EU 2016.

EU 2016.

HR OPĆE IZVJEŠĆE O AKTIVNOSTIMA EUROPSKE UNIJE

Naslovna stranica

1. Predstavnici EU-a, Francuske, UN-a i Slovačke na svečanosti potpisivanja povodom EU-ove ratifikacije Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. (© Europska unija)

2. Mladi ljudi u majicama s oznakom Europskih snaga solidarnosti. (© Europska unija)

3. Predsjednik Komisije na sastanku EU-a i Turske. (© Europska unija)

4. Spasitelji pomažu preživjelima nakon snažnog potresa u Amatriceu u Italiji. (© Associated Press)

5. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i predsjednik Komisije drže zajedničku konferenciju za medije. (© Europska unija)

6. Ožalošćeni stavljaju cvijeće i svijeće u sjećanje na žrtve terorističkih napada u Bruxellesu. (© Associated Press)

7. Susret predsjednika Komisije s proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda. (© Europska unija)

8. Predstavnici EU-a, Kanade i Slovačke na svečanosti potpisivanja Sporazuma o strateškom partnerstvu i Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade. (© Europska unija)

9. Proeuropski prosvjednici ispred parlamenta Ujedinjene Kraljevine. (© Associated Press)

10. Slovački premijer, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Komisije drže zajedničku konferenciju za medije. (© Europska unija)

11. Povjerenica za tržišno natjecanje objavljuje odluku EU-a da Irska mora vratiti nezakonite državne potpore isplaćene Appleu. (© Europska unija)

12. Vojni sukob u Siriji nastavlja se. (© Associated Press)

13. Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije i glavni tajnik NATO-a drže zajedničku konferenciju za medije. (© NATO/OTAN)

1

4

7

10 11 12 13

2

5

8

3

6

9

EU 2016.OPĆE IZVJEŠĆE O AKTIVNOSTIMA EUROPSKE UNIJE

Objavljeno u skladu s člankom 249. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

EU 2016. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unijeEuropska komisijaGlavna uprava za komunikacijuInformiranje građana1049 BruxellesBELGIJA

Europska komisija donijela je 24. veljače 2017. EU 2016. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unije pod referentnim brojem COM(2017) 1289.

Interaktivna verzija ove publikacije s poveznicama na internetski sadržaj dostupna je u PDF, ePUB i HTML formatima:http://europa.eu/general-report/hr

Print ISBN 978-92-79-62678-4 ISSN 2315-1935 doi:10.2775/780498

PDF ISBN 978-92-79-62642-5 ISSN 1977-9275 doi:10.2775/3176

EPUB ISBN 978-92-79-62719-4 ISSN 1977-9275 doi:10.2775/560008

HTML ISSN 1977-9275 doi:10.2775/85324

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

© Europska unija, 2017.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. Za uporabu ili umnožavanje pojedinih fotografija treba zatražiti dopuštenje od nositelja autorskih prava.

FOTOGRAFIJE I VIDEOZAPISISve fotografije i videozapisi zaštićeni su autorskim pravom Europske unije, osim:Naslovna stranica: autorska prava kako su navedena na unutarnjoj strani naslovne stranice.stranica 37.: © Europske unije/Deutsche Messe stranica 38.: © Europske unije/Deutsche Messe stranica 56.: © Associated Pressstranica 74.: © NATO/OTAN

PREDGOVOR 6

POGLAVLJE 1.

NOVI POTICAJ ZA ZAPOŠLJAVANJE, RAST I ULAGANJA 9Plan ulaganja za Europu 10Pomoć malim i srednjim poduzećima 11Poticanje gospodarstva EU-a 12Nove vještine, bolja zaštita, veći broj radnih mjesta za mlade 16Povezivanje ljudi 17Europske snage solidarnosti 17Gospodarska i fiskalna politika 18Daljnja potpora državama članicama EU-a 19Potpora izvan granica EU-a 19Proračun EU-a usmjeren na rezultate 19

POGLAVLJE 2.

POVEZANO JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE 21Bolji pristup robi i uslugama 22Stvaranje odgovarajućeg okruženja 24Maksimalno iskorištavanje potencijala za rast 26

POGLAVLJE 3.

ČVRSTA ENERGETSKA UNIJA S NAPREDNOM KLIMATSKOM POLITIKOM 28Čista energija za sve Europljane 29Energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje 30Potpuno integrirano tržište EU-a 30Ubrzavanje inovacija u području čiste energije 31Dekarbonizacija gospodarstva 32

Sadržaj

POGLAVLJE 4.

BOLJE POVEZANO I PRAVEDNIJE UNUTARNJE TRŽIŠTE S JAČIM INDUSTRIJSKIM TEMELJIMA 35Jedinstveno tržište 36Lakša mobilnost za stručnjake i radnike 36Učinkovitija javna nabava 36Jačanje industrijskih temelja EU-a 36Zaštita intelektualnog vlasništva 38Bolje usluge za putnike u željezničkom prometu 39Jačanje luka 39Neometano tržišno natjecanje 40Transparentnost i borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza 41Financijska tržišta koja djeluju u korist potrošača 42Stvaranje unije tržišta kapitala 43

POGLAVLJE 5.

BOLJE POVEZANA I PRAVEDNIJA EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 44Kontrola državnih potpora i osiguravanje pravednoga tržišnog natjecanja 45Novi odbori za jači proces povezivanja 46Bankarska unija 47Financijska tržišta 48Jamčenje funkcioniranja 48Javna rasprava o europskom stupu socijalnih prava 48Novi početak socijalnog dijaloga 49Strategija Europa 2020., europski semestar i ljudski kapital 50

POGLAVLJE 6.

RAZUMAN I URAVNOTEŽEN SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI SA SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA 51Trgovina kao pokretač rasta i zapošljavanja 52Prema uspostavi stalnog, multilateralnog sustava sudova za ulaganja 53Slobodna trgovina mora biti poštena trgovina 53O čemu je EU pregovarao sa Sjedinjenim Američkim Državama 53Kako je EU pregovarao sa Sjedinjenim Američkim Državama 55Nakon pregovora 55

POGLAVLJE 7.

PODRUČJE PRAVOSUĐA I TEMELJNIH PRAVA UTEMELJENO NA UZAJAMNOM POVJERENJU 56Suočavanje sa sigurnosnim prijetnjama u EU-u 57Očuvanje vladavine prava 60Kazneno pravosuđe 60Građansko pravosuđe 61Temeljna prava i pravosudni sustavi 62Potrošačka prava 63Ravnopravnost spolova 64

Borba protiv diskriminacije 64Prava osoba s invaliditetom 65Suzbijanje trgovanja ljudima 65

POGLAVLJE 8.

PUT PREMA NOVOJ MIGRACIJSKOJ POLITICI 66Europski migracijski program 67Zaštita osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita 67Premještanje i preseljenje 68Spašavanje života na moru i provedba pristupa žarišnih točaka 70Bolja kontrola vanjskih granica EU-a 71Razvijanje mogućnosti za zakonitu migraciju 72Integracija državljana trećih zemalja 72Vize 72Financijska potpora za učinkovito upravljanje migracijama 73

POGLAVLJE 9.

JAČI GLOBALNI ČIMBENIK 74Susjedstvo EU-a 75Sjeverna Amerika 77Kina 78Bliski istok 78Latinska Amerika 79Partnerstvo EU-a i Afrike 80Migracije 80Ljudska prava 81Program održivog razvoja do 2030. 81Međunarodni razvoj 82Istraživanje i inovacije 82Dostojan rad kao dio globalnog programa EU-a 82Sigurnost i obrana 82Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije 83Međunarodna suradnja 84

POGLAVLJE 10.

UNIJA DEMOKRATSKIH PROMJENA 86Europski parlament 87Europsko vijeće 87Vijeće Europske unije 89Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija 89Bolja regulativa 90Praćenje primjene prava EU-a 91Transparentnost i odgovornost 92Kontrola nad proračunom EU-a 92Nacionalni parlamenti 93Europski ombudsman 93Europska građanska inicijativa 93Dijalozi s građanima 94

Tijekom godine u kojoj se europska i globalna politička scena mijenjala brže od svih očekivanja, EU je za svoje građane ostao izvor postojanosti, stabilnosti i poticaja. Usmjerivši se na područja koja su Europljanima posebno važna i bliska, nismo gubili vrijeme pri rješavanju najhitnijih izazova s kojima se suočava EU.

Taj napredak bio je moguć zbog novog osjećaja jedinstva i spremnosti na obveze unutar EU-a. U Izjavi i Planu iz Bratislave iz rujna, svih 27 prisutnih država članica usuglasilo se o pozitivnom planu za zajedničko djelovanje koji sam predstavio u govoru o stanju Unije. Samo tri mjeseca nakon referenduma o članstvu Ujedinjene Kraljevine u EU-u, to je bio ključan trenutak da države članice EU-a združe snage i okrenu se budućnosti. Na temelju tog zamaha, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su prvu Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. koju su u prosincu potpisale sve tri institucije.

Samo suradnjom možemo riješiti zajedničke izazove i izgraditi Europsku uniju koja štiti, čuva europski način života, osnažuje svoje građane, koja ih brani unutar svojih granica i izvan njih i koja preuzima odgovornost.

Prošle godine napredovali smo prema tom cilju, no moramo učiniti još mnogo toga. Stopa nezaposlenosti u EU-u najniža je od 2009. Nezaposlenost mladih prošle je godine pala za 10 %, no i dalje je previsoka, posebice u dijelovima EU-a u kojima je oporavak trajao dulje.

Zato se Komisija 2016. obvezala da će ojačati Garanciju za mlade na temelju koje je već 9 milijuna mladih prihvatilo ponudu za posao, obrazovanje ili

Predgovor

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker drži govor o stanju Unije 2016. u Europskom parlamentu, Strasbourg, Francuska, 14. rujna 2016.

Predgovor 7

osposobljavanje. Kako bi to poduprla, Komisija je predložila povećanje sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih za 2 milijarde eura. Time će se pomoći dodatnome milijunu mladih do 2020.

Međutim, kad je riječ o mladim ljudima iz EU-a, našoj budućnosti, moramo uložiti više od novca. Jedna mi je inicijativa iz 2016. posebno važna: pokretanje europskih snaga solidarnosti. Te snage omogućit će mladima da se dobrovoljno jave za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti diljem EU-a kako bi pomogli najranjivijima, usvojili nove vještine i stekli nova poznanstva. To je ulaganje u našu budućnost. Snage su pokrenute početkom prosinca, no do kraja mjeseca prijavilo se više od 18 000 mladih Europljana. U sigurnim smo rukama!

Kako bismo pomogli tim mladim ljudima, moramo se pobrinuti da naše gospodarstvo radi u njihovu korist. Zato sam u rujnu najavio znatno proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja koje je Europsko vijeće odobrilo u prosincu.

Brojke su jasne: već su pokrenute 164 milijarde eura ulaganja u svih 28 država članica, a za infrastrukturne projekte osigurana su financijska sredstva od 22,4 milijarde eura.

Tim ulaganjem ujedno pratimo digitalizaciju našega gospodarstva i društva. Zbog toga je Komisija 2016. predložila reformu telekomunikacijskih tržišta u EU-u. Ako uložimo u nove mreže i usluge, otvorit ćemo najmanje 1,3 milijuna novih radnih mjesta u sljedećem desetljeću.

Osim toga, 2016. dobro smo napredovali u području migracija. EU sad ima sveobuhvatnu strategiju za spašavanje života, osiguravanje granica i postupanje prema onima koji traže azil na našim obalama. U rekordnom smo roku uspostavili europsku graničnu i obalnu stražu. Surađivali smo s Turskom na provedbi Izjave EU-a i Turske kako bismo razbili poslovni model krijumčara i trgovaca ljudima te ponudili sigurne i zakonite putove dolaska u EU onima koji trebaju našu zaštitu. Rješavamo glavne uzroke nezakonitih migracija suradnjom s našim afričkim prijateljima u okviru novih migracijskih partnerstava. Reformiramo politiku azila kako bismo uspostavili istinski zajednički europski sustav azila.

Europska unija koja štiti jest Europska unija koja brani i osnažuje – unutar svojih granica i izvan njih. Unija se prošle godine i dalje zauzimala za svoje vrijednosti otvorenosti, slobode, tolerancije i solidarnosti. Ostatak svijeta očekuje to od nas kao pozitivne svjetske sile. Tijekom 2016. nastavili smo povezivanje s partnerima, a novo trgovinsko partnerstvo s Kanadom odražava našu predanost suradnji s partnerima sličnih stavova kako bismo stvarali prilike u EU-u i izvan njega.

Barbarska teroristička djela koja su se dogodila proteklih godina na našem tlu opet su nam pokazala za što se borimo: za europski način života. Suočeni s mračnom stranom čovječanstva, moramo ostati vjerni svojim vrijednostima i sebi. Riječ je o obrani uvjerenja na kojima počiva naše društvo: na demokraciji, otvorenosti, toleranciji i različitosti. Moramo se obraniti od onih koji nam žele naštetiti.

Zato smo prednost dali sigurnosti: kazneno gonimo teroriste i strane borce diljem EU-a, suzbijamo upotrebu vatrenog oružja i financiranje terorizma, surađujemo s internetskim poduzećima kako bismo uklo-nili terorističku propagandu s interneta i borimo se protiv radikalizacije

8 EU 2016.

u školama i zatvorima u EU-u. Branit ćemo i naše granice: za svaku osobu koja kratkotrajno ulazi u EU Komisija je predložila da se zabilježi kad i gdje je ušla i izašla.

No, da bismo sve to mogli, moramo sačuvati jedinstvo koje su 2016. pokazale skupina EU-27 i institucije EU-a.

Sada se kao Europska unija moramo ne samo pokušati prilagoditi svijetu koji se mijenja nego i oblikovati ga. Naš cilj nije samo zaštititi ono što imamo danas nego i izgraditi bolje društvo sutra.

Naša djeca zaslužuju Europu koja čuva njihov način života. Zaslužuju Europu koja ih osnažuje i brani. Zaslužuju Europu koja štiti. Vrijeme je da svi, institucije, vlade i građani, preuzmemo odgovornost za izgradnju Europe. Zajedno.

Jean-Claude Juncker

9

POGLAVLJE 1.

Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

„Moj prvi prioritet kao predsjednika Komisije bit će jačanje europske konkurentnosti i poticanje ulaganja u svrhu otvaranja novih radnih mjesta.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Od početka svjetske gospodarske i financijske krize Europska unija bilježi niske razine ulaganja. Potrebno je zajedničko i usklađeno djelovanje na razini Unije kako bi se potaknuo njezin gospodarski oporavak. Poticanje zapošljavanja i rasta bio je jedan od glavnih prioriteta EU-a 2016., a temeljio se na postignućima iz prethodne godine.

Planom ulaganja za Europu, 2016. mobilizirano je više od 163 milijarde eura novih ulaganja diljem EU-a. Taj je uspjeh predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera potaknuo na to da u rujnu najavi povećanje prvotnog cilja Plana s 315 milijardi eura novih ulaganja na najmanje 500 milijardi eura do 2020. te na 630 milijardi eura do 2022. Europsko vijeće je

u prosincu podržalo prijedlog za produljenje trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja. Komisija je predložila novi europski plan za vanjska ulaganja kako bi se potaknula ulaganja u Afriku i zemlje u susjedstvu EU-a u cilju jačanja EU-ovih partnerstava i pridonošenja ostvarenju ciljeva održivog razvoja.

Komisija je pojednostavnila postupak za otkrivanje i procjenu makroekonomskih neravnoteža te stavila veći naglasak na zapošljavanje i socijalna pitanja u europskom semestru (ciklus koordinacije gospodarske politike EU-a). Predložila je novi niz preporuka za strukturne reforme, s većim naglaskom na politike kojima se potiče rast poput politike istraživanja i inovacija.

Poticanje gospodarstva EU-a bilo je potpomognuto

politikama u područjima kao što su istraživanje i inovacije, regionalna politika, promet, zapošljavanje, zaštita okoliša, poljoprivreda i ribarstvo. Poseban je naglasak stavljen na to da se malim poduzećima omogući veći pristup financijskoj i tehničkoj potpori, pokretanjem novog Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, daljnjim uspjehom EU-ova programa za mala i srednja poduzeća i većim financiranjem u okviru Plana ulaganja.

Potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen odgovara na pitanja novinara o napretku

Plana ulaganja za Europu, Bruxelles, 1. lipnja 2016.

10 EU 2016.

Plan ulaganja za Europu

Komisija je 2015. u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenula Plan ulaganja za Europu. Uspostavljen je Europski fond za strateška ulaganja, a početna je sredstva u iznosu od 21 milijardu eura osigurao EU.

Fond je 2016. nastavio djelovati u skladu s planom mobiliziranja najmanje 315 milijardi eura dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. Bio je aktivan u svih 28 država članica te se očekivalo da će do prosinca 2016. potaknuti malo manje od 164 milijarde eura ukupnih ulaganja.

Do kraja je 2016. u okviru Fonda financirano 175 infrastrukturnih projekata sa sredstvima u iznosu od ukupno 22,4 milijarde eura. Usto je manjim poduzećima odobreno 247 ugovora o financiranju u vrijednosti od ukupno 8,2 milijarde eura. Očekivalo se da će gotovo 385 000 malih poduzeća imati koristi od toga.

Predsjednik Europske investicijske banke Werner Hoyer drži govor na Gospodarskom forumu u Bruxellesu 2016., Bruxelles, 9. lipnja 2016.

Do prosinca 2016. odobrene su 422 transakcije u 28 država članica EU-a

Okoliš i učinkovitost resursa

4 %

Promet 8 %

Digitalni projekti

10 %

Energetika 22 %Istraživanje, razvoj

i inovacije 21 %

Socijalna infrastruktura 4 %

Manja poduzeća 31 %

EUROPSKI FOND ZA STRATEŠKA ULAGANJA – ULAGANJA PO SEKTORIMA

Poglavlje 1. — Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja 11

S obzirom na uspjeh Plana ulaganja, Komisija je u rujnu predložila produljenje njegova trajanja i povećanje financiranja, predviđajući najmanje 500 milijardi eura ulaganja do 2020. Europsko vijeće je u prosincu 2016. podržalo taj prijedlog.

EU jača socijalnu dimenziju fonda za mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo. Očekuje se da će se ukupan iznos potpore u tim područjima povećati s 193 milijuna eura u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije na otprilike 1 milijardu eura, mobilizirajući otprilike 3 milijarde eura dodatnih ulaganja. Potpisani su sporazumi s više od 100 pružatelja usluga mikrofinanciranja kako bi se pomoglo više od 100 000 mikropoduzetnika u državama članicama EU-a.

Pomoć malim i srednjim poduzećima

Pomoć malim poduzećima došla je iz različitih izvora.

S obzirom na njegov uspjeh, sredstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja namijenjena malim poduzećima povećala su se u srpnju 2016. za 500 milijuna eura.

Osim Plana ulaganja, u razdoblju od 2014. do 2020. aktivan je program COSME, program EU-a za mala i srednja poduzeća, čiji proračun iznosi 2,3 milijarde eura te je namijenjen za pomoć pri osnivanju poduzeća i ostvarivanju rasta. Poduzećima se u okviru programa pomaže u pristupu tržištima, stvara se povoljno poslovno okruženje i promiče poduzetništvo. Srednjoročnom revizijom proračuna predloženo je njegovo povećanje za financijske instrumente u iznosu od 200 milijuna eura.

Dodatnih 45 milijuna eura upotrijebljeno je 2016. kako bi se malim i srednjim poduzećima pomoglo pri pronalaženju poslovnih partnera, razumijevanju zakonodavstva EU-a i pristupanju financiranju EU-a putem Europske poduzetničke mreže. Otprilike 450 000 poduzeća primilo je usluge od 625 organizacija sudionica u svim regijama EU-a i 35 zemalja izvan EU-a.

Komisija je u studenome donijela Inicijativu za novoosnovana i rastuća poduzeća kojom se brojnim inovativnim europskim poduzetnicima želi pružiti prilika da postanu vodeći na svjetskom tržištu. Tom se inicijativom objedinjuju sve postojeće mogućnosti koje pruža EU, a pozornost se usmjerava i na ulaganja u poduzetnički kapital, stečajno pravo, oporezivanje i intelektualno vlasništvo.

Plan ulaganja dopire do realnoga gospodarstva.

12 EU 2016.

Poticanje gospodarstva EU-a

Otvaranje novih radnih mjesta i rast bili su potpomognuti politikama u mnogim područjima, uključujući regionalnu politiku, istraživanje i inovacije, promet, poljoprivredu, zapošljavanje i obrazovanje.

Regionalna politika

Ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, čiji ukupni proračun iznosi 454 milijarde eura za razdoblje 2014.–2020., i dalje su bila usmjerena na prioritetna područja Unije. Sa strateškim ulaganjima u važna područja koja generiraju rast, regionalna politika ključan je stup EU-ova plana za rast i zapošljavanje.

U razdoblju 2014.–2020. fondovi će uložiti 121 milijardu eura u istraživanje i inovacije, digitalne tehnologije i potporu malim poduzećima u EU-u.

Start UP

€

€

Od samo 3 % novoosnovanih poduzeća nastanu rastuća poduzeća, no u tim se poduzećima

otvara najviše radnih mjesta u EU-u

Stvaranjem pravih uvjeta više poduzeća proširuje svoje poslovanje, otvaraju se radna mjesta i ostvaruje se veće blagostanje

Komisija nastoji:

stvoriti nove prilikeukloniti regulatorne preprekepoboljšati pristup financiranju

INICIJATIVA ZA NOVOOSNOVANA (START-UP) I RASTUĆA PODUZEĆA (SCALE-UP)

Posjet povjerenice Corine Crețu Smart City Experience Labu, Amsterdam, Nizozemska, 22. travnja 2016.

