Upload
ivan
View
852
Download
13
Embed Size (px)
ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA
UVOD
Ispitivanje konstrukcija obuhvaa niz postupaka kojima se utvruje ponaanje konstrukcija pri razliitim djelovanjima.
fizikalna (mehanika) djelovanja (optereenja vlastitom teinom, uporabnim optereenjem, izvanredna djelovanja poput potresa, poara, eksplozija, udara) kemijska djelovanja (korozija, agresija plinova i kemikalija)
u osnovi prouavanja ponaanja graevinskih konstrukcija nalazi se eksperiment
UVOD
ispitivanje konstrukcija je nauna disciplina koja se razvija paralelno s razvojem teorijskih znanja
intenzivni razvoj u 19 i 20. st.
pogodovao je razvoj mjerne opreme i razvoj raunarstva
razvoj suvremenih metoda ispitivanja
UVOD
u okviru ispitivanja razvijeni su razni postupci koritenjem i objedinjavanjem znanja iz raznih podruja:
fizike matematike reologije mehanike krutog i mehanike deformabilnog tijela automatike digitalne tehnike ...
UVOD
ispitivanje konstrukcija i modela jedina je mogunost dobivanja pouzdanih podataka o ponaanju konstrukcije (stvarno stanje konstrukcije)
statiko (pomaci, deformacije) dinamiko (periodi, frekvencije)
eksperimentima mogu biti obuhvaena:
izotropna, anizotropna, homogena, nehomogena, kontinuirana, diskontinuirana, plastina, elastina, viskozna, itd. stanja
UVOD
esto se ispitana konstrukcija ne ponaa u skladu s teorijskim postavkama odgovor na to treba traiti u nedostacima konstrukcije ili u manjkavostima teorijskih postavki
UVOD
mjerenje relevantnih parametara i njihova usporedba s teorijskim veliinama izraunanim analitikim ili numerikim putem
korigiranje teorijskih matematikih modela (badarenje matematikih modela)
odreivanje stanja postojee konstrukcije
UVOD
proraunske se metode temelje se na odreenim pretpostavkama koje esto nisu dovoljno dobre da bi mogle u svim elementima vjerno prikazati stvarno ponaanje konstrukcije
linearna zavisnost siladeformacija pretpostavke o vrstoi materijala i dr.
UVOD
izrada realnih matematikih modela za proraun konstrukcija mogua je samo nakon prouavanja ponaanja stvarnih objekata ili elemenata
ispitivanjem konstrukcija mogue je odrediti ponaanje materijala pod optereenjem (reologija) - posebno kod novih materijala
UVOD
eksperimenti imaju veliki znaaj u sluajevima kada se zbog sloenosti problema javljaju tekoe pri teorijskoj analizi konstrukcije
do kvalitetnih rjeenja u sloenim sluajevima moe dovesti kombinacija prorauna i eksperimenta
UVOD
metodama eksperimentalne analize dobivaju se podaci potrebni za ocjenu stanja konstrukcije ili nekog njenog dijela na taj nain mogue je ustanoviti postojanje oteenja na konstrukciji, lociranje oteenja i procjena veliine oteenja (degradacije nosivih svojstava)
UVOD
eksperimenti se izvode na
originalnim konstrukcijama (prototip)
modelima
problem "prijenosa" podataka s modela na stvarnu konstrukciju
teorija modelske analize teorija slinosti
UVOD
suvremena graevinska regulativa i nacionalne norme i pravilnici zahtijevaju permanentno praenja kvaliteta proizvoda, pa tako i graevinskih konstrukcija
vana uloga ispitivanja konstrukcija
POVIJESNI RAZVOJ
ispitivanje konstrukcija je starije od teorijskih postavka mehanike gradnja graevina u davnini je bila utemeljena na naelu pokuaja i pogreke iskustvo se stoljeima stjecalo i prenosilo iz generacije u generaciju
POVIJESNI RAZVOJ
novi koncepti bazirani su na poznatim uz uvoenje malih preinaka visine i vei rasponi poveavani su za male vrijednosti gradnja uspjela temelj za novi napredak ruenje vee dimenzije elemenata, odabir kvalitetnijeg materijala, razrada novog koncepta
POVIJESNI RAZVOJ
prvi temelji tehnike literature postavljeni su prije 2000 godina. I. stoljee prije Krista
Vitruvije je u I. st. prije Krista napisao "Deset knjiga o arhitekturi" o gradnji kua, hramova, vodovoda i dr. u Rimskom carstvu Heron iz Aleksandrije pisao je o gradnji mehanikih strojeva
I. stoljee
POVIJESNI RAZVOJ
Leonardo da Vinci (1452-1519. g.)
