Ispitivanje dizalice

Embed Size (px)

Citation preview

Na osnovu lana 81. Zakona o standardizaciji ("Slubeni list SFRJ", br. 37/88 i 23/91), u sporazumu sa saveznim sekretarom za rad, zdravstvo, boraka pitanja i socijalnu politiku, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA DIZALICE(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 65/91)

I. OSNOVNE ODREDBElan 1.

Ovim pravilnikom propisuju se: 1) tehniki uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, proizvodnji, montai, rukovanju i odravanju dizalica; 2) tehniki uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju i proizvodnji mehanizama, sklopova i delova dizalica; 3) tehniki uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri ugradnji ostale opreme za dizalice; 4) postupak, nain i intervali obaveznih pregleda i ispitivanja dizalica; 5) tehniki uslovi za korienje dizalica; 6) tehnika dokumentacija dizalice. Pod dizalicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se maina povremenog dejstva namenjena za podizanje, sputanje i premetanje tereta u prostoru obeenog o kuku ili pridravanog nekim drugim sredstvom za prihvatanje tereta.lan 2.

Odredbe ovog pravilnika primenjuju se na sledee vrste dizalica: 1) mosne dizalice svih tipova; 2) portalne i poluportalne dizalice i njihove kombinacije sa obrtnim postoljima i pokretnim krakovima (fabrike, luke, pristanine, brodogradiline i dr.); 3) pokretne i nepokretne konzolne dizalice (radionike, graevinske, luke i dr.); 4) pokretne i nepokretne dizalice sa tornjem i stubom, obrtnim postoljem i pokretnim krakom (luke i brodogradiline toranjske dizalice, graevinske i montane stubne dizalice, igle i dr.); 5) mobilne (samohodne) dizalice sa obrtnim ili vrstim postoljem, sa okretnim i nagibnim krakom (dizalice na vozilima sa pneumaticima ili gusenicama, inskim vozilima i slino); 6) sve ostale dizalice koje rade pomou elinog ueta, lanca ili nekog drugog elementa za podizanje tereta, a po konstrukciji su kombinacija raznih tipova

dizalica (kabl-dizalice, striper-dizalice, klene, ulone, meustane, kontejnerske i slino); 7) koturae i vitla svih tipova koji su podeeni za rad sa elinim uetom ili lancem i koji se koriste kao samostalni ureaji, odnosno u sastavu drugih pokretnih ureaja za dizanje, sputanje i prenoenje tereta. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na sva pomona nosea sredstva dizalice (korpe, traverze, grabilice, kuke i na razne naprave od uadi i lanaca koje slue za noenje i vezivanje tereta i slino).lan 3.

Podaci neophodni za projektovanje, konstruisanje i izradu dizalica vanserijske proizvodnje odreeni su Upitnim listom za dizalice, prema jugoslovenskom standardu za dizalice.lan 4.

Ako se na dizalicama nalaze ugraeni ili postavljeni sudovi pod pritiskom vazduha ili gasa, takvi sudovi moraju odgovarati propisima o tehnikim normativima za izradu i upotrebu pokretnih zatvorenih sudova za komprimovane tene i pod pritiskom rastvorene gasove. Parni kotlovi i ugradnja parnih kotlova u dizalice moraju odgovarati propisima o tehnikim normativima za izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih sudova, pregrejaa pare i zagrejaa vode.lan 5.

Brzina kretanja voznog vitla i dizalice pri upravljanju sa poda ne sme biti vea od 32 m/min ako je komanda vezana za vozno vitlo, odnosno vea od 50 m/min ako komanda nije vezana za vozno vitlo. Ova odredba se ne odnosi na dizalice kojima se upravlja sa pulta pomou daljinske komande niti na dizalice kod kojih dizaliar pri kretanju mosta ili voznog vitla stoji u mestu. Kod dizalica predvienih za montane i druge radove koji zahtevaju posebnu tanost i panju pri sputanju tereta, mogu se, po potrebi, predvideti manje brzine dizanja, odnosno sputanja zahvatnog sredstva i prenoenje tereta, odnosno obrtanja kraka (pomou dvobrzinskih motora i sl.).lan 6.

Elektrini ureaji (elektromotori, prekidai, sklopke, kontroleri i dr.) dizalice na elektrini pogon predviene za rad u prostoriji u kojoj nastaju eksplozivne smee

gasova, para ili zapaljive praine moraju biti protiveksplozivno zatieni prema jugoslovenskim standardima za konstrukciju, izradu i ispitivanje elektrinih ureaja za rad u atmosferi eksplozivnih smea. Mehaniki elementi dizalica predvienih za rad u prostoriji u kojoj nastaju eksplozivne smee gasova, para ili zapaljive praine moraju onemoguiti nastajanje iskre u toku rada dizalice. Svi elementi koji u toku rada dolaze u meusobni kontakt moraju da budu izraeni od materijala koji ne izazivaju varnice. Dizalice iz st. 1. i 2. ovog lana moraju imati odbojnike izgraene od tvrde gume.lan 7.

Dizalica mora na vidnom mestu imati fabriku tablicu koja sadri sledee podatke: 1) naziv i sedite ili registrovani znak proizvoaa; 2) vrstu dizalice sa oznakom tipa (samo ako se radi o serijskoj proizvodnji); 3) nosivost, u tonama; 4) fabriki broj; 5) godinu izrade 6) pogonsku klasu dizalice.lan 8.

Rekonstrukcija dizalice dozvoljena je samo po prethodno izraenom projektu iz koga se vidi da rekonstrukcijom nee biti ugroena sigurnost rada dizalice. Postavljanje tee dizalice ili vie dizalica na postojeu stazu dizalice (nadzemnu ili prizemnu) dozvoljeno je samo po prethodno izraenom projektu iz kog se vidi da stabilnost, odnosno sigurnost rada dizalice, kao i sigurnost i stabilnost noseih delova hale i drugih objekata nee biti ugroeni poveanjem tereta.lan 9.

Kvalitet nosee metalne konstrukcije i delova mehanizama dizalica od metala ili legura mora biti u skladu sa odredbama odgovarajuih jugoslovenskih standarda. Proizvoa dizalice mora pribaviti dokaz o kvalitetu materijala ugraenog u nosee metalne konstrukcije.lan 10.

Pod manevarskim prostorom dizalice, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se prostor koji je ogranien gabaritom dizalice pri njenom kretanju u polju delovanja sa sredstvom za prihvatanje tereta u krajnjem gornjem poloaju. Pod manipulacionim prostorom dizalice, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se

prostor koji je ogranien najviim i najniim poloajem sredstva za prihvatanje tereta, krajnjim bonim poloajem zahvatnog sredstva u polju delovanja dizalice, kao i njihovim krajnjim poloajima na krajevima dizaline staze. U manevarskom prostoru dizalice i u slobodnom prostoru oko dizalice ne smeju se nalaziti niti u njih zadirati delovi stacioniranih objekata. Slobodan prostor oko dizalice odreen je odgovarajuim jugoslovenskim standardom. Dizalica iz jednog nivoa ne sme zadirati u manevarski prostor dizalice i slobodni prostor oko dizalice iz drugog nivoa. Pri radu dizalice na viem nivou iz njenog manipulacionog prostora mora se uklonisti svaka dizalica sa nieg nivoa. 1. Projektovanje dizalicalan 11.

Pri projektovanju dizalica moraju se uzeti u obzir uslovi u kojima e dizalica raditi (temperatura okoline, praina, vlanost, prisustvo opasnih gasova i dr.). Pri projektovanju dizalica se mora svrstati u pogonsku klasu prema jugoslovenskom standardu za dizalice.lan 12.

Ako na dizalici postoje dva ili vie mehanizama dizanja ili voznih vitala, a nosivost konstrukcije je odreena zbirom pojedinih nosivosti nazivna nosivost oznaava se sa Lj1+Lj2+... Ako na dizalici postoje dva ili vie mehanizama za dizanje ili voznih vitala, a nosivost konstrukcije je odreena najveom nosivou, nazivna nosivost oznaava se sa Lj1/Lj2/... Ako na dizalici postoje dva ili vie jednakih voznih vitala ili mehanizama dizalica, a naznaena nosivost konstrukcije odreena je umnokom broja voznih vitala ili mehanizama dizanja i najvee nosivosti pojedinog voznog vitla ili mehanizama dizanja, nazivna nosivost oznaava se sa n d (Lj1+Lj2...) ili n d (Lj1/Lj2...). Kod dizalice sa krakom (strelom) pored nazivne nosivosti mora biti oznaen i dohvat tako da se ova dizalica oznaava: nosivost u tonama puta dohvat u metrima (Lj d L).lan 13.

Nazivna nosivost, visina dizanja, radna brzina, raspon dizalica i rasponi dvovisinskih voznih vitala odreuju se prema tehnolokim zahtevima za dizalicu iz odgovarajuih jugoslovenskih standarda za dizalice.

lan 14.

Ako je na lokaciji dizalice seizminost tla najmanje VII stepena modifikovane Merkalijeve skale, pri odreivanju sigurnosti dizalice moraju se uzeti u obzir i seizmika optereenja odreena odgovarajuim jugoslovenskim standardima.lan 15.

Odnos raspona mosne dizalice prema rastojanju osa krajnjih tokova ili vodeih tokova na eonim nosaima u pravcu pruge, kod pojedinanih pogona mora biti manji od 6, a kod portalnih dizalica sa jednom elastinom nogom manja od 7. Kao odstojanje osovina tokova smatra se odstojanje izmeu krajnjih tokova na eonom nosau. Ako se za vonju upotrebljava centralni pogon (sa transmisijom) odnosi iz stava 1. ovog lana moraju se smanjiti za 25%. Ako dizalica ima ureaj za spreavanje zakoavanja i iskakanja sa ina ili tokove za voenje dizalice po inama, odnos iz stava 1. ovog lana moe se poveati.lan 16.

Konstrukcione mere za sigurnost rada sa dizalicama, slobodan prostor oko dizalica i minimalne mere gabarita peakih platformi du dizalinih staza i na dizalicama moraju odgovarati jugoslovenskim standardima za dizalice.lan 17.

Horizontalno rastojanje izmeu ivica najisturenijih delova pokretnih stubnih, portalnih ili poluportalnih dizalica, pretovarno-utovarnih mostova i drugih dizalica postavljenih na otvorenom prostoru i gabarita drugih nepokretnih objekata postavljenih u neposrednoj blizini dizaline staze tih dizalica do visine 2 m od tla ne sme biti manje od 500 mm, a na visini preko 2 m od tla manje od 100 mm. Horizontalno rastojanje izmeu ivica najisturenijih pokretnih delova mosne dizalice (nosaa tokova mosta) i nepokretnih delova konstrukcije zgrade (zidova, stubova, ograde ili ivice peakih staza i dr.) u neposrednoj blizini dizalice ne sme biti manje od 100 mm. Ovo rastojanje se utvruje pri simetrinom poloaju tokova dizalice u odnosu na inu. Pri prilagoavanju specijalnih dizalica objektima kod kojih su zbog tehnolokih uslova potrebna manja rastojanja (za regalna skladita, kontejnere i sl.) dozvoljena su manja rastojanja od rastojanja propisanih stavom 1. ovog lana, zavisno od funkcionalnih i tehnolokih potreba.

lan 18.

Sigurnost protiv preturanja i protiv pomeranja dizalica delovanjem vetra, kao i nain njihovog proveravanja mora odgovarati jugoslovenskim standardima za dizalice.lan 19.

Pokretne okretne dizalice na nadzemnim kolosecima uskog raspona moraju imati odgovarajue ureaje za prihvatanje sile preturanja, odnosno naprave za hvatanje za ine koloseka (ine, runa ili automatska kleta, runu ili automatsku bravu i dr.), ako odredbama jugoslovenskog standarda za sigurnost protiv preturanja dizalice nije utvreno da je dizalica potpuno stabilna. Pokretne dizalice sa kolosekom na tlu moraju se obezbediti protiv preturanja, kako je to predvieno tehnikim uputstvom proizvoaa.lan 20.

Ako su u tehnikom uputstvu date granice jaine ili brzine vetra pri kojem se dizalica mora uvrstiti za tlo ili za okolne objekte, dizalica mora biti snabdevena ureajem za merenje brzine vetra (anemometrom), koji mora biti postavljen na najviu taku dizalice, odnosno gde je brzina vetra najvea, a vrednost brzine vetra mora se pokazivati u kabini ili na donjem delu dizalice ako je upravljanje sa poda.lan 21.