Poglavlje 1. — Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja 13

Oni će izravno poduprijeti dva milijuna poduzeća i novoosnovanih poduzeća kako bi se potaknula njihova konkurentnost i povećao njihov kapacitet za istraživanje i inovacije.

EU je 2016. pojednostavnio pristup fondovima za mala poduzeća i gradove. Povećao je i primjenu financijskih instrumenata te omogućio veći broj kombinacija s drugim fondovima EU-a, posebice Europskim fondom za strateška ulaganja.

Evaluacija Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za razdoblje 2007.–2013. objav-ljena je u rujnu. Ključna postignuća bila su 2,74 eura dodatnog bruto domaćeg proizvoda za svaki euro uložen u okviru kohezijske politike, otvaranje preko milijun novih radnih mjesta, 5 000 kilome-tara novih cesta i 1 000 kilometara novih željezničkih pruga.

Istraživanje i inovacije

Obzor 2020. najveći je program EU-a za istraživanje i inovacije, a financijska sredstva dostupna za razdoblje 2014.–2020. iznose 77 milijardi eura. U okviru programa podupiru se istraživanja na svjetskoj razini, stvara se vodeći položaj europske industrije te se njime nastoje omogućiti rješenja za društvene izazove u područjima kao što su klimatske promjene, energetika, zdravlje i sigurnost.

Europski fond za strateška ulaganja i dalje nadopunjuje Obzor 2020., posebice potporama inovativnim malim i srednjim poduzećima. Fond je također pomogao ispuniti i povećane potrebe za potporom inicijative financiranja EU-a za inovatore, a to je zajednička inicijativa Komisije i Europske investicijske banke pokrenuta u okviru programa Obzor 2020.

EU-ova politika istraživanja i inovacija bila je ponovno usmjerena na tri strateška cilja: otvorene inovacije, otvorenu znanost i otvorenost prema svijetu. Ti su se ciljevi kroz inicijative provodili na tri razine: veće priznavanje istraživanja i inovacija kao ključnog čimbenika gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta (posebno preko europskog semestra i instrumenta za političku podršku u okviru programa Obzor 2020.), poboljšanje okvirnih uvjeta za istraživanje i inovacije te nastavak strateškog programiranja Obzora 2020. Nove su inicijative uključivale pilot-program Sporazumi za inovacije koji je pokrenut 2016. u cilju smanjenja prepreka inovacijama i poticanja kružnoga gospodarstva te europski oblak za otvorenu znanost. Počeo je pripremni rad na dugoročnim mjerama za poboljšanje inovacijskog okruženja u EU-u, a obuhvaćao je i poziv na dostavu ideja u pogledu novog Europskog vijeća za inovacije.

Svemir za inovacije i ulaganja

Komisija je u listopadu 2016. objavila Svemirsku strategiju za Europu. Njome se žele povećati koristi svemirskih programa Europske unije za društvo te osloboditi potencijal svemirskog sektora kako bi se potaknule inovacije, otvaranje radnih mjesta i rast gospodarstva EU-a. Time će se svemirskoj industriji EU-a pomoći da ostane vodeća u svijetu. Strategija je potvrdila važnost tog sektora za sigurnost EU-a, ali i za jačanje uloge EU-a kao globalnog čimbenika.

Proračun usmjeren na rezultate u području istraživanja i inovacija.

14 EU 2016.

U okviru programa Galileo, inicijative EU-a za najsuvremeniji globalni satelitski navigacijski sustav, 2016. ostvareno je veliko postignuće nakon što su upotrebom europske rakete Ariane 5 uspješno lansirana četiri dodana satelita. Početne usluge (navigacija, traganje i spašavanje te javna regulirana usluga) najavljene su u prosincu 2016.

Održivi rast

EU je 2016. ostvario daljnji napredak u pogledu paketa o kružnom gospodarstvu predloženom 2015. Mnogi su prirodni resursi ograničeni, a EU je neto uvoznik mnogih sirovina. Kako bi se osigurao održivi rast, EU mora upotrebljavati svoje resurse na pametniji, održiviji način. Sprečavanje nastanka otpada, bolji dizajn proizvoda, recikliranje, ponovna upotreba i slične mjere mogle bi poduzećima u EU-u donijeti neto uštede u iznosu od 600 milijardi eura te istodobno smanjiti ukupne godišnje emisije stakleničkih plinova za 2 do 4 %.

Komisija je u ožujku predložila uredbu kojom će se stvoriti unutarnje tržište za gnojiva od sekundarnih sirovina, čime će se problemi gospodarenja otpadom pretvoriti u gospodarske prilike. Tako bi se zahvaljujući recikliranju biootpada u organska gnojiva moglo stvoriti oko 120 000 radnih mjesta.

U studenome je Komisija donijela plan rada u području ekološkog dizajna za 2016–2019. kao dio paketa Čista energija za sve Europljane. Time će se pomoći pri utvrđivanju zahtjeva koje proizvod mora ispunjavati, a koji su važni za kružno gospodarstvo, povećavajući pritom trajnost proizvoda i olakšavajući njihov popravak, ponovnu upotrebu i recikliranje.

Zaštita europskih mora

Ribarska industrija EU-a četvrta je na svijetu, a godišnja opskrba ribom iznosi 6,4 milijuna tona. U sektoru ribarstva i prerade ribe zaposleno je više od 350 000 ljudi. Održiva upotreba resursa europskih oceana u središtu je ribarstvene i pomorske politike Europske unije. Komisija je u studenome 2016. objavila svoje prijedloge za bolje međunarodno upravljanje oceanima. U njima se navodi kako EU može pridonijeti postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda osiguravanjem pametnijeg načina upravljanja svjetskim oceanima. Povjerenik Karmenu Vella pokrenuo je u travnju 2016. inicijativu MedFish4Ever, skrećući pozornost na kritično stanje ribljih stokova u Sredozemnom moru, gdje se trenutačno više od 90 % procijenjenih stokova lovi prekomjerno.

Povezivanje Europe

Kako bi se pridonijelo digitalizaciji i dekarbonizaciji prometa, Komisija je u lipnju predstavila popis sa 195 projekata u prometnom sektoru za koje će se izdvojiti 6,7 milijardi eura u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Očekuje se da će se zahvaljujući tom ulaganju do 2030. otvoriti do 100 000 novih radnih mjesta.

Odabrani projekti ponajprije se nalaze na glavnim dijelovima transeuropske prometne mreže. Oni uključuju inicijative kao što je obnova željezničke dionice Brasov – Sighisoara u Rumunjskoj,

Povjerenik Karmenu Vella na predstavljanju inicijative MedFish4Ever, Bruxelles, 27. travnja 2016.

Poglavlje 1. — Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja 15

željeznička veza Aveiro – Vilar Formoso u Portugalu, razvoj željeznice standardne širine kolosijeka na koridoru Sjeverno more – Baltik i provedba programa uvođenja Istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenoga europskog neba. Komisija je u listopadu 2016. objavila treći ciklus poziva na podnošenje prijedloga u području prometa u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, čime je za financiranje ključnih projekata u području prometa omogućeno 1,9 milijardi eura.

Radna mjesta i rast u poljoprivredi

Poljoprivreda u Europskoj uniji pruža građanima mnoštvo kvalitetnih prehrambenih proizvoda i ekoloških javnih dobara te pridonosi kulturnom i društvenim životu ruralnih područja. U poljoprivredno-prehrambenom sektoru u EU-u zaposleno je gotovo 44 milijuna radnika, a vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a iznosi više od 120 milijardi eura godišnje.

Zajednička poljoprivredna politika pridonosi ostvarenju tih rezultata godišnjim proračunom od otprilike 59 milijardi eura te se u okviru nje pružaju potpore namijenjene prihodima poljoprivrednih

Povjerenica Violeta Bulc na predstavljanju samovozećih automobila na sajmu Innovation Expo, Amsterdam, Nizozemska, 14. travnja 2016.

Susret predsjednika Europske komisije Jean Claudea Junckera (u sredini) s delegacijom proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda, St. Vith, Belgija, 15. studenoga 2016.

Posjet povjerenika Violete Bulc i Phila Hogana te slovenskog ministra poljoprivrede, šumarstva i prehrane Dejana Židana (desno) gospodarstvu Pustotnik koje se bavi proizvodnjom mliječnih proizvoda i promiče potrošnju lokalnih proizvoda, Gorenja vas – Poljane, Slovenija, 14. srpnja 2016.

16 EU 2016.

gospodarstava, poljoprivrednicima u cilju osiguranja koristi za okoliš te ostalim aktivnostima za poboljšanje konkurentnosti sektora, učinkovitosti resursa i života u ruralnim područjima.

Godišnja izravna plaćanja poljoprivrednicima osiguravaju osnovnu zaštitu prihoda poljoprivrednih gospodarstava od posebnih udara kojima je poljoprivreda izložena.

Komisija je u ožujku 2016. pokrenula izvanredne mjere kako bi ojačala položaj uzgajivača stoke. U srpnju je najavila paket u iznosu od 500 milijuna eura za smanjenje proizvodnje mlijeka i potporu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva. Dodatna potpora osigurana je za sektor voća i povrća koji je pogodila ruska zabrana uvoza.

Komisija je u siječnju osnovala Radnu skupinu za poljoprivredna tržišta u cilju davanja preporuka o načinima za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom te pružanja poljoprivrednicima privlačne perspektive za gospodarsku stabilnost i rast. Svoje je izvješće objavila u studenome. Osnovan je opservatorij za tržište mesa kako bi se poboljšala transparentnost tržišta za sektore govedine, teletine i svinjetine, pomažući subjektima pri razumijevanju tržišnih signala te pri prilagodbi nestabilnosti tržišta.

Zajedno s ostalim članovima Komisije, povjerenik Phil Hogan vodio je usklađenu kampanju u cilju uklanjanja necarinskih prepreka trgovini u zemljama izvan EU-a u kojima postoji potencijalno tržište za proizvode iz EU-a. Ta su nastojanja 2016. rezultirala otvaranjem tržišta u Kini, Kolumbiji, Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama za određene proizvode iz EU-a. Tijekom trgovinskih misija na visokoj razini razgovaralo se i o perspektivnim novim tržištima u Indoneziji, Meksiku i Vijetnamu.

Nove vještine, bolja zaštita,veći broj radnih mjesta za mlade

Financijska sredstva EU-a, posebno u okviru Europskoga socijalnog fonda, namijenjena su unapređenju vještina 8 milijuna radnika u EU-u u razdoblju od 2014. do 2020. U okviru programa Erasmus+, čiji proračun iznosi 14,7 milijardi eura, više od 4 milijuna ljudi imat će priliku studirati, osposobljavati se, stjecati radno iskustvo i volontirati u inozemstvu. Program također podupire aktivnosti kojima se državama članicama pomaže u modernizaciji i preobrazbi sustava obrazovanja i osposobljavanja.

U svibnju je uspostavljena Europska platforma za suzbijanje neprijavljenog rada s ciljem pretvaranja neprijavljenog rada u prijavljeni. Platformom se osigurava socijalna zaštita milijunima ljudi u EU-u koji se nalaze u teškoj situaciji zbog rizičnih ugovora o radu, uključujući ovisne radne odnose koji se predstavljaju kao samozapošljavanje.

Komisija je u lipnju predstavila novi Program vještina za Europu s 10 mjera za poboljšanje kvalitete vještina i njihove važnosti za tržište rada. Mjere uključuju inicijativu za pomaganje niskokvalificiranim

Susret povjerenice Marianne Thyssen s učenicima strukovne škole u Ateni, Grčka, 21. travnja 2016.

Poglavlje 1. — Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja 17

odraslim osobama da poboljšaju pismenost, numeričke i digitalne vještine i/ili da napreduju prema stjecanju kvalifikacije srednjeg obrazovanja ili jednakovrijednog stupnja obrazovanja.

U cilju smanjenja nezaposlenosti mladih, EU je nastavio podupirati provedbu Garancije za mlade u državama članicama. Iz izvješća o napretku u listopadu vidljivo je da je Garancija za mlade 2013., potpomognuta Inicijativom za zapošljavanje mladih, Europskim socijalnim fondom i nacio-nalnim financiranjem, imala učinka. Tri godine nakon njezina pokretanja, broj nezaposlenih mladih ljudi u EU-u smanjio se 2013. za 1,4 milijuna. Približno 9 milijuna mladih prihvatilo je ponudu za posao, stažiranje ili naukovanje. To je rezultiralo smjelim strukturnim reformama u mnogim drža-vama članicama i pomoglo izgradnji partnerstava između poduzeća i obrazovnih ustanova. Kako bi se osigurala potpuna i održiva provedba Garancije za mlade, Komisija je predložila nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih do 2020., uz osiguravanje sredstava. Nadalje, Komisija je u okviru programa Erasmus+ najavila novi dugotrajni (od 6 do 12 mjeseci) program mobilnosti naučnika, ErasmusPro, kako bi pružila potporu učenju kroz rad u inozemstvu.

Povezivanje ljudi

U okviru programa Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, s proračunom od 2,2 milijarde eura, 497 000 mladih imalo je 2016. priliku studirati, osposobljavati se, volontirati i sudjelovati u razmjenama mladih u inozemstvu. Osim toga, poučavanjem i usavršavanjem u inozemstvu omogućeno je unapređivanje vještina za oko 141 000 zaposlenih u obrazovnim ustanovama i organizacijama mladih. Tijekom 2016., u okviru programa bilo je dostupno više od 400 milijuna eura iz ukupnog proračuna za projekte suradnje, uključujući projekte u kojima je pri-oritet promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja.

Europske snage solidarnosti

Komisija je u prosincu, samo dva mjeseca nakon što je to predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije, osnovala Europske snage solidarnosti. Mladi u dobi između 17 i 30 godina mogu se prijaviti za nove prilike kako bi dali važan doprinos društvu u EU-u te stekli iskustvo i vještine. Mogu sudjelovati u projektu volontiranja ili stažiranja, naukovanja ili zaposlenja u razdoblju od dva do 12 mjeseci. Moći će sudjelovati u aktivnostima povezanima s obrazovanjem, zdravljem, socijalnom integracijom, pomoći u opskrbi hranom, izgradnjom skloništa, potporom migrantima i izbjeglicama i njihovom integracijom, zaštitom okoliša ili sprečavanjem prirodnih katastrofa. Do kraja prosinca registriralo se više od 18 000 ljudi.

Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih.

18 EU 2016.

Gospodarska i fiskalna politika

Usklađivanje gospodarske politike u EU-u provodi se godišnje u okviru ciklusa poznatog kao europski semestar. On se pokreće krajem svake godine objavom Godišnjeg pregleda rasta i preporuke o gospodarskoj politici europodručja. Komisija je u veljači 2016. objavila izvješća za pojedine države u kojima se analiziraju ekonomski i socijalni izazovi u državama članicama EU-a. Ta su izvješća služila kao osnova za raspravu s državama članicama o izboru njihovih politika prije nego što u travnju donesu svoje nacionalne programe reforme i srednjoročne proračunske planove. Krajem proljeća ta su izvješća rezultirala izradom Komisijinih preporuka za pojedine države.

Tim se preporukama državama članicama omogućuju smjernice za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta, s ponovnom usredotočenošću na reforme koje potiču rast u područjima kao što su istraživanje i inovacije, uz održavanje zdravih javnih financija. Preporuke iz 2016. bile su upućene i Cipru koji se ponovno pridružio okviru potpunoga gospodarskog upravljanja u proljeće, nakon izlaska iz programa gospodarske prilagodbe.

U području fiskalne politike, preporuke Komisije iz 2016. pokazale su da se Pakt o stabilnosti i rastu može primjenjivati s inteligentnom fleksibilnošću. Komisija je pri ocjenjivanju srednjoročnih proračunskih planova država članica uzela u obzir posebnost rashoda povezanih s neuobičajenim događajima na koje vlade ne mogu utjecati (kao što su izbjeglička kriza i borba protiv terorizma). Španjolska i Portugal dobili su više vremena za smanjenje prekomjernog deficita i Vijeće je postupilo u skladu s preporukom Komisije da ukine novčanu kaznu koja je mogla biti izrečena zbog njihovih prijašnjih fiskalnih rezultata. U prošloj je godini ostvaren dodatni napredak u pogledu prekomjernih deficita te je broj država članica koje se nalaze u prekomjernom deficitu smanjen na šest. U proljeće 2011. bilo ih je 24. Tri su države članice 2015. smanjile svoje prekomjerne deficite te je Vijeće u lipnju 2016. službeno zatvorilo povezane postupke u slučaju prekomjernog deficita.

Kad je riječ o europodručju, Komisija je pozvala na znatno pozitivniji smjer fiskalne politike u cijelom valutnom području u cilju prevladavanja rizika „niskog rasta, niske inflacije” i podupiranja monetarne politike Europske središnje banke.

Komisija je također procijenila usklađenost nacrta proračunskih planova država članica europodručja za 2017. s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. U nekoliko je slučajeva Komisija utvrdila da su planirane fiskalne prilagodbe zaostajale, ili da je postojao rizik da bi mogle zaostati, za onim što se zahtijeva u Paktu.

U pogledu praćenja makroekonomskih neravnoteža, Komisija je zaključila da 13 država članica još uvijek ima neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže. Uz praćenje napretka u rješavanju problema neravnoteža, Komisija je pojasnila provedbu postupka i učinila je transparentnijom smanjenjem broja kategorija neravnoteža sa šest na četiri te stavila veći naglasak na zapošljavanje i socijalna pitanja u okviru europskog semestra.

Za zdrave javne financije.

Poglavlje 1. — Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja 19

Daljnja potpora državama članicama EU-a

U Parlamentu i Vijeću nastavili su se pregovori o Programu potpore strukturnim reformama koji je Komisija predložila u studenome 2015.

Cipar je uspješno završio svoj trogodišnji program gospodarske prilagodbe krajem ožujka 2016. Komisija je putem svoje Službe za potporu strukturnim reformama nastavila podupirati ciparske vlasti u provedbi administrativnih i strukturnih reformi koje potiču rast.

Tijekom 2016. ostvaren je dobar napredak u provedbi grčkog programa koji je bio osmišljen kako bi se stvorili uvjeti za vraćanje povjerenja i postavljanje temelja za trajni gospodarski oporavak u Grčkoj. Zaključena je prva revizija nakon čega je bilo moguće isplatiti drugu tranšu financiranja iz programa u iznosu od 10,3 milijarde eura. Druga tranša isplaćena je u nekoliko koraka, a posljednja isplata odobrena je u listopadu. Komisija je podupirala rad Euroskupine koja je u svibnju odlučila o mjerama u vezi s dugom. Te će se mjere provoditi postupno. Prva rasprava o kratkoročnim mjerama u vezi s dugom održana je početkom prosinca. Kad je riječ o provedbi programa, postignut je dobar napredak prema završetku druge revizije.

Grčka je dobila i ekonomsku potporu u okviru Plana ulaganja za Europu. Prvi dogovor koji je podržao Europski fond za strateška ulaganja potpisan je u Grčkoj u svibnju. Tom je prigodom Europski investicijski fond potpisao tri sporazuma s grčkim posredničkim bankama i fondovima kako bi se osigurala dodatna ulaganja namijenjena vrlo malim, malim i srednje velikim poduzećima u Grčkoj.

Potpora izvan granica EU-a

Komisija je kroz programe makrofinancijske pomoći omogućila potporu Gruziji, Kirgistanu, Jordanu, Tunisu i Ukrajini. Cilj je pomoći zemljama koje su geografski, gospodarski i politički bliske EU-u kako bi se ponovno uspostavila održiva vanjska financijska situacija, uz istovremeno podupiranje gospodarskih prilagodbi i strukturnih reformi. Programima se nadopunjuje financiranje u okviru Međunarodnoga monetarnog fonda.

Komisija je u rujnu predložila novi europski plan vanjskih ulaganja kojim će se potaknuti ulaganja u afričke zemlje i zemlje u susjedstvu EU-a te pridonijeti uklanjanju glavnih uzroka migracija. Njime se želi poduprijeti socijalnu i gospodarsku infrastrukturu te mala poduzeća, s naglaskom na otvaranje radnih mjesta, otklanjajući prepreke privatnim ulaganjima. Doprinosom od 3,35 milijardi eura iz proračuna EU-a i Europskoga razvojnog fonda, Planom će se podržati inovativna jamstva i slični instrumenti za potporu privatnim ulaganjima.

Planom se omogućuje mobilizacija ulaganja u iznosu do 44 milijarde eura. Ako države članice i ostali partneri ulože koliko i EU, ukupan bi se iznos mogao udvostručiti i dosegnuti 88 milijardi eura.

Proračun EU-a usmjeren na rezultate

Komisija je 2016. ostvarila napredak u pogledu inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” kako bi osigurala da se sredstva EU-a troše u korist građana te da svi projekti financirani sredstvima EU-a daju vidljive rezultate i najbolju vrijednost za novac.

Proračunska sredstva EU-a ulagala su se u skladu s političkim prioritetima Komisije, kao što su poticanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti te brzo i učinkovito reagiranje na krizne situacije.

U bazi uspješnih projekata financiranih iz proračuna EU-a dostupnoj na internetskoj stranici Komisije nalazi se više od 1 000 projekata za 2016.

