Click here to load reader

Svjetske sile v ic

  • View
    74

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Svjetske sile v ic

Slide 1

SVJETSKE SILE

Mirjana Drmi-Mali

Mirjana Drmi-Mali

RimVI.cK L I K N I!

Danijel: Gledao sam dalje u nonim vienjima, kad eno ,etvrta zvijer, strana, uasna i neobino jaka. Imala je velike eljezne zube. Prodirala je i satirala, a ono to je ostalo gazila je nogama. Razlikovala se od svih prijanjih zvijeri i imala je deset rogova.

Rimski carevi Dinastija: Julijsko Klaudijevska

August,(27 p. n. e.14n.e. ) -roenje Isusa KristaTiberije, (14 37. g. ) -- objavljivanje Radosne vijesti August o Bojem kraljevstvu --smrt Isusa Krista 33.g. -na Pedesetnicu 33.g. Petar i drugi uenici dobili su udesnu sposobnost da na stranim jezicima razgovaraju s ljudima koji su doli u Jeruzalem proslaviti taj blagdan -36. g. Petar krsti rimskog stotnika KornelijaKaligula, (37 41. g.)Klaudije, (41 47.g.) poinju Pavlova misionarska putovanja..

Pedesetnica 33.g.

36. g. Petar krsti rimskog stotnika Kornelija

Godinu dana su Barnaba i Savao pouavali prilino veliko mnotvo u Antiohiji, te su boanskom providnou upravo u Antiohiji uenici prvi put nazvani kranima

Neron, (54 68. g. ) -- 56.g. Pavao zavrena misionarska putovanja 64.g. Petar irio Radosnu vijest na podruju Babilona -- Pavao prvi put zatoen u Rimu otprilike (59-61. g.) -- Pavao drugi put zatoen u Rimu vjerovatno izmeu (61-64. g.)

Pavao je u Rimu pisao poslanice.

Car Neron 64. godine potaknuo progon krana pa su nakon njega i neki drugi rimski carevi estoko progonili Kristove sljedbenike. U pismima koja su car Trajan i Plinije Mlai slali jedan drugome opisano je kako su krani bili kanjavani zbog toga to se nisu htjeli odrei svoje vjere.

Neron, (54 68. g. )

- 66. godine rimski upravitelj Judeje zaplijenio iz svete hramske riznice novac od zaostalog poreza, idovi su se razbjesnili i digli ustanak. Pobunjenici su poubijali rimske vojnike i proglasili neovisnost Judeje. Nakon nekoliko mjeseci Cestije Gal, rimski upravitelj Sirije, krenuo je prema jugu s 30000 vojnika kako bi uguio ustanak. Stigao je u Jeruzalem u vrijeme idovskog vjerskog blagdana. Galova je vojska zauzela predgraa i ak je poela potkopavati zidine hrama, u kojem su pobunjenici potraili utoite. A onda je Gal bez nekog jasnog razloga naredio svojoj vojsci da se povuku. Likujui zbog toga, idovi su stali napadati vojsku koja je odlazila iz grada. etiri godine kasnije rimska vojska se vratila !

Rimski careviGodina etiri cara : 1.Galba,( 68 69.g.) 2.Oton, 69. g. 3. Vitelije, 69.g.DinastijaFlavijevaca

4. Vespazijan (69 79.g.) i sin Tit (79 81.g.) Uoi Pashe 70. g.rimska vojska predvoena generalom Vespazijanom i njegovim sinom Titom sa 60000 vojnika stigli je pred Jeruzalem . Nakon oko pet mjeseci opsade grad je pao. Tit je naredio vojsci da potedi hram, no jedan ga je vojnik ipak zapalio bakljom. Oko 1100000 idova i obraenika na idovsku vjeru, su pomrli od gladi i poasti. 97000 ljudibilo je zarobljeno. Mnogi su kao robovi bili odvedeni u Rim.

Domicijan, (81 96.g.)

Opsada Jeruzaalema

Jeruzalem

Nakon vojnog pohoda na Judeju Tit je zavrio slavni Koloseum. Titov slavoluk su Rimljani podigli u spomen na osvajanje Jeruzalema.

Biblijska proroanstva koja je prorekao Isus doista su se ispunila do najsitnijih pojedinosti.

KoloseumTitov slavoluk

Pet dobrih careva, dinastija Nerva Antoninska Nerva,(96 98.g.) Ivan u zatoenitvu na Patmosu 98.g. napisao Otkrivanje poslednju knjigu BiblijeTrajan, (98 117.g.)Hadrijan,(117 138. g.)Antonin Pio,(138 161.g.)Marko Aurelije,(161180.g.)(suvladarLucije Ver, (161169g.),uzurpatorAvidije Kasije,175g.)Komod,(180193.g.)Konstancije I. Klor,(305306.g.)(suvladarGalerije, (305311.g.))