Dizalice koje se kreu po inama na otvorenom, kao i na natkrivenom prostoru, gde postoji mogunost pokretanja dizalice pod dejstvom vetra, moraju imati ureaj za sidrenje (kleta, rune ili automatske brave, lanci i dr.) radi spreavanja neeljenog kretanja dizalice pod dejstvom vetra. Ako se za sidrenje ugrade kleta ili drugi ureaj automatskog dejstva, u strujni krug pogonskog elektromotora mora se ugraditi iskljuiva koji e spreiti da se dizalica stavi u pogon ako kleta ili drugi ureaj automatskog dejstva nisu otvoreni, odnosno podignuti. Ureaj automatskog dejstva mora imati i mogunost runog stavljanja u pogon.lan 22.

Na proraun nosee eline konstrukcije dizalice primenjuju se odredbe odgovarajuih propisa o tehnikim normativima i jugoslovenskim standardima za

eline konstrukcije i dizalice. Nosei delovi eline konstrukcije dizalica moraju biti obezbeeni od krtog loma izborom materijala odgovarajue ilavosti shodno jugoslovenskom standardu za nosee eline konstrukcije. Za spajanje delova nosee metalne konstrukcije zavarivanjem mora se koristiti dodatni materijal (elektrode, ice) i primeniti postupak zavarivanja (runi, automatski i sl.) koji garantuje sigurnost nosivosti zavarenog spoja. Proizvoa dizalice mora dati dokaz o kvalitetu dodatnog materijala. Za spajanje vitalnih delova nosee metalne konstrukcije vijcima moraju se koristiti vijci za spojeve noseih elinih konstrukcija koji garantuju sigurnost nosivosti veza utvrenu odgovarajuim jugoslovenskim standardom. 2. Mehanizmi, sklopovi i delovi dizalicalan 23.

Mehanizmi dizanja na runi pogon moraju biti konstruisani tako da je onemogueno povratno obrtanje pod dejstvom teine tereta. Sila na lancu potrebna za dizanje nazivnog tereta runim pogonom ne sme biti vea od 300 N, a sila na ruici - od 150 N (za jednu osobu).lan 24.

Prenosna koturaa sa kukom i jednim ili vie lebastih koturova (unica) i kudeljnim ili drugim nemetalnim noseim uetom (graevinska i slina lako prenosna koturaa sa jednim ili vie koturova) sme se koristiti za vertikalno dizanje tereta mase do 500 kg, i koeficijent sigurnosti ueta na koturai ne sme biti manji od 8.lan 25.

Pogonski mehanizam za dizanje tereta i pogonski mehanizam za promenu ugla kraka na dizalicama na runi ili motorni pogon moraju imati sigurnu mehaniku konicu zatvorenog tipa. Konice iz stava 1. ovog lana moraju biti u stanju da nazivno optereenje dizalice i probno optereenje dre na ma kojoj visini. Kod mehanizma za dizanje tereta ili za promenu ugla kraka na dizalicama na elektromotorni ili drugi motorni pogon sa vrstom kinematskom vezom izmeu pogonskog motora i bubnja vitla, po pravilu, u sastavu ureaja za koenje kao koni dobo (koni venac) koristi se ona polovina spojnice koja je privrena za osovinu reduktora, odnosno koja je u vrstoj kinematskoj vezi sa bubnjem. Ureaj za koenje na mehanizmu za dizanje tereta moe se nalaziti i na vratilu

motora pod uslovom da spojnica koja spaja vratilo motora i reduktora moe da prenese dva puta vei momenat od nazivnog momenta motora (primer: vitla tipa "Demag" kog kojih se koriste koioni motori).lan 26.

Mehanizam za dizanje rastopljenih metala, otrovnih, jetkih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija mora imati dve mehanike konice zatvorenog tipa, od kojih svaka moe drati nazivni teret, ukljuujui i probni teret, na bilo kojoj visini. Ako na dizalici iz stava 1. ovog lana postoje dva jednaka i odvojena mehanizma za dizanje tereta (dva bubnja), svaki na poseban pogon sa zajednikom napravom za prenoenje posuda, na svakom takvom mehanizmu moe se nalaziti samo po jedna mehanika konica zatvorenog tipa ako izmeu bubnjeva tih mehanizama postoji vrsta kinematska veza (zupanik ili dr.). Ako se za ove sluajeve upotrebljavaju tipska vitla kompaktne izvedbe, dozvoljava se jedna konica, ali se tipska nosivost vitla mora smanjiti na 67%. U sluaju iz stava 3. ovog lana, na vidnom mestu postavlja se dopunska tablica sa oznakom nosivosti tog materijala izraenom u t i nazivom tog materijala.lan 27.

Kod brzina dizanja iznad 25 m/min mora se predvideti smanjivanje brzine pre konanog koenja.lan 28.

Mehanizam za vonju mora imati ugraenu konicu ako je brzina vonje vea od 20 m/min kod tokova sa kotrljajnim leajima, odnosno 40 m/min kod tokova sa kliznim leajima. Dizalice koje se kreu po inama na otvorenom ili natkrivenom prostoru moraju imati na mehanizmu za vonju konicu zatvorenog tipa bez obzira na brzinu vonje.lan 29.

Za brzine vonje iznad 80 m/min mora se predvideti smanjivanje brzine pre konanog koenja. Veliina usporenja dizalice uzima se izmeu 0,1 i 04 m/s2 na osnovu uslova da vreme usporenja bude u granicama od 5 do 10 s.lan 30.

Mehanizam za okretanje postolja sa krakom ili kraka (strele) portalnih, stubnih (graevinskih) i drugih dizalica sa obrtnim postoljem ili obrtnim krakom (strelom) mora imati mehaniku konicu zatvorenog ili otvorenog tipa. Mehanizmi za okretanje kraka (strele) na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru, a imaju mogunost neogranienog okretanja moraju dozvoliti slobodno obrtanje postolja ili kraka (strele) pod delovanjem vetra.lan 31.

Ureaji za prihvatanje tereta (kuke, grabilice, traverzni polipi, kleta i dr.) i drugi sklopovi unice moraju biti tako konstruisani da je spreeno ispadanje olabavljenog ueta iz leba unice. Kabl za dovod elektrine energije na ureaj za prihvatanje tereta mora se odmotavati - namotavati istovremeno sa kretanjem ureaja za prihvatanje tereta, odnosno mora ga sinhrono pratiti i biti zatien od mehanikog oteenja.lan 32.

Reduktori moraju biti dimenzionisani prema reimu rada i na maksimalne momente kod pokretanja. Reduktori moraju imati lako pristupane elemente za kontrolu nivoa ulja, za odzraivanje, punjenje i isputanje ulja.lan 33.

Mehanike konice kod dizalica mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Pod konicom zatvorenog tipa, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se ureaj za koenje koji automatski koi u trenutku prekida pogonske energije na mehanizmu za koenje ili prestanka delovanja sile za dizanje tereta. Pod konicom otvorenog tipa, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se ureaj za koenje kojim se ostvaruje koenje runim - nonim delovanjem na mehanizam poluga rune, pneumatske ili hidrauline konice. Ugradbene mere konica moraju odgovarati jugoslovenskom standardu za dizalice. Koione opruge moraju biti optereene na pritisak. Konice moraju imati mogunost podeavanja zazora izmeu koione povrine i obloge. Konice mehanizma za dizanje i mehanizma za promenu ugla kraka moraju imati koeficijent sigurnosti koenja najmanje 2, a sve ostale konice do 1,5. Na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru konice moraju biti zatiene od uticaja vremenskih nepogoda, kako ne bi dolo do smanjenja koeficijenta trenja.lan 34.

Bubanj i privrenje ueta za bubanj moraju biti prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Bubnjevi za tee vrste pogona (za treu i viu pogonsku klasu) ne smeju biti od sivog liva.lan 35.

Duina bubnja vitla na motorni pogon na koji se namotava elino ue ili lanac mora biti takva da na bubnju ostanu najmanje dva slobodna navoja neodmotanog ueta, odnosno lanca kada je sklop za prihvatanje tereta dizalice u najniem poloaju. Bubanj vitla dizalice na motorni pogon sa jednoslojnim namotavanjem ueta mora na svojoj povrini imati urezan navojni leb. Konstrukciono reenje bubnja ili bubnja i ureaja za voenje ueta mora da obezbedi pravilno namotavanje ueta na bubanj (namotaj do namotaja). Upotreba bubnja sa glatkom povrinom (bez urezanog leba) na dizalici na motorni pogon dozvoljena je samo ako je zbog konstrukcionih razloga (usled velike visine dizanja, ograniene duine bubnja i sl.) neophodno vieslojno namotavanje ueta ili lanca na bubanj, pri emu se mora osigurati pravilno namotavanje.lan 36.

Bubnjevi sa lebom i bubnjevi bez leba (glatki bubnjevi) moraju na krajevima imati ivinjake. Visina ivinjaka na bubnju sa lebom ne sme biti manja od 1,5 puta prenika ueta, mereno od gornje ivice namotanog ueta. Visina ivinjaka na glatkom bubnju mora nadvisivati gornji sloj potpuno namotanog ueta ili lanca najmanje za visinu od 1,5 puta prenika ueta, odnosno za visinu irine karike lanca. Bubnjevi koji se nalaze u kuitu koje spreava ispadanje ueta ne moraju na krajevima imati ivinjake.lan 37.

Tokovi na voznim vitlima i dizalicama moraju bez oteenja da prenose optereenje za koje su vozno vitlo i dizalica projektovani. Tokovi moraju odgovarati jugoslovenskim standardima za dizalice zavisno od tipa konstrukcije. Ako se koriste tokovi bez vodeeg venca, za voenje je obavezna ugradnja vodeih tokova. Za vonju voznog vitla po donjoj lameli profilisanog nosaa (I nosaa i slino) tokovi mogu biti posebnog oblika, zavisno od reenja pogona vonje i voenja voznih kolica.

Zazor izmeu vodeeg venca toka i ine, odnosno vodeih tokova i ine mora omoguiti ispravan hod dizalice.lan 38.

Kabina mora biti tako smetena na dizalici da dizaliar ima potpun pregled manipulacionog prostora i da moe pratiti kretanje ureaja za prihvatanje tereta, odnosno tereta u toku svih radnih operacija. Odredba stava 1. ovog lana primenjuje se i na nepokretne pultove kod dizalica sa upravljanjem na daljinu. Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na dizalice sa ureajem za automatsko pribliavanje kuke na odreenu taku.lan 39.

Kabina mora biti dovoljno prostrana da omoguava smetaj, odravanje i bezopasnu upotrebu aparata i ureaja za upravljanje smetenih u kabini. Kabina mora sa svih sttrana imati ogradu visine najmanje 1 m i mora imati elektrino osvetljenje. Visina kabine u kojoj dizaliar radi u stojeem poloaju bez sedita ne sme biti manja od 2 m. Kabina na dizalicama koje rade u pokrivenoj prostoriji ne mora imati krov. Ako kabina nema punu ogradu ili ako je ograda zastakljena, pri dnu mora imati punu ivinu zatitu visine najmanje 150 mm. Visina kabine dizalice sa krovom u kojoj dizaliar radi u sedeem poloaju ne sme biti manja od 1,8 m, a visina ograde ne sme biti manja od 1 m. Visina kabine na mobilnim dizalicama u kojoj dizaliar radi u sedeem poloaju ne sme biti manja od 1,35 m.lan 40.

Pokretne kabine na dizalicama za visoka regalna skladita moraju imati automatski ureaj za spreavanje pada kabine ako doe do kidanja noseeg ueta kabine.lan 41.

Pod kabine mora biti izraen od materijala sa toplotno-izolacionim svojstvima. Pod kabine na dizalicama na elektromotorni pogon mora biti pokriven prostirkom od gume ili drugog materijala dielektrinih svojstava. Stolica dizaliara mora da bude udobna, sa lenim naslonom i mogunou podeavanja po visini i po vodoravnom pravcu i uvrena za pod. Vrata za ulazak u kabinu moraju biti najmanje 1,8 m d 0,50 m ako su na zidu ili

0,5 m d 0,55 m aku su na plafonu ili podu (u tom sluaju su potrebne lestve za ulaz u kabinu, kao i poklopac na ulazu). Mora postojati mogunost da se kabina zakljua.lan 42.

Kabina na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru mora biti zatvorena sa svih strana i mora imati krov i staklene prozore. Prozori moraju biti takvi da se mogu lako istiti sa spoljne i sa unutranje strane kabine i moraju omoguiti dizaliaru izlazak u sluaju potrebe. Kabina mora biti zagrevana ako je temperatura ispod +10oC, odnosno provetravana ako je temperatura iznad +25oC. Elementi grejanja moraju biti zatieni od sluajnog dodira.lan 43.