ispitivao razliite oblike konstrukcija ispitivao je vlanu vrstou ice, savijanje greda i nosivost stupova
POVIJESNI RAZVOJ
16. stoljee
razdvaja se vojna i civilna tehnika
civilna se nastavlja baviti konstruiranjem strojeva i gradnjom
POVIJESNI RAZVOJ
Galileo Galilei (1564-1642. g.)
konstruirao je bagere, vitla, pumpe i mlinove prouavao zakone mehanike postavio naelo za prirodne znanosti : "Mjeriti sve to je mjerljivo, a uiniti mjerljivim sve to nije mjerljivo". smatrao je da se pokusima i ispitivanjem tehnikih naprava mogu dobiti odgovori na prirodne zakone u knjizi Due nuove scienze (1638). pisao je o
mehanikim svojstvima graevnih materijala otpornosti greda
POVIJESNI RAZVOJ
Galileo Galilei smatra se utemljiteljem eksperimentalne znanosti i ispitivanja konstrukcija
provodi eksperimente vezane uz: slobodni pad i gibanje niz kosinu mjeri vlastitu frekvenciju i vrijeme titranja njihala savijanje i rastezanje tapova
POVIJESNI RAZVOJ
Galileo Galilei
pokus ispitivanja vlane vrstoe i vrstoe na savijanje
POVIJESNI RAZVOJ
Galileo Galilei
na temelju vlastitih eksperimenata (ispitivanj) pokuavao je pronai proraunske metode koje bi opisivale ponaanje konstrukcija pod optereenjem metode koje je postavio Galilei sadravale su brojne netonosti iako su bile, principijelno, pravilno postavljene
uzrok: u to vrijeme jo nije bio poznat zakon o elastinosti (teorija elastinosti)
POVIJESNI RAZVOJ
kraj 17. i 18. stoljee
eksperimentalno utvreni modeli ponaanja konstrukcija i konstrukcijskih elemenata razvoj ispitivanja na manjim modelima konstrukcija znaajni radovi objavljeni su ve 1773.g. uspostavljena veza izmeu utjecaja sila konstrukciju i njene stabilnosti bila je dana u obliku koji je slian dananjem
POVIJESNI RAZVOJ
Robert Hooke (1635-1703. g.)
radi niz eksperimenata iz podruja ponaanja materijala postavlja tzv. Hooke-ov zakon 1676. g. o linearnoj vezi izmeu sila i deformacija temelj znanosti o otpornosti materijala i mehanici elastinih tijela zakon elastinosti koristio je kasnije Coulomb kod ispitivanja konstrukcija
POVIJESNI RAZVOJ
Charles Coulomb (1736-1806. g.)
analizira problem trenja i smicanja mjeri torzijske oscilacije metalnih cilindara ispituje lukove i postavlja teoriju sloma i oblika sloma
POVIJESNI RAZVOJ
18. stoljee
istraivanja Mariottea, Bernoullija, Leibnitza, Eulera i Lagrangea - matematiara, fiziara i istraivaa Razvoj inenjerskih struka naglo zapoinje nakon Francuske revolucije kad je 1795. u Parizu osnovana Ecole Politechnique. Ponaanje konstrukcije pod optereenjem istraivalo se, uglavnom, na modelima.
