti GVI se odnose na standardne radne uvjete od 8 sati dnevno i standardni radni tjedan.

Ako radnik radi 10 do 12 sati tijekom razdoblja od 3, 4 ili vie tjedana, tada GVI treba pomnoiti sa sljedeim izrazom:

73

8 h

*

24 h 16

, gdje je h broj radnih sati na dan

Ova korekcija se ne primjenjuje jedino u sluaju tvari nadraujueg djelovanja.

74