Dizalice za prenoenje rastopljenog metala ili uarenih masa moraju imati kabinu od nezapaljivog materijala, a stakla kabine moraju biti od vatrostalnog materijala. Unutranjost kabine mora biti toplotno izolovana. Kabina na dizalicama koje rade u prostorijama sa velikom koncentracijom praine i tetnih gasova mora imati ureaj za dovoenje vazduha ili klima-ureaj sa preiavanjem vazduha. Kabine na dizalicama koje rade u zatvorenim prostorijama u kojima je temperatura preko 40oC (livnice, eljezare i sl.) moraju biti snabdevene ureajem za dovoenje sveeg vazduha.lan 44.

Zadnja strana otvorene kabine mora biti najmanje 0,4 m udaljena od vrsto stojeih delova zgrade ili ureaja. Zadnja strana kabine na postojeim dizalicama koja je udaljena za manje od 0,4 m od vrsto stojeih delova zgrade mora se po celoj irini i visini kabine ograditi vrstom punom ogradom.lan 45.

Upravljaki ureaj na dizalicama mora biti pristupaan i tako postavljen da se njime moe lako, bezbedno i bez posebnog fizikog napora rukovati dizalicom. Upravljaki ureaj mora biti tako smeten, odnosno izveden da je pri pravilnom opsluivanju spreeno nenamerno pokretanje drugih komandi. Pravac i vrsta kretanja moraju biti jasni i nedvosmisleno obeleeni na upravljakom

ureaju.lan 46.

Ako su upravljake kutije predviene za upravljanje sa poda obeene o dizalicu ili vozno vitlo, upravljaki elementi se nakon prestanka delovanja sile moraju vratiti u neutralni poloaj. Visea upravljaka kutija mora biti postavljena tako da osobi koja upravlja dizalicom omoguava da se nalazi na bezopasnom rastojanju od podignutog tereta. Kod viseih upravljakih kutija kod kojih je prilikom upravljanja mogue da se rukovalac ili upravljaka kutija zaokrene moraju se na uoljivom mestu na dizalici jasno oznaiti smerovi kretanja dizalice saglasno sa oznakama smerova kretanja na upravljakoj kutiji.lan 47.

Upravljaki ureaji mogu biti postavljeni u kabini na dizalici ili na stacionarnom pultu odvojeno od dizalice. Komande mogu biti rasporeene za nono i runo upravljanje. Smer delovanja na komande treba da bude, ako je to mogue, saglasan smeru kretanja, tako da kretanje tereta, noseeg sredstva, odnosno dela dizalice odgovara pokretanju komandi ili je za dizaliara u loginoj saglasnosti. Komande dizanja, okretanja i iskljuenja u nudi su, po pravilu, sa desne, a komande vonje i upozoravajui signal sa leve strane vozaa. Za upravljanje se moe upotrebiti sklopka sa polugama ili tasteri. Poluna sklopka moe biti i krstasta (za dva kretanja). Komanda za nono koenje mora biti sa desne, a za nono davanje upozoravajuih signala sa leve strane. Komande za runo upravljanje pomou poluga u kabini mobilnih dizalica moraju biti smetene ispred sedita rukovaoca dizalice i rasporeene po redu sa leve prema desnoj strani rukovaoca: okretanje, izvlaenje - uvlaenje kraka, dizanje sputanje tereta, dizanje - sputanje kraka. Ako se upravljaka kabina nalazi na okretnom delu dizalice, smer delovanja na komande nee uvek biti saglasan smeru kretanja. U tom sluaju rukovalac dizalice mora se orijentisati prema stacionarnim okolnim objektima, a na upravljakom ureaju mora se nalaziti dodatna tablica sa jasno - nedvosmisleno oznaenim smerovima kretanja dizalice, zavisno od poloaja upravljake kabine. Ako je upravljaki ureaj izveden izvan kabine, mora postojati mogunost da se zakljua. Upravljaki ureaj mora imati taster za upozoravajui signal i taster za iskljuivanje u nudi.lan 48.

Radi opsluivanja i odravanja mehanizama, konstrukcije i opreme, na dizalicama se moraju predvideti i postaviti bezbedni prilazi i prolazi (radne platforme, galerije i peake staze), prema jugoslovenskim standardima za dizalice. Ako se dizalice na runi pogon ili na motorni pogon sa upravljanjem sa poda, kao i visee jednogredne i dvogredne dizalice i visei motorni vitli ili koturae koje se kreu na jednom nosau mogu odravati pomou sigurnih prenosnih platformi, skela, lestava ili na drugi pogodan i bezbedan nain, na njih se ne moraju postavljati prilazi, prolazi, radne platforme ili galerije.lan 49.

Ako se za prilaz na mosnu dizalicu koristi metalno stepenite, ono se postavlja pod uglom od 75oC prema horizontali. Stepenite za prilaz dizalici ili radnoj platformi sa poda hale mora biti iroko najmanje 600 mm, a svaki pojedini stepenik sme biti visok najvie 300 mm. Stepenici mogu biti hrapave povrine ili od dve ili tri horizontalno i paralelno poloene okrugle metalne ipke odgovarajueg prenika. Stepenite sa otvorene strane mora imati vrstu metalnu ogradu visine najmanje 1 m.lan 50.

Vertikalni i kosi prilazi dizalici sa uglom nagiba veim od 75o prema horizontali mogu biti izvedeni i kao vrste metalne lestve. Preke lestvi moraju biti od okrugle metalne ipke prenika najmanje 16 mm, ili od cevi prenika 25 mm ili od kvadratne cevi 30 mm d 20 mm. Osni razmak preki je najvie 300 mm, a osni razmak stranica lestve najmanje 500 mm. Razmak stranica lestvi za prilaz kabini sa mosta dizalice ne sme biti manji od 350 mm. Lestve iz stava 1. ovog lana ija je visina vea od 3 m moraju da imaju, poev od sedme preke (oko 2 m od poda), lenu zatitnu ogradu ako ne postoji druga zatita od pada. Lena zatitna ograda izrauje se od elinih traka koje se postavljaju na takve razmake da je onemoguen pad radnika kroz te otvore. Po pravilu, ona je u obliku lukova privrenih za stranice lestve na meusobnom odstojanju ne veem od 1.500 mm. Odstojanje izmeu vrha luka i lestve ne sme biti manje od 650 mm niti vee od 700 mm, a radijus luka mora iznositi 350 mm. Lukovi su meusobno spojeni sa najmanje pet pljosnatih traka. Na lestvama ija je visina vea od 10 m, na rastojanjima od po 6 do 10 m moraju se ugraditi odmaralita (uzane platforme ili podesti). Ako su lestve privrene za zid ili stub, od povrine zida, odnosno stuba moraju biti udaljene najmanje 150 mm. Rastojanje od gornje preke do gazne povrine platforme ne sme biti vee od 100 mm. Rukohvati lestve (stranice) za prilaenje ivicama platformi i prilaznim peakim stazama i rukohvati lestve za prilaenje radnoj platformi kroz otvor u podu moraju se produiti najmanje za 1.000 mm iznad poda prilaza (platforme i sl.) na kome se

lestve neposredno zavravaju. Ako postoji opasnost od pada pri prelazu sa lestve na pod platforme, odnosno sa poda platforme na lestve, lena zatitna ograda se mora produiti na istu visinu.lan 51.

Vodoravni prolazi (galarije, peake staze i radne platforme) za prilaenje dizalici i njenim delovima radi opsluivanja i radi odravanja mehanizama, konstrukcije i opreme dizalice moraju biti izraeni od vrstog materijala i proraunati za koncentrisano optereenje najmanje 3.000 N. Podovi prolaza iz stava 1. ovog lana moraju biti ravni sa hrapavom povrinom radi spreavanja klizanja. Vodoravni prolazi iz stava 1. ovog lana postavljeni na visinu veu od 1,2 m iznad poda ili tla moraju biti ograeni na nain utvren jugoslovenskim standardom za dizalice, a ograda mora biti visoka najmanje 1 m. Vertikalni stubovi ograde moraju biti proraunati i izraeni tako da rukohvat ograde moe izdrati horizontalno optereenje na rukohvatu od najmanje 700 N/mm. Na otvorenim stranama radne platforme mora se postaviti puna ivina zatita visoka najmanje 150 mm.lan 52.

irina poda peakih staza ili radnih platformi predvienih za opsluivanje i odravanje dizalica mosnog tipa mora iznositi najmanje 400 mm. Ako je peaka staza mosnih dizalica poloena du dizaline staze u istom nivou sa inom dizalice, sobodna irina prilaza (rastojanje izmeu ograde peake staze i najisturenijeg pokretnog dela dizalice) ne sme biti manja od 400 mm. Visina slobodnog prostora iznad platforme mora biti najmanje 1.800 mm. Kod mosnih dizalica sa golim kliznim vodovima poloenim nie od 2,5 m iznad peake staze ili pored peake staze na kraem rastojanju od 1,2 m od ograde, peaka staza iz st. 1. i 2. ovog lana mora se na pogodan nain obezbediti protiv opasnosti od direktnog dodira sa vodovima pri prolazu peakom stazom (ianom ogradom, postavljanjem peake staze na suprotnu stranu dizalice i sl.).lan 53.

Otvori na podovima prolaza iz lana 51. ovog pravilnika kroz koje bi mogao propasti alat ili u koje bi radnik mogao upasti moraju biti pokriveni odgovarajuim poklopcem. Otvori za prolaz u podu na peakoj stazi ili platformi iz lana 51. ovog pravilnika i otvori na podu ili krovu kabine iz lana 41. ovog pravilnika moraju imati vrst poklopac sa arnirima ili na zasun. Veliina otvora za prolaz u podu prolaza ili platforme iz lana 51. ovog pravilnika

mora biti najmanje 400 mm d 500 mm.lan 54.

Za bezbedno ulaenje u kabinu mosne ili druge dizalice moraju se postaviti posebni prilazi (platforme, podesti i sl.) sa vrstim nepokretnim lestvama. Pod prilazne platforme postavlja se, po pravilu, u istom nivou sa podom kabine. Slobodna visina od poda prilaza do najnieg pokretnog dela dizalice (konstrukcije mosta i sl.) ne sme biti manja od 1.800 mm. Horizontalno odstojanje izmeu ivice poda prilazne platforme i praga ulaza u kabinu, pri postavljanju dizalice uz prilaznu platformu, ne sme biti manje od 60 mm niti vee od 150 mm. Ako prilaznu platformu nije mogue postaviti u istom nivou sa podom kabine, ona se moe postavljati i nie od nivoa poda kabine, ali ne nie od 250 mm ako se pri postavljanju prilazne platforme na istom nivou sa podom kabine ne bi mogla postii slobodna visina od najmanje 1.800 mm od poda do najniegi pokretnog dela dizalice (konstrukcija mosta i sl.) ili ako je prilazna platforma postavljena uz eoni zid prostorije (kalkan), a ne postoji mogunost da rastojanje izmeu poda prilazne platforme i poda kabine odgovara odredbi stava 2. ovog lana. Pri postavljanju prilazne platforme uz eoni zid prostorije nie od nivoa poda kabine dozvoljava se nadilaenje kabine iznad prilazne platforme, s tim da pri potpuno sabijenim odbojnicima dizalice na platformi ostane slobodan prostor irok najmanje 400 mm. Pri takvom poloaju prilazne platforme vertikalno odstojanje izmeu dna kabine i poda prilazne platforme ne sme biti manje od 100 mm.lan 55.

Peaka staza sa vie od dve mosne dizalice na zajednikoj dizalinoj stazi i sa kabinama na mostu ili voznom vitlu, po pravilu, izvodi se po celoj duini kranske staze (galerija). Upotreba zajednike peake staze za dva susedna polja sa dizalinim stazama na istoj visini dozvoljena je samo ako je obezbeen bezopasan ulazak u kabine i izlaz iz kabina dizalica. Prilazna platforma za ulaz u kabinu mosne dizalice koja je sama na dizalinoj stazi i za prilaz mostu dizalice na elektromotorni pogon sa upravljanjem sa poda (bez kabine) moe se postaviti na pogodno mesto du dizaline staze, na jedan kraj dizaline staze ili uz eoni zid prostorije, odnosno graevinskog objekta. Prilaz platforme za ulaz u kabine dveju mosnih dizalica na zajednikoj dizalinoj stazi moraju se postaviti za svaku dizalicu posebno, i to na krajevima dizaline staze ili na dva razliita pogodna mesta du dizaline staze. Sve kabine mosnih dizalica koje se ne mogu napustiti u svakom trenutku moraju imati lestve napravljene od materijala prema lanu 67. ili ue odgovarajue duine sa vorovima prenika najmanje 25 mm koje na jednom kraju ima kuke podesne

za privrivanje za zid kabine ili konstrukciju mosta dizalice.lan 56.

Opasna mesta na dizalici moraju moraju da se oznae upadljivom bojom. Istureni pokretni delovi dizalice (odbojnici, istai pruge, noge portala, delovi za prihvatanje tereta, ela nosaa tokova i dr.) u neposrednoj blizini galerija, peakih staza ili radnih platformi moraju biti obeleeni upadljivom bojom u vidu pruga jednake irine poloenih pod uglom od 45o, prema odgovarajuem jugoslovenskom standardu.lan 57.