20 EU 2016.

Povodom govora predsjednika Junckera o stanju Unije održanog u rujnu Komisija je predstavila srednjoročnu reviziju višegodišnjega financijskog okvira (2014.–2020.), uključujući paket zakonodavnih prijedloga kojima se želi:

‣ osigurati dodatna financijska sredstva za učinkovito rješavanje pitanja migracija i sigurnosnih rizika te potaknuti gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost,

‣ povećati fleksibilnost proračuna EU-a te sposobnost da se u okviru njega brzo i učinkovito reagira na nepredviđene okolnosti,

‣ pojednostavniti financijska pravila i time smanjiti administrativno opterećenje za primatelje sredstava EU-a.

Potpredsjednica Komisije Kristalina Georgieva (2014.–2016.) drži govor na konferenciji o „Proračunu EU-a usmjerenom na rezultate”, Bruxelles, 27. rujna 2016.

21

POGLAVLJE 2.

Strategijom jedinstvenoga digitalnog tržišta nastoje se ukloniti internetske prepreke zbog kojih ljudi u EU-u nemaju odgovarajući pristup robi i uslugama. Zbog tih prepreka internetska poduzeća i novoosnovana poduzeća ne mogu potpuno iskoristiti digitalni rast. Tijekom 2016. Europska komisija predstavila je gotovo sve svoje prijedloge za dovršenje jedinstvenoga digitalnog tržišta, a donošenje preostalih prijedloga očekuje se početkom 2017. Komisija je predstavila nova pravila kojima će se ljudima i poduzećima pomoći da jednostavnije kupuju i prodaju proizvode i usluge na internetu te je izradila nacrt planova za pravednije i transparentnije internetsko tržište. Izradila je i nacrt

strategije za pomoć industriji, poduzećima, istraživačima i javnim tijelima pri što boljem iskorištavanju novih tehnologija.

Kako bi povećala povjerenje u digitalni svijet, Komisija je u srpnju pokrenula važno partnerstvo s industrijom u pogledu kibersigurnosti. Umjetnici, autori i kulturna raznolikost EU-a bili su u središtu pozornosti cjelogodišnje proslave 25-godišnjice programa EU MEDIA. Osim toga, modernizacijom pravila EU-a o autorskim pravima i radiotelevizijskom emitiranju stvorilo se više prilika za inovacije i kreativne sadržaje na internetu i preko granica.

U govoru o stanju Unije u rujnu, predsjednik Juncker najavio je WiFi4EU, plan za ulaganje 120 milijuna eura u uvođenje besplatnoga bežičnog interneta u parkove, na trgove, u knjižnice i javne zgrade u gradovima i selima diljem EU-a. Osim toga, Komisija želi da sva kućanstva u EU-u imaju pristup internetskoj vezi od najmanje 100 megabita po sekundi, koja bi se mogla nadograditi na gigabitnu brzinu.

„Moramo puno bolje iskoristiti velike mogućnosti digitalnih tehnologija, one ne poznaju granice. Kako bismo to učinili, moramo smoći hrabrosti da svladamo nacionalne prepreke u području regulative o telekomunikacijama, propisa o autorskim pravima i zaštiti podataka, upravljanja radiovalovima i primjene propisa o tržišnom natjecanju.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Povezano jedinstveno digitalno tržište

Potpredsjednik Komisije Andrus Ansip (u sredini) isprobava bežičnu tehnologiju sljedeće generacije na svjetskom skupu

mobilne telefonije 2016., Barcelona, Španjolska, 22. veljače 2016.

22 EU 2016.

Bolji pristup robi i uslugama

Nova pravila e-trgovine za pomoć ljudima i poduzećima

U svibnju 2016. Komisija je predstavila mjere kojima se potrošačima i poduzećima omogućava da diljem EU-a jednostavnije kupuju i prodaju proizvode i usluge na internetu. Komisija je predložila Uredbu o geografskom blokiranju da se spriječi diskriminacija ljudi koji kupuju proizvode i usluge u drugoj državi članici EU-a.

Visoke naknade i problemi s isporukom paketa česta su prepreka ljudima i malim poduzećima pri prodaji ili kupnji diljem EU-a. Uredbom koju je Komisija donijela u svibnju nastoje se povećati transparentnost cijena i regulatorni nadzor. Kako bi povećala povjerenje potrošača, Komisija želi ažurirati Uredbu o suradnji u zaštiti potrošača.

4G

Ubrzo će za 90 % poslova biti potrebne digitalne vještine

Samo 59 % građana EU-a ima pristup

mrežama 4G

Blokirano je 52 % mogućih prekograničnih kupnji

Zahvaljujući usklađenim nacionalnim zakonodavstvima EU-a, mala bi poduzeća mogla uštedjeti 9 000 eura po tržištu na pravnim naknadama i troškovima prijevoda

+ 11 milijardi eura uštede potrošačima

za kupnju putem interneta

ZAŠTO NAM JE POTREBNO JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE?

Paket o e-trgovini: prema jedinstvenom tržištu EU-a.

Poglavlje 2. — Povezano jedinstveno digitalno tržište 23

Istraga e-trgovine

Komisija je prikupila dokaze od gotovo 1 800 poduzeća koja posluju u području e-trgovine za potrošačku robu i digitalni sadržaj te analizirala gotovo 8 000 ugovora o distribuciji. U ožujku su prvi nalazi otkrili da je geografsko blokiranje rašireno u e-trgovini diljem EU-a, posebno za digitalni sadržaj. U rujnu je Komisija objavila preliminarno izvješće kojim je potvrđen brz rast e-trgovine u EU-u – više od polovice odraslih u EU-u naručivalo je 2015. robu ili usluge na internetu. U izvješću su utvrđene poslovne prakse kojima bi se mogli ograničiti konkurentnost i izbor potrošača. Završno izvješće podnosi se 2017.

Pojednostavnjenje pravila o PDV-u

Sadašnji je sustav PDV-a za prekograničnu e-trgovinu složen i skup za države članice i poduzeća. Godišnji trošak poduzeća za isporuku robe u drugu državu članicu procjenjuje se na 8 000 eura po državi članici. Nadalje, poduzeća iz EU-a u nepovoljnom su položaju u odnosu na konkurentske dobavljače izvan EU-a jer potonji u okviru izuzeća za uvoz malih pošiljaka mogu isporučivati robu bez plaćanja PDV-a potrošačima u EU-u. Osim toga, složenost sustava otežava državama članicama osiguravanje poštovanja propisa, a gubitak se procjenjuje na gotovo pet milijardi eura godišnje.

Kao dio Strategije jedinstvenoga digitalnog tržišta, Komisija je predstavila zakonodavni paket za modernizaciju i pojednostavnjenje PDV-a za prekograničnu e-trgovinu, posebno za mala i srednja poduzeća. Njime će se ukloniti potreba da se poduzeća koja prodaju robu i usluge potrošačima u drugim državama članicama moraju registrirati u sustavu PDV-a u svakoj državi članici u kojoj se nalazi kupac. Daljnjim će se prijedlogom osigurati da se na elektroničke publikacije primjenjuju iste snižene stope kao i na papirnate publikacije.

Moderna pravila EU-a o zaštiti autorskih prava

Prema podacima Eurobarometra (Komisijine usluge ispitivanja javnog mišljenja), 73 % mladih u EU-u sluša glazbu, gleda televizijske serije i filmove ili igra računalne igre na internetu. Gotovo 20 % ispitanika pokušalo je pristupiti uslugama koje pružaju sadržaj u drugoj državi članici, ali je radiotelevizijskim kućama komplicirano zadovoljiti tu rastuću potražnju. Radi poboljšanja izbora i pristupa sadržaju, Komisija je predložila Uredbu kojom bi radiotelevizijskim kućama olakšala dobivanje odobrenja od nositelja prava. Uredbom se pojednostavnjuje i prijenos internetskih programa u drugim državama članicama te omogućuje da se kanali iz drugih zemalja uključe u potrošačke pakete.

Uz to je donesen prijedlog nove Direktive o autorskim pravima. Tom će se Direktivom pomoći muzejima, arhivima i drugim institucijama da digitaliziraju i učine dostupnima preko granica knjige i filmove koji su zaštićeni autorskim pravima, ali nisu više dostupni javnosti.

Učenici i nastavnici žele se služiti digitalnim materijalom i tehnologijama, ali gotovo se četvrtina nastavnika tijekom digitalnih nastavnih aktivnosti susreće s ograničenjima povezanima s autorskim pravima. Predloženom će se Direktivom o autorskim pravima obrazovnim ustanovama omogućiti uporaba materijala u svrhu davanja primjera u nastavi putem digitalnih alata i u prekograničnim internetskim predavanjima. Istraživačima će se olakšati uporaba tehnologija za rudarenje teksta i podataka radi analize većih skupova podataka. Nacrt Direktive uključuje i novu obveznu iznimku u EU-u kako bi ustanove za očuvanje kulturne baštine mogle digitalno pohranjivati radove.

Isto tako, prema podacima Eurobarometra, 57 % ljudi u EU-u do novosti na internetu dolazi putem društvenih mreža, tražilica ili servisa za prikupljanje vijesti, a 31 % sluša glazbu na internetskim stranicama za dijeljenje videosadržaja ili glazbe. Digitalno doba donijelo je veći izbor za potrošače, širu publiku i nove prilike za nositelje prava, autore i izdavače, ali mnogima je teško dobiti pravednu naknadu ili pregovarati s platformama za dijeljenje videosadržaja i drugim internetskim platformama. Predloženom Direktivom o autorskim pravima nastoji se stvoriti pravednije i održivije tržište tako što se u njoj objašnjavaju obveze internetskih platformi. Ojačat će se i položaj nositelja prava u pregovorima ili pri dobivanju naknade uz istodobno priznavanje važne uloge novinskih kuća u ulaganju u kvalitetan novinarski sadržaj te stvaranje takvog sadržaja.

24 EU 2016.

Stvaranje odgovarajućeg okruženja

Zbogom naknadama za roaming

Zvanje, slanje poruka i surfanje na internetu iz druge države članice (roaming) postali su u travnju 2016. jeftiniji uz plaćanje male nadoknade povrh domaćih cijena: do 0,05 eura po minuti za odlazne pozive, 0,02 eura po poslanom SMS-u i 0,05 eura po MB iskorištenih podataka (bez PDV-a) na mobil-nim uređajima. Od 15. lipnja 2017. stanovnici EU-a reći će zbogom naknadama za roaming tijekom putovanja unutar Unije.

U tom je cilju Komisija tijekom godine predstavila niz mjera u prijedlogu za reguliranje veleprodajnih naknada za roaming (cijene koje operateri jedni drugima naplaćuju za uporabu mreža) i pravilima za ukidanje roaminga u korist svih stanovnika EU-a. Svi putnici unutar EU-a imat će mogućnost „roaminga kao kod kuće” dok putuju izvan svoje zemlje (zemlje boravka ili zemlje s kojom imaju stabilne veze), uz plaćanje iste cijene za pozive, SMS-ove i podatke na mobilnim telefonima. U travnju su na snagu stupila nova pravila kojima se prvi put jamči načelo neutralnosti mreže u pravu EU-a.

Veća i bolja internetska povezivost

Do 2020. promet mobilnog interneta bit će osmerostruko veći nego danas. Europska komisija je 2016. pokrenula velike zakonodavne i političke inicijative kako bi zadovoljila tu rastuću potražnju. U veljači je Komisija predložila bolju koordinaciju radijskih frekvencija u pojasu 700 MHz, poboljšanje pristupa mobilnom internetu i omogućivanje funkcioniranja povezanih vozila, zdravstvene njege na daljinu i drugih inovativnih usluga na cijelom kontinentu.

U rujnu je Komisija predložila izmjenu pravila EU-a u području telekomunikacija i daljnje planove za ispunjenje sve većih potreba stanovnika EU-a u pogledu povezivosti. Komisija ima sljedeća tri cilja.

‣ Sve škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna središta, bolnice, javne službe i poduzeća trebali bi imati pristup gigabitnoj povezivosti (koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi) do 2025.

‣ Sva bi kućanstva u EU-u do 2025. trebala imati pristup povezivosti s brzinom preuzimanja od najmanje 100 megabita po sekundi, koja se može nadograditi na gigabitnu brzinu.

‣ Sva bi gradska područja do 2025. trebala imati neprekinutu pokrivenost za mrežu 5G, petu generaciju sustava bežične komunikacije. Mreža 5G trebala bi biti komercijalno dostupna u barem jednom većem gradu u svakoj državi članici do 2020.

Ti se ciljevi mogu ostvariti samo uz golema ulaganja. Novi Europski zakonik elektroničkih komunikacija uključuje pravila kojima će se za sva poduzeća povećati privlačnost ulaganja u novu, najkvalitetniju infrastrukturu diljem EU-a, kako lokalno tako i preko državnih granica, uz održavanje stvarne

Roaming: velik dan nakon duge borbe.

Poglavlje 2. — Povezano jedinstveno digitalno tržište 25

konkurentnosti. Komisija je izradila i nacrt plana za uvođenje mreže 5G diljem EU-a. U govoru o stanju Unije 2016., predsjednik Juncker predstavio je inicijativu WiFi4EU, ulaganje od 120 milijuna eura za promicanje pristupa bežičnoj povezivosti na javnim mjestima. Besplatan WiFi bio bi dostupan u parkovima, na trgovima, u knjižnicama i javnim zgradama na korist građanima i ustanovama koje pružaju javne usluge.

Potreba da vlade i industrija surađuju u poboljšanju podatkovne infrastrukture za promet istaknuta je u travnju u Deklaraciji iz Amsterdama, o kojoj su raspravljali ministri prometa svih 28 država članica EU-a. Nizozemsko predsjedništvo Vijeća Europske unije, Europska komisija, države članice i prometna industrija obvezali su se sastaviti pravila i propise kojima se dopušta uporaba autonomnih vozila na cestama EU-a.

Nova audiovizualna pravila za kulturnu raznolikost

Ljudi u današnje vrijeme sve više gledaju programe putem usluga videa na zahtjev (poput Netflixa) i platformi za dijeljenje videosadržaja (poput YouTubea), bilo na svojim pametnim telefonima ili okupljeni oko obiteljskog televizora. Kao odgovor na tu novu stvarnost, Komisija je u svibnju predstavila prijedlog ažurirane Direktive o uslugama audiovizualnih medija.

Tim se novim zakonodavstvom želi ostvariti bolja ravnoteža pravila koja se danas primjenjuju na tradicionalne pružatelje radiodifuzijskih usluga, pružatelje usluga videa na zahtjev i na platforme za dijeljenje videosadržaja, posebno kad je riječ o zaštiti djece. Njime će se ojačati kulturna raznolikost EU-a – pružatelji usluga videa na zahtjev morat će u katalozima osigurati udio od barem 20 % europskog sadržaja.

Platforme

Komisija je u svibnju predstavila rezultate sveobuhvatne procjene društvene i gospodarske uloge platformi poput internetskih tržišta, tražilica, sustava za plaćanje, društvenih mreža te stranica za dijeljenje videozapisa i drugih sadržaja. Komisija je izradila nacrt pristupa temeljenog na načelima za rješavanje problema utvrđenih tijekom procjene. To uključuje obvezu da usporedive digitalne usluge budu u skladu s istim ili sličnim pravilima. Internetske platforme trebale bi funkcionirati na odgovoran način, čemu bi osobito mogle pridonijeti dobrovoljne aktivnosti industrije poput kodeksa postupanja u borbi protiv govora mržnje na internetu.

Povećanje kibersigurnosti

Prema podacima iz Ankete o svjetskom stanju informacijske sigurnosti iz 2017., više od 80 % poduzeća iz EU-a u prošloj je godini zabilježilo najmanje jedan incident povezan s kibersigurnošću. To narušava povjerenje i rast na jedinstvenom digitalnom tržištu. Komisija je u srpnju pokrenula novo javno-privatno partnerstvo za kibersigurnost radi poticanja suradnje u ranim fazama procesa istraživanja i inovacija te za razvoj rješenja za ostvarenje kibersigurnosti u raznim sektorima poput energetskog, zdravstvenog, prometnog i financijskog. To je jedna od nekoliko inicijativa s pomoću kojih će se EU bolje opremiti za obranu od kibernapada i ojačati konkurentnost sektora kibersigurnosti. One se temelje na prvim pravilima o kibersigurnosti na razini EU-a: Direktivi o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, koju su u srpnju donijeli Parlament i Vijeće.

Poboljšanje internetske privatnosti

Komisija je tijekom ljeta provela javno savjetovanje o preispitivanju i ažuriranju pravila EU-a o e-privatnosti kojima će se, uz Opću uredbu o zaštiti podataka, osigurati bolja zaštita elektroničkih komunikacija (poput telefonskih poziva, internetskih poziva i e-pošte) građana EU-a.

26 EU 2016.

Maksimalno iskorištavanje potencijala za rast

Digitalizacija industrije EU-a

Prema najnovijim istraživanjima, digitalizacijom proizvoda i usluga u sljedećih bi se pet godina industriji EU-a mogao osigurati dodatan prihod u iznosu od 110 milijardi eura godišnje.

Komisija je u travnju iznijela plan za pomoć industriji, malim i srednjim poduzećima, istraživačima i javnim tijelima EU-a da što bolje iskoriste nove tehnologije. Komisija nastoji podupirati i povezati postojeće nacionalne inicijative za digitalizaciju industrije i za usmjeravanje ulaganja u javno-privatna partnerstva EU-a. Primjerice, Komisija će uložiti 500 milijuna eura u paneuropsku mrežu digitalnoinovacijskih centara, gdje će poduzeća moći dobiti savjete i testirati digitalne inovacije.

Milijarde povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, trebale bi komunicirati sigurno i bez teškoća, neovisno o njihovu proizvođaču, tehničkim detaljima ili zemlji porijekla. Za to im je potreban zajednički jezik. Komisija želi ubrzati postupak normizacije, primjerice usmjeravanjem na mrežu 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibersigurnost.

Ljudi i poduzeća još ne iskorištavaju u potpunosti digitalne javne usluge koje bi trebale biti dostupne diljem EU-a bez teškoća. U Akcijskom planu za e-upravu za razdoblje 2016.–2020. istaknuto je 20 mjera za modernizaciju digitalnih javnih usluga i pretvaranje EU-a u bolje mjesto za život, rad i ulaganje. To uključuje uspostavljanje jedinstvenoga digitalnog pristupnika za pružanje jednostavnog pristupa informacijama, e-postupcima i savjetodavnim službama diljem EU-a. Javno savjetovanje provedeno 2016. pomoći će pri njegovu razvoju.

Komisija je predstavila i nacrt usluga u oblaku te vrhunsku podatkovnu infrastrukturu kako bi se znanstvenici, poduzeća i pružatelji javnih usluga mogli pridružiti velikoj podatkovnoj revoluciji. Komisija će uspostaviti europski oblak za otvorenu znanost. Time će se stvoriti virtualno okruženje u kojem će 1,7 milijuna istraživača i 70 milijuna stručnjaka iz znanosti i tehnologije u EU-u moći pohranjivati, analizirati i ponovno upotrebljavati veliku količinu istraživačkih podataka. Za njegovo pokretanje Komisija će od 2017. sve znanstvene podatke koji su proizvedeni u okviru programa Obzor 2020. automatski učiniti dostupnima javnosti. Oblak za otvorenu znanost oslanjat će se na europsku podatkovnu infrastrukturu kojom će biti obuhvaćene širokopojasne mreže, velika infrastruktura za pohranu i superračunalo za pristup velikim skupovima podataka pohranjenih u oblaku te njihovu obradu.

Digitalne vještine

Prema istraživanjima koja je provela Glavna uprava Komisije za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije 2016., 47 % stanovništva EU-a ima slabo razvijene digitalne vještine ili ih uopće nema, no u bliskoj budućnosti 90 % poslova i veći dio svakodnevnog života građana zahtijevat će određenu razinu digitalnog znanja. Kao dio novog programa vještina za Europu, Komisija je pozvala vlade država članica da povećaju aktivnosti u tom području, primjerice uvođenjem digitalnih kompetencija u sve razine obrazovanja i osposobljavanja. U prosincu je pokrenuta Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta u kojoj se okupljaju države članice i dionici iz područja obrazovanja, zapošljavanja i industrije kako bi okupili velik broj digitalnih talenata i osigurali da pojedinci i radna snaga u EU-u imaju odgovarajuće digitalne vještine.

Poticanje kulture EU-a i kreativnosti u digitalnom svijetu

Povezanim jedinstvenim digitalnim tržištem stvaraju se velike prilike za rast kulturnog i kreativnog sektora unutar EU-a. Međutim, ti se sektori suočavaju s izazovima u tom promjenjivom okruženju, primjerice, kako pronaći izvore financiranja. Komisija je u lipnju u suradnji s Europskim investicijskim fondom pokrenula instrument kreditnog jamstva u iznosu od 121 milijuna eura za potporu više od 10 000 malih i srednjih poduzeća u sektorima koji uključuju audiovizualne medije, festivale, glazbu, kulturnu baštinu, dizajn, scensku umjetnost, nakladništvo, radio i likovne umjetnosti.