Proroanstva koja su se ostvarila poslije smrti apostola Jer doi e vrijeme kad ljudi nee podnositi zdrave nauke, nego e prema svojim strastima sebi nagomilati uitelje da im kaklju ui, te e odvratiti ui od istine, a okrenut e se bajkama. (2.Timoteju 4:3,4 ) Meu vas [e] ui okrutni vukovi koji nee imati obzira prema stadu. I izmeu vas samih dii e se ljudi koji e iznositi iskrivljena uenja da bi odvukli uenike za sobom (Djela apostolska 20:29,30 Meu vama [e] biti lanih uitelja. Oni e neprimjetno uvesti razorne sljedbe (...) i zbog njih e se pogrdno govoriti o putu istine (2.Petrova 2:1,2).

Konstantin I. Veliki, ( 306 337.g.) U prvih 280 godina povijesti kranstva, kranstvo je bilo zabranjeno od Rimskoga carstva, a krane su strahovito progonili. To se promijenilo nakon obraenja rimskoga Cara Konstantina. Konstantin je legalizirao kranstvo Milanskim ediktom iz 313g. Godine 325., Konstantin je sazvao Nicejski sabor, u pokuaju da ujedini kranstvo. Konstantin je kranstvo zamislio kao religiju koja bi ujedinila Rimsko carstvo, koje se u to vrijeme poinjalo dijeliti. Premda se to tada inilo pozitivnim razvojem kranske crkve, rezultati nipoto nisu bili pozitivni. Kao to Konstantin nije htio u potpunosti prihvatiti kransku vjeru nego je nastavio sa svojim poganskim vjerovanjima i praksom, tako je i kranska crkva koju je Konstantin promicao bila mjeavina pravoga kranstva i rimskog poganizma.

Crkvenom saboru je odran od (20. svibanj -25.srpnja 325.g.)u gradu Niceji u Maloj Aziji (danas Iznik u Turskoj). Car Konstantin, koji u to vrijeme jo nije bio krten, olakavao je sudjelovanje biskupa stavljajui im kod putovanja na raspolaganje carsku potu i nudei im gostoprimstvo u Niceji u provinciji Bitiniji, odnosno kraj svoje rezidencije u Nikomediji. Bilo je ukupno oko 300 biskupa na saboru.

Glavne take rasprave bile su: Pitanje arijanstva Datum proslave Pashe (Uskrsa) Melecev raskolJedinstvo Oca i SinaKrtenje heretikaPoloaj onih koji su popustili prilikom Licinijevih progona (tzv. lapsi).

Kljuno pitanje Sabora Je li Krist pravi Bog (istobitan s Ocem)?

Boi se poeo slaviti uRimuu4. stoljeu(u izvorima dokazana godina336g.). Boi se poeo slaviti 25. prosinca. Prevladavajue je miljenje da se Boi poeo slaviti toga datuma zato to se toga datuma u tada jo uvijek veinski poganskomRimuslavilo roenje bogaSunca(Nativitas Solis Invicti - Roenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva elei potisnuti taj poganski blagdan tada poela slaviti roenjeIsusaKrista koji je Boansko Sunce s visine. ( Isus Krist je najvjerovatnije roen u oktobru-listopadu)

ISUS KRIST povjerio je svojim sljedbenicima vaan zadatak. Zapovjedio im je: Idite i nainite uenike od ljudi iz svih naroda. S vremenom se dobra vijest o kraljevstvu trebala propovijedati po svemu svijetu za svjedoanstvo svim narodima (Mat. 24:14;28:19). Jehova je htio da se dobra vijest propovijeda!

Propovijedanju DOBRE VIJESTI pomoglo je i uspostavljanje rimskog mira, koji se na latinskom nazivaopax Romana. Ogromno Rimsko Carstvo uspostavilo je dobar mir i stabilnost na podruju nad kojim je vladalo. U razdoblju od otprilike 200 godina nakon Isusove smrti na Sredozemlju uglavnom nije bilo sukoba. Nikad prije u ljudskoj povijesti nije bilo tako dugog razdoblja sveopeg mira i nikad vie nakon toga nitko nije toliko dugo uspijevao odrati mir meu tolikim narodima(The Horizon Book of Ancient Rome).

Isus je umro 33. godine. Nedugo zatim njegovi su uenici objavili vijest o Kraljevstvu po cijelom Jeruzalemu. Potom su irili dobru vijest po Judeji i susjednoj Samariji, a u narednih 15 godina ak su slali misionare u druge dijelove Rimskog Carstva. Do 61. godine dobra je vijest ve doprla u mnoge dijelove tada poznatog svijeta.