Pristupani pokretni i okretni delovi moraju biti zatieni od sluajnog zahvatanja pri radu na dizalici. Zatitnici iz stava 1. ovog lana moraju biti tako ugraeni da u otvorenom poloaju ostaju privreni za kuite. Privrenje pomou lanca nije dozvoljeno.lan 58.

Mesta za podmazivanje na dizalici moraju biti obeleena crvenom bojom i pristupana.lan 59.

Vratila moraju biti dimenzionisana na najvei momenat kod pokretanja ili koenja. Naprezanja u vratilima moraju i kod pokretnog momenta biti ispod dozvoljene granice zamaranja.lan 60.

Za noenje ili vezivanje tereta, vuu ili zatezanje ureaja dizalice ili delova dizalice i druge sline svrhe na dizalici i pri radu sa dizalicom smeju se upotrebljavati samo elina uad koja u smislu kvaliteta materijala od kog su izraena, mera i naina izrade ispunjavaju uslove utvrene jugoslovenskim standardima za elinu uad. elina uad koja se upotrebljavaju na dizalici moraju imati dokaz o kvalitetu. Dotrajala ili oteena nosea elina uad (pokretna i nepokretna) na dizalicama, po pravilu, ne smeju se zameniti elinom uadi manjih mera ili slabijih karakteristika. Izuzetno, dotrajala ili oteena nosea elina uad mogu se zameniti elinom uadi manjih mera i slabijih karakteristika samo uz smanjene

nazivne nosivosti dizalice prema novom proraunu.lan 61.

Nosea elina uad na dizalici kojom se prenosi rastopljeni ili uareni metal, odnosno rastopljena ljaka (u livnici, topionici i valjaonici) moraju imati metalno jezgro. Ako postoji opasnost otapanja nazivnog sloja na toj uadi, ona se, po pravilu, tite od neposrednog delovanja zraenja visoke temperature i prskanja rastopljene mase postavljanjem titnika od elinog lima odgovarajue debljine i podesnog oblika (korita ili kupe), sa sjajnom povrinom.lan 62.

elina uad (nosea, teretna, zatezna i sl.) privruju se za konstrukciju voznog vitla, odnosno za druge delove dizalice na nain koji iskljuuje mogunost oteenja i prekida ueta (elinim ahurama, spojnim naglavcima i dr.). Kraj noseeg ueta privruje se na bubanj dizalice, po pravilu, pomou klina ili elinih konusnih kovanih, presovanih ili livenih ahura, odnosno na drugi siguran nain. Upotreba ahura livenih od sivog liva nije dozvoljena.lan 63.

Kao stalna oprema na dizalicama mogu se upotrebljavati pokretna (nosea i vuna) i nepokretna (nosea, zatezna i vodea) elina uad, pouena unakrsno ili istosmerno, gola ili pocinkovana koja svojom jainom odgovaraju nazivnom optereenju dizalice. Pokretna elina uad iz stava 1. ovog lana ne smeju se nastavljati upletanjem. Izuzetno od stava 2. ovog lana, krajevi vunog ueta za pokretanje voznog vitla i uad za sline namene mogu se sastaviti upletanjem radi izrade beskrajnog ueta. Duina upletanja takvog ueta kod uadi prenika do 15 mm mora iznositi najmanje 6 m, kod uadi prenika od 19 mm - najmanje 8 m, a kod uadi prenika do 22 mm - najmanje 9 m.lan 64.

elina uad na dizalicama moraju se zameniti ako su dotrajala ili ako su pod optereenjem pala sa doboa ili unice koturae, odnosno kotura za izravnavanje sila i otetila se, odnosno ako se pri pregledu najoteenijeg mesta na duini od jednog koraka utvrdi vie prekinutih ica nego to je navedeno u tabeli 1:

Tabela 1: -------------------------------------------------------------------Keficijent sigurnosti ueta Konstrukcija ueta -------------------------------------------6d19=114 8d19=15 6d37=222 8d37=296 18d19=342 -------- ------- -------- -------- --------u/p i/p u/p i/p u/p i/p u/p i/p u/p i/p

-------------------------------------------------------------------do 6,3 iznad 6,3 do 7,1 iznad 7,1 12 14 16 6 7 8 18 20 24 9 22 10 26 12 30 11 13 15 30 32 34 15 16 17 36 38 18 19

40 20

-------------------------------------------------------------------u/p - unakrsno poueno i/p - istosmerno poueno

elina uad na dizalicama za prenoenje rastopljenih ili opasnih materijala moraju se zameniti ako se na najoteenijem mestu na duini od jednog kraka utvrdi vie od polovine prekinutih ica navedenih u tabeli 1 ovog lana. Za elinu uad ija konstrukcija i broj ica nisu navedeni u tabeli 1 ovog lana granina vrednost prekinutih ica odreuje se prema koeficijentu sigurnosti ueta na sledei nain: 1) za koeficijent sigurnosti do 6,3 granina vrednost prekinutih ica je do 10% ukupnog broja ica; 2) za koeficijent sigurnosti od 6,3 do 7,1 granina vrednost prekinutih ica je do 12% od ukupnog broja ica; 3) za koeficijent sigurnosti iznad 7,1 granina vrednost prekinutih ica je do 14% od ukupnog broja ica. Dotrajala elina uad moraju se zameniti i ako je broj prekinutih ica ispod graninih vrednosti iz tabele 1 ovog lana ili ispod procenta iz stava 3. ovog lana ako ukupan broj prekinutih i korodiranih ili istanjenih ica na celoj duini ueta dostigne 40% od ukupnog broja ica u uetu.lan 65.

Zabranjena je upotreba eline uadi sa prelomima ili sa proirenim strukovima, kao i upotreba eline uadi oteene na bilo koji nain.lan 66.

Pomona nosea sredstva od eline uadi koja se upotrebljavaju za vezivanje i veanje tereta na kuku dizalice moraju u smislu kvaliteta i mere ispunjavati uslove propisane u lanu 60. ovog pravilnika. elina uad i veze od eline uadi iz stava 1. ovog lana moraju se odravati u ispravnom stanju i redovno pregledati. Pomona nosea sredstva od eline uadi za vezivanje i veanje tereta moraju imati oznaku o maksimalnoj nosivosti, broju naprave i datumu izrade utisnutu na privrenoj ploici, prstenu i slino. Ako se veze od eline uadi ili pojedina uad za vezivanje, odnosno veanje tereta ne upotrebljavaju, moraju se drati uredno sloena na posebnim stalcima ili vealicama i moraju biti zatiena od vlage i praine.lan 67.

Uad od biljnih vlakana (kudelje, manile, sisla, pamuka i dr.) i uad od hemijskih vlakana mogu se upotrebljavati na dizalicama samo za vezivanje ili veanje na kuku dizalice tereta sa ivicama koje ne mogu da otete ue. Uad iz stava 1. vog lana smeju se, izuzetno, koristiti kao nosea (teretna) uad samo na koturai (graevinskoj koturai i sl.) za runo dizanje tereta mase do 500 kg ako ue ima dokaz o kvalitetu i nosivosti. Veze uadi od biljnih, odnosno hemijskih vlakana, kao i svako pojedino ue za vezivanje tereta mora imati oznaku dozvoljenog optereenja (tablicu, oznaku bojom i sl.). Pri proraunu nosivosti uadi iz st. 1. i 2. ovog lana koeficijent sigurnosti mora iznositi najmanje 10. Uad od biljnih vlakana moraju se uvati na posebnim stalcima ili vealicama i moraju biti zatiena od vlage i praine. Uad od biljnih vlakana izloena vlazi impregniraju se katranom od borovine, karbolom ili drugim sredstvom za zatitu od truljenja.lan 68.

Lanci za noenje i vezivanje tereta koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama, pojedinano ili kao veze, moraju u smislu izrade, kvaliteta materijala, oblika i mera zadovoljavati odredbe odgovarajuih jugoslovenskih standarda. Kalibrisani lanci koji se upotrebljavaju kao stalno nosea sredstva na dizalicama moraju u smislu izrade odgovarati jugoslovenskom standardu za kalibrisane lance.

Dozvoljeno optereenje lanaca iz stava 1. ovog lana mora se ispitati na nain odreen odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Izvetaj o izvrenom ispitivanju lanca mora se dostaviti prilikom predaje dizalice. Lanci koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama moraju se odravati u ispravnom stanju i periodino pregledati i ispitivati probnim optereenjem prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima.lan 69.

Koeficijent sigurnosti zavarenih lanaca za noenje tereta mora se odrediti prema uslovima rada dizalice, ali ne sme biti manji od 3 za dizalice na runi pogon niti manji od 6 za dizalice na motorni pogon, ako se lanci namotavaju na dobo sa glatkom povrinom. Koeficijent sigurnosti kalibrisanog lanca ne sme biti manji od 3 za dizalice na runi pogon niti manji od 8 za dizalice na motorni pogon, ako se lanac namotava na lananik (kotur sa zupcima).lan 70.

Dozvoljeno optereenje lanaca ili veze od lanaca koji se veaju na kuku dizalice mora biti obeleeno na tablici privrenoj na lanac ili vezu od lanaca. Lanci ili veze od lanaca ne smeju se optereivati iznad dozvoljenog optereenja, osim pri probnom ispitivanju.lan 71.

Lanac se sme privremeno skratiti samo pomou odgovarajuih elemenata za skraivanje lanaca. Zabranjeno je skraivanje lanca vezivanjem u vorove ili spajanjem lanaka pomou vijaka. Nastavljanje kratkog ili oteenog lanca vri se prema jugoslovenskim standardima za lance.lan 72.

Pri viestrukom omotavanju lanaca oko tereta, delovi istog lanca (namotaji) moraju se nalaziti to blie jedan drugom. Lanci se moraju zatititi od otrih ivica tereta drvenim ili zaobljenim elinim podmetaima. Pri nepovoljnim uslovima rada (esta udarna optereenja, rad na temperaturi neposredne okoline vioj od +100oC ili nioj od -10oC, esta granina optereenja i sl.) korisno optereenje lanca ili veze od lanaca ne sme prelaziti polovinu

dozvoljenog optereenja predvienog za upotrebu lanca pod normalnim uslovima. Lanci koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama moraju se odravati i popravljati prema jugoslovenskim standardima za lance i uputstvu proizvoaa.lan 73.

Pomona nosea sredstva (alke, prelazne karike, prstenovi, uke, traverze i sl.) koja se koriste na dizalicama za prenoenje tereta moraju na vidnom mestu imati oznaku nosivosti, odnosno tablicu sa oznakom nosivosti i oznaenu sopstvenu masu. Pomona nosea sredstva iz stava 2. ovog lana koja su izraena od kovanog elika i koja spadaju u stalnu opremu dizalice moraju se odravati i popravljati prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima.lan 74.

Dozvoljeno optereenje veze od lanaca ili uadi od dve grane mora se smanjiti zavisno od veliine ugla izmeu te dve suprotne grane veza. Smanjenje nosivosti u odnosu na dozvoljeno optereenje zatezanjem iznosi: 1) ako je ugao izmeu dve suprotne grane lanca oko 60o ... 15%; 2) ako je ugao izmeu dve suprotne grane lanca oko 90o ... 30%; 3) ako je ugao izmeu dve suprotne grane lanca oko 120o ... 50%. Za vezu od lanaca ili uadi koji nisu navedeni u stavu 1. ovog lana dozvoljeno optereenje se proraunava. Zabranjena je upotreba veze od lanaca ili uadi sa uglom veim od 120o izmeu dve suprotne grane lanaca. Veze iz stava 1. ovog lana mogu se veati na kuku dizalice samo pomou alki, prelaznih karika, uki i sl., izraenih prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima.lan 75.

Petlje na krajevima elinog ili vlaknastog ueta mogu se izraivati upletanjem pojedinih strukova ueta a kod elinog ueta - i na drugi nain prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Upletanje eline uadi radi izrade petlji obavljaju samo lica posebno struno osposobljena za taj posao.lan 76.

Kuke za veanje tereta na dizalicama izrauju se prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Svaka kuka na dizalici mora imati dokaz o kvalitetu koji daje proizvoa. Kuke na dizalicama kod kojih postoji opasnost ispadanja noseeg sredstva iz otvora kuke (pomonog ueta, lanca, veza, zaveenih grabilica, metalnih sudova, magneta i sl.) moraju na pogodan nain (automatskim zatvaraem, posebnom kukom i sl.) biti obezbeeni od padanja. Na lukim, graevinskim, kabl-dizalicama sa kukom i mobilnim dizalicama mora postojati obezbeenje od ispadanja noseeg sredstva iz otvora kuke prema stavu 3 ovog lana.lan 77.