Poglavlje 2. — Povezano jedinstveno digitalno tržište 27

Godine 2016. obilježena je 25. obljetnica programa EU MEDIA, dijela Kreativne Europe, glavnog programa EU-a za kulturni i kreativni sektor. Od 1991., u okviru programa MEDIA u kreativnost i kulturnu raznolikost EU-a uloženo je više od 2,4 milijarde eura. Svake se godine njime podupire otprilike 2 000 europskih filmova, televizijskih serija i drugih projekata. Programom MEDIA omogućeno je osposobljavanje više od 20 000 producenata, redatelja i scenarista te im je omogućeno da se prilagode radu s novim tehnologijama. Zahvaljujući programu MEDIA, europska kinematografija dobila je širu publiku. Prema istraživanju Komisije o programu MEDIA, 33 % svih ulaznica za kino u EU-u 2014. prodano je za europske filmove, što je porast u odnosu na 25 % 2010.

U okviru programa MEDIA, od 1991. ulaže se u jak audiovizualni sektor koji može prikazati bogatu kulturnu raznolikost EU-a. Program pomaže talentiranim Europljanima da surađuju preko granica.

28

„Zbog trenutačne geopolitičke situacije prisilno smo se podsjetili na to da je Europa previše oslonjena na uvoz goriva i plina. Stoga europsku energetsku politiku želim reformirati i reorganizirati u novu europsku energetsku uniju.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

EU je 2016. počeo s obećanjem da će građanima i poduzećima omogućiti sigurnu i cjenovno pristupačnu energiju te da će se svojom energetskom unijom i naprednom klimatskom politikom boriti protiv uzroka klimatskih promjena.

Tijekom godine, EU je bio usmjeren na održavanje političkog zamaha Pariškog sporazuma koji je pravno stupio na snagu u studenome, 30 dana nakon što je ratifikacijom EU-a dostignut prag koji je bio potreban za stupanje na snagu. Komisija je u srpnju predstavila obvezujuće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. za svaku državu članicu u sektorima prometa, građevine, poljoprivrede i šumarstva te otpada i upotrebe zemljišta. Također je predstavila Europsku strategiju

za mobilnost s niskom razinom emisije i nastavila rad na suzbijanju emisija iz međunarodnoga zračnog prometa.

U studenome je Komisija predstavila paket „Čista energija za sve Europljane” koji obuhvaća zakonodavne prijedloge u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, unutarnjeg tržišta i upravljanja kako bi se podupro prelazak na čistu energiju i kako bi povećali ulaganja, otvaranje radnih mjesta i rast u EU-u.

POGLAVLJE 3.

Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom

Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič, zastupnik u Europskom parlamentu

Giovanni La Via, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, francuska

ministrica zaštite okoliša, energetike i mora Ségolène Royal, glavni tajnik

Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, predsjednik Europskog parlamenta

Martin Schulz, povjerenik Miguel Arias Cañete i državni tajnik u slovačkom

Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Ivan Korčok na svečanosti

potpisivanja povodom EU-ove ratifikacije Sporazuma iz Pariza o klimatskim

promjenama, Strasbourg, Francuska, 4. listopada 2016.

Poglavlje 3. — Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom 29

144milijarde

eura 2,4milijuna

4,0milijuna

40 %

Izvor: EurObserv'ER Izvor: Služba Europskog parlamenta za istraživanja Izvor: Europska komisija.

Čista energija znači rast u budućnosti

U sektoru obnovljive energije EU-a 2014. ostvaren je promet od oko 143,6 milijardi eura.

U sektorima proizvoda i usluga koji su energetski učinkoviti zaposleno je 2,4 milijuna građana EU-a. Više od milijun ljudi zaposleno je u sektoru obnovljive energije, u kojem bi se do 2020. moglo otvoriti još 3 milijuna radnih mjesta.

Poduzeća EU-a vlasnici su 40 % svih patenata za obnovljive tehnologije.

Čista energija za sve Europljane

Globalni prelazak na čistu energiju u tijeku je i nezaustavljiv, a Europska unija ne želi se samo prilagoditi, već želi biti predvodnik. To je njezina globalna odgovornost.

Na globalnoj je razini u čistu energiju 2015. uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i inovacijske politike kako bi taj prelazak postao poticaj za otvaranje radnih mjesta i rast. U okviru paketa za čistu energiju, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina bruto domaći proizvod može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta.

Energetska učinkovitost

Najjeftinija i najčišća energija jest ona kojom se uopće ne koristimo. Zato je Komisija 2016. predložila nove i inovativne mjere energetske učinkovitosti usmjerene na:

‣ uspostavljanje okvira za poboljšanje energetske učinkovitosti općenito,

‣ poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama,

‣ poboljšanje energetske učinkovitosti proizvoda (ekološki dizajn) i informiranje potrošača (označivanje energetske učinkovitosti),

‣ financiranje energetske učinkovitosti u okviru prijedloga pametnog financiranja za pametne zgrade.

Kako bi poduprla te prijedloge, Komisija je predstavila novi obvezujući cilj energetske učinkovito-sti na razini EU-a od 30 % do 2030. Ambiciozni ciljevi energetske učinkovitosti osmišljeni su radi smanjenja ovisnosti država članica o uvozu energije, poticanja lokalnoga gospodarstva, povećanja konkurentnosti i stvaranja dodatnih zelenih poslova.

PRIJELAZ NA ČISTO GOSPODARSTVO

30 EU 2016.

Svjetski predvodnik u obnovljivoj energiji

Obnovljivi izvori energije imat će važnu ulogu u prelasku na sustav čiste energije. EU je postavio cilj da zajednički dostigne udio od najmanje 27 % obnovljive energije u krajnjoj potrošnji energije do 2030. Prijedlogom nove Direktive o obnovljivim izvorima energije osigurat će se sigurnost ulagačima i jednaki uvjeti za sve tehnologije. Prijedlog Komisije usmjeren je na stvaranje povoljnog okruženja u kojem će obnovljivi izvori energije napredovati, a EU postati razvijeno tržište za čistu energiju. U sektoru je već zaposleno više od milijun ljudi i ostvaruje se godišnji promet od otprilike 144 milijarde eura.

Cijene solarne energije i energije vjetra snizile su se za 80 %, odnosno od 30 do 40 % u razdoblju od 2009. do 2015. To sniženje troškova omogućilo je potrošačima da sve više proizvode vlastitu energiju iz obnovljivih izvora. Na temelju revidirane Direktive potrošači će dobiti veća prava na proizvodnju vlastite električne energije za potrošnju kod kuće ili prodaju u mrežu.

Pravedni uvjeti za potrošače

Potrošači su u središtu energetske unije. Svakodnevne aktivnosti kao što su obračun energije, promjena dobavljača ili sklapanje novog ugovora pri selidbi postat će jednostavniji, brži i točniji za potrošače zahvaljujući boljem upravljanju digitalnim podacima o potrošačima. Potrošači će dobiti pristup pouzdanim i jasnim informacijama o najboljim ponudama na tržištu na temelju certificiranih internetskih alata za usporedbu cijena koji će im pomoći da donesu utemeljenu odluku.

Osim toga, moći će lakše promijeniti dobavljača zbog prijedloga o ograničavanju primjene naknada za promjenu dobavljača. Prosječna razlika između standardne ponude postojećeg dobavljača i najjeftinije ponude na tržištu godišnje u EU-u iznosi više od 50 eura.

Ako žele, potrošači će moći zatražiti pametno brojilo od dobavljača energije i iskoristiti prednosti tržišno utemeljenih cijena energije, a nove tehnologije omogućit će im da troše više kad je energija jeftina i smanje potrošnju kad su cijene visoke. To znači da će potrošači imati bolju kontrolu troškova za energetske usluge.

Energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje

Paket mjera za sigurnost opskrbe energijom predložen u veljači 2016. nadovezao se na napredak koji je EU ostvario posljednjih godina u pogledu suzbijanja rizika povezanih s energetskom sigurnošću. U fokusu tog paketa bio je plin, a temeljio se na iskustvima stečenima 2014. tijekom ispitivanja otpornosti sustava opskrbe plinom, ali i međuvladinim energetskim sporazumima o grijanju i hlađenju.

Suzakonodavci su donijeli prijedlog Komisije o međuvladinim sporazumima u prosincu, samo devet mjeseci nakon početnog prijedloga. Komisija će zbog novih pravila moći zajamčiti da nijedan energetski sporazum neće ugroziti sigurnost opskrbe u nekoj državi članici EU-a ili narušiti funkcioniranje energetskog tržišta u EU-u.

EU je u ožujku ojačao veze s Indijom koja je važan globalni čimbenik i ključni partner EU-a kad je riječ o energiji. Zajedničkom deklaracijom o energetskoj sigurnosti i borbom protiv klimatskih promjena može se uvelike pridonijeti izgradnji partnerstva za čistu i održivu energiju s jednim od najbrže rastućih velikih svjetskih gospodarstava.

Potpuno integrirano tržište EU-a

Važna godina za projekte energetske infrastrukture EU-a bila je 2016., u kojoj je u okviru Instrumenta za povezivanje Europe osigurano 800 milijuna eura. Ta potpora ključna je za oslobađanje dodatnih ulaganja koja su potrebna za uklanjanje uskih grla koja sprečavaju slobodan protok energije.

Poglavlje 3. — Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom 31

U proljeće su potpisana dva sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u visini od 5,6 milijuna eura za studije o izgradnji plinovoda Midcat. Kad se izgradi, taj će plinovod pridonijeti povezivanju plinskih tržišta na Pirenejskom poluotoku s ostatkom Europe. Sredstva u visini od 29,9 milijuna eura dodijeljena su za gradnju električnog dalekovoda u Bugarskoj dugog 140 kilometara kojim će se unaprijediti priključivanje obnovljivih izvora energije na mrežu i poboljšati kapacitet bugarske elektroenergetske mreže.

U listopadu je sklopljen sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava vrijedan 187 milijuna eura za Balticconnector, prvi plinovod između Estonije i Finske. Kad taj plinovod počne s radom do 2020., tim će se projektom ujediniti istočna regija Baltičkog mora s ostatkom energetskog tržišta EU-a.

Plan ulaganja za Europu ostao je tijekom 2016. ključan instrument za dovršetak energetske unije. U okviru Europskog fonda za strateška ulaganja nastavila su se otvarati radna mjesta i poticati ulaganja u realno gospodarstvo. Sredstvima fonda i dalje se snažno podržavalo inteligentna, napredna ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i modernu energetsku infrastrukturu.

Od 2014. do 2020. dostupno je 69 milijardi eura sredstava kohezijske politike za ulaganja kojima se potiču ciljevi energetske unije.

Ubrzavanje inovacija u području čiste energije

Komisija je krajem godine predstavila ideje o ubrzavanju inovacija u području čiste energije. Tom strategijom predlaže se niz konkretnih mjera za jačanje i širenje energetski učinkovitih i niskougljičnih inovativnih rješenja u cilju poboljšanja globalne konkurentnosti EU-a u tom području.

Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič i povjerenik Miguel Arias Cañete drže zajedničku konferenciju za medije o paketu za čistu energiju, Bruxelles, 30. studenoga 2016.

Glavni izvršni direktor Eleringa Taavi Veskimägi, voditelj odjela za Instrument za povezivanje Europe u Izvršnoj agenciji za inovacije i mreže Andreas Boschen i glavni izvršni direktor Baltic Connector Oyija Herkko Plit u prisutnosti estonskog premijera Taavija Rõivasa, predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i finskog premijera Juhe Sipilä potpisuju sporazum o ulaganju u Balticconnector, prvi plinovod koji povezuje Estoniju i Finsku, Bruxelles, 21. listopada 2016.

32 EU 2016.

Komisija se u lipnju pridružila globalnoj inicijativi za čistu energiju „Mission Innovation” i potpisala ministarski okvirni dokument o čistoj energiji u ime EU-a radi olakšavanja multilateralne suradnje u području inovacija. Osim toga, dogovoren je niz akcijskih planova na ministarskom sastanku skupine G20 u Kini, posvećenom energiji.

Četiri nagrade Horizon pokrenute su 2016. kako bi se potaknule inovacije i pronašla rješenja za izazove u području energetskih inovacija. Nagrade su vrijedne ukupno 6,75 milijuna eura i financiraju se u okviru EU-ova programa Obzor 2020. za istraživanja i inovacije. Njima će se nagraditi inovativni pristupi integraciji solarne energije u povijesne zgrade, upotrebi obnovljivih energija u bolnicama, razvoju proizvoda kojima se pomaže smanjenju emisija s pomoću ponovne upotrebe ugljičnog dioksida i izumu najčišćeg motora budućnosti.

Odnosi EU-a s glavnim energetskim partnerima i dalje su bili vrlo važni tijekom godine. Komisija je u lipnju sudjelovala na ministarskom sastanku skupine G20 u Pekingu posvećenom energiji. Bila je to prilika za raspravu s međunarodnim partnerima o inovacijama u području energetske tehnologije, energiji iz obnovljivih izvora, energetskoj učinkovitosti, pristupu energiji i ulozi energetskog sustava u provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Sporazum o energetskom planu EU-a i Kine potpisan je prilikom sastanka na vrhu EU-a i Kine u srpnju.

Dekarbonizacija gospodarstva

Unapređivanje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama

Čelnici EU-a dogovorili su u listopadu 2014. obvezujući cilj smanjenja emisija u cjelokupnom gospodarstvu za najmanje 40 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. To je postalo doprinos EU-a Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama potpisanom u prosincu 2015.

U travnju 2016., 175 stranaka postavilo je novi rekord za najveći broj potpisa međunarodnog sporazuma prikupljenih prvi dan, čime je naglašena globalna politička volja da se ispune obećanja iz Pariza.

Nakon što je utvrđen prvi pravno obvezujući globalni klimatski dogovor i uspostavljena koalicija razvijenih zemalja i zemalja u razvoju koji su bili temelj za Pariški sporazum, bilo je primjereno da se brzom ratifikacijom sporazuma na razini EU-a u listopadu omogući njegovo stupanje na snagu na svjetskoj razini u studenome. Države članice EU-a također su pojedinačno ratificirale ili će ratificirati sporazum.

Zemlje su se ponovno sastale u studenome na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi u Marakešu kako bi nastavile raditi na detaljnim pravilima za provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Čelnici država ili vlada izdali su Proglas o djelovanju iz Marakeša kojim su pozvali na obvezivanje na

Direktor projekta „Extreme light infrastructure” Nicolae-Victor Zamfir predstavlja projekt povjereniku Carlosu Moedasu (desno), Măgurele, Rumunjska, 11. listopada 2016.

Poglavlje 3. — Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom 33

najvišoj političkoj razini za borbu protiv klimatskih promjena i odaslali poruku globalnog jedinstva te su nastavili raditi na ostvarivanju pariških ciljeva i prelasku na globalno niskougljično gospodarstvo.

Ostvaren je napredak u pogledu ključnih elemenata pariškog paketa, uključujući pristup financijama, pomoć u vezi s tehnologijom te razvoj i jačanje vještina i postupaka koji su potrebni zemljama u razvoju radi provedbe nacionalnih klimatskih planova.

Provedba Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u EU-u

Rad na ispunjivanju obveza EU-a počeo je i prije pariške konferencije s prijedlogom o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama, koji je glavni politički instrument EU-a za smanjenje emisija. Kako bi nadopunila taj prijedlog, Komisija je u srpnju 2016. predstavila obvezujuće ciljeve smanjenja emi-sija stakleničkih plinova za države članice za razdoblje 2021.–2030. za sektore prometa, građevine, poljoprivrede i šumarstva te otpada i upotrebe zemljišta.

Ambicioznim klimatskim politikama stvaraju se poslovne prilike i otvaraju nova tržišta za niskougljične tehnologije. Komisija je također uključila upotrebu zemljišta i šumarstvo u EU-ova nastojanja za smanjenje emisija do 2030. Osim što ispušta stakleničke plinove, taj sektor uklanja i ugljični dioksid iz atmosfere, a šume u EU-u svake godine apsorbiraju ekvivalent od gotovo 10 % emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Komisija je u srpnju objavila Europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije kojom je diljem EU-a određen smjer razvoja mjera za vozila s niskom razinom emisije i bez emisije te alternativna goriva s niskom razinom emisije. Tom strategijom utvrđuju se planirane inicijative u nadolazećim godinama i područja u kojima se razmatraju mogućnosti.

Nastavljen je rad na jačanju povezanosti dekarbonizacije, prelaska na kružno gospodarstvo te kvalitete zraka i okoliša. Provedbom akcijskog plana za kružno gospodarstvo mogu se smanjiti godišnje emisije stakleničkih plinova za 2 do 4 % i već se vide rezultati. Provedba paketa mjera za čisti zrak o kojem je postignut međuinstitucijski dogovor u lipnju 2016. znatno će koristiti u borbi protiv klimatskih promjena. Pokrenut je i Plan ulaganja za Europu kako bi se pomoglo prelasku na resursno učinkovito, kružno gospodarstvo bez emisija ugljika, pri čemu je 5 % Europskog fonda za strateška ulaganja namijenjeno okolišu i učinkovitoj upotrebi resursa.

Održavanje zamaha Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama

Stranke Montrealskog protokola kojim se uspješno postupno ukidaju tvari koje oštećuju ozonski omotač dogovorile su u listopadu u Kigaliju u Ruandi da će u njegovo područje primjene uključiti kontrolu fluorougljikovodika koji uzrokuju globalno zatopljenje i upotrebljavaju se u sustavima za hlađenje i kli-matizaciju. To je brz i troškovno učinkovit način ostvarivanja ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u razdoblju prije 2020. Kigalijskim izmjenama traži se od razvijenih zemalja i zemalja u razvoju da postupno ograniče potrošnju i proizvodnju fluorougljikovodika, a razvijene zemlje moraju početi prve. EU ima vodeću svjetsku ulogu u ograničavanju upotrebe fluorougljikovodika. Do 2030., emisije tih plinova smanjit će se za dvije trećine u usporedbi s trenutačnim razinama.

Europski parlament odobrava ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

34 EU 2016.

Osim toga, u listopadu je Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo uz aktivno sudjelovanje EU-a postigla povijesni dogovor o međunarodnim emisijama ugljičnog dioksida u zrakoplovstvu. Takozvanom globalnom tržišno utemeljenom mjerom nastoje se stabilizirati međunarodne emisije u zrakoplovstvu na razinama za 2020. i njome će se obvezati zračne prijevoznike da kompenziraju rast svojih emisija ugljičnog dioksida iznad tog praga. Sustav bi se trebao početi primjenjivati 2021., a prva faza temelji se na dobrovoljnom sudjelovanju. Sudjelovanje u drugoj fazi (2027.–2035.) bit će obavezno, osim za zemlje s niskom razinom zrakoplovnih aktivnosti. To znači da će se otprilike 80 % emisija potrebnih za postizanje cilja ugljične neutralnosti za 2020. kompenzirati od 2021. do 2035.

EU i države članice među glavnim su zagovornicima ograničavanja emisija stakleničkih plinova u pomorskom sektoru. Na sastanku u listopadu Odbora za zaštitu morskog okoliša Međunarodne pomorske organizacije dogovoren je globalni i obavezni sustav prikupljanja podataka o potrošnji goriva na brodovima. To u praksi znači da će od 2019. brodovi s kapacitetom iznad određenog praga morati prikupljati podatke o potrošnji goriva i energetskoj učinkovitosti i prijaviti ih državi zastave.

Sudjelovanje u globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri

Sustav na temelju veličine tržišta, a ne geografskih kriterija

Dobrovoljno sudjelovanje od 2021.

Obvezno sudjelovanje od 2027.

Izuzete zemlje

Globalnom tržišno utemeljenom mjerom bit će obuhvaćeno (2020.–2035.) oko 80 %svih emisija iz međunarodnog zrakoplovstva kako bi se ostvario ugljično neutralan rast koji premašuje utvrđene razine za 2020.

POSTIGNUT PRVI SVJETSKI DOGOVOR O SMANJENJU EMISIJA IZ MEĐUNARODNOG ZRAKOPLOVSTVA

35

POGLAVLJE 4.

Jedinstveno tržište jedno je od glavnih postignuća EU-a i njegova najveća prednost u doba sve izraženije globalizacije. Slobodnijim kretanjem ljudi, robe, usluga i kapitala otvaraju se nove mogućnosti za građane, radnike, poduzeća i potrošače te stvaraju radna mjesta i omogućuje rast koji su EU-u hitno potrebni. Tijekom 2016. nastavljen je rad u skladu sa Strategijom jedinstvenog tržišta iz 2015.

Komisija je u ožujku predstavila ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika kojom su obuhvaćeni radnici koje je poslodavac poslao na privremeni rad u drugu državu članicu. U lipnju je Komisija izrazila mišljenje kako bi se postojeće zakonodavstvo EU-a trebalo primjenjivati na ekonomiju suradnje. Ostale inicijative uključivale su

inicijativu za novoosnovana i rastuća poduzeća te europsku strukovnu iskaznicu.

U travnju su na snagu stupila nova pravila EU-a kojima se promijenio način na koji države članice i tijela javne vlasti troše velik dio sredstava od 1,9 bilijuna eura, koliko se godišnje troši na javnu nabavu.

Jačanje industrijskih temelja EU-a ostalo je prioritet. Komisija je iznijela zakonodavne prijedloge kojima želi osigurati da proizvođači automobila strogo poštuju sve zahtjeve EU-a u pogledu sigurnosti, zaštite okoliša i proizvodnje. Osnovana je nova skupina na visokoj razini za automobilsku industriju GEAR 2030 radi jačanja konkurentnosti te industrije i tehnološkog vodstva.

Objavljena je Komunikacija o tome kako europski sektor čelika s pomoću EU-a može svladati izazove s kojima se suočava.