POVIJESNI RAZVOJ
Francuski istraiva Duhamel 1776.godine proveo je ispitivanje drvene grede
tri tipa greda: punu gredu (prvi), sa vertikalnim otvorima u gornjoj zoni (drugi), sa istim otvorima, ali popunjenim ploicama od tvrdog drveta (trei). proveden dokaz da su pri savijanju grede povrinski (gornji) slojevi su izloeni pritisku optereenje, koje je dovelo do loma grede prvog i treeg tipa priblino je isto, dok je za gredu drugog tipa bilo znatno nie (zbog oslabljenog presjeka)
Skica ispitivanja grede
POVIJESNI RAZVOJ
primjer modelskog ispitivanja konstrukcije
Kulibin je 1776.godine razradio tri varijante projekta drvenog lunog mosta raspona 297m provjera osnovnih pretpostavki na modelu u mjerilu 1:10 model ispitan pri razliitim kombinacijama optereenja analiza rezultata ispitivanja potvrdila projektne pretpostavke
eksperimentalno odreivanje ponaanja konstrukcije u eksploataciji i razrada osnovnih pretpostavki modeliranja objekta
POVIJESNI RAZVOJ
19. st. uspostavljena veza djelovanja i naprezanja u konstrukciji
Navier, Cauchy, Poisson samo su neka velika imena toga razdoblja. na Londonskom Sveuilitu 1847.god., u Petrogradu u 1853.god. osnovani laboratoriji (u poetku ispitivanje materijala, a kasnije ispitivanje konstrukcija)
osnivanje laboratorija
odrana prva meunarodna konferencija o ispitivanju materijala 1884.
POVIJESNI RAZVOJ
19. st.
U Engleskoj 1846.godine ispitan je jednotraniki eljezniki most "Britanija most"', na modela u mjerilu 1:6. na temelju rezultata ispitivanja usvojena kontinuirana sanduasta elina konstrukcija raspona 72m+2x141.7m+72m umjesto viseeg mosta koji je bio predvien
POVIJESNI RAZVOJ
20. st.
dinamika ispitivanja konstrukcija Prva ispitivanja provoena radi utvrivanja granine nosivosti konstruktivnih elemenata ili njihovih sklopova. Kasnija eksperimentalna istraivanja provoena su u cilju istraivanja ponaanja konstrukcija kao i za razradu osnovnih pretpostavki modeliranja konstrukcija
POVIJESNI RAZVOJ
20. st.
Willis
slom u konstrukciji izaziva mnogo manji intenzitet pokretnog tereta od statikog optereenja progibi od pokretnog optereenja vei od statikih progiba za isto optereenje
Stokes
veliina dinamikog progiba od pokretnog optereenja ovisi o odnosu perioda osnovnog oblika osciliranja grede i vremena prelaska grede rezonantne pojave mogu dovesti do znatnih poveanja progiba
POVIJESNI RAZVOJ
20. st.
Cox
koristi energetske metode i dolazi do zakljuka da dinamiki progibi ne mogu prijei dvostruku statiku vrijednost
Inglis
istraivanje eljeznikih mostova - prelazak ritminog pokretnog optereenja (lokomotiva u kretanju) opasno ako nastupi rezonancija, tj. ako se frekvencija poremeajne sile poklopi s vlastitom frekvencijom grede preporuka za projektiranje: vl. frekvencija grede mora biti znaajno razliita od frekvencije poremeajne sile
POVIJESNI RAZVOJ
20. st. razvoj matematike, fizike (valne teorije)
razvoj nerazornih metoda
fotoelastinost rezonantne metode ultrazvune metode laserske metode itd.
POVIJESNI RAZVOJ-HRVATSKA
Faust Vrani (1551-1617),
leksikograf, istraiva i izumitelj u djelu Novi strojevi (Machinae novae) tiskano u Veneciji 1615. zamislio niz novih tehnikih izuma nekoliko crtea mostova:
drvena trokutasta visulja, gredno-luni drveni most sa smodenim nosaima, zidani luni most s metalnom zategom, visei most u kojem je lananica izraena od "zvonovine" (bronce za izradu zvona), visei most od konopa
POVIJESNI RAZVOJ-HRVATSKA
Faust Vrani (1551-1617. g.)
vizije izumitelja - nema dokaza da su bili izvedeni, te statike koncepcije realizirane tek nakon vie od 200 godina.