Prenik unice i profil leba utvreni su odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Unice za tee vrste pogona (za treu pogonsku klasu i vie) ne smeju biti od sivog liva. 3. Elektrine instalacijelan 78.

Elektrina instalacija dizalice mora ispunjavati i uslove utvrene odgovarajuim jugoslovenskim standardima i propisima o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona do 1000 V.lan 79.

Radi rukovanja i upravljanja rasklopnim i razvodnim ureajima, hodnici dizalica moraju biti visoki najmanje 1,8 m i iroki najmanje 0,4 m. Ako zbog konstrukcionih razloga nije mogua visina od 1,8 m, ona moe biti 1,4m, ali se pri tom irina hodnika mora poveati na najmanje 0,7 m. Ako se hodnici za rukovanje u kutijastim nosaima suze poprenim zidovima za ojaanje, onda otvori u njima moraju biti visoki najmanje 1,0 m i iroki najmanje 0,6 m.lan 80.

Nenamerno pokretanje pogona dizalice pri uspostavljanju napona posle njegovog nestanka ili posle ukljuenja rasklopnog aparata za prikljuivanje na mreu (dizalinog prekidaa ili dizaline sklopke) mora spreiti (npr. elektrinom

blokadom, mehanikim vraanjem mehanizma za ukljuivanje u iskljueni poloaj i sl.).lan 81.

Rasklopni aparati se moraju tako postaviti da su radovi na njihovom odravanju, posebno na proveravanju njihovog dejstva mogui bez opasnosti. Kod dizalica se mogu koristiti svi rasklopni aparati, ukljuujui i kontaktore.lan 82.

Glavni klizni vodovi ili glavni pokretni prikljuni vodovi dizalice moraju se iskljuivati rasklopnim aparatima za prikljuivanje na mreu (najmanje sklopkom) uz potpuno iskljuivanje svih neuzemljenih provodnika. Umesto rasklopnog aparata za prikljuivanje na mreu moe se koristiti spojnica za mreu (utika, prikljunica) pod uslovom da spojnica podnosi iskljuivanje pod optereenjem do 16 A ili da je blokirana tako da se utika ne moe izvui pod optereenjem.lan 83.

Rasklopni aparati za prikljuivanje na mreu moraju se nalaziti na lako pristupanim mestima na prilazima dizalice tako da se mogu brzo iskljuiti, direktno ili daljinskim upravljanjem. Kod portalnih dizalica sa pokrivenim kliznim vodom ili pokretnim prikljunim vodom rasklopni aparat za prikljuivanje na mreu na prilazima dizalice ne mora se postaviti ako se dizalica moe iskljuiti pod optereenjem sa peake staze portalne dizalice.lan 84.

Ako se klizni vodovi napajaju na vie mesta, svako mesto napajanja mora imati svoj rasklopni aparat za prikljuivanje na mreu, a svi ovi aparati se moraju istovremeno automatski iskljuivati u sluaju da se bilo koji od njih iskljui. Ako se klizni vodovi napajaju na vie mesta, oni se ponovo mogu ukljuiti samo sa jednog mesta, sa kojeg je vidljiv najvei deo kliznih vodova. Ponovno ukljuivanje sa samo jednog mesta ne mora se predvideti ako rasklopni aparati za prikljuivanje na mreu imaju blokadu ponovnog ukljuivanja.lan 85.

Rasklopni aparati za prikljuivanje na mreu, njihovi komandni ureaji i njihov poloaj "iskljueno" moraju se kao takvi oznaiti. Rasklopni aparati za prikljuivanje na mreu i komandni ureaji moraju se zakljuavanjem obezbediti od sluajnog i neovlaenog ukljuivanja. Za dizalice na gradilitima kao rasklopni aparat za prikljuivanje na mreu moe se koristiti glavni rasklopni aparat u rasklopnom ili razvodnom bloku, pod uslovom da je taj glavni rasklopni aparat zakljuavanjem obezbeen od sluajnog i neovlaenog ukljuivanja.lan 86.

U posebnim sluajevima (npr. kod postavljanja dva sistema glavnih kliznih vodova koji se koriste za napajanje dizalice prema izboru ili kod podele jednog glavnog kliznog voda na elektriki razdvojene odeljke) moe se, zbog prilagoavanja lokalnim uslovima, odstupiti od odredaba l. 82. do 85. ovog pravilnika ako se odgovarajua bezbednost osigura na drugi pouzdan nain.lan 87.

Svaka dizalica mora biti opremljena rastavljaem koji rastavlja postrojenja od glavnog kliznog voda ili savitljivog glavnog prikljunog voda. Rastavljai se moraju zakljuavanjem obezbediti od sluajnog i neovlaenog ukljuivanja. Odspojivi oduzima struje smatra se rastavljaem ako u otvorenom poloaju obezbeuje rastavni razmak. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, rastavlja se ne postavlja ako se njime napaja samo jedna dizalica kojom se rukuje sa poda ili ako je dizalina sklopka postavljena elektriki neposredno iza oduzimaa struje glavnog kliznog voda, a ima osobine rastavljaa.lan 88.

Na dizalici mora postojati najmanje jedna dizalina sklopka pomou koje se mogu zaustaviti sva kretanja dizalice, osim kod dizalica kod kojih postoji samo elektromotorni pogon za ureaj za dizanje (sve vrste pogona, osim runog pogona) i kod oveenih vitlova kojima se upravlja sa poda, a vonja vitla se obavlja runo ili motorom snage do 500 Nj. Dizalina sklopka mora iskljuivati sve neuzemljene provodnike glavnog strujnog kola za pokretanje dizalice i mora se zakljuavati u poloaju "iskljueno". Prikljuak elektrinih ureaja za dranje tereta koji se ne moe drati u beznaponskom stanju (npr. elektromagneta) mora biti ispred dizaline sklopke.

lan 89.

Posebna strujna kola koja ne smeju biti iskljuena pri radu na odravanju ili popravkama, postavljaju se tako da je njihovo napajanje nezavisno od kliznih vodova ili kliznih prstenova. Posebnim strujnim kolima iz stava 1. ovog lana napajaju se prikljunice i rasveta, zagrevanje i ventilacija, ugraeni liftovi, liftovi i dizalice za popravke, elektrini ureaji i slino. Posebna strujna kola bezbednosnog malog napona prikljuuju se ispred rastavljaa. Posebna strujna kola koja nisu bezbednosnog malog napona moraju se prikljuiti preko drugog rastavljaa, koji se mora obezbediti od sluajnog i neovlaenog ukljuivanja. Strujno kolo se moe elektrino razdvojiti od mree.lan 90.

Poseban klizni vod ili poseban klizni prsten mora se koristiti kao zatitni provodnik dizalice kada se energija dovodi pomou kliznih vodova ili kliznih prstenova. Nosa kliznih vodova ili kliznih prstenova zatitnog provodnika mora se jasno razlikovati od drugih nosaa. Klizni vod za zatitni provodnik ne sme tokom normalnog napona provoditi struju. Ne zahteva se polaganje na izolatore kliznog voda koji je zatitni provodnik.lan 91.

Dizalica koja se napaja preko kliznog voda mora biti povezana sa zatitnim provodnikom preko klizne papuice. Za ovu svrhu se ne smeju koristiti valjci, koturovi i sl. Oduzima struje zatitnog provodnika mora da bude takav da se ne moe lako zameniti drugim oduzimaem struje.lan 92.

Klizni vodovi se moraju poloiti ili zatititi tako da pri penjanju ili obilaenju (npr. prelazi preko staze dizalice i platforme iznad nosaa dizalice, ukljuujui prilaze) postoji najmanje zatita od direktnih dodira prema lanu 52. ovog pravilnika, dok je najmanja vredost dohvata ruke nadole 0,1 m. Klizni vodovi moraju da budu postavljeni ili zatieni tako da ih sredstva za noenje i dizanje tereta kada se klate ne mogu dotai. Klizni vodovi preseka ispod 25 mm2 Cu i iznad 150 mm2 Cu moraju biti strujne ine. Klizni vodovi preseka od 25 mmo Cu do 150 mmo Cu mogu biti i ice.

lan 93.

Najmanji razmaci izmeu delova pod naponom i uzemljenih delova pri prinudnom voenju oduzimaa struje po kliznom vodu ne smeju biti ispod 10 mm, to se moe obezbediti (npr. kolicima oduzimaa struje ili konstrukcijom dizalice). Kod fabriki izraenih i ispitanih dizalica radnog napona do 500 V razmak izmeu delova pod naponom i uzemljenih delova ne sme biti manji od 6 mm.lan 94.

Ako voenje oduzimaa struje po kliznom vodu nije prinudno, razmaci izmeu delova pod naponom i uzemljenih delova ne smeju biti manji od 10 mm ako su oduzimai odvojeni od kliznog voda (to je u praksi mogue usled njihanja oduzimaa struje ili kretanja dizalice sa oduzimaima u odnosu na klizni vod).lan 95.

Ako je klizni vod klizna struja ina, razmak izmeu potpora ne sme biti vei od 2,5 m. Ako je klizni vod okrugla ili profilisana ica, a dizalica ima raspon kliznog voda do 12 m potpore se ne moraju postaviti. Za dizalice sa veim rasponom kliznog voda od 12 m razmak potpora ne sme biti vei od 8 m. Za klizne vodove sa automatskim zatezanjem dozvoljavaju se vei razmaci izmeu potpora pod uslovom da su npr. ugib, otklon usled pritiska vetra i dr. najmanje jednaki odgovarajuim vrednostima kliznog voda koji je vrsto zategnut na potporama razmaka od 8 m.lan 96.

Izolatori moraju biti od keramikog ili njemu odgovarajueg glatkog materijala. Izolator kliznog voda mora imati puznu stazu najmanje 60 mm. U oteanim uslovima (npr. u prostorijama sa agresivnom atmosferom ili gde postoji opasnost od taloenja (skupljanja) provodljive praine ili u kanalima kliznih vodova) puzne staze se ne smeju smanjiti ispod 60 mm. Kod prostorno tedljive izvedbe kliznog voda (npr. mali klizni vod) puzna staza mora biti najmanje 30 mm, pod uslovom da se odgovarajuim posebnim merama (kao to je npr. pokrivanje vodova) sprei smanjenje puznih staza usled taloenja praine ili vlage.lan 97.

Pomerljivi prikljuni vodovi dizalice moraju se postaviti i voditi tako da se spree oteenja koja mogu nastati pomeranjem. Pomerljivi prikljuni vodovi biraju se prema vrsti rada i naprezanja i moraju biti savitljivi kablovi za prenosna troila sa izolacijom i platom od gume, tako da je dozvoljena upotreba kabla najlake izrade koji odgovara tipu Gn-50. Kod veih mehanikih optereenja ili za prikljune vodove koji kliu po zemlji moraju se izabrati odgovarajui specijalni kablovi.lan 98.

Ureaji koji spreavaju povlaenje pomerljivih prikljunih vodova po zemlji (npr. doboi, gusenice, lanci i dr.) moraju se konstruisati i izvesti tako da unutranji prenik savijanja kabla na svim mestima na kojima se kabl savija tokom normalnog rada ne bude manji od 10-struke vrednosti prenika kabla - za kablove spoljanjeg prenika do 21,5 mm. Za kabove spoljanjeg prenika veeg od 21,5 mm najmanji dozvoljeni unutranji prenik savijanja kabla je 12,5-struka vrednost spoljanjeg prenika kabla. Na kablovskim kolicima najmanja dozvoljena vrednost unutranjeg prenika savijanja kablova spoljanjeg prenika do 8 mm je 6,3-struka vrednost spoljanjeg prenika kabla, za kablove spoljanjeg prenika iznad 8mm do 12,5 mm je 8-struka vrednost spoljanjeg prenika kabla, a za kablove spoljanjeg prenika iznad 12,5 mm je 10-struka vrednost spoljanjeg prenika kabla. Za velika ubrzanja ili usporenja, veliki broj ciklusa i sl. projektom se moraju odrediti odgovarajue mere, s tim da je najmanja vrednost unutranjeg prenika savijanja kabla 10-struka vrednost spoljanjeg prenika kabla. Pri korienju pljosnatih kablova debljina kabla mora odgovarati spoljanjem preniku kabla. Pravi deo kabla izmeu dve krivine kod savijanja u obliku slova "S" mora biti jednak najmanje 20-strukoj vrednosti spoljanjeg prenika kabla.lan 99.

Trajno optereenje zatezanja kablova ne sme biti vee od 20 N/mm2 svedeno na ukupni presek bakrenih faznih provodnika kabla. Zatitni provodnik i/ili neutralni provodnik se mogu uraunati u ukupana presek ako imaju isti presek kao fazni i ako nisu podeljeni.lan 100.