Komisija je nastavila raditi na sastavnim dijelovima unije tržišta kapitala na temelju akcijskog plana iz 2015.

Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza ostala je 2016. važan prioritet. Komisija je u siječnju predstavila paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, uključujući dva zakonodavna prijedloga koja je donijelo Vijeće. U travnju je predstavila prijedlog o javnom izvješćivanju po državama od strane multinacionalnih kompanija nakon kojeg je u listopadu slijedio velik paket reformi oporezivanja dobiti poduzeća.

„Naše unutarnje tržište najveća je vrijednost Europe u vremenima sve izraženije globalizacije. Stoga želim da sljedeća Komisija bude izgrađena na snazi našega unutarnjeg tržišta i da u cijelosti iskoristi potencijal tog tržišta u svim njegovim dimenzijama.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

Obraćanje povjerenice Margrethe Vestager novinarima nakon odluke

Komisije da Irska mora vratiti 13 milijardi eura nezakonitih državnih

potpora isplaćenih Appleu, Bruxelles, 29. kolovoza 2016.

36 EU 2016.

Jedinstveno tržište

Komisija je u lipnju u Komunikaciji objasnila kako se postojeće zakonodavstvo EU-a primjenjuje na ekonomiju suradnje, pri čemu je obuhvatila aspekte kao što su uvjeti za pristup tržištu, odgovornost i zaštita potrošača.

Normama se snizuju troškovi, promiču inovacije, omogućuje interoperabilnost između različitih uređaja i usluga te pomaže poduzećima da uđu na tržište. Komisija je u lipnju predstavila paket inicijativa za modernizaciju i poboljšanje europskog sustava normizacije u kontekstu tehnološkog razvoja, političkih prioriteta i globalnih trendova.

Lakša mobilnost za stručnjake i radnike

Jedan je od ciljeva strategije jedinstvenog tržišta omogućiti građanima EU-a da rade u državi članici prema vlastitom izboru. Europskom strukovnom iskaznicom pojednostavnjuju se dugački postupci s kojima se stručnjaci suočavaju prije dobivanja dozvole za rad u drugoj državi članici. Iskaznica je postala dostupna u siječnju 2016. za pet profesija (medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, fizioterapeute, farmaceute, posrednike u prometu nekretninama i gorske vodiče), a u budućnosti moguće je proširenje na druge profesije.

Komisija je u ožujku predstavila ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika kojom su obuhvaćeni radnici koje je poslodavac poslao na privremeni rad u drugu državu članicu. Revizijom će se uvesti promjene u tri glavna područja: plaće upućenih radnika, uključujući u slučajevima podugovaranja, pravila primjenjiva na radnike za privremeno zapošljavanje i dugoročno upućivanje.

Učinkovitija javna nabava

Novim je pravilima od travnja promijenjen način na koji javna tijela u EU-u troše velik dio godiš-njeg proračuna za javnu nabavu u iznosu od 1,9 bilijuna eura. Nacionalno zakonodavstvo mora biti usklađeno s tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama kojima se malim i srednjim poduzećima olakšava jeftinije sudjelovanje u javnim natječajima, osigurava najbolja vrijednost za uložena javna sredstva i poštuju načela EU-a o transparentnosti i tržišnom natjecanju. Pravilima se također uzimaju u obzir okolišni, društveni i inovacijski aspekti.

Jačanje industrijskih temelja EU-a

Komisija je u travnju predložila niz mjera kako bi podržala i povezala nacionalne inicijative za digitalizaciju industrije i povezanih usluga te potaknula ulaganja.

U lipnju je na razini EU-a pokrenuta platforma za pametnu specijalizaciju za industrijsku modernizaciju radi podrške suradnji među regijama, klasterima poduzeća, poslovnim mrežama i industrijskim partnerima te razvoja ambicioznih ulagačkih projekata kojima se mogu iskoristiti programi EU-a, Plan ulaganja za Europu i privatna sredstva.

Uvedene su pouzdanije i realnije metode ispitivanja za emisije dušikova oksida i ugljičnog dioksida iz automobila. Komisija je također predstavila zakonodavne prijedloge za redefiniranje sustava kojim se omogućuje stavljanje automobila na tržište. Predloženom Uredbom nastoji se učiniti neovisnijim ispitivanje vozila, povećati nadzor automobila u upotrebi i uvesti više nadzora na razini EU-a.

Poglavlje 4. — Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima 37

Komisija je u srpnju objavila Europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije radi razvoja mjera na razini EU-a za vozila s niskom razinom emisije i bez emisije te alternativna goriva s niskom razinom emisije.

Svake godine

u EU-u potroši više od više od 250 000 javnih tijela

14 % bruto domaćeg proizvodana ugovore za usluge, radove i opremu

Kada je javna nabava učinkovita, novac poreznih obveznika troši se na najbolji mogući način

• osigurati jednake uvjete za poduzeća EU-a koja se natječu za ugovore u Uniji i izvan nje

• poticati modernizaciju i profesionalnost javnih naručitelja

• utvrditi i provesti pravila za otvorene, poštene i konkurentne ugovore o javnoj nabavi

Za postizanje integriranijega jedinstvenog tržišta za javnu nabavu Europska komisija nastoji:

JAVNA NABAVA U EU-u

Povjerenik Günther Oettinger pregledava stroj na sajmu u Hannoveru, Njemačka, 25. travnja 2016.

38 EU 2016.

Kako bi se automobilskoj industriji EU-a pomoglo da ostane konkurentna i svlada buduće izazove, osnovana je nova skupina na visokoj razini za automobilsku industriju GEAR 2030 u cilju rada na izazovima budućnosti kao što su automatizirana vožnja, umreženi automobili i vozila bez emisija.

Industrija čelika čini 1,3 % bruto domaćeg proizvoda EU-a i ima važnu ulogu u mnogim drugim industrijskim sektorima, poput automobilske industrije. Unatoč znatnim nastojanjima u pogledu ino-vacija i modernizacije, konkurentni položaj EU-a na globalnom tržištu čelika posljednjih je godina oslabio. Prekomjerna proizvodnja čelika u zemljama koje nisu članice EU-a, poput Kine, potaknula je val nepoštenih trgovinskih praksi, čime je narušeno globalno tržište. Komisija je u ožujku predstavila Komunikaciju o ozbiljnim izazovima s kojima se suočava taj sektor. Komisija poduzima niz djelovanja kao što su određivanje privremenih antidampinških mjera, usvajanje sustava prethodnog nadzora za proizvode od čelika, osiguravanje sredstava za podršku modernizaciji industrije čelika i poticanje visokokvalificirane radne snage.

Zaštita intelektualnog vlasništva

U Strategiji jedinstvenog tržišta istaknuta je uloga zaštite intelektualnog vlasništva u promicanju inovacija i kreativnosti čime se otvaraju radna mjesta i povećava konkurentnost.

Komisija je počela evaluaciju trenutačnoga pravnog okvira o provedbi prava intelektualnog vlasništva. Svojim pristupom želi osigurati da su pravne mjere i pravni lijekovi svrsishodni, posebice u prekograničnim slučajevima i u internetskom okruženju. Fokus je na zlouporabi na komercijalnoj razini i pristupu „praćenja traga novca” kako bi se umjesto kaznenoga gonjenja pojedinaca prekršiteljima na komercijalnoj razini oduzeli njihovi prihodi. U lipnju su, uz potporu Komisije, internetske platforme, vlasnici robne marke i trgovinske udruge potpisali dobrovoljni sporazum o zaustavljanju internetske prodaje krivotvorene robe.

Poduzeća u EU-u također imaju koristi od reforme žiga koja je stupila na snagu u ožujku jer im je zaštita žiga postala još pristupačnija. Zaštita je sad jeftinija, uključuje moderne standarde potrebne za prijavu novih vrsta žigova, registracija traje kraće, a sredstva za borbu protiv krivotvorenja jača su.

Uz snažnu potporu Europskog parlamenta i država članica, Komisija je u studenome izdala objašnjenje određenih odredaba Direktive o biotehnološkim izumima u kojem se navodi da se proizvodi dobiveni postupcima koji su u osnovi biološki ne trebaju patentirati.

Povjerenica Elżbieta Bieńkowska informira se o tehnologijama koje je razvio Institut Fraunhofer za optroniku, tehnologije sustava i eksploataciju slike na sajmu u Hannoveru, Njemačka, 25. travnja 2016.

Poglavlje 4. — Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima 39

Bolje usluge za putnike u željezničkom prometu

Parlament i Vijeće dogovorili su u travnju mjere za inovativniju i konkurentniju željeznicu u EU-u. Domaći će se željeznički putnički prijevoz četvrtim željezničkim paketom postupno otvoriti tržišnom natjecanju, što će pogodovati pojavi novih poslovnih modela i većem izboru za potrošače (češći vla-kovi, bolje usluge i niže cijene).

Jačanje luka

Parlament i Vijeće postigli su u lipnju dogovor o zajedničkom europskom okviru za morske luke. Uredbom o lukama zajamčit će se financijska transparentnost i optimalna upotreba resursa, što će

Infrastruktura

Građani

Lučke usluge

75 % vanjske trgovine EU-a odvija se morskim putovima

Dodatno ulaganje i više radnih mjesta

Bolji pristup tržištu i veća kvaliteta usluga

Učinkovitija uporaba javnog novca i pošteno tržišno natjecanje

Veća transparentnost prilikom uporabe javnih sredstava i bolje upravljanje

Novim pravilima oslobodit će se gospodarski potencijal 329 glavnih luka EU-a, čime će se osigurati 3 milijuna radnih mjesta.

Vlasnici tereta

Pružatelji logističkih usluga

BOLJE MORSKE LUKE ZA SNAŽNIJE GOSPODARSTVO

Četvrti željeznički paket.

40 EU 2016.

pridonijeti povjerenju ulagača, osigurati pošteno tržišno natjecanje i potaknuti ulaganja. Veća ulaganja značit će više radnih mjesta i više blagostanja. U sektoru je trenutačno izravno zaposleno 469 000 ljudi, a s njim je povezano još tri milijuna radnih mjesta. Uredbom će se osigurati visokokvalitetne usluge u lukama EU-a te će se lukama omogućiti veća autonomija, primjerice pri određivanju pristojbi za korištenje lučkom infrastrukturom.

Neometano tržišno natjecanje

Politikom tržišnog natjecanja pridonosi se pravilnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta na kojem se poduzeća natječu na temelju svojih kvaliteta, a nastale koristi prenose se potrošačima u EU-u. Zdrava poduzeća koja imaju jaku konkurenciju na domaćim tržištima najspremnija su za globalno tržišno natjecanje.

Jedan od načina za održavanje jake konkurencije jest borba protiv kartela. Komisija je u srpnju odlučila da se pet proizvođača kamiona 14 godina tajno dogovaralo o cijenama i prebacivalo troškove ispunjivanja strožih pravila o emisijama na potrošače. Kažnjeni su s rekordnih 2,9 milijardi eura.

Protumonopolnim pravilima osigurava se da ponašanje vodećeg poduzeća na tržištu ne narušava tržišno natjecanje na konkretnom tržištu. Tijekom godine Komisija je imala tri istrage protiv Googlea zbog navodne zlouporabe vodećeg položaja.

Pomnim nadzorom državnih potpora, 2016. poticale su se konkurentnost i inovacije. Time se željelo spriječiti dodjelu javnih sredstava poduzećima u teškoćama i omogućiti razvoj inovativnijih poduzeća.

Komisija je objavila i obavijest o području primjene EU-ove kontrole državnih potpora u okviru javne potrošnje. Time će se pomoći tijelima javne vlasti i poduzećima da prepoznaju kad se mjere javne potpore ne smatraju državnom potporom i ne podliježu pravilima o državnim potporama.

Komisija je u siječnju zaključila da je Belgija prekršila pravila EU-a o državnim potporama odobravanjem znatnih poreznih povlastica odabranom broju multinacionalnih poduzeća u vrijednosti od najmanje 700 milijuna eura. Time su manji konkurenti koji nisu multinacionalna poduzeća dovedeni u nepovoljniji položaj. Najmanje 35 multinacionalnih poduzeća, uglavnom iz EU-a, mora vratiti neplaćeni porez Belgiji. Komisija je u kolovozu odlučila da je Irska odobrila neopravdane porezne olakšice Appleu u visini do 13 milijardi eura, što je velika državna potpora koja nije bila dostupna ostalim poduzećima. Krajem godine u tijeku su bila još tri slučaja koja su se odnosila na luksemburški porezni tretman Amazona, McDonald’sa i GDF Sueza (Engie).

Jedan od razloga zbog kojeg Komisija provodi zakonodavstvo u području tržišnog natjecanja jest sprečavanje spajanja koja bi negativno utjecala na konkurentna tržišta. Velika većina prijavljenih spajanja 2016. nije bila problematična u pogledu tržišnog natjecanja i odobrena su nakon rutinskog razmatranja. Međutim, Komisija je u svibnju odlučila zabraniti najavljeno Hutchinsonovo preuzimanje

Posjet povjerenika Pierra Moscovicija i nizozemskog državnog tajnika za financije Erica Wiebesa carinskim objektima Luke Rotterdam, Rotterdam, Nizozemska, 31. svibnja 2016.

Poglavlje 4. — Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima 41

Telefónice UK jer je imala velike razloge za zabrinutost da bi korisnici mobilnih usluga u Ujedinjenoj Kraljevini imali manji izbor i plaćali više cijene zbog takva preuzimanja te da bi taj posao naštetio inovacijama u mobilnom sektoru.

Transparentnost i borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza

Komisija je u siječnju donijela paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza kojim se poziva države članice da zauzmu jači i usuglašeniji stav protiv poduzeća koja nastoje izbjeći pošteno plaćanje svojeg dijela poreza te da primijene međunarodne standarde za borbu protiv smanjivanja porezne osnovice i premještanja dobiti. Ključne su značajke prijedloga:

‣ pravno obvezujuće mjere za suzbijanje metoda kojima se poduzeća najčešće koriste za izbjegavanje plaćanja poreza (prijedlog direktive o borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza),

‣ prijedlog izvješćivanja među poreznim tijelima država članica za svaku pojedinu zemlju o informacijama povezanima s porezom multinacionalnih poduzeća koja posluju u EU-u (izmjena Direktive o administrativnoj suradnji),

‣ preporuka o sprečavanju zlouporabe poreznih ugovora,

‣ mjere za međunarodno promicanje dobrog upravljanja, uključujući novi postupak EU-a za popisivanje poreznih jurisdikcija izvan EU-a koje ne poštuju pravila.

Vijeće je u srpnju donijelo Direktivu o borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Države članice moraju prenijeti pravila u nacionalno zakonodavstvo do kraja 2018. i primjenjivati ih od siječnja 2019. U ožujku je dogovorilo nova pravila o izvješćivanju među poreznim tijelima država članica za svaku pojedinu zemlju, a države članice moraju ih prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do sredine 2017.

Potpisani su sporazumi s Andorom i Monakom, prema kojima će od 2018. države članice EU-a i te dvije susjedne zemlje automatski razmjenjivati informacije o bankovnim računima svojih stanovnika.

Komisija je u travnju predložila da multinacionalna poduzeća koja su aktivna na jedinstvenom tržištu EU-a s prometom većim od 750 milijuna eura trebaju javno objaviti podatke o porezu na dobit koji plaćaju i to za svaku pojedinu zemlju. Predloženim pravilima osigurat će se veća transparentnost u pogledu poreza na dobit poduzeća, a građani će moći ocijeniti porezne strategije multinacionalnih poduzeća i njihov doprinos društvenom blagostanju.

Osim toga, Komisija je u travnju također predstavila mjere za modernizaciju PDV-a u EU-u. Akcijski plan prvi je korak prema jedinstvenom europskom području PDV-a spremnom za borbu protiv prijevara, potporu poslovnom sektoru te doprinos digitalnom gospodarstvu i e-trgovini.

Pošteno oporezivanje: Komisija predstavlja nove mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza na dobit.

42 EU 2016.

Komisija je u srpnju iznijela nove mjere za povećanje porezne transparentnosti te suzbijanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza na razini EU-a i međunarodnoj razini. Inicijative su bile usmjerene na uklanjanje postojećih nedostataka u poreznom okviru koji omogućuju prekogranične zlouporabe poreza i nezakonite financijske tokove.

U rujnu je Komisija predstavila „tablicu pokazatelja” (ekonomskih i financijskih te pokazatelja stabilnosti i dobrog poreznog upravljanja) kako bi pomogla državama članicama da utvrde jurisdikcije izvan EU-a koje će imati prioritet za preglede u okviru zajedničkog postupka EU-a za uvrštavanje na popis. Države članice ostvarile su znatan napredak kad je riječ o izradi prvog zajedničkog EU-ova popisa jurisdikcija izvan EU-a koje se odbijaju pridržavati međunarodnih standarda za porezno dobro upravljanje.

Komisija je u listopadu donijela važan paket mjera za reformu sustava oporezivanja dobiti poduzeća, koji uključuje tri nova prijedloga: stvaranje modernijega i pravednijega poreznog sustava za poduzeća, uklanjanje zakonskih nedostataka između država članica EU-a i zemalja izvan EU-a, uspostavu pravila za rješavanje sporova kako bi se smanjili problemi poduzeća u pogledu dvostrukog oporezivanja.

Paket je konkretno obuhvaćao ponovno pokretanje konsolidirane osnovice poreza na dobit kojom će se preustrojiti način oporezivanja trgovačkih društava na jedinstvenom tržištu i osigurati pravedniji, konkurentniji sustav poreza na dobit kojim se potiče rast. Konsolidirana osnovica poreza na dobit sadržava i važne nove elemente kojima se poboljšavaju mogućnosti borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza i mogućnosti kojima se podupire rast.

Komisija je predložila i poboljšan sustav rješavanja sporova u EU-u u području dvostrukog oporezivanja kojim se prilagođava postojeći mehanizam za rješavanje sporova kako bi se izašlo u susret poduzećima za koja je dvostruko oporezivanje velik problem.

Paket mjera za reformu sustava oporezivanja dobiti poduzeća obuhvaća i prijedlog za proširenje već dogovorenih internih pravila EU-a za borbu protiv hibridnih neusklađenosti na zemlje izvan EU-a.

Financijska tržišta koja djeluju u korist potrošača

Financijska poduzeća trebala bi maksimalno iskoristiti ekonomije razmjera na istinski integriranom tržištu EU-a, a internetske usluge ponuditi nove prilike i inovativna rješenja.

Države članice trebale su provesti Direktivu o hipotekarnim kreditima do ožujka 2016. Do kraja godine, 19 država članica potpuno je provelo tu Direktivu. Novim pravilima osigurat će se da se potrošači koji kupuju nekretninu ili uzimaju zajam osiguran vlastitim domom primjereno informiraju i zaštite od rizika. Tom Direktivom trebalo bi promicati tržišno natjecanje na hipotekarnim tržištima i osigurati nove poslovne mogućnosti za zajmodavce i kreditne posrednike, čime bi se ubuduće snizili troškovi na izravnu korist potrošača.

Povjerenik Jonathan Hill (2014. –2016.) iznosi prijedloge za poreznu transparentnost u Europskom parlamentu, Strasbourg, Francuska, 12. travnja 2016.

Poglavlje 4. — Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima 43

Do rujna su države članice također morale provesti Direktivu o računima za plaćanje kojom se svim potrošačima daje pravo pristupa računu za plaćanje s osnovnim uslugama neovisno o njihovoj financijskoj situaciji. Do kraja godine to je učinilo samo 14 država članica (Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina). Francuska i Finska obavijestile su o djelomičnom prenošenju.

Stvaranje unije tržišta kapitala

Komisija je nastavila raditi na stvaranju unije tržišta kapitala na temelju akcijskog plana za uniju tržišta kapitala donesenog 2015. Predstavila je Komunikaciju o ubrzavanju provedbe akcijskog plana i razradi daljnjih prioriteta, uključujući sveeuropski osobni mirovinski proizvod.

Prva mjera stupila je na snagu u travnju 2016. Njome infrastrukturna ulaganja postaju privlačnija za osiguravajuća društva koja zaista raspolažu potrebnim dugoročnim financijskim sredstvima.

Komisija je u srpnju predložila promjene postojećeg zakonodavstva kako bi potaknula veće korištenje europskim fondovima poduzetničkog kapitala i europskim fondovima za socijalno poduzetništvo te time učinila ulaganja u mala i rastuća poduzeća jednostavnijima i privlačnijima za privatne investitore.

U rujnu je Komisija najavila širu strategiju za održivo financiranje radi podrške ulaganjima u čiste tehnologije. U studenome je stavila na raspolaganje sredstva za sufinanciranje u visini do 300 milijuna eura za sveeuropski krovni fond poduzetničkoga kapitala. Time će se ojačati mogućnosti EU-ove industrije poduzetničkoga kapitala da ponudi privlačan povrat ulaganja institucijskim investitorima i proširi uporabu te mogućnosti na veći krug država članica.

Komisija je u studenome iznijela zakonodavni prijedlog o restrukturiranju poduzeća i drugoj prilici. Prijedlogom se poštenim poduzetnicima želi omogućiti da iskoriste drugu priliku nakon provedbe stečaja, čime će se pridonijeti dinamičnom poslovnom okruženju i promicati inovacije.