ALIManje od decenije poslje padaJeruzalema(70.poslje Krista) je budunostkranstvapostaje konano vezana zahelenizam.Najotrija kritika spram naklonjenosti klasinoj kulturi dolazi od Tertulijana, rimskog pravnika iz treeg stoljea i obraenika na kranstvo. On se zapitao; to Atena ima s Jeruzalemom? Koja je vanost platonske Akademije za Crkvu? Tertulijan je smatrao kako Crkva mora zadrati svoj posebni identitet izbjegavajui takve svjetovne utjecaje.Augustinov pristup je postavio temelje za stav da sve to je dobro, istinito i lijepo treba staviti u slubu evanelja. Tako je taj uzajamni odnos kranske teologije, liturgije i duhovnosti s grko-latinskom kulturnom tradicijom neupitno postao jedan od najzanimljivijih i najplodnijih primjera meusobnog kulturnog obogaivanja u intelektualnoj povijesti ovjeanstva.

REZULTAT1.Kult Izide, religija egipatske majke-boice, uvedena je u kranstvo tako to su Izidu zamijenili Marijom. Mnogi nazivi koji su se koristili za Izidu, poput Kraljica Neba, Majka Boja i theotokos (Bogorodica), pripisani su Mariji. Mariji je dana uzviena uloga u kranskoj vjeri, daleko vea od one koju joj daje Biblija. NaEfekom saboru(431.g.) Marija proglaena Bogorodicom.2.Mitraizam je bila religija Rimskoga carstva od prvoga do petog stoljea nakon Krista. Mitra, bog Mitraizma, bio je prisutan u tijelu i krvi bika, a onima koji su ga blagovali u rtvenom objedu davao je spasenje. Romanizacija Gospodnje veere upotpunila je prijelaz u rtvenu konzumaciju Isusa Krista, koja je sada poznata kao katolika Misa / Euharistija.

3) Veina Rimskih careva (i graana) bili su henoteisti. Henoteist je osoba koja vjeruje u postojanje mnogih bogova, ali se prvenstveno usredotouje samo na jednoga boga, ili pak smatra da je taj jedan bog nadreen drugim bogovima. Npr. rimski bog Jupiter bio je vrhovni bog rimskoga panteona bogova. Rimski mornari esto su tovali Neptuna, boga oceana. Kada je Katolika crkva prigrlila rimski poganizam, jednostavno je zamijenila panteon bogova svecima. Kao to je rimski panteon bogova imao boga ljubavi, boga mira, boga rata, boga snage, boga mudrosti itd., jednako je i Katolika crkva imala sveca koji je bio zaduen za sve ove i mnoge druge kategorije. Kao to su mnogi rimski gradovi imali boga zatitnika pojedinog grada, tako je i Katolika crkva izmislila sveca zatitnika za gradove.

4) Vrhovnost rimskoga biskupa (papinstvo) nastala je uz podrku rimskih careva. Budui da je Rim bio sredite vladavine Rimskim carstvom u kojemu su ivjeli rimski carevi, grad Rim postao je prominentan u svim aspektima ivota. Konstantin i njegovi nasljednici podrali su rimskoga biskupa kao vrhovnog vladara crkve. Naravno da je za jedinstvo rimskoga carstva bilo najbolje da vlast i dravna religija imaju sjedite na istome mjestu. Premda se veina drugih biskupa (i krana) odupiralo ideji o vrhovnosti rimskoga biskupa, rimski biskup se na kraju uzdigao do vrhovnosti zbog moi i utjecaja rimskih careva. Kada je Rimsko carstvo doivjelo slom, pape su preuzele naslov koji su prethodno imali rimski carevi Pontificus Maximus.

395. g. rimski carTeodozije I Velikipodijelio je RIMSKO carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Flavije August Honorije, a istoniArkadije.

Zapadno rimsko carstvo je propalo ve476. godine kada je germanski knez Odoakar, svrgnuo mladog caraRomula.

Iako je Zapadno rimsko carstvo trajalo samo 81 godinu, imalo je ukupno 12 priznatih vladara

Zadnji zapadnorimski car je bio Romul Augustul(iako je Nepot bio priznat od straneIstonog rimskog carstvasve do smrti480), a kod stupanja na prijestolje475.g. imao je, navodno, samo deset godina. S prijestolja ga je maknuo germanski knezOdoaker. Odoaker nije, umjesto Romula, postavio novog cara-sjenku kao to su to radili njegovi prethodnici, nego je poslao izaslanstvo uKonstantinopoltamonjem caruZenonu, poruivi mu da je jedan vladar dovoljan za oba carstva. Na kraju je slubeno od Zenona dobio titulu patricija, a time i carskog upravitelja. Time seugasilo Zapadno rimsko carstvo.

Istono Rimsko Carstvo s politikim sustavom cezaropapizma e preivjeti sve do 1460.g. kada njegovu posljednju provinciju Moreju zauzimajuTurci.

Rimsko carstvo je trajalo 1400 godina. Govorei o sedam svjetskih sila, odnosno kraljeva, Biblija je prorekla: Sedam je kraljeva: pet ih je palo, jedan vlada,a drugi jo nije doao, ali kad doe, ostat e kratko vrijeme(Otkrivenje 17:10). Nakon pada RIMSKOG carstva na svjetsku scenu stupa proreena SEDMA svjetska sila.