Dobo za namotavanje pomerljivih prikljunih vodova mora se automatski namotavati. Presek provodnika kabla koji se namotava na dobo mora se odabrati tako da ne

doe do prekoraenja dozvoljenog zagrevanja provodnika kada je kabl potpuno namotan i strujno optereen.lan 101.

Za stalno polaganje vodova kablovi se koriste prema uslovima koji vladaju u svakom konkretnom sluaju (npr. u oteanim uslovima rada koriste se kablovi tipa PP 41). Ako se koriste kablovi sa izolacijom i platom od gume, oni ne smeju biti lake izrade od kablova tipa GG/J, a kablovi sa izolacijom i platom od PVC ne smeju biti lake izrade od kablova tipa PP/J. Za vee dizalice gde ne postoji poseban razlog za mehaniku zatitu, za osnovni tip kabla ne smeju se koristiti kablovi lake izrade od kablova tipa PP/OO.lan 102.

Na otvorenom prostoru kablovi se mogu polagati na obujmice po konstrukciji dizalice.lan 103.

Ako se konstrukcija dizalice koristi kao zatitni vod, onda se mora obezbediti: a) neposredna veza konstrukcije dizalice i oduzimaa struje zatitnog provodnika, ako se energija dovodi pomou kliznog voda; b) prikljuak zatitnih provodnika elektrinih pogonskih sredstava sa konstrukcijom tako da se ostvari dopunska provodna veza (npr. savitljivim bakarnim provodnicima sa kablovskim stopicama) ili da se elektrina pogonska sredstva dobro uvrste vijcima za konstrukciju (npr. elastinim podlonim ploicama, lepezastim podlonim ploicama i dr.).lan 104.

U upravljake lance pomou kojih se dizalicama rukuje sa poda moraju se ugraditi izolatori (neposredno iznad dohvata ruke ili, ako je lanac kratak, u blizini njegovog gornjeg uvrenja) ili se mora upotrebiti gajtan za rukovanje od izolacionog materijala. Upravljaki lanci i gajtani iz stava 1. ovog lana moraju iznad rukohvata imati voice kako bi se izbeglo upredanje. Dizalice kojima se rukuje sa poda moraju se automatski zaustaviti ako se ureaj za upravljanje pusti iz ruku, osim dizalica kod kojih se ureaji za upravljanje nalaze

na stabilnim pultovima. 4. Ostala oprema za dizalicelan 105.

Dizalice na elektromotorni pogon moraju imati sigurnosne ureaje za automatsko zaustavljanje pogona iskljuenjem struje (krajnji iskljuiva - granina sklopka) i to na mehanizmu: 1) za dizanje tereta - kod svih tipova dizalica; 2) za vonju dizalice i voznog vitla ako njihova nazivna brzina vonje prelazi 32 m/min; za dizalice i vozna vitla koja prenose usijane ili rastopljene metale ovaj ureaj se mora ugraditi bez obzira na brzinu kretanja dizalice ili voznog vitla; 3) za dizanje kraka (dizalice sa nagibnim krakom); 4) za ogranienje bilo kog drugog kretanja dizalice, odnosno delova dizalice ako neblagovremenim ogranienjem njihovog kretanja moe doi do udesa na dizalici. Ureaji iz stava 1. ovog lana moraju biti podeeni tako da omogue kretanje u suprotnom smeru. Odredbe ovog lana ne odnose se na montane igle i mosne dizalice kod kojih je koenje mosta na kraju dizaline staze obezbeeno na drugi nain (podizanjem ina i sl.), kao ni na male kompaktne dizalice nosivosti do 2 t kod kojih se na mehanizmu dizanja moe upotrebiti i drugi sigurnosni ureaj (automatska spojnica bez iskljuenja elektrine struje, i sl.), koji mora posedovati dokaz o funkcionalnom ispitivanju.lan 106.

Granina sklopka (krajnji iskljuiva) na mehanizmu za dizanje tereta na dizalici bilo kog tipa mora biti podeena tako da je u stanju da zaustavi neoptereeno zahvatno sredstvo dizalice na odreenom odstojanju od gornje ivice zahvatnog sredstva, od branika vitla ili kotura za izravnavanje, odnosno vodeeg kotura. To odstojanje ne sme biti manje od: 1) 100 mm kod svih tipova vitlova; 2) 300 mm kod ostalih dizalica, osim kod kabl-dizalica; 3) 1000 mm kod kabl-dizalica. Granina sklopka (krajnji iskljuiva) vonje mora biti podeena tako da iskljui pogon elektromotora kako bi dizalica i u neoptereenom stanju dola do odbojnika bez udara u njih.lan 107.

Dizalice svih tipova kod kojih preoptereenje dovodi do preturanja dizalice moraju imati pokaziva ugla nagiba kraka ili dohvata i u njemu najveeg dozvoljenog optereenja i rasklopni ureaj (automatski iskljuiva) koji spreava preoptereenje dizalice. Pokazivai moraju biti lako uoljivi sa radnog mesta dizaliara. Rasklopni ureaj (automatski iskljuiva) mora spreiti podizanje tereta i poveanje dohvata ili iskljuiti pogon dizanja i pogon promene dohvata. Ako rasklopni ureaj (automatski iskljuiva) iskljuuje pogon dizanja i pogon pomeranja dohvata, mora se omoguiti premoenje iskljuivaa radi sputanja tereta na tlo, odnosno smanjenje dohvata. Ureaj za premoenje mora biti zakljuan. Ako dizalica ima dve ili vie karakteristika nosivosti, dozvoljena je ugradnja samo jednog rasklopnog ureaja (automatskog iskljuivaa) na onu nosivost sa kojom dizalica trenutno radi.lan 108.

Ako pretovarni mostovi i kabl-dizalice sa pogonom kretanja mosta ili mainskih kuica bez pomoi transmisije i sa jednim od noseih stubova na zglobu nemaju automatski ureaj za izravnanje iskoenja mosta, odnosno noseeg ueta, oni moraju imati graninik za iskljuenje pogona kretanja kad ugao iskoenja mosta, odnosno ueta izmeu stubova prelazi dozvoljenu granicu odreenu proraunom u projektu. Graninik iz stava 1. ovog lana na dizalici mosnog tipa sa odvojenim pogonom za vonju mosta mora se postaviti samo ako je to, zavisno od prostorne krutosti konstrukcije, predvieno projektom dizalice.lan 109.

Dizalice smetene na otvorenom prostoru (npr. mosna, portalna, poluportalna, graevinska stubna, pretovarni most, kabl-dizalica i dr.) moraju se zatititi od udara groma. Zatita od groma na dizalicama iz stava 1. ovog lana mora odgovarati propisima o tehnikim normativima za gromobrane. Dizalice na elektrini pogon iz stava 1. ovog lana u TT sistemu (razvodni sistem kod koga je radno uzemljene odvojeno od zatitnog uzemljenja) smatraju se zatienim od udara groma ako imaju najmanje dva odvojena uzemljivaa sa dva zemljovoda od neizolovane i vrue pocinkovane gvozdene ice ili vrue pocinkovane gvozdene trake. Presek zemljovoda ne sme biti manji od 50 mm2 pri polaganju van zemlje, odnosno ne manji od 100 mm2 pri polaganju u zemlju. Dizalice na elektrini pogon iz stava 1. ovog lana u TN sistemu (razvodni sistem kod koga su zatitni provodnik i neutralni provodnik spojeni) smatraju se zatienim od udara groma ako se ine spoje sa uzemljivaem najmanje na dva

mesta koloseka sa dva zemljovoda od neizolovane i vrue pocinkovane gvozdene ice ili vrue pocinkovane gvozdene trake. Presek zemljovoda ne sme biti manji od 50 mm2 pri polaganju van zemlje, odnosno ne manji od 100 mm2 pri polaganju u zemlju. Pojedinani delovi dizalice koji nisu spojeni zavarivanjem ili prilagoenim vijcima sa tesnim nasedom, radi zatite od udara groma, moraju se spajati galvanskom vezom od vrue pocinkovane trake sa najmanjim presekom od 50 mm2. Tokovi dizalice ne smatraju se pouzdanom galvanskom vezom, pa je u tom sluaju obavezna elina etka ili klizne papue koje pod pritiskom dodiruju glavu ine. Sve ove veze moraju biti najmanje duple.lan 110.

Svaka pokretna dizalica, kojom se upravlja iz kabine ili daljinskim upravljanjem, mora imati sredstvo za davanje zvunih signala (tramvajsko zvonce, sirenu, trubu i sl.) radi upozorenja na opasnost pri dizanju, prenoenju, odnosno sputanju tereta iznad njih, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini. Zvuni signal iz stava 1. ovog lana mora se jasno uti u manipulacionom prostoru dizalice.lan 111.

U kabini dizalice moraju biti postavljeni runi aparati za gaenje poara i uputstvo za rukovanje dizalicom sa opisom radnji koje nisu dozvoljene.lan 112.

Na dizalici ili voznom vitlu moraju se ugraditi oslonci radi spreavanja pada u sluaju loma tokova, odnosno osovina tokova. Rastojanje izmeu donjih ivica oslonca i povrine kotrljanja ine ne sme biti vee od 25 mm. Oslonci iz stava 1. ovog lana moraju biti konstruisani i za nosa tokova privreni tako da mogu drati most, postolje ili vozno vitlo i pod najveim dozvoljenim optereenjem dizalice, ukljuujui i ispitno optereenje.lan 113.

Pokretne dizalice sa kolosekom na tlu moraju imati ista za uklanjanje stranih predmeta sa ina voznih staza. Dizalice sa kolosekom iznad tla i njihova vozna vitla moraju imati ista samo ako na ine pada materijal iz tehnolokog procesa.

lan 114.

Krajevi staza pokretnih dizalica i voznog vitla na motorni pogon, sa kolosekom poloenim iznad tla ili na tlu, moraju imati vrste metalne ili armirane betonske branike. Branici iz stava 1. ovog lana moraju biti projektovani i izraeni tako da mogu izdrati udar pokretne mase dizalice ili voznog vitla optereenog najveim dozvoljenim optereenjem pri vonji s nazivnom brzinom. Pri proraunu udarne sile dizalica opremljenih graninom sklopkom (krajnjim iskljuivaem) brzina vonje moe se smanjiti najvie na polovinu nazivne brzine dizalice ili voznog vitla. Branici na dizalinim stazama dizalica privruju se, po pravilu, za nosa dizaline staze po kojoj se dizalica kree, odnosno za zid ili stub graevinskog objekta ili za ine koloseka, ako je takav nain privrenja proraunom dokazan kao siguran. Branici ili eoni nosai dizalice, odnosno voznog vitla na motorni pogon moraju imati elastine odbojnike.lan 115.

Na krajevima staze pokretnih dizalica ili voznih vitala na runi pogon, na inama moraju biti ugraeni zaustavljai za ogranienje vonje.lan 116.

Ako na istoj pruzi rade dve ili vie dizalica, odnosno dve ili vie voznih vitala, svaka dizalica, odnosno svako vozno vitlo mora imati elastini odbojnik na strani meusobnog sudaranja. Ako je brzina dizalice ili voznog vitla iz stava 1. ovog lana vea od 50 m/min, oni moraju imati ureaj za iskljuenje vonje koji spreava ili smanjuje jainu sudara.lan 117.

Protivtegovi i balast moraju biti privreni za noseu konstrukciju dizalice i obezbeeni od spadanja sa dizalice. Ako se kao balast na dizalici koristi materijal u rasutom stanju, on mora biti smeten u vrstom, zatvorenom i plombiranom metalnom sanduku. Sanduk mora biti izraen tako da je za vreme atmosferskih nepogoda nemogue prodiranje vode u njega i gubitak ili poveanje teine balasta. Upotreba peska za balast na graevinskoj stubnoj dizalici dozvoljena je samo u hermetiki zatvorenom i plombiranom metalnom sanduku ili u kesonu. Skidajui protivtegovi moraju imati oznaku veliine mase.

lan 118.