44

„U sljedećih pet godina želim nastaviti reformu naše ekonomske i monetarne unije kako bi se očuvala stabilnost naše jedinstvene valute i pojačala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika te politika tržišta rada među državama članicama koje dijele jedinstvenu valutu.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Dovršetkom ekonomske i monetarne unije stvara se gospodarska integracija koja gospodarstvu EU-a kao cjelini i gospodarstvima država članica donosi prednosti povezane s većim opsegom, boljom unutarnjom učinkovitosti i održivosti. S druge strane, time se pridonosi gospodarskoj stabilnosti, većem rastu i zapošljavanju, što znači izravnu korist za građane EU-a. Iako treba učiniti još mnogo toga, napredak prema dovršetku ekonomske i monetarne unije ubrzao se zahvaljujući brojnim inicijativama Europske komisije u 2016.

Glavni izazovi i dalje su daljnje smanjenje broja ljudi izloženih riziku od socijalne isključenosti te poticanje trenda smanjenja nezaposlenosti. Iako je i dalje

previsoka, nezaposlenost u europodručju dosegnula je u studenome 9,8 %, što je najniža vrijednost u posljednjih sedam godina.

Nadalje, EU je nastavio raditi na dovršetku bankarske unije koja je ključan element izgradnje ekonomske i monetarne unije.

Napredak je ostvaren tijekom 2016. u pogledu pojednostavnjenja postupaka europskog semestra, odnosno ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike EU-a. Preporuke donesene tijekom postupka europskog semestra 2016. sadržavaju smjernice za sve države članice i europodručje u cjelini, a cilj im je promicati politike i reforme kojima se otvaraju radna mjesta, povećava socijalna pravednost

i konvergencija te se potiče rast zahvaljujući poticanju strategije ulaganja.

Ciklus europskog semestra za 2017. počeo je sredinom studenoga. Komisija je ponovno pozvala države članice da udvostruče napore u skladu s načelima „trokuta uspješnosti” koji se sastoji od poticanja ulaganja, provedbe strukturnih reformi i osiguravanja odgovornih fiskalnih politika te da pritom stave naglasak na pošten i pravedan odnos između pojedinca i društva i ostvarivanje uključivijeg rasta.

POGLAVLJE 5.

Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija

Intervju s potpredsjednikom Komisije Valdisom Dombrovskisom na burzi u

New Yorku, Sjedinjene Američke Države, 5. listopada 2016.

Poglavlje 5. — Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija 45

Kontrola državnih potpora i osiguravanjepravednoga tržišnog natjecanja

Kontrola državnih potpora ima važnu ulogu u osiguravanju ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja u bankarskoj uniji. Od početka financijske krize 2008., 113 banaka u EU-u, koje po imovini čine oko 30 % bankarskog sustava EU-a, restrukturiralo se u skladu s uvjetima državnih potpora nakon pri-mitka javnih sredstava. Države članice poduprle su banke ulaganjem kapitala u visini od 655,3 mili-jardi eura (4,5 % bruto domaćeg proizvoda EU-a u 2015.) te jamstvima i drugim oblicima potpore za likvidnost u visini od 1 293,1 milijardi eura, odnosno 9,2 % bruto domaćeg proizvoda. Potpora je odobrena radi zaštite štednje građana, sprečavanja nekontroliranog stečaja i posljedičnog sloma bankarskog sustava na cijelom kontinentu. Otad je većina banaka koje su tijekom krize primile pot-poru ponovno uspostavila održivost nakon što su provele znatan dio svojeg plana restrukturiranja. Banke čiji su poslovni modeli nepopravljivi (42 od 113 banaka) likvidirane su redovitim postupkom.

= europodručje

Euro

pska

kom

isija

Euro

psko

vije

će/

Vije

ćeDr

žave

čla

nice

Godišnji pregled rasta i povezani dokumenti

Vijeće raspravlja o mišljenjima o nacrtima proračunskih planova

Europsko vijeće donosi gospodarske prioritete na temelju Godišnjeg pregleda rasta

Vijeće raspravlja o preporukama za pojedine zemlje u pogledu Godišnjeg pregleda rasta

Europsko vijeće odobrava konačne preporuke po zemljama

Vijeće donosi preporuke za europodručje i zaključke o Godišnjem pregledu rasta i izvješću o mehanizmu upozoravanja

Izvješće za pojedinu državu članicu (program reformi i neravnoteže)

Bilateralni sastanak s državama članicama

Bilateralni sastanci s državama članicama

Komisija predlaže preporuke po državama članicama u pogledu proračunske, gospodarske i socijalne politike

Preporuke za europodručje

Misije za utvrđivanje činjenica u državama članicama

Mišljenje o nacrtima proračunskih planova

Države članice donose proračune

Euro

pski

par

lam

ent

Dijalog o Godišnjem pregledu rasta

Rasprava/ rezolucija o Europskom semestru i preporuka-ma po zemljama

Dijalog o Godišnjem pregledu rasta

Dijalog o prijedlozima za preporuke po zemljama

Države članice podnose nacrte proračunskih planova

Države članice predstavljaju svoje programe nacionalnih reformi (gospodarske politike) i programe stabilnosti ili konvergencije (proračunske politike)

listopadrujankolovozsrpanjlipanjsvibanjtravanjožujakveljačasiječanjprosinacstudeni

Proljetne gospodarske prognozeZimske gospodarske prognozeJesenske gospodarske prognoze

EUROPSKI SEMESTAR: NOVI PRISTUP ZA PREPORUKE PO ZEMLJAMA

46 EU 2016.

Komisija je u srpnju zaključila protumonopolski istražni postupak o trgovanju kreditnim izvedenicama time što je uvela obvezujuće obveze za pružatelja podataka Markit i Udruženje međunarodnog tržišta izvedenih financijskih instrumenata. Ta će dva subjekta tijekom 10 godina burzama izdavati dozvole za ključne podatke i prava intelektualnog vlasništva na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta. Tom će mjerom trgovanje kreditnim izvedenicama postati sigurnije i jeftinije za ulagače.

Komisija je u ožujku objavila preliminarno stajalište da Uredbu o skupnom izuzeću u sektoru osiguranja ne bi trebalo produljiti. To je preliminarno stajalište naknadno potvrđeno u prosincu na temelju procjene učinka. Uredba će stoga isteći u ožujku 2017.

Prema podacima Europske središnje banke, kartična plaćanja u 2014. činila su 46 % elektroničkih plaćanja u EU-u. Višestrane međubankovne naknade, kolektivno ugovorene s bankama i nametnute trgovcima na malo u slučaju prihvaćanja kartica, mogu dovesti do viših cijena za potrošače. Tim se problemom bavi Uredba o međubankovnim naknadama, koja je stupila na snagu krajem 2015. i kojom se te naknade ograničavaju na konkurentnu razinu. Drugi skup pravila na temelju Uredbe primjenjuje se od lipnja 2016. i njime su troškovi plaćanja postali transparentniji za trgovce na malo i potrošače, koji zahvaljujući njemu mogu donositi učinkovite odluke.

Komisija je istodobno nastavila protumonopolski postupak protiv višestranih međubankovnih naknada koje su Visa i MasterCard dogovorili za međuregionalne transakcije, koje nisu obuhvaćene Uredbom o međubankovnim naknadama. Međuregionalne višestrane međubankovne naknade jesu naknade koje trgovci u EU-u plaćaju za prihvaćanje plaćanja koja su izvršena karticama izdanima izvan Europskoga gospodarskog prostora.

Opći sud je u lipnju potvrdio nalaze Komisije da je udruženje Groupement des Cartes Bancaires (koje upravlja francuskim kartičnim sustavom naplate „CB”) ograničilo tržišno natjecanje na francuskom tržištu izdavanja kartica time što je otežalo ulazak novih subjekata na tržište. Presuda Općeg suda predmet je žalbe.

Novi odbori za jači proces povezivanja

Gospodarsko upravljanje u EU-u ojačano je uspostavom neovisnoga savjetodavnog Europskog fiskalnog odbora. Odbor je počeo s radom u studenome 2016. u okviru provedbe prijedloga sadržanog u izvješću petorice predsjednika, dokumentu koji su sastavili predsjednik Komisije te predsjednici Europskog parlamenta, Europske središnje banke, Euroskupine i sastanka na vrhu država europodručja, te na temelju Komisijine Odluke iz listopada 2015. Uloga mu je ocijeniti provedbu fiskalnog okvira EU-a i savjetovati Komisiju o fiskalnoj politici primjerenoj za europodručje u cjelini. Odbor surađuje i s nacionalnim fiskalnim vijećima država članica te pruža stručne savjete na zahtjev predsjednika Junckera.

Susret potpredsjednika Komisije Valdisa Dombrovskisa s Marijem Draghijem, predsjednikom Europske središnje banke, Bruxelles, 8. lipnja 2016.

Poglavlje 5. — Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija 47

Odbor je neovisan, a čine ga ugledni stručnjaci koji pružaju neovisno stručno znanje iz svojih područja i koji se imenuju nakon savjetovanja s državama članicama, nacionalnim fiskalnim vijećima i Europskom središnjom bankom.

Kao daljnji korak u provedbi izvješća petorice predsjednika, Vijeće je u rujnu preporučilo da bi države članice europodručja trebale uspostaviti ili odrediti nacionalne odbore za produktivnost. Ti bi odbori trebali analizirati kretanja i politike u području produktivnosti i konkurentnosti te pridonijeti poticanju odgovornosti i provedbi potrebnih reformi na nacionalnoj razini. Na taj će način promicati održiv gospodarski rast i konvergenciju. Odbori će redovito objavljivati izvješća o analizi.

Bankarska unija

EU je nastavio raditi na dovršetku bankarske unije koja je ključan element izgradnje čvrste i dinamične ekonomske i monetarne unije. Bankarska unija zamišljena je kako bi osigurala da se banke u europodručju nadziru jače i bolje. Ako se pojave problemi, moći će ih se lakše riješiti, i to bez trošenja novca poreznih obveznika.

U siječnju je postao potpuno operativan jedinstveni sanacijski mehanizam, još jedan ključan element bankarske unije. Jedinstveni sanacijski mehanizam važna je dopuna jedinstvenoga nadzornog mehanizma kojim upravlja Europska središnja banka radi integriranijeg nadzora banaka i upravljanja krizama u bankarskoj uniji. S pomoću jedinstvenoga sanacijskog mehanizma jača se otpornost financijskog sustava i pomaže u izbjegavanju budućih kriza u bankarskoj uniji tako da se osigurava učinkovita i pravovremena sanacija banaka.

Pregovori su nastavljeni i u Parlamentu i Vijeću o trećem stupu bankarske unije, europskom sustavu osiguranja depozita, koji se temelji na postojećim nacionalnim sustavima osiguranja depozita. Europskim sustavom osiguranja depozita, koji financiraju banke, osigurala bi se dodatna sigurnosna mreža za štediše širom EU-a. Njime bi se poboljšala podjela rizika u bankarskom sektoru unutar većeg skupa institucija. Smanjila bi se osjetljivost na velike lokalne šokove.

Istovremeno s radom na europskom sustavu osiguranja depozita, države članice prepoznale su potrebu za poduzimanjem daljnjih koraka u pogledu smanjenja i podjele rizika u financijskom sektoru kako bi se suočilo s brojnim preostalim izazovima. Pravila koja je predložila Komisija o ukupnoj sposobnosti pokrivanja gubitaka osmišljena su kako bi se lakše osiguralo da probleme banaka financiraju vjerovnici banaka, a ne porezni obveznici.

Osim toga, do kraja 2016. većina je država članica prenijela u svoje nacionalno zakonodavstvo relevantne zakonske odredbe jedinstvenih pravila te ih provela, čime se osigurava još dosljednije uređenje i visokokvalitetan nadzor u bankarskoj uniji. Sve države članice osim njih osam provele su Direktivu o oporavku i sanaciji banaka, kojom se utvrđuju usklađeni i poboljšani instrumenti za

Posljednji stup bankovne unije: stvaranje fonda za zaštitu štednje.

48 EU 2016.

rješavanje bankarskih kriza, a 20 je država članica u potpunosti provelo i Direktivu o osiguranju depozita, čime se u tim državama članicama osigurava zaštita štednje građana.

Financijska tržišta

Referentne vrijednosti ključne su za funkcioniranje financijskog tržišta. Uredba o referentnim vrijednostima stupila je na snagu u lipnju. Njome se poboljšava funkcioniranje i upravljanje referentnim vrijednostima te se osigurava da se njima ne može manipulirati. Zahvaljujući novim pravilima, ulagatelji i potrošači bit će bolje zaštićeni.

Komisija je u studenome predložila nova pravila za ključne sudionike financijskih tržišta kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane i nacionalna nadležna tijela u EU-u imaju sredstva i da su u slučaju krize spremni djelovati odlučno. Središnje druge ugovorne strane djeluju kao druga ugovorna strana za obje strane transakcije financijskim instrumentom. Glavni je cilj prijedloga osigurati da se zadrže ključne funkcije središnje druge ugovorne strane dok se istodobno zadržava financijska stabilnost i sprječava da troškove restrukturiranja i sanacije propadajućih središnjih drugih ugovornih strana snose porezni obveznici.

Komisija je isti mjesec predložila izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima i Direktive o kapitalnim zahtjevima kojima se utvrđuju bonitetni zahtjevi za institucije odnosno pravila o upravljanju i nadzoru institucija. Komisija je predložila i izmjenu Direktive o oporavku i sanaciji banaka i Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, kojima se utvrđuju pravila o oporavku i sanaciji propadajućih institucija te o uspostavljanju jedinstvenoga sanacijskog mehanizma. Izmjene sadržavaju mjere kojima će se ojačati otpornost bankarskog sektora EU-a i time povećati povjerenje tržišta u taj sektor.

Jamčenje funkcioniranja

Komisija je tijekom godine najavila mjere u pogledu regulatornog okvira EU-a za financijske usluge koje će proizaći iz najvažnijih zaključaka i sljedećih koraka koji proizlazi iz poziva na dostavu očitovanja. Tom se inicijativom žele prikupiti povratne informacije dionika te ocijeniti kumulativni učinak i međudjelovanje postojećih financijskih pravila. Komisija se namjerava usredotočiti, među ostalim, na uklanjanje nepotrebnih regulatornih ograničenja za financiranje banaka i financiranje malih i srednjih poduzeća te na povećanje proporcionalnosti pravila o bankarstvu, tržištu izvedenica, upravljanju imovinom iz osiguranja i sektoru kreditnih rejtinga. Ostalim mjerama, od kojih su neke već predložene, smanjit će se nepotrebna regulatorna opterećenja kao što su zahtjevi za nadzorno izvješćivanje i za javnu objavu za financijski sektor EU-a. Komisija namjerava učiniti pravila dosljednijima i usmjerenijima na budućnost te riješiti nedosljedne interakcije i nedostatke u regulatornom okviru EU-a.

Javna rasprava o europskom stupu socijalnih prava

Komisija je u ožujku predstavila prvi, preliminarni nacrt planiranoga europskog stupa socijalnih prava. Kako je naveo predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2015.: „Moramo raditi predanije na uspostavi pravednog i istinski paneuropskog tržišta rada. … U okviru tih mjera, želja mi je uspostaviti europski stup socijalnih prava kojim će se uzeti u obzir promjene s kojima se suočavaju europska društva i tržište rada. Mogao bi poslužiti i kao kompas pri ponovnoj uspostavi konvergencije u okviru europodručja.” Predsjednik Juncker u svojem je govoru iz 2016. ponovno istaknuo predanost uspostavi europskog stupa socijalnih prava te izjavio da EU nije dovoljno socijalan i da će se Komisija i dalje odlučno i s entuzijazmom zalagati da se to promijeni.

Poglavlje 5. — Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija 49

U okviru stupa utvrdit će se niz temeljnih načela u područjima pristupa radnim mjestima, radnih uvjeta i socijalne zaštite, s naglaskom na novim izazovima kao što su starenje stanovništva, globalizacija, tehnološke promjene i socijalne razlike u ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Komisija je tijekom 2016. sudjelovala u raspravi s drugim institucijama EU-a i s nacionalnim nadležnim tijelima, socijalnim partnerima, civilnim društvom, akademskom zajednicom i građanima o sadržaju i ulozi stupa u cilju ostvarivanja bolje povezane i pravednije ekonomske i monetarne unije. Ishod te rasprave prenijet će se u inicijativu koja će se objaviti u proljeće 2017.

Stup bi se trebao nadovezati na socijalna pravila EU-a te ih nadopuniti kako bi pružio smjernice za politike u brojnim područjima važnima za dobro funkcionalna i pravedna tržišta rada i sustave socijalne skrbi. Stup bi nakon uspostave trebao postati referentni okvir za praćenje zapošljavanja i socijalne uspješnosti uključenih država članica, trebao bi pokrenuti reforme na nacionalnoj razini, a posebno bi trebao pružiti smjernice za ponovno uspostavljeni proces konvergencije u europodručju.

Novi početak socijalnog dijaloga

Komisija je u lipnju potpisala izjavu „Novi početak socijalnog dijaloga” zajedno s nizozemskim predsjedništvom Vijeća Europske unije i europskim međusektorskim socijalnim partnerima (Europska konfederacija sindikata, organizacija BusinessEurope, Europska udruga obrtnika te malih i srednjih poduzetnika i Europski centar za poslodavce i poduzeća koja pružaju javne usluge). Izjava je dio novog početka socijalnog dijaloga koji je predsjednik Juncker pokrenuo na konferenciji na visokoj razini u ožujku 2015., zajedno s europskim, nacionalnim i sektorskim socijalnim partnerima te s drugim institucijama EU-a.

U izjavi je istaknuta ključna uloga europskoga socijalnog dijaloga koji je bitan element u izradi politika EU-a u području zapošljavanja i socijalnih pitanja.

Komisija će nastaviti uključivati socijalne partnere u izradu politika i zakonodavstva u EU-u te u gospodarsko upravljanje i europski semestar. Države članice složile su se da će intenzivno uključivati socijalne partnere u osmišljavanje i provedbu reformi i politika te da će poboljšati socijalni dijalog

SOCIJALNAPRAVA

RADNAMJESTA

Odgovarajuća i održiva socijalna zaštita

Pravedni radni uvjeti

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada

EUROPSKI STUPOVI SOCIJALNIH PRAVA: TRI PRIORITETA

50 EU 2016.

na nacionalnoj razini. Države članice obvezale su se i da će uključivati nacionalne socijalne partnere tijekom europskog semestra kako bi se pridonijelo uspješnoj provedbi preporuka po državama članicama.

Strategija Europa 2020., europski semestar i ljudski kapital

Kvalificirani ljudi među glavnim su pokretačima dugoročnoga gospodarskog rasta, konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta. Ta je važna poveznica dodatno naglašena u Komunikaciji Komisije „Poboljšanje i modernizacija obrazovanja”. Kako bi se mogao natjecati u svjetskom gospodarstvu,

EU ovisi o kvaliteti svojega ljudskoga kapitala. Ulaganje u ljude s pomoću djelotvornih i učinkovitih sustava obrazovanja i osposobljavanja preduvjet je za dugoročan napredak. Visokokvalificirana radna snaga EU-a potiče istraživanje i razvoj te nove ideje pretvara u inovacije. Zahvaljujući znanju i vještinama stečenima obrazovanjem, jamči se zapošljavanje i stabilan prihod te se smanjuje rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.

Stoga su reforme sustava obrazovanja i osposobljavanja velik prioritet u većini država članica te imaju istaknutu ulogu u Europskom semestru 2016. Ukupno je 21 država članica dobila preporuku u području obrazovanja i osposobljavanja.

Europski semestar: instrument koji osigurava da države članice budu na pravom putu

51

POGLAVLJE 6.

Otvorenom trgovinom pridonosi se jačanju gospodarstva EU-a i otvaranju radnih mjesta. Potrošačima u EU-u pruža se veći izbor i kupovna moć te se poduzećima omogućuje konkurentnost u inozemstvu.

Izvozom u treće zemlje, 2016. osigurano je više od 31 milijuna radnih mjesta unutar EU-a.

EU i SAD imaju najopsežniji gospodarski odnos na svijetu. Svaki dan trguju robom i uslugama u vrijednosti od 2 milijarde eura, stoga bi svako uklanjanje trgovinskih i investicijskih prepreka moglo dovesti do znatne gospodarske koristi.

Međutim, dogovor o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, jednom od 10 prioriteta Europske komisije, neće se

sklopiti pod svaku cijenu. EU će zaštititi neovisnost regulatornih tijela, načelo predostrožnosti i pravo država da donose propise o zaštiti svojih građana i okoliša.

EU je spreman surađivati s novom vladom u Sjedinjenim Američkim Državama nakon prirodne stanke u pregovorima zbog predsjedničkih izbora održanih u studenome.

EU je tijekom 2016. nastojao održati globalni trgovinski sustav te osigurati da se on i dalje prilagođava svijetu koji se brzo mijenja. Aktivno se zalagao u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kako bi globalno gospodarstvo i dalje ostalo otvoreno za trgovinu na način kojim se uzimaju u obzir i poštuju potrebe i problemi zemalja u razvoju. Osim toga, trgovinskom politikom EU-a nastojalo se osigurati da drugi

poštuju pravila međunarodne trgovine i da trgovina bude pokretač održivog razvoja.

EU smatra da slobodna trgovina mora biti pravedna. Stoga su tijekom 2016. poduzeti važni koraci za uspostavu čvrstih instrumenata trgovinske zaštite.

„Tijekom mojeg predsjedanja Komisija će u duhu uzajamnih i obostranih koristi i transparentnosti dogovoriti razuman i uravnotežen trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ... Isto ću tako jasno dati do znanja da neću ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite podataka niti našu kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama i predsjednik

Europske komisije Jean-Claude Juncker drže zajedničku konferenciju za medije na sastanku na vrhu NATO-a, Varšava,

Poljska, 8. srpnja 2016.