Faust Vrani - crte viseeg mosta
POVIJESNI RAZVOJ-HRVATSKA
Ruer Bokovi (1711-1787. g.)
matematiar, astronom i filozof napisao 1742. g. raspravu o pojavi pukotina u kupoli bazilike Sv. Petra u Rimu prva rasprava u kojoj se matematikim metodama pokualo objasniti ponaanje graevne konstrukcije
Ruer Bokovi - crte iz rasprave o oteenjima kupole bazilike Sv. Petra u Rimu
POVIJESNI RAZVOJ-HRVATSKA
20. stoljee ispitivanja konstrukcija se provode na
Zavodu za ispitivanje materijala i konstrukcija Tehnike visoke kole (1919-1926) utemeljitelj prof. Timoenko Tehnikom fakultetu (1926-1962), Graevinskom fakultetu (od 1962) u Zagrebu od 1958. g. i u Institutu graevinarstva Hrvatske
POKUS KAO IZVOR ISTINE
Pokus (lat. experimentum) je postupak prikupljanja podataka zbog provjere teorije ili hipoteze. Pokus moe potvrditi ili opovrgnuti hipotezu. Negativni rezultati pokusa mogu usmjeriti istraivaa u drugi smjer istraivanja. Bitno obiljeje pokusa je ponovljivost
moe provjeravati, usavravati i prilagoivati raznim uvjetima
POKUS KAO IZVOR ISTINE
Predmet pokusa je uzorak. Pokus se sastoji od jednog ili vie ispitnih uzoraka. Ispituje se jedna ili vie znaajki predmeta. Odabir uzorka
sluajnim odabirom ili planiranim odabirom ispitnih uzoraka kojim e se zahvatiti cijeli temeljni skup
SVRHA ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
Na temelju rezultata ispitivanja utvruje se prikladnost graevne konstrukcije za svrhu za koju je ona namijenjena. Ispitivanje konstrukcija podrazumijeva ispitivanje gradevina, konstrukcija i graevnih proizvoda koji se mogu svrstati u skupinu nosivih elemenata konstrukcija.
SVRHA ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
Graevina je sve sagraeno ili to potjee od gradnje (definicija prema HRN ISO 6707-1). Odnosi se na sve izvedene radove i obuhvaa konstrukcijske, nekonstrukcijske i geotehnike elemente. Konstrukcija osmiljeni sustav povezanih dijelova proraunanih tako da imaju odreenu krutost. Graevni proizvod je svaki proizvod namijenjen za trajnu ugradbu u graevinu, ukljuujui zgrade i inenjerske graevine.
SVRHA ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
Ispitivanjem konstrukcija provjeravaju se teorijske pretpostavke. Ispitivanjem se mogu utvrditi pojave koje se teorijski nisu mogle, ili se uope ne mogu, obuhvatiti. Ispitivanjem se moe doi do racionalnih konstrukcijskih rjeenja, to esto samo teorijskim putom nije mogue. Pokus moe otkriti nedostatke i slabosti konstrukcije koje se teorijskim putem ne bi otkrile.
SVRHA ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
Ispitivanjem novih konstrukcija in situ dokazuje se njihova prikladnost za projektom predviene uvjete uporabe.
pokusno optereenje mostova, kranskih staza, konstrukcija tribina sportskih graevina, krovita stadiona, krovnih nosaa velikih raspona
SVRHA ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
Ispitivanjem postojeih starih, oteenih i/ili obnovljenih konstrukcija moe se utvrditi jesu li one prikladne za daljnju uporabu. U sluaju serijske proizvodnje proizvoa ispitivanjem svojih proizvoda i objavljivanjem rezultata ispitivanja dokazuje njihovu kvalitetu i prikladnost za predvienu namjenu.