Pod dizalinom stazom, u smislu ovog pravilnika podrazumeva se nosa (elini profili, betonske grede i sl.), odnosno podloga (zemljana ili betonska sa drvenim, elinim ili betonskim pragovima) zajedno sa kolosekom i priborom za meusobno spajanje i privrivanje ina za nosa, odnosno podlogu. Nosai ina, odnosno podloga koloseka moraju da budu izgraeni i postavljeni prema tehnikim proraunima i montanim crteima sa naznakom dozvoljenih odstupanja (tolerancije) kod onih elemenata kranskih staza (meusobno rastojanje ina, poprena i uzduna horizontalnost koloseka, izvijanje i ugib nosaa i dr.) koji obezbeuju sigurnost rada dizalice. Odstupanja dizalinih ina i/ili staza moraju biti u okviru dozvoljenih vrednosti navedenih u tabeli 2, a za visee dizalice - u okviru dozvoljenih vrednosti navedenih u tabeli 3 ovog pravilnika. O odstupanjima dizalinih ina ili staza mora postojati dokaz (npr. geodetski snimak i slino). Tabela 2 - Dozvoljena odstupanja dizalinih ina, u mm

--------------------------------------------------------------------------------VRSTA VRSTA DIZALICE

ODSTUPANjA -------------------------------------------------krakom Mosna Stubna Portalna S

--------------------------------------------------------------------------------Odstupanje raspona L L (manje od) 5m L = 5 do 32 m L(vee od) 32m 6 8 10 5 5 5 6 8 10 8 8 8

--------------------------------------------------------------------------------Odstupanje ine od prave linije na duini 40 m 15 10 15 10

---------------------------------------------------------------------------------

Odstupanje visina gornjih ivica ina u poprenom preseku staze, s obzirom na raspon staze, L L (manje od) 5m 8 20 do 25 (pod optereenjem za irinu koloseka do 25 (pod optereenjem za irinu koloseka 2,5 do 6 m) L=5 do 32m L(vee od)32m 12 15 15 2,5 do 6 m) 15 20 15

--------------------------------------------------------------------------------Dozvoljeni uspon ine u uzdunom pravcu - na duini od 10 m 10 40 20 40

--------------------------------------------------------------------------------Odstupanje visine gornje ivice ine (u uzdunom preseku) na susednim stubovima pri rastojanju stubova,B B(manje, jednako) 10 m 10 B(vee od)10m 10 10 10

0,01% B ali ne vee od 15 mm

--------------------------------------------------------------------------------Odstupanje dizaline ine na sastavu po visini po irini 1 1 1 1 1 1 1 1

---------------------------------------------------------------------------------

Tabela 3 - Dozvoljena odstupanja staza viseih dizalica, u mm

----------------------------------------------------------------------------------VRSTA VISEIH DIZALICA Odstupanje gornjih Odstupanje ivica donjeg pojasa grede od uzdune projektovane L -------------------na izmeu ose staze u poprenom preseku pri rasponu, nosaa staze u poprenom preseku Visinsko odstupanje donjih ivica susednih

osloncima oslonaca ----------------------------------------------------------------------------------Visee dizalice na dva ili vie oslonca +-3 L/1500 6 10

----------------------------------------------------------------------------------Visee dizalice sa spojnicama na mestu sueljavanja staza +-3 L/1500 2 2

-----------------------------------------------------------------------------------

lan 119.

Tip ine koloseka za kretanje mosta, vitla (make) i postolja ili stuba dizalice mora da odgovara proraunatom pritisku po toku dizalice. ine moraju da budu postavljene i privrene za nosa, odnosno podlogu kranske staze tako da je nemogue njihovo bono i vertikalno pomeranje pri prolazu dizalice pod punim optereenjem. Osnovni tehniki podaci o koloseku (inama, nosaima ina, pragovima, kolosenom priboru i dr.) za dizalice kje se kreu po inama poloenim na kranske staze na visini ili na tlu, a naroito za graevinske pokretne dizalice koje se esto premetaju (graevinske stubne kabl-kranove i druge dizalice) moraju da se unose u matinu knjigu.lan 120.

ine koloseka stubnih graevinskih dizalica moraju se polagati na podlogu prethodno dobro izravnatu (nivelisanu) i nabijenu na nain odreen proraunom i crteima kojima je proverena stabilnost koloseka od prevrtanja i ugibanja. ine koloseka iz stava 1. ovog lana moraju biti postavljene na gradilite da ne bi dolo do klizanja tereta zbog blizine temeljne jame objekta ili se temeljna jama objekta mora obezbediti od klizanja terena.lan 121.

Drveni pragovi moraju biti izraeni od zdravog i tvrdog graevinskog drveta (bor, jela, hrast, bukva i dr.), iroki najmanje 240 mm i visoki najmanje 160 mm. Duina pragova mora biti takva da krajevi praga sa spoljanje strane koloseka prelaze ine sa obe strane najmanje za po 300 mm.lan 122.

ine se za drvene pragove privruju, po pravilu, kolosenim priborom (vezicom, tirfonom, inskim ekserima, rebrastim, nateznim i obinim podlonim ploicama i dr.), koji mora odgovarati tipu ine i jugoslovenskim standardima za postrojenja inskog saobraaja. ine se spajaju metalnim ploicama sa obe strane vertikale ine, i to neposredno iznad praga. Po pravilu, spoj se izvodi kosim rezom ina. Ako se ine koloseka stubnih graevinskih dizalica polau na polupragove ili na posebne betonske stope, mora se onemoguiti meusobno pomeranje polaganjem najmanje tri produena praga u jednu deonicu koloseka (12 do 15 m) ili postavljanjem vrstih elinih zatega. Pri izgradnji koloseka za portalnu dizalicu ili drugu dizalicu sa stalnim kolosekom poloenim na tlo i sa odstojanjem izmeu ina veim od 5 m ne moraju se postavljati vrste eline zatege izmeu ina ako je bono pomeranje ine onemogueno na drugi nain (betonskim nosaima,

betonskim stopama sa utorom i sl.). ine kvadratnog oblika spajaju se privrivanjem na donju plou. Na dilatacionim spojevima mora se omoguiti pomeranje ine samo u uzdunom pravcu.lan 123.

Posle polaganja ina koloseka na pragove ili polupragove prostor izmeu pragova, odnosno polupragova mora se popuniti tucanikom, ljunkom ili peskom. 5. Montaa dizalicalan 124.

Dizalica se montira prema crteima proizvoaa, a specifine i sloene dizalice i prema projektu montae. Projekt montae iz stava 1. ovog lana sadri: 1) tehniki opis montae i plan izvoenja radova na montai; 2) izvod statikog prorauna u uslovima montae dizalice; 3) projekt montane skele (statiki proraun i odgovarajue crtee) ako se dizalica montira pomou skele. Montaa eline konstrukcije dizalice mora odgovarati propisima o tehnikim normativima za montau elinih konstrukcija. Zatita od korozije dizalice i njenih delova odreuje se projektom dizalice. 6. Pregledi i ispitivanja dizalicelan 125.

Dizalica, njeni delovi i oprema podleu pregledima i ispitivanjima pre putanja u rad (prvi pregled i ispitivanje), pregledima i ispitivanjima u odreenim vremenskim intervalima i vanrednim pregledima i ispitivanjima. Pregledi i ispitivanja u odreenim vremenskim intervalima su: dnevni, nedeljni, meseni, godinji i generalni. Pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme, pored rokova navedenih u stavu 2. ovog lana, mogu se vriti i u drugim rokovima, zavisno od pogonske klase dizalice, uslova pod kojima dizalica radi, uputstva proizvoaa dizalice, potreba i drugih okolnosti koje mogu uticati na sigurnost rada dizalice, njenih delova i opreme. Pregled i ispitivanje dizalice mora se obaviti nakon dokaza statike stabilnosti dizaline staze i dobijanja geodetskog snimka koloseka dizalice.

lan 126.

O izvrenom pregledu i ispitivanju pre putanja u rad dizalice (prvi pregled i ispitivanje) daju se izvetaj i potvrda koji ine sastavni deo matine knjige dizalice. Rezultati mesenih, godinjih i vanrednih pregleda i ispitivanja upisuju se u kontrolnu knjigu dizalice. O izvrenom generalnom pregledu i ispitivanju izdaje se izvetaj i rezultati se upisuju u kontrolnu knjigu dizalice.lan 127.

Pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme pre putanja u rad (prvi pregled i ispitivanje) vri se kod dizalica koje se isporuuju u kompletnom obliku odmah posle zavrene izrade, odnosno pre isporuke i kod dizalica koje se ugrauju u objekte ili koje se zbog sloenosti, odnosno glomaznosti konstrukcije mogu kompletirati tek na mestu korienja posle zavrene montae, a pre putanja u rad.lan 128.

Dnevnim pregledom i ispitivanjem ispravnosti dizalice, njenih delova i opreme utvruju se, po pravilu, sledee: 1) da li je vozna staza slobodna (pregled obe ine); 2) da li ispravno radi konica na pogonskom mehanizmu za pokretanje mosta, za pokretanje voznog vitla i za dizanje tereta; 3) da li su nosiva sredstva ispravna (vizuelni pregled kuke i ueta); 4) da li je rasklopni aparat ispravan (zatvoren, neoteen itd.); 5) da li su ispravni elektrini klizni vodovi (da li na vodovima ili u njihovoj neposrednoj blizini ima promena, lomova usled pada nekog predmeta, velikog iskrenja itd.); 6) da li dizalina sklopka u kabini pravilno iskljuuje i ukljuuje struju; 7) da li funkcionie hidraulina i pneumatska instalacija; 8) da li je ispravan ureaj za osiguranje dizalice od pokretanja vetrom; 9) da li su ispravne granine sklopke (krajnji iskljuivai) ugraeni za ogranienje pojedinih kretanja; 10) da li je ispravno dugme za brzo iskljuenje u nudi svih pogona dizalice; 11) da li je ispravan sistem za podmazivanje i da li su pritegnute mazalice; 12) da li je mobilna dizalica postavljena u granicama dozvoljenog nagiba; 13) da li kod mobilnih dizalica ispravno radi ureaj za sputanje, dizanje i fiksiranje kraka; 14) da li ureaj za otvaranje i zatvaranje grabilice radi ispravno; 15) da li ureaji za prenos tereta pomou nosivog elektromagneta rade ispravno.

lan 129.

Nedeljni pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme, pored pregleda i ispitivanja propisanih lanom 128. ovog pravilnika, sastoji se, po pravilu, od: 1) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti vodova prema zemlji (vizuelni pregled spojeva ina i uzemljenja na oba kraja staze); 2) ispitivanja ispravnosti celokupnog osvetljenja; 3) vizuelnog pregleda prilaznih lestvica i ograde na stazi dizalice; 4) pregleda i podeavanja svih noseih elemenata (kuke, uad, koturae i sl.) i ureaja za koenje; 5) pregleda i izmene kontakata na kontrolerima, kontaktorima i oduzimaima; 6) pregleda ispravnosti ureaja za podmazivanje i dodavanje maziva; 7) pregleda spojnica i drugih elemenata za prenos snage, bez otvaranja reduktora ako to nije potrebno; 8) pregleda i podmazivanja mehanikih delova elektrinih ureaja na elektromotorima, graninim sklopkama (krajnjim prekidaima), kontrolerima i ostalom.lan 130.

7Meseni pregled i ispitivanje ispravnosti dizalice, njenih delova i opreme, pored pregleda i ispitivanja propisanih u lanu 129. ovog pravilnika, sastoji se, po pravilu, od: 1) pregleda staza, spojeva ina i privrenja uz konstrukciju ili nosivi betonski deo; 2) pregleda gornjeg i donjeg stroja dizaline staze dizalice sa kolosekom postavljenim na tlo; 3) pregleda konice na mehanizmu dizanja, ukljuujui i otkonu napravu; 4) pregleda konice na ureaju za pokretanje mosta; 5 vizuelnog pregleda nosivih delova dizalice, koji su sastavni deo dizalice (traverze, kuke, ueta i njegovog namotavanja na bubanj, uvrivanja ueta na bubanj, kotura i njihovih leita i osobina); 6) pregleda celokupnog osvetljenja; 7) vizuelnog pregleda pogona za pokretanje mosta voznog vitla i ureaja za dizanje tereta (tokova, osovina, zupanika i leaja reduktora); 8) podmazivanja mau spoljnih zupanika, dodavanja masti u mazalicu i dolivanja ulja u reduktore prema emi podmazivanja; 9) vizuelnog pregleda rasklopnih aparata u kabini i na mostu (zategnutost, mehanika oteenja izolatora i nasedanje kontakata); 10) pregleda oduzimaa struje (ne smeju biti nagoreli i oteeni); 11) vizuelnog pregleda elektrinih vodova od oduzimaa struje do motora; 12) pregleda ispravnosti ureaja za kratko spajanje dizalice s dizalinom stazom (metalni oduzima mora dobro nalegati na inu i stvoriti pouzdan elektrini i mehaniki spoj izmeu ina i mosta), pri emu se vizuelno proverava premoenje

na spojevima samih ina i krajnjih uzemljivaa; 13) ispitivanje ispravnosti blokiranja glavne sklopke s kontrolerima (svaki od kontrolera pojedinano se pomakne iz nultog poloaja i proverava mogunost ukljuenja glavne sklopke na dizalici); 14) proveravanja elektrine grejalice, ventilatora i prikljunog kabla; 15) proveravanja ispravnosti i delovanja graninih sklopki (krajnjih iskljuivaa) na vonju mosta, vonju voznog vitla i pogon dizanja u oba poloaja; 16) proveravanja istoe kuita elektromotora, naroito perforacije zatitnih kapa ventilatora; 17) kontrole stanja povrina kliznih prstenova (prstenovi moraju biti isti i glatki); 18) pregleda ispravnosti uloaka topljivih osiguraa i bimetalnog releja i njihove podeenosti prema nazivnim vrednostima strujnog kola; 19) pregleda elektroureaja na mehanizmu za dizanje i prenoenje tereta sa elektromagnetom (kablova, spojeva, utikaa, bubnja za namotavanje kabla i ostalog u vezi sa elektromagnetom); 20) pregleda ispravnosti rada glavnih rasklopnih aparata (da li se svi kontakti iskljuuju pravovremeno), a naroito glavnog rasklopnog aparata koji se zakljuava; 21) pregleda rada motora (oslukivanjem ili instrumentima) i kontrolera (otvaranjem njihovih kuita i pregledom kontakata, etkice i dr.); 22) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti spojeva i vodova prema zemlji (vizuelni pregled spojeva ina i uzemljivaa na oba kraja staze); 23) pregleda stanja hidrauline i pneumatske instalacije (zaptivenosti, nivoa ulja, preistaa itd.)lan 131.