52 EU 2016.

Trgovina kao pokretač rasta i zapošljavanja

Europska unija jedno je od najotvorenijih gospodarstava svijeta. Otvorenom trgovinom pridonosi se jačanju gospodarstva, otvaranju radnih mjesta, većem izboru i kupovnoj moći građana kao potrošača te konkurentnosti poduzeća iz EU-a u inozemstvu.

EU svaki dan izvozi robu u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna eura, ali je i uvozi u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna. EU je najveći svjetski izvoznik proizvedene robe i usluga te najveće izvozno tržište za oko 80 zemalja. Svih 28 država članica čini 16 % svjetskog uvoza i izvoza.

EU je na sastanku na vrhu EU-a i Kanade u listopadu u Bruxellesu potpisao Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom. Taj je sporazum dosad najnapredniji trgovinski sporazum EU-a te je prekretnica i mjerilo za buduće sporazume. Obuhvaća najambicioznija poglavlja o održivom razvoju, radu i okolišu koja su ikad dogovorena u okviru bilateralnoga trgovinskog sporazuma. Sporazum će koristiti velikim i malim izvoznicima te će se njime stvoriti prilike za poduzeća iz EU-a i Kanade, za njihove zaposlenike i za potrošače.

„”

Promicanje i zaštita ulaganja

Zalog dobre suradnje u budućnosti

Zaštita demokracije, potrošača i okoliša

Mogućnost za poduzeća iz EU-a da se prijavljuju na kanadske javne natječaje

Jača regulatorna suradnja

Jednostavnija trgovina u području usluga

Zaštita inovatora u EU-u i tradicionalnih proizvoda

Potpora rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u

Ukidanje carina

Naš novi trgovinski dogovor s Kanadom najbolji je i najnapredniji sporazum o kojem smo pregovarali dosad kao Europska unija. Osim što se poduzećima i građanima otvaraju nove mogućnosti, njime se također uvodi nov, transparentan i nepristran pristup zaštiti ulaganja.

Predsjednik Juncker, sastanak na vrhu skupine G20, 4. rujna 2016.

TRGOVINSKI SPORAZUM EU-A I KANADE – PREKRETNICA U TRGOVINSKIM SPORAZUMIMA EU-a

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, kanadska ministrica za međunarodnu trgovinu Chrystia Freeland, kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, povjerenica Cecilia Malmström, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i slovački premijer Robert Fico na svečanosti potpisivanja Sporazuma o strateškom partnerstvu i Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade, Bruxelles, 30. listopada 2016.

Poglavlje 6. — Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama 53

Osim toga, EU je nastavio pregovore o nekoliko drugih sporazuma o slobodnoj trgovini. Njima bi se trebalo pridonijeti otvaranju radnih mjesta i rastu za europske građane i poduzeća. U 2016. nastavljeni su primjerice pregovori s Japanom i započeti s Indonezijom i Tunisom, a EU je sudjelovao i u plurilateralnim pregovorima o sporazumu o ekološkim dobrima i sporazumu o trgovini uslugama s brojnim članovima Svjetske trgovinske organizacije.

Prema uspostavi stalnog, multilateralnogsustava sudova za ulaganja

EU želi da poduzeća ulažu s povjerenjem i da znaju da su zaštićena ako stvari pođu po zlu. Komisija je u pregovore o transatlantskome trgovinskom i investicijskom partnerstvu uključila prijedlog za uspostavu sustava sudova za ulaganja kakav je već uključila u trgovinske sporazume s Kanadom i Vijetnamom te će ga uključiti u buduće pregovore. Sustav se temelji na istim ključnim elementima kao i nacionalni i međunarodni sudovi, uključuje pravo vlada na donošenje propisa te se njime osigurava transparentnost i odgovornost.

Slobodna trgovina mora biti poštena trgovina

EU smatra da slobodna trgovina mora biti poštena. Stoga su tijekom godine poduzeti važni koraci za uspostavu čvrstih instrumenata trgovinske zaštite kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za proizvođače iz EU-a i kako bi se uklonila šteta nastala inozemnom nelojalnom konkurencijom koja je dovela do gubitka tisuća radnih mjesta, osobito u industriji čelika.

Komisija se tim instrumentima koristila u najvećoj mogućoj mjeri te je uvela dotad nezabilježen broj antidampinških i antisubvencijskih mjera, od kojih se 41 odnosi na proizvode od čelika, uključujući 18 na proizvode podrijetlom iz Kine.

Nakon što je prekinut zastoj koji je trajao godinama, Vijeće je konačno dogovorilo svoje pregovaračko stajalište o prijedlogu modernizacije instrumenata trgovinske zaštite EU-a, čime je omogućen početak završne faze pregovora s Parlamentom i Komisijom. Cilj je prijedloga, koji je podnijela Komisija, instrumentima trgovinske zaštite EU-a osigurati veću transparentnost, brže postupke i učinkovitiju provedbu, a u nekim slučajevima i uvođenje viših pristojbi.

U istom je području iznesen i prijedlog nove metodologije izračuna dampinga pri uvozu iz zemalja u kojima su prisutni znatni poremećaji na tržištu ili u kojima država ima prevladavajući utjecaj na gospodarstvo. Cilj je osigurati da EU ima instrumente trgovinske zaštite primjerene trenutačnoj situaciji u međunarodnoj trgovini a da se pritom u potpunosti poštuju međunarodne obveze EU-a u okviru Svjetske trgovinske organizacije.

O čemu je EU pregovarao sa Sjedinjenim Američkim Državama

Bolji pristup tržištu SAD-a

EU je u 2016. nastavio pregovarati o svojem cilju boljeg pristupa trgovačkih društava EU-a tržištu SAD-a, koji bi se trebao omogućiti uklanjanjem carina i drugih trgovinskih prepreka te osiguravanjem novih trgovinskih i investicijskih mogućnosti u novim područjima. To bi se primjenjivalo i na velika i na mala poduzeća.

Transatlantskim trgovinskim i investicijskim partnerstvom pridonijelo bi se otvaranju radnih mjesta i rastu te sniženju cijena, a građanima bi se omogućio veći izbor proizvoda i usluga. Promicali bi se i visoki standardi zaštite koji postoje u EU-u. Zahvaljujući partnerstvu, EU i SAD mogli bi lakše zaštititi i ojačati zajedničke vrijednosti kao što su demokracija i vladavina prava.

54 EU 2016.

Na temelju partnerstva, poduzeća iz EU-a mogla bi povećati izvoz u Sjedinjene Američke Države te uvoz robe i usluga koje su im potrebne za proizvodnju konačnih proizvoda. Usluge čine gotovo tri četvrtine gospodarstva EU-a, no poduzeća iz EU-a i dalje nailaze na prepreke kada svoje usluge pokušavaju prodati na tržištu SAD-a. Prema podacima Eurostata, Sjedinjene Američke Države kupuju 15 % poljoprivrednog izvoza EU-a, posebno proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. EU se nada da bi se partnerstvom taj izvoz mogao dodatno povećati. U okviru partnerstva, EU želi osigurati i da europska poduzeća mogu sudjelovati u natječajima javne nabave SAD-a uz jednake uvjete kao i američka poduzeća.

Regulatorna suradnja – smanjenje birokracije i troškova bez smanjivanja razine standarda

EU je nastojao uvesti novost u području trgovinskih sporazuma poticanjem intenzivnije suradnje između regulatornih tijela EU-a i SAD-a u odnosu na dosadašnju praksu. Da bi izvozila u Sjedinjene Američke Države, poduzeća iz EU-a moraju poštovati pravila i standarde SAD-a. Često se tim pravilima i standardima osigurava jednaka razina sigurnosti ili kvalitete, no oni se razlikuju u tehničkim detaljima, primjerice boji žica i vrsti utikača i utičnica koje se upotrebljavaju na suprotnim stranama Atlantika. U nekim slučajevima, provjerama tehničkih zahtjeva nepotrebno se ponavljaju provjere već izvršene s druge strane Atlantika, što može biti skupo, posebno za manja poduzeća i potrošače. Suradnjom u području propisa ti bi se troškovi mogli smanjiti te bi se istovremeno mogla održati visoka razina zaštite ljudi i okoliša koja je na snazi u EU-u.

Trgovinska pravila za jednostavniji i pošteniji izvoz, uvoz i ulaganja

EU je nastavio ulagati napore u uspostavu novih ili daljnji razvoj postojećih trgovinskih pravila kako bi se poduzećima iz EU-a pomoglo da u cijelosti iskoriste prednosti transatlantskoga trgovinskog i investicijskog partnerstva.

Na temelju sporazuma EU želi:

‣ osigurati da mala poduzeća mogu iskoristiti prednosti partnerstva;

‣ promicati slobodno i pošteno tržišno natjecanje, uključujući pravila kojima bi se poduzeća spriječila da tajno dogovaraju cijene ili zlouporabljuju tržišnu moć i odredbe o poduzećima u državnom vlasništvu i subvencijama;

‣ pomoći poduzećima da uštede novac i vrijeme u pogledu carinske papirologije;

‣ omogućiti poduzećima pristup održivim izvorima energije i sirovinama koje su im potrebne;

‣ zaštititi intelektualno vlasništvo poduzeća iz EU-a;

‣ učiniti održivi razvoj okosnicom sporazuma.

Iskustva izvoznika: zašto su trgovinski sporazumi EU-a korisni za poduzeća i zajednice.

Poglavlje 6. — Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama 55

U okviru partnerstva, kao i u svim svojim drugim trgovinskim sporazumima, EU će zaštititi javne komunalne službe na svim razinama vlade, uključujući lokalnu razinu. Zemlje neće zbog partnerstva morati liberalizirati, deregulirati ili privatizirati javne usluge na nacionalnoj ili lokalnoj razini. To uključuje javno zdravlje, državno obrazovanje, javni prijevoz te skupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode te gospodarenje vodom.

Kako je EU pregovarao sa Sjedinjenim Američkim Državama

Komisija je o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu pregovarala na temelju mandata o kojem je postignut jednoglasan dogovor vlada svih država članica EU-a. Pregovori su počeli u lipnju 2013. U 2016. održana su četiri kruga pregovora. U okviru intenziviranja pregovora, povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström susrela se sa svojim američkim kolegom Michaelom Fromanom devet puta tijekom godine. Napredak se i dalje ostvarivao u nizu područja. Međutim, EU je uvijek naglašavao da je važnije sklopiti dobar sporazum nego dovršiti pregovore u najkraćem mogućem roku.

Komisija je na posebnom web-mjestu nastavila objavljivati tekstualne prijedloge EU-a, početne prijedloge pravnih tekstova o temama iz partnerstva u područjima kao što su usluge i regulatorna suradnja. Na svojem web-mjestu objavila je i detaljna izvješća o svakom krugu pregovora. Osim toga, Komisija je objavila desetke dokumenata o partnerstvu, neke na svim službenim jezicima EU-a. Među njima su i brošure u kojima se na jednostavan način objašnjavaju ciljevi i mogući sadržaj sporazuma. Te su mjere pratile napredak pregovora koji su zbog toga najtransparentniji pregovori u povijesti trgovinskih sporazuma EU-a.

Kao što je uobičajeno pri pregovorima o trgovinskom sporazumu, Komisija je na tjednim sastancima Odbora Vijeća za trgovinsku politiku izvješćivala vlade država članica o napretku pregovora. Komisija je o pregovorima izvješćivala i Europski parlament, posebno njegov Odbor za međunarodnu trgovinu, a povjerenica za trgovinu Malmström i pregovarači o partnerstvu obraćali su se Parlamentu i njegovim odborima. Države članice i članovi Europskog parlamenta imali su pristup pregovaračkim dokumentima o partnerstvu u skladu s međusobno dogovorenim postupcima.

Time je osiguran demokratski nadzor nad pregovorima. Osigurano je i da vlade država članica i izravno izabrani članovi Europskog parlamenta budu u potpunosti informirani o stanju pregovora i o pregovaračkim stajalištima EU-a. Europski parlament nastavio je pomno pratiti pregovore.

Komisija je bila posebno aktivna u promicanju rasprava o predloženom sporazumu u javnosti i pojašnjenju ciljeva EU-a u okviru pregovora. Odgovorila je i na zabrinutosti o navodnim negativnim učincima partnerstva. Konkretno, Komisija je uložila znatne napore kako bi osigurala izravnu suradnju svih zainteresiranih dionika s pregovaračima i kako bi objavila informacije o pregovorima na internetu. U okviru svakoga pregovaračkoga kruga, pregovarači EU-a i SAD-a organizirali su zajedničke sastanke sa stotinama dionika iz mnogih područja interesa. Komisija se koristila društvenim medijima kako bi obavijestila građane, uključujući poseban račun na Twitteru koji je do kraja 2016. imao više od 26 500 sljedbenika.

Tijekom pregovora, Komisija se i dalje oslanjala na savjetodavnu skupinu koju je osnovala kako bi pregovaračima EU-a pružala dodatne stručne savjete. Skupinu čine muškarci i žene koji zastupaju interese okoliša, zdravlja, potrošača i radnika, uz različite poslovne sektore.

Nakon pregovora

Nakon što se tekst dogovori, predloženi dokument o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu bit će objavljen na internetu. Potom će biti poslan na ratifikaciju putem odgovarajućih postupaka.

56

POGLAVLJE 7.

Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

„Namjeravam iskoristiti ovlaštenja Komisije da, u okviru područja svoje nadležnosti, zastupam naše zajedničke vrijednosti, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući u obzir raznolikost ustavnih i kulturnih tradicija 28 država članica.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Sigurnosna unija brzo je i odlučno 2016. odgovorila na terorističku prijetnju, a napredak je ostvaren i u pogledu prava građana te pitanja u vezi s unutarnjim tržištem u području građanskog pravosuđa.

EU se trenutačno suočava s vrlo ozbiljnom terorističkom prijetnjom. Napadi na europskom tlu, povratak stranih terorističkih boraca i promjenjivost terorističke prijetnje potpuno su nov izazov za države članice EU-a.

Europska komisija stoga je inzistirala na razvijanju istinske i učinkovite sigurnosne unije. Prošle je godine poduzet niz mjera za odgovor na sve dimenzije terorističke prijetnje: sprečavanje radikalizacije, uključujući radikalizaciju putem interneta; kriminalizacija i otkrivanje putovanja radi

počinjenja terorističkih djela te potpore teroristima; razmjena podataka; suzbijanje financiranja terorizma; onemogućivanje pristupa vatrenom oružju i eksplozivima te pružanje potpore partnerskim zemljama, osobito na Sredozemlju.

Uz to, EU je postigao dogovor o novim direktivama radi poboljšanja postupovnih prava građana uključenih u kaznene postupke. U području građanskog pravosuđa, doneseno je zakonodavstvo kojim će se obiteljima i parovima pomoći pojednostavnjenjem obiteljskog i građanskog prava.

Dogovorena su i nova pravila o korporativnom upravljanju kako bi se povećala prava dioničara. Komisija je predložila i razmjernija pravila o primicima koja se primjenjuju

na kreditne institucije i investicijska poduzeća.

Komisija je radila na poboljšanju temeljnih prava u područjima zaštite podataka, otkrivanja osobnih podataka i potrošačkih prava te je pojačala napore koje ulaže u povećanje rodne ravnopravnosti, suzbijanje diskriminacije i iskorjenjivanje trgovanja ljudima.

Ožalošćeni stavljaju cvijeće i svijeće u sjećanje na žrtve terorističkih napada u

Bruxellesu, Belgija, 22. ožujka 2016.

Poglavlje 7. — Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju 57

Suočavanje sa sigurnosnim prijetnjama u EU-u

EU je 2016. pokrenuo niz inicijativa za uklanjanje prijetnje koju predstavljaju teroristički napadi u EU-u i izvan njega.

Prijedlog Komisije prema kojem bi se uvele provjere građana EU-a pri svakom prelasku vanjskih granica bio je predmet političkog dogovora Parlamenta i Vijeća u prosincu. Sustavne provjere građana trećih zemalja već su obvezne.

U Europolovu sjedištu u Haagu u siječnju je osnovan Europski centar za borbu protiv terorizma. Njegov je osnovni cilj promicanje učinkovitije operativne suradnje i poboljšanje razmjene obavještajnih podataka među državama članicama. Komisija je donijela i akcijski plan EU-a za suzbijanje financiranja terorizma usmjeren na eliminiranje izvora financiranja terorista te njihovo lociranje praćenjem financijskih transakcija. U prosincu je donijela paket mjera za jačanje kapaciteta EU-a za borbu protiv financiranja terorizma i organiziranog kriminala. Prijedlozi koje je Komisija iznijela upotpunit će i osnažiti EU-ov pravni okvir u područjima pranja novca, nezakonitih novčanih tokova te uzajamnog priznavanja mjera zamrzavanja i oduzimanja imovine.

Nakon što je 2015. donesena Direktiva o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, Komisija je povećala potporu državama članicama radi učinkovitijeg prenošenja te Direktive u njihova nacionalna zakonodavstva. Komisija je u srpnju donijela novi prijedlog izmjene Direktive o sprečavanju pranja novca u cilju daljnjeg jačanja pravnog okvira EU-a nakon terorističkih napada 2015. i 2016. te otkrića u aferi „Panamski dokumenti”. Povećala je i potporu državama članicama za učinkovitije prenošenje četvrte Direktive o sprečavanju pranja novca te im je dala veće ovlasti u borbi protiv terorizma. U srpnju je donijela popis trećih zemalja čiji režimi za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma pokazuju strateške nedostatke.

Belgijski premijer Charles Michel (pali svijeću) i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker (u sredini) odaju počast žrtvama terorističkih napada u Bruxellesu, 22. ožujka 2016.

Stajališta o borbi protiv terorizma.

58 EU 2016.

Velika važnost posvećena je i radu na poboljšanju razmjene informacija, posebice za potrebe kaznenog progona. Komisija je kao jedan od prioriteta odredila provođenje postojećeg okvira iz Prüma (alata za razmjenu informacija koji omogućuje automatiziranu usporedbu DNK profila, otisaka prstiju i podataka iz registra vozila) te je iznijela prijedloge za unapređenje razmjene informacija o kaznenim presudama putem Europskoga informacijskog sustava kaznene evidencije.

U srpnju je donesena Direktiva o evidenciji podataka o putnicima. Direktivom se zračni prijevoznici obvezuju državama članicama dolaska ili polaska prenositi podatke o putnicima na međunarodnim letovima. Ti će se podaci analizirati i upotrebljavati u svrhu borbe protiv teškog kriminala i terorizma. Komisija je počela surađivati s državama članicama u cilju njezine brze provedbe.

Revidirana Uredba o Europolu donesena je ujesen 2016. Njome se dodatno povećavaju odgovornost i učinkovitost Europola te osigurava nadzor Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata nad njegovim aktivnostima.

Internetski forum EU-a koji je održan u prosincu osigurao je okvir za udruživanje napora koje industrija i agencije kaznenog progona ulažu u suzbijanje terorističkih materijala na internetu, uz uključivanje civilnog društva i suradnju s njim na razvijanju učinkovitijih protuargumenata i alternativnih poruka. Jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima osnovana u okviru Europola pridonosi smanjenju količine terorističkih materijala na internetu.

U cilju veće potpore stručnjacima te pružanja prilagođenih usluga za države članice i treće zemlje osnovan je Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji.

Europski informacijski sustav kaznene evidencije

Zajednički pokazatelji rizika• odnose se na strane terorističke

borce

• potpora radu nacionalnih graničnih tijela pri provjerama

• pomoć pri sprečavanju kriminalaca da izbjegnu kontrole putujući kroz drugu državu članicu

Direktiva o evidenciji podataka o putnicima

• donesena 21. travnja 2016.: njome se uređuje kako zračni prijevoznici

državama članicama prenose podatke o putnicima

• sadržava snažne zaštitne mjere u pogledu privatnosti, zaštite

podataka i poštovanja temeljnih prava

• podaci se smiju obrađivati samo radi prevencije, otkrivanja, istrage

i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela

Jačanje Europola: Europski centar za borbu

protiv terorizma• počeo s radom 1. siječnja 2016. radi

olakšavanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima

• buduće središte za obavještajne aktivnosti u području provedbe

zakona

Okvir iz Prüma• datoteke s podacima

o analizi DNK

• sustavi za identifikaciju otisaka prstiju

• podaci iz registra vozila

• uspostavljen 2012.: elektroničko povezivanje baza podataka o kaznenim evidencijama

• proširuje se na državljane zemalja koje nisu članice EU-a

• svaki mjesec nacionalna tijela međusobno razmijene više od 100 000 poruka

BOLJA RAZMJENA INFORMACIJA I OPERATIVNA SURADNJA

Poglavlje 7. — Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju 59

Komisija je u rujnu donijela Komunikaciju o povećanju sigurnosti u svijetu mobilnosti. U studenome je predložila uspostavu sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju za utvrđivanje prihvatljivosti svih državljana trećih zemalja izuzetih od viznog režima za ulazak u schengenski prostor te predstavlja li njihov ulazak sigurnosni ili migracijski rizik. Tim će se sustavom omogućiti učinkovitije upravljanje vanjskim granicama EU-a i poboljšati unutarnja sigurnost, uz istodobno olakšavanje zakonitih prelazaka schengenskih granica.