dokument o sukladnosti proizvoda s prihvaenim normama
VRSTE ISPITIVANJA
opa podjela a) znanstvenoistraivaka
kad se eli ispitati ponaanje nove konstrukcije s obzirom na njezinu nosivost, uporabivost i eventualno trajnost s ciljem stjecanja novih spoznaja o materijalu i konstrukciji i njihovu ponaanju pri odreenim djelovanjima
b) kontrolna (nadzorna)
ako se provjeravaju graevni proizvodi u serijskoj industrijskoj proizvodnji
VRSTE ISPITIVANJA
c) prethodna
ako se prije poetka serijske proizvodnje ele provjeriti svojstva novoga proizvoda i je li on u skladu s postavljenim zahtjevima i specifikacijama
d) ostala
kad se ocjenjuje pojedinana konstrukcija, bilo zbog odreenih nedostataka u izvedbi, bilo zbog nepoznatih svojstava i injenica pri izradbi.
VRSTE ISPITIVANJA
S obzirom na vrstu djelovanja kojima e konstrukcija biti izloena:
statika ispitivanja dinamika ispitivanja
VRSTE ISPITIVANJA
statika ispitivanja
djelovanja koja imaju statiki karakter, i tzv. nazovi statika (ili nazovidinamika) djelovanja koja se s vremenom mogu mijenjati, ali je ponaanje konstrukcije gotovo jednako kao pri statikom djelovanju nanoenje optereenja vrlo polagano ne dolazi do pojave inercijalnih sila
VRSTE ISPITIVANJA
dinamika ispitivanja
brzo nanoenje optereenja pojava inercijalnih sila nerazorni udar, razorno impulsno djelovanje (eksplozija), vibracije prouzroene prisilnim djelovanjem strojeva, prirodne pojave (potres),...
VRSTE ISPITIVANJA
S obzirom na razornost
nerazorna razorna moe obuhvatiti obje ove vrste
Razorne metode su najee primjenjuju u laboratoriju, na elementima konstrukcija i modelima) a nerazorne na gotovim objektima.
VRSTE ISPITIVANJA
Nerazornim se ispitivanjem mogu do odreene granice potvrditi pretpostavke prorauna, ali se zakljuak o ponaanju ne smije ekstrapolirati na stanje u kojem e se konstrukcija nai u daljnjim fazama ispitivanja koje dovode do sloma.
VRSTE ISPITIVANJA
Nerazorne metode:
rezonantne metode ultrazvuk sklerometar optike metode fotoelastinost optereenje do razine uporabnog optereena (statiko ili dinamiko)
VRSTE ISPITIVANJA
Razornim ispitivanjem se u jednom neprekinutom pokusu mogu ustanoviti granina stanja upotrebljivosti i nosivosti konstrukcije i dobiti odnosi najveih i uporabnih djelovanja Razornim metodama se konstrukcija unitava ili oteuje
lom konstrukcije vaenje uzoraka iz konstrukcije
VRSTE ISPITIVANJA
Razorne metode:
slom pokusnim optereenjem (statikim ili dinamikim) ispitivanje svojstava materijala na uzorcima izvaenim iz konstrukcija provedba posminih i tlanih ispitivanja uzorka materijala i spojeva
npr. posmini spojevi i sprezanje
VRSTE ISPITIVANJA
S obzirom na mjesto ispitivanja
laboratorijska ispitivanja ispitivanja na graevinama (in situ - na mjestu)
VRSTE ISPITIVANJA
laboratorijska ispitivanja
u laboratorijima moe do sloma ispitati praktiki sve to se u njih moe unijeti suvremeni laboratoriji
posjeduju opremu za optereivanje kojom se mogu simulirati gotovo sva djelovanja mogue je do sloma dovesti svaki konstrukcijski element imaju takvu mjernu opremu kojom je mogue ispitivanje razliitih veliina eljenom tonou i brzinom
VRSTE ISPITIVANJA
ispitivanja na graevinama
ispituju se gotove graevine graevine se optereuju teretom koji zamjenjuje djelovanja za koja je malo vjerojatno da e se ponoviti tijekom uporabnog vijeka graevine (tzv. rijetka kombinacija djelovanja) mogu se dobiti podaci o ponaanju graevine pri nekim djelovanjima kojima je graevina upravo izloena (npr. vibracijama)
VRSTE ISPITIVANJA
postavljanjem instrumenata na graevinu tijekom duljeg razdoblja dobivaju se podaci o djelovanjima u duljem razdoblju uporabe (monitoring)
Takav se postupak redovito primjenjuje kod visokih brana ije bi ruenje moglo prouzroiti golemu ljudsku i materijalnu tetu
Kod pojava koje su dugotrajne (puzanje betona, korozija) ili pojava koje e se tek dogoditi (potres), jedino mjerenja in situ mogu pokazati pravo ponaanje graevine.