Godinji pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme sastoji se, po pravilu, od detaljnog pregleda mainskih ureaja, delova opreme, nosee konstrukcije, elektrinih ureaja i dizaline staze i ispitivanja pojedinih delova konstrukcije, ureaja, izolacije elektrine instalacije, elektromotora, elektroopreme i dizalice u celini. Na osnovu nalaza o istroenosti, delovi i oprema dizalice zamenjuju se ili se dizalica rekonstruie.lan 132.

Generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi pod tekim i vrlo tekim uslovima, njenih delova i opreme obavlja se, po pravilu, svake tree godine. Rokovi za generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi pod lakim i srednjim uslovima, njenih delova i opreme ne mogu biti dui od pet godina. Dizalice velike nosivosti (npr. u hidrocentralama) koje rade pod lakim uslovima, mogu se periodino ispitivati i u drugim rokovima, odnosno onda kada je na

raspolaganju najvei teret (npr. rotor generatora). U tom sluaju probni teret upotrebljava se samo do veliine raspoloivog probnog tereta sa kojim se vre sva ispitivanja. Merenja brzine, snage i ugiba i kontrola osnovnih mera dizalice vre se prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Naprezanje, po potrebi, proverava se elektrootpornim trakama (tenziometrima). Na osnovu pregleda i ispitivanja daje se nalaz o istroenosti delova, na osnovu ega se oni zamenjuju ili rekonstruiu.lan 133.

Vanredni pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme obavlja se na dizalicama koje su pretrpele udes (havariju), nakon rekonstrukcije dizalice i nakon njenog premetanja sa jednog na drugo mesto.lan 134.

Pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme pre putanja u rad (prvi pregled i ispitivanje), generalni pregled i ispitivanje i vanredni pregled i ispitivanje sastoji se od: 1) detaljnog pregleda svih ureaja, opreme i delova, nosee konstrukcije i dizaline staze; 2) pregleda i ispitivanja elektrinih ureaja i instalacija dizalice, elektrinih sigurnosnih ureaja, kao i zatitnog, odnosno gromobranskog uzemljenja, kontrolnog merenja otpornosti uzemljivaa, zemljovoda i ukupne otpornosti sistema uzemljenja; 3) pregleda i ispitivanja pri radu bez optereenja svih mehanizama dizalice, zatitnih i sigurnosnih ureaja, konica, ureaja za upravljanje i instalacija za osvetljenje, ventilaciju, grejanje i signalizaciju; 4) optereenja dizalice probnim teretom radi proveravanja sigurnosti ureaja za dizanje, prenoenje, odnosno sputanje tereta; 5) optereenja dizalice nazivnim teretom radi proveravanja ispravnosti dejstva svih mehanizama ureaja za dizanje, prenoenje, odnosno sputanje tereta i njihovih konica; 6) proveravanja stabilnosti dizalica prema jugoslovenskom standardu za dizalice, osim za dizalice za koje se na osnovu prorauna ili iskustva moe nesumnjivo utvrditi odsustvo znaajnih momenata preturanja; 7) merenja naprezanja najvie optereenog dela nosee konstrukcije (prema potrebi); 8) merenja brzine dizalice pri nazivnom teretu; 9) kontrole osnovnih mera dizalice; 10) provere ugiba konstrukcije dizalice pri ispitivanju sa probnim teretom, odnosno

provere vraanja konstrukcije u prvobitan poloaj.lan 135.

U energetskim ili procesnim objektima ili kod montanih radova, dizalica se moe koristiti za dizanje tereta teih od nazivnih, s tim to se moraju ponovo proraunati, modifikovati i odrediti ogranienja koja obezbeuju siguran rad dizalice. U sluaju iz stava 1. ovog lana dizalica i njena staza moraju se probno ispitati sa teretom koji je najmanje jednak novom nazivnom teretu koji e se dizati. Ispitivanje mora obuhvatiti dizanje i sputanje, kao i, po potrebi, vonju tereta. Dizanje teih tereta od nazivnog tereta pod uslovima iz st. 1. i 2. ovog lana moe se izvriti samo jedanput, to se mora evidentirati u kontrolnoj knjizi dizalice.lan 136.

Probni teret za ispitivanje dizalice, prema lanu 134. taka 4. ovog pravilnika, pri prvom ispitivanju iznosi 1,25, a pri svakom narednom ispitivanju 1,10 od nazivnog tereta. Pri ispitivanju dizalice sa probnim teretom sva kretanja moraju se izvoditi pojedinano u najnepovoljnijim poloajima tereta i paljivo. Novo kretanje moe poeti tek kada su se priguile oscilacije prouzrokovane prethodnim kretanjem. Probni teret mora da se zaustavi i sigurno dri pri normalnom iskljuivanju upravljakog ureaja, kao i pri prekidu pogonske energije u pravcu sputanja.lan 137.

Pri ispitivanju dizalice sa nazivnim teretom izvode se sva kretanja pri najveoj brzini. Konice ureaja za dizanje moraju se zaustaviti i drati teret ak i ako se dovod pogonske energije prekine pri punoj brzini sputanja. Mora se proveriti dejstvo svih sigurnosnih ureaja.lan 138.

Posle ispitivanja mora se izvriti vizuelni pregled cele dizalice i oitavanje instrumenata.lan 139.

Pri probnom ispitivanju mobilnih dizalica sa krakom mora se proveriti stabilnost dizalice. Probno ispitivanje izvodi se na ravnom, vodoravnom i vrstom terenu, pri emu dohvat mora odgovarati nosivostima odreenim tehnikom dokumentacijom. Dizalica sa probnim teretom se ne sme preturiti i mora ostati oslonjena najmanje na tri take. Dohvat tereta meri se od ose okretanja dizalice do vertikalne ose teita tereta. Ispitivanje se izvodi sa odreenim krakom, odnosno produecima za najvei i najmanji dohvat sa odgovarajuim probnim teretom. Ispitivanje se obavlja kad nema vetra. 7. Tehnika dokumentacija dizalicelan 140.

Dizalicu u prometu mora pratiti dokumentacija za rukovanje, odravanje, pregled i eventualnu montau dizalice, koja sadri: 1) tehniki opis; 2) uputstvo za rukovanje prema jugoslovenskom standardu za dizalice, s tim da uputstvo za rukovanje pokretnim dizalicama sa obrtnim ili nagibnim krakom koje bi se pri radu mogle preturiti mora sadrati i sva ogranienja za potrebnu stabilnost i jainu vetra kod koje se mora staviti dodatno sidrenje ili drugo osiguranje; 3) uputstvo za odravanje prema jugoslovenskom standardu za dizalice; 4) crte dizalice sa osnovnim merama u radnom prostoru; 5) spisak svih sklopova delova sa oznakama brojeva crtea ili karakteristinim brojevima koji slue za naruivanje; 6) skice sklopova sa podacima potrebnim za odravanje i naruivanje habajuih elemenata; 7) funkcionalnu emu elektrine instalacije sa podacima o elementima za rukovanje i odravanje; 8) izvod iz statikog prorauna za noseu elinu konstrukciju; 9) emu nosee i druge uadi sa podacima o kvalitetu, konstrukciji i merama; 10) emu podmazivanja svih mehanizama dizalice sa podacima o vrsti i kvalitetu ulja, odnosno masti; 11) dokaze o kvalitetu osnovnog i dodatnog materijala za zavarivanje upotrebljenog za naroito optereene delove eline konstrukcije dizalice, dokaz o kvalitetu zavarivanja i dokaz o kvalitetu delova za koje se to izriito trai ovim pravilnikom; 12) matinu knjigu dizalice, prema jugoslovenskom standardu za dizalice, osim za dizalice nosivosti do 1000 kg i tipske nepokretne (prenosive) koturae i ekrke nosivosti do 20 t, koji ne moraju imati matinu knjigu; 13) kontrolnu knjigu za odravanje dizalice (u daljem tekstu: kontrolna knjiga) prema jugoslovenskom standardu za dizalice.lan 141.

Dizalice u prometu moraju biti snabdevene garantnim listom. Garantni rok za dizalice ne moe biti krai od jedne godine. Rok u kome je davalac garancije duan da postupi po zahtevu korisnika garancije ne moe biti dui od 10 dana od prijema tog zahteva. Rok obezbeenog servisiranja dizalice ne moe biti krai od deset godina, raunajui od dana predaje novograene dizalice na upotrebu. 8. Odravanje dizalicalan 142.

Dizalica se mora odravati u redovnim intervalima prema uputstvu proizvoaa, naroito vodei rauna o brzohabajuim i delovima bitnim za sigurnost pogona (uad, konice, pogonski zupanici i drugo).lan 143.

Neispravna pokretna dizalica mora se, radi opravke, dovesti na kraj dizaline staze ili na mesto na kome ne ometa rad u pogonu niti ugroava bezbednost pri prolazu ispod, odnosno pored dizalice. Ako na zajednikoj dizalinoj stazi radi vie dizalica, prethodno se mora odrediti mesto pogodno za opravku neispravne dizalice i moraju se provesti potrebne tehnike mere zatite za bezbedan rad na dizalici (zatitne ograde, iskljuenje struje blokiranjem kliznih vodova, upozoravajui natpisni graninik na inama i sl.).lan 144.

Pre poetka opravke na dizalici, mora se iskljuiti dovod struje na dizalicu iskljuenjem rasklopnog aparata za prikljuenje na mreu, koji se u tako iskljuenom poloaju mora zakljuiti. Ako, zbog rada dveju ili vie dizalica, na zajednikoj dizalinoj stazi nije mogue iskljuiti rasklopni aparat za prikljuenje na mreu, moraju se prethodno iskljuiti oduzimai na glavnim vodovima, a ako ni to nije mogue, dovod struje se mora iskljuiti dizalinom sklopkom. 9. Rukovanje dizalicamalan 145.

Dizalicom se mora rukovati prema uputstvu za rukovanje dizalicom. Uputstvo za rukovanje dizalicom daje proizvoa prema jugoslovenskom standardu za dizalice.

Pri radu sa dizalicom zabranjeno je: 1) optereivati dizalicu teretom veim od dozvoljene nosivosti dizalice (osim pri probnom optereenju); 2) koristiti sigurnosne ureaje (granine sklopke - krajnje iskljuivae, zatitne automatske sklopke i dr.) kao radne ureaje; 3) upotrebljavati otpornike regulatora brzine i snage komandnog ureaja za zagrevanje radnog mesta; 4) podizati teret sa koso postavljenim uetom; ljuljanjem sputati teret na mesto koje se nalazi van granice manipulacionog prostora dizalice (mosne ili druge dizalice sa kukom); prenositi radnike na teretu, odnosno sklopu (ureaju) za prihvatanje tereta (radnoj platformi i sl.) ako takvo sredstvo nije za to posebno opremljeno; 5) direktno vui vozilo na inama pomou mosne dizalice ako za to ne postoji poseban ureaj (vodei kotur privren za tlo koji obezbeuje vertikalan poloaj teretnog ueta i sl.); 6) ostavljati teret da bez potrebe visi na kuki, odnosno uetu dizalice (za vreme prekida rada ili nestanka struje i sl.); 7) optereenom dizalicom istovremeno obavljati vie radnih operacija nego to to dozvoljava upravljaki sistem dizalice pri potpuno zauzetim rukama ako to uputstvom proizvoaa dizalice nije predvieno i dizati, odnosno sputati teret uz istovremeno kretanje voznog vitla na noseem uetu (kablu) kabl-dizalice; 8) initi pun okret kraka