VRSTE ISPITIVANJA
S obzirom na veliinu konstrukcije
prototipna modelska
VRSTE ISPITIVANJA
prototipna
ako je mogue konstrukcija se uvijek ispituje u pravoj veliini (ispitivanje na prototipu) izvode se u laboratoriju, u proizvodnom pogonu ili na gradilitu
modelska ispitivanja
provode se u laboratorijima na modelima
umanjene konstrukcije izvedene u takvom mjerilu koje osigurava slino ponaanje modela i prave konstrukcije (prototipa)
VRSTE ISPITIVANJA
S obzirom na trajanje,
kratkotrajna dugotrajna
VRSTE ISPITIVANJA
kratkotrajna ispitivanja
ispitivanja kod kojih ne dolaze do izraaja reoloke pojave kod kojih su djelovanja u odnosu na trajnost konstrukcije kratkoga trajanja
dugotrajna ispitivanja
utvruju su dugotrajni uinci na konstrukciju izloenu dugotrajnim djelovanjima
kao to su skupljanje i puzanje betona, relaksacija elika, zamor, korozija elika i betona, puzanje drva ili plastinih materijala i sl.
VRSTE ISPITIVANJA
S obzirom na razinu djelovanja kojima konstrukcija izlae pri ispitivanju mostova:
se
obina (normalna) posebna izuzetna ispitivanja Sva se ta ispitivanja svrstavaju u skupinu nerazomih ispitivanja, jer nijedan vitalni dio konstrukcije pri nijednom od tih ispitivanja ne smije otkazati.
VRSTE ISPITIVANJA
obina
djelovanje ne prelazi razinu karakteristinog djelovanja, ali se nastoji da joj bude to blie. razina djelovanja prelazi tu razinu za neki manji iznos (npr. 10-15%). konstrukcija se malo preoptereuje, no ne oteuje se ili su oteenja neznatna (kod armiranoga betona pukotine doputene irine ili pukotine koje se zatvaraju).
posebna
VRSTE ISPITIVANJA
izuzetna
razina djelovanja prelazi do 30% razinu karakteristinog djelovanja postoji mogunost umjerenih oteenja koja se mogu popraviti nakon prestanka djelovanja i konstrukcija e imati poetnu nosivost
TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE
Ispitivanja moe zahtijevati
naruitelj posla, investitor izvoa ili dobavlja (proizvoa, njegov zastupnik, trgovac) projektant graevinski inspektor vlasnici susjednih graevina
TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE
naruitelj posla, investitor
posredstvom nadzornog inenjera ako utvrdi da izvoa:
ne gradi prema projektu ne postie zahtijevanu kvalitetu ugraenog materijala ne ispituje materijale koje ugrauje, ugrauje materijale za koje nema dokaze o svojstvima i kvaliteti sluaju bilo koje druge sumnje u gradnju
TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE
izvoa ili dobavlja
sluaju da sam sumnja u kvalitetu radova ili kvalitetu nabavljenih materijala (unato tomu to postoje uredni dokumenti o kvaliteti). sluaju da radove preuzima od prethodnog izvoaa na nedovrenoj konstrukciji kod izvoenja interpolacija u gradskom podruju
potrebno je prije poetka gradnje ustanoviti stanje graevina s kojima e nova graniiti, kako bi se iskljuili kasniji prigovori da su gradnjom nove graevine oteene postojee.
TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE
projektant
navodi se u projektu zahtijeva se naknadno
ukoliko se izvoa ne pridrava odredaba ili rjeenja u projektu
projektu projektant moe propisati
nain ispitivanja vrijeme u kojem ispitivanje treba provesti s obzirom na pojedine faze gradnje mjerenja koja odreuje da se provedu optereenje kojim se konstrukcija treba opteretiti norme ili teorije s kojima rezultate ispitivanja treba usporediti.
TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE
graevinski inspektor
ako utvrdi
da je dolo do odstupanja od projekta, da se ugrauju materijali bez dokumenata o porijeklu i kvaliteti i da postoji sumnja u kvalitetu radova.
kod teih sluajeva moe obustaviti gradnju sve dok se ne dokae da su ispunjeni bitni zahtjevi koji se postavljaju na graevinu
TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE
vlasnici susjednih graevina
ako je nova graevina uzrok odreenih smetnji u njihovim graevinama koje su uzrok umanjenoj upotrebljivosti, smanjenom komforu koritenja ili oteenjima graevine
vibracije buka plinovi neugodni mirisi.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
redoviti razlozi
provjera usklaenosti prorauna s ponaanjem konstrukcije provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na predvienu utvrivanje nosivosti utvrivanje upotrebljivosti
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
posebni razlozi
inovativni materijali nepoznata ponaanja inovativne vrste nosivih konstrukcija projektiranje utemeljeno na ispitivanju rekonstruirane konstrukcije konstrukcije s nedovoljno podataka
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
provjera usklaenosti prorauna s ponaanjem konstrukcije
proraunske pretpostavke koje su vie ili manje tone
pretpostavka ravnih presjeka pretpostavka o elastinom ponaanju gradiva konstante kojima se karakterizira materijal
uvjeti oslanjanja mogu se razlikovati od onih pretpostavljenih proraunom
namjerna pojednostavljenja nepredvieni pomaci i sl.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na predvienu
odabrani materijal mora imati odreena fizikalnomehanika svojstva odreena normama ili drugim specifikacijama
tlana vrstoa vlana vrstoa vrstoa na savijanje vodonepropusnost plinonepropusnot paropropusnost otpornost na habanje...
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na predvienu
Sva se navedena svojstva ne mogu ispitati samo ispitivanjem sastavnih materijala, nego je to mogue uiniti jedino na izgraenoj, gotovoj konstrukciji. Ispitivanjem gotove konstrukcije provjerava jesu li propisana svojstva postignuta i je li konstrukcija u svemu izraena prema projektnim zahtjevima.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
utvrivanje nosivosti
utvruje se ima li izvedena konstrukcija nosivost predvienu projektom, za razliita djelovanja kojima tijekom svog uporabnog vijeka moe biti izloena ispitivanje se izvodi do sloma konstrukcije (razorno ispitivanje)
nakon ispitivanja konstrukcija vie nema zahtijevanu nosivost
izuzetno, ispitivanje konstrukcije prekinut e se prije dostizanja sloma, ako je tijekom ispitivanja dostignuto granino optereenje predvieno projektom, a pritom slom nije nastupio.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
utvrivanje nosivosti
ne promatra se samo krajnji uinak - slom nego i cjelokupno ponaanje konstrukcije tijekom optereenja:
raspucavanje, deformiranje (progibi), deformacije (E) i zaostale deformacije, otkazivanje prionljivosti, otkazivanje spojeva, gubitak stabilnosti i dr.
Stoga se kao granino stanje nosivosti definira stanje koje prati slom ili koji drugi slian oblik otkazivanja konstrukcije.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
utvrivanje nosivosti
rijetko se izvodi na gotovim, izvedenim konstrukcijama na graevinama
npr. prije uklanjanja objekta u svrhe znanstvenih istraivanja
esto se izvodi na:
predgotovljenim konstrukcijskim elementima pri serijskoj proizvodnji (stropni i krovni nosai, grede, elementi proelja) posebno pripremljenim prototipovima (npr. dalekovodnim stupovima, ziu) prije poetka serijske proizvodnje modelima konstrukcija izvedenim u mjerilu koje omoguuje preslikavanje podataka dobivenih na modelu na prototip
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
utvrivanje uporabljivosti
ispitivanjem se moe ustanoviti
postoje li uvjeti za odbacivanje konstrukcije kao neupotrebljive je li upotrebljiva uz neke uvjete ili popravke u svemu zadovoljava postavljenim zahtjevima.
uporabljivou smatramo prikladnost konstrukcije za predvienu uporabu Granino stanje uporabljivosti definira se kao stanje u kojem vie nisu udovoljeni odreeni uporabni zahtjevi za konstrukciju ili konstrukcijski element.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
inovativni materijali nepoznata ponaanja
nastanak novoga materijala koji je dosad bio potpuno nepoznat inovativni materijali
poboljanje postojeih materijala dodatkom odreenih komponenata koje im poboljavaju ili mijenjaju svojstva novi sklopovi poznatih materijala
Ponaanje takvih materijala u konstrukciji treba provjeriti ispitivanjem konstrukcije, jer samo provjeravanje svojstva materijala ne daje dovoljno podataka.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
inovativni materijali nepoznata ponaanja
u podruju betonskih konstrukcija to su:
betoni vrlo velikih vrstoa s kojima nema mnogo iskustava u uporabi (100-200 MPa) betoni armirani vlaknima elika, stakla ili plastinih materijala betoni s granulama polistirena nove formulacije betona s drvenim vlaknima spregnute drveno-betonske konstrukcije betonske konstrukcije armirane ugljinim (karbonskim) vlaknima ili vrpcama novi tipovi elika prilagoeni zahtjevima potresnoga inenjerstva (visoka vrstoa, velika duktilnost) novi tipovi sustava prednapinjanja betona itd.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
inovativni materijali nepoznata ponaanja
U podruju zidanih konstrukcija to su:
novi oblici zidnih elemenata povoljnijih toplinskih svojstava od prethodne generacije za koje treba utvrditi nosivost u izvedenomu ziu tipovi industrijskih mortova koji su u cijelosti zamijenili pripremu mortova od komponenata na gradilitu i za koje treba utvrditi svojstva ne samo kao novog materijala nego i svojstva koja se oituju u zajednici sa zidnim elementima
npr. vlana vrstoa zida i svojstva prionljivosti morta i zidnih elemenata)
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
inovativne vrste nosivih konstrukcija
pojava novih vrsta konstrukcija koje se odlikuju
ekonominou boljim iskoritenjem svojstava materijala savrenijim oblicima novim nainima spajanja i tipovima spojeva, ugradbom materijala kojima se manjom masom mogu premostiti vei rasponi boljim mehanikim svojstvima
ispitivanje u svrhu provjere nosivosti upotrebljivosti i trajnosti
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
projektiranje utemeljeno na ispitivanju
norma za proraun konstrukcija (ENV 1991-1, Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije) predvia mogunost projektiranja, odnosno prorauna, utemeljnog na ispitivanju ispitivanjem se dolazi do podataka iz kojih se razvija teorija ispitivanjem velikog broja proizvoda dolazi se do:
podataka o rasipanju rezultata oko srednje vrijednosti statistikim metodama mogu ustanoviti eljene fraktile i odrediti granice pouzdanosti
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
rekonstruirane konstrukcije
tijekom uporabnog vijeka moe doi do
promjene namjene promjene optereenja potrebe popravka pojaanja rekonstrukcije oteene konstrukcije (poar, potres, rat)
Ispitivanjem e se potvrditi je li postignuto predvieno ponaanje konstrukcije.
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
rekonstruirane konstrukcije
dokaz da je s novougraenim materijalima i novim, promijenjenim konstrukcijskim sustavom postignut eljeni rezultat:
nova nosivost nova upotrebljivost nova funkcija
RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA
konstrukcije s nedovoljno podataka
zbog nebrige vlasnika projekti se nekad unite se ili izgube ispitivanje konstrukcije jedan je od naina da se utvrdi ima li graevina potrebna svojstva ispitivanja mogu biti nerazorna i/ili razorna. planiraju se u onom obujmu koji je primjeren vanosti graevine i potrebnom skupu podataka koji e omoguiti da se postavljeni problem rijei kombinacijom rezultata do kojih se dolo ispitivanjem i proraunom