U nastojanju da zaštiti manjine i suzbije rastući rasizam i ksenofobiju, Komisija je u svibnju postigla dogovor s Facebookom, YouTubeom, Twitterom i Microsoftom o kodeksu postupanja radi suzbijanja nezakonitoga govora mržnje na internetu.

Komisija je u travnju počela rad na uspostavi učinkovite sigurnosne unije EU-a kao odgovor na potrebu zajedničkog pristupa u suočavanju s transnacionalnim prijetnjama. U prosincu je predstavila treće Izvješće o napretku prema sigurnosnoj uniji u kojem je naveden novi paket mjera za suzbijanje financiranja terorizma kao važan korak u eliminiranju izvora financiranja terorizma. U njemu se pozdravlja donošenje niza prijedloga za jačanje učinkovitosti Schengenskoga informacijskog sustava. Ističe se i znatan napredak u ključnim zakonodavnim spisima EU-a u okviru borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala te jačanja sigurnosti na granicama EU-a. Parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o Direktivi o suzbijanju terorizma, reviziji Direktive o vatrenom oružju te reviziji Zakonika o schengenskim granicama kako bi se omogućile sustavne provjere građana EU-a.

www. Internetska stranica „sve na jednom mjestu”Informacije o financiranju EU-a za projekte kojima se promiču tolerancija i borba protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije

Rasizam, ksenofobija i drugi oblici netolerancije rastu i šire se EU-om golemom brzinom.

Osnivanje skupine na visokoj raziniBorba protiv rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije

Europska komisija, Facebook, Twitter, YouTube i Microsost predstavili su u svibnju 2016. nov način borbe protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu.

SUZBIJANJE GOVORA MRŽNJE I DISKRIMINACIJE NA INTERNETU I IZVAN NJEGA

60 EU 2016.

Očuvanje vladavine prava

Komisija je tijekom prošle godine nastavila ulagati napore u promicanje i očuvanje vladavine prava u Europskoj uniji.

Ujedno je nastavila poticati države članice da unaprijede kvalitetu, neovisnost i učinkovitost svojih nacionalnih pravosudnih sustava jer gospodarski rast i zaštita temeljnih prava ovise o učinkovitim pravosudnim sustavima. Komisija je donijela Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016. u kojem se ističe da se unatoč pozitivnom općem trendu određene države članice i dalje suočavaju s konkretnim izazovima u tom području.

Komisija je u srpnju donijela preporuku o vladavini prava povezanu sa situacijom u Poljskoj, u kojoj iznosi pitanja koja je zabrinjavaju i preporuke kako ih riješiti. Smatrajući da u Poljskoj postoji sustavna prijetnja vladavini prava, Komisija je procijenila opće stanje i zaključila da u pogledu vladavine prava u Poljskoj i dalje postoje važna pitanja koja izazivaju zabrinutost. Komisija je stoga u prosincu iznijela konkretne preporuke poljskim vlastima o tome kako riješiti ta otvorena pitanja.

Kazneno pravosuđe

Jačanje postupovnih prava i pravosudne suradnje

Parlament i Vijeće donijeli su tri nove direktive o postupovnim pravima osumnjičenih i optuženih osoba:

Povjerenica Vĕra Jourová prima u posjet predsjednika Suda Europske unije Koena Lenaertsa, Bruxelles, 28. travnja 2016.

Obraćanje prvog potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa Europskom parlamentu u vezi s nedavnim događanjima u Poljskoj i njihovim utjecajem na temeljna prava, Strasbourg, Francuska, 13. rujna 2016.

Poglavlje 7. — Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju 61

‣ Direktivu o jačanju pretpostavke nedužnosti i prava na sudjelovanje u raspravi u kaznenom postupku;

‣ Direktivu o postupovnim jamstvima za djecu osumnjičenu ili optuženu u kaznenim postupcima;

‣ Direktivu o pravnoj pomoći za osumnjičene i optužene osobe u kaznenim postupcima i postupcima na temelju europskoga uhidbenog naloga.

U pogledu pravosudne suradnje u području kaznenog prava, EU je zaključio reviziju Sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći sa SAD-om pri čemu su dogovorene mjere za unapređenje i ubrzanje suradnje.

Naposljetku, države članice dogovorile su početak rada na poboljšanju pristupa digitalnim dokazima u kaznenim istragama u zaključcima Vijeća o unapređivanju kaznenog prava u kiberprostoru koji su prihvaćeni u lipnju.

Građansko pravosuđe

Pojednostavnjenje obiteljskog i građanskog prava

EU je 2016. donio zakonodavstvo kako bi se međunarodnim parovima olakšalo upravljanje imovinom i njezina podjela u slučaju razvoda ili smrti jednog partnera.

EU je donio i zakonodavstvo kojim se pojednostavnjuje protok određenih javnih isprava među državama članicama. Više neće biti obvezno ovjeravanje javnih isprava, poput rodnih listova, pečatom „Apostille”, a pojednostavnit će se i postupak pribavljanja ovjerenih primjeraka i prijevoda.

Komisija je predstavila prijedlog poboljšanja pravila EU-a radi bolje zaštite djece u kontekstu prekograničnih sporova o roditeljskoj odgovornosti povezanih sa skrbništvom, pravom na kontakt s djetetom i otmicom djeteta. Novim će se pravilima ubrzati sudski i upravni postupci i osigurati da se pritom uvijek uzimaju u obzir najbolji interesi djeteta.

Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog o ranom restrukturiranju i drugoj prilici te o drugim pitanjima u vezi s nesolventnosti. Nadovezujući se na nacionalne režime, ovom se inicijativom žele ukloniti najveće prepreke slobodnom protoku kapitala.

Unapređenje propisa o korporativnom upravljanju

Pregovori između Parlamenta i Vijeća o reviziji Direktive o pravima dioničara okončani su 2016. političkim dogovorom koji dvije institucije trebaju odobriti i formalno.

Prva direktiva EU-a o zaštiti maloljetnika u kaznenim postupcima.

62 EU 2016.

U pogledu kreditnih institucija i investicijskih poduzeća, Komisija je procijenila pravila o primicima iz Direktive o kapitalnim zahtjevima i donijela potrebnu izmjenu kako bi se uzeli u obzir razlozi razmjernosti nakon procjene pravila.

Temeljna prava i pravosudni sustavi

Zauzimanje za temeljna prava EU-a

Komisija je u svibnju objavila svoje Izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2015. u kojem se ističe na koji se način u vođenju njezine politike te u zakonodavnom radu vodilo računa o temeljnim pravima i njihovu promicanju.

U izvješću je stavljen naglasak na prvi Godišnji kolokvij o temeljnim pravima na temu „Tolerancija i poštovanje: sprečavanje i suzbijanje antisemitizma i mržnje prema muslimanima u Europi”. U okviru kolokvija sastavljen je popis konkretnih mjera u područjima suzbijanja rasizma, ksenofobije, govora mržnje i zločina iz mržnje te promicanja tolerancije, različitosti i nediskriminacije.

Drugi Godišnji kolokvij o temeljnim pravima posvećen je medijskom pluralizmu i demokraciji, stoga je Komisija definirala daljnje mjere za zaštitu medija od političkog pritiska i osiguranje njihove financijske neovisnosti, potporu zaštiti novinara izloženih prijetnjama i govoru mržnje te nadzor slobode govora u državama članicama.

Poboljšanje zaštite podataka

U travnju 2016. donesen je paket reformi u području zaštite podataka koji će postati primjenjiv 2018. Opća uredba o zaštiti podataka nužan je korak u jačanju temeljnih prava građana u digitalnom dobu te u olakšavanju poslovanja pojednostavnjivanjem pravila za poduzeća na jedinstvenom digitalnom tržištu. Jedinstvenim aktom također će se riješiti postojeći problem fragmentacije te velikih troškova

Susret povjerenika Juliana Kinga s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka Giovannijem Buttarellijem, Bruxelles, 24. studenoga 2016.

Zaštita podataka: problemi i rješenja.

Poglavlje 7. — Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju 63

administrativnih opterećenja, što će rezultirati uštedama za poduzeća. Uz to, posebnom Direktivom o zaštiti podataka za policijska i kaznenopravna tijela osigurat će se visoka razina zaštite podataka i time olakšati razmjena informacija i suradnja među policijskim i pravosudnim tijelima država članica.

Zaštita osobnih podataka građana EU-a koji se prenose američkim tijelimakaznenog progona

U lipnju je potpisan Krovni sporazum između EU-a i SAD-a o zaštiti podataka kojim se uvode visoki standardi zaštite osobnih podataka koje prenose tijela kaznenog progona. Europski parlament je odo-brio sklapanje sporazuma u prosincu.

Sigurniji prijenos podataka između EU-a i SAD-a

Komisija je u srpnju donijela odluku o uvođenju europsko-američkog sustava za zaštitu privatnosti kojim se omogućuju sigurni prijenosi podataka iz EU-a poduzećima u SAD-u. Europsko-američkim sustavom za zaštitu privatnosti uvode se stroga pravila o obradi podataka za poduzeća, jasne mjere zaštite i obveze u pogledu transparentnosti za pristup američkih nadležnih tijela, učinkovita zaštita prava pojedinaca te mehanizam zajedničkoga godišnjeg preispitivanja.

Potrošačka prava

Veće poštivanje pravila o zaštiti potrošača na internetu

Komisija je predložila reviziju Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača kako bi se provedba zakonodavstva EU-a u području zaštite potrošača prilagodila suvremenom internetskom okruženju. Europski centri za zaštitu potrošača redovito informiraju nadležna tijela o najvećim problemima za potrošače.

Na trilateralnom sastanku na vrhu EU-a, Kine i SAD-a posvećenom sigurnosti potrošačkih proizvoda, koji je održan 2016., nadležna tijela dogovorila su jačanje suradnje u području sigurnosti proizvoda, posebice onih koji se prodaju na internetu.

Novi internetski alat za rješavanje sporova

Europska komisija pokrenula je 2016. platformu za internetsko rješavanje sporova. Platforma pojednostavnjuje internetsko izvansudsko rješavanje sporova između potrošača i trgovaca iz EU-a povezanih s internetskom trgovinom.

Očuvanje sigurnosti potrošača u EU-u

Sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode omogućuje brzu razmjenu informacija na razini EU-a o opasnim proizvodima na tržištu te o mjerama koje se poduzimaju kako bi se spriječilo da ti proizvodi dođu do potrošača. Prošle su godine 31 europsko nacionalno tijelo uključeno u sustav i Europska komisija izdali 2 126 upozorenja o opasnim proizvoda. To je nešto više u usporedbi s 2 072 upozorenja zabilježena 2015. Najveći dio upozorenja odnosio se na proizvode koji predstavljaju opasnost od ozljeda (npr. motorna vozila) ili kemijski rizik (npr. igračke koje sadržavaju ftalate).

Zaštita potrošača od zavaravajućih i agresivnih poslovnih praksi

Kako bi se osiguralo da nacionalna tijela kaznenog progona imaju odgovarajuće alate za bolju zaštitu potrošača u internetskom okruženju i izvan njega, Komisija je donijela ažuriranu verziju smjernica iz 2009. o primjeni Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Tim se dokumentom nastoji pojednostavniti primjena Direktive.

64 EU 2016.

Ravnopravnost spolova

Promicanje ravnopravnosti spolova

Komisija je u prosincu 2015. objavila Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova u kojem se oblikuje Komisijina politika u području ravnopravnosti spolova do 2019. Vijeće je u lipnju 2016. donijelo zaključke o strateškom djelovanju Komisije.

Komisija je u ožujku predložila i pristupanje EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji kojom su utvrđeni pravno obvezujući standardi za sprečavanje nasilja, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja.

Planiranje mjera za jačanje rodne ravnopravnosti

Izvješće za 2015. o ravnopravnosti žena i muškaraca svjedoči o određenom napretku u pogledu zapošljavanja i rukovodećih položaja. Međutim, i dalje postoje velike razlike u plaćama i mirovinama žena i muškaraca.

Komisija ustrajno radi na pitanjima povezanima s ravnotežom između posla i privatnog života. Osiguravanje veće ravnoteže između obiteljskog života i poslovnih obveza građana potaknut će bolju podjelu obveza povezanih sa skrbi između žena i muškaraca, ojačati rodnu ravnopravnost, smanjiti razlike u plaćama i mirovinama, pridonijeti rješavanju demografskih problema u EU-u te poduzećima omogućiti maksimalnu korist od angažiranja talentiranih pojedinaca.

Komisija je 2016. dodijelila financijska sredstva za aktivnosti za podizanje svijesti i obrazovanje u cilju sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama, koje će provoditi nacionalna nadležna tijela.

Borba protiv diskriminacije

Komisija je počela s provedbom niza mjera za jačanje ravnopravnosti lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba, uključujući i aktivnosti u područjima nediskriminacije, obrazovanja, zdravlja, zločina iz mržnje i govora mržnje.

U Izvješću o Romima za 2016. ukazano je na ozbiljne zastoje u borbi protiv diskriminacije Roma, kao što su segregacija u stanovanju i obrazovanju te prisilne deložacije.

Povjerenik Vytenis Andriukaitis govori na raspravi „Food and drinks: connecting with the mindful consumer” u okviru 14. Europskoga poslovnog samita, Bruxelles, 2. lipnja 2016.

Poglavlje 7. — Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju 65

Prava osoba s invaliditetom

Oko 80 milijuna osoba u EU-u živi s nekim stupnjem invaliditeta. Donošenjem Europskog akta o pristupačnosti, o kojem su 2016. počele rasprave u Parlamentu i Vijeću, poboljšat će se pristupačnost svakodnevnih proizvoda i usluga, kao što su mobilni telefoni te prijevoz i bankarske usluge. Parlament i Vijeće odobrili su formalno u listopadu prva pravila na razini EU-a o osiguranju pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora za slijepe, gluhe i nagluhe osobe. Tijela javnog sektora uključuju središnja, regionalna i lokalna tijela čije je djelovanje uređeno javnim pravom, kao što su bolnice, sveučilišta i knjižnice. Komisija je u okviru rujanskog paketa mjera za autorska prava predložila zakonodavstvo za provedbu Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz drugog razloga ne mogu koristiti tiskom.

Kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da jednostavnije putuju među državama članicama, EU je pokrenuo inicijativu za uvođenje iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom. Iskaznicom će se omogućiti jednak pristup određenim povlasticama, osobito u području kulture, zabave, sporta i prometa, na temelju sustava uzajamnog priznavanja.

Suzbijanje trgovanja ljudima

Komisija je u svibnju predstavila svoje prvo izvješće o napretku u borbi protiv trgovanja ljudima. To je ključno kako bi se povećao broj istraga i kaznenih progona, uspostavili odgovarajući mehanizmi za rano otkrivanje i zaštitu žrtava te unapređenje mjera za sprečavanje trgovanja ljudima.

Komisija je objavila istraživanje o rodnoj dimenziji trgovanja ljudima, u skladu s pravilima iz pravnog i političkog okvira EU-a.

Komisija će skupljati znanje o rodnoj dimenziji trgovanja ljudima, uključujući posljedice koje različiti oblici trgovanja imaju na rodnu ravnopravnost i moguće razlike između žena i muškaraca u izloženosti viktimizaciji i njezinim posljedicama. Posebni ciljevi i zadaci odnose se na: rodnu dimenziju ranjivosti, vrbovanje i viktimizaciju, rodna pitanja povezana s trgovcima ljudima i onima koji stvaraju potražnju te ocjenjivanje odgovora u području prava i politike na trgovanje ljudima iz rodne perspektive.

66

POGLAVLJE 8.

Put prema novoj migracijskoj politici

„Nedavni strašni događaji na Mediteranu pokazatelj su da je Europi potrebno bolje upravljanje migracijom, i to u svakom pogledu. Riječ je prije svega o humanitarnom prioritetu. Uvjeren sam da moramo djelovati zajedno i u duhu solidarnosti.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

EU se tijekom 2015. i 2016. suočio s dosad nezabilježenim valom izbjeglica i migranata. Prema podacima Eurostata, više od milijun osoba, od kojih je najveći dio bježao od rata i terora u Siriji i drugim zemlja, zatražilo je međunarodnu zaštitu u Europskoj uniji.

Prošle su godine poduzete brojne nove mjere kao odgovor na tu situaciju. Među njima su mjere usmjerene na operacije spašavanja te nadzor granice uz potporu europskih agencija te spašavanje što više života na moru, osiguravanje vanjskih granica EU-a, posebice uz pristup žarišnih točaka, jačanje napora koji se ulažu u premještanje i preseljenje osoba kojima je potrebna zaštita te razvijanje novih mjera za suzbijanje krijumčarenja migranata. Uz to, Komisija je predložila revidirano zakonodavstvo

EU-a o azilu te je pojačala rad na osiguranju pune i pravilne provedbe postojećega zakonodavnog okvira EU-a.

Težište rada EU-a bilo je i otvaranje novih kanala za zakonitu migraciju. Cilj je bio povećati privlačnost EU-a za visokokvalificiranu radnu snagu i osigurati njezino zadržavanje te bolje integrirati državljane trećih zemalja kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva EU-a i odgovorilo na demografske izazove.

Tijekom godine intenzivirana je i suradnja sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama kako bi im se pomoglo u učinkovitom rješavanju glavnih uzroka nezakonitih migracija.

Naposljetku, EU je u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za

unutarnju sigurnost povećao financijsku potporu državama članicama za razvoj zajedničkog pristupa migraciji te učinkovitog upravljanja migracijskim tokovima.

Povjerenik Dimitris Avramopoulos na predstavljanju europske granične

i obalne straže, Kapitan Andreevo, Bugarska, 6. listopada 2016.

Poglavlje 8. — Put prema novoj migracijskoj politici 67

Europski migracijski program

Europska komisija prošle je godine na temelju Europskoga migracijskog programa predložila mjere za rješavanje neposrednih izazova migracijske i izbjegličke krize. Pritom je nastojala osigurati instrumente u područjima nezakonite migracije, granica, azila i zakonite migracije kojima će EU moći bolje upravljati migracijama srednjoročno i dugoročno.

Zaštita osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita

Komisija je u travnju objavila Komunikaciju u kojoj je iznijela mogućnosti za reformu postojećih pravila EU-a o migracijama i azilu.

Komisija je na temelju povratnih informacija u svibnju predstavila prvi paket zakonodavnih prijedloga o reformi jednog od aspekata zajedničkoga europskog sustava azila kojim su obuhvaćena nova pravila za reformu Dublinskog sustava, na temelju kojeg se određuje država članica odgovorna za obradu zahtjeva za azil. Komisija je istodobno predložila pretvaranje Europskoga potpornog ureda za azil u punopravnu agenciju Europske unije za azil kako bi se pojednostavnila provedba zajedničkoga europskog sustava azila i poboljšalo njegovo funkcioniranje.

Komisija je u srpnju dovršila predloženu reformu zajedničkoga europskog sustava azila drugim paketom prijedloga o reviziji preostalih triju dijelova zakonodavstva na kojima počiva EU-ov sustav azila. Reformama se postupci azila pojednostavnjuju, pojašnjavaju i skraćuju čime se osigurava pravedniji i učinkovitiji sustav EU-a za obradu zahtjeva za azil koji je velikodušan prema najranjivijima i strog prema onima koji ga pokušavaju zloupotrijebiti. Reformama će se omogućiti brzo prepoznavanje osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita i njezino pružanje onoliko dugo koliko im je

Posjet povjerenika Christosa Stylianidesa izbjegličkom kampu u Elaionasu, Grčka, 19. travnja 2016.

Europski migracijski program – dvije godine kasnije.

68 EU 2016.

potrebna te vraćanje onih koji nemaju pravo dobiti zaštitu u EU-u. Osigurat će se i da tražitelji azila svugdje imaju iste dostojanstvene uvjete prihvata.

Komisija je u prosincu donijela četvrtu Preporuku o konkretnim mjerama koje Grčka treba donijeti kako bi u potpunosti provela EU-ove standarde u području azila u skladu s Dublinskom uredbom. U Preporuci je istaknuto da je Grčka unatoč teškoj situaciji u kojoj se zatekla znatno napredovala u uvođenju ključnih institucionalnih i pravnih struktura za pravilno funkcioniranje sustava azila te da postoji velika vjerojatnost da bi sustav azila u bliskoj mogućnosti mogao postati potpuno f unkcionalan. Stoga je preporučeno da se nakon 15. ožujka 2017. postupno ponovno počnu provoditi transferi u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom na temelju pojedinačnih jamstava za svakog podnositelja zahtjeva te isključujući ranjive kategorije migranata. Time se žele potaknuti nastojanja za premještanje te obnovu potpuno funkcionalnog Dublinskog sustava kao ključnog elementa ponovne uspostave normalnog funkcioniranja schengenskog područja radi buduće reforme tog sustava.

Premještanje i preseljenje

Europsko vijeće pozvalo je u ožujku i listopadu na ubrzanje procesa premještanja kako bi se olakšao golem pritisak na Grčku i Italiju.

Program za privremeno hitno premještanje uspostavljen je 2015. kada su se države članice obvezale do rujna 2017. premjestiti 98 255 osoba iz Italije i Grčke. Države članice obvezale su se također 2015. preseliti izvan Europske unije više od 22 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita.

Do kraja 2016. premještene su 9 602 izbjeglice, 7 198 iz Grčke i 2 404 iz Italije, u 24 uključene zemlje. Uz to, do početka prosinca omogućeni su sigurni i zakoniti načini dolaska u EU za 13 887 osoba njihovim preseljenjem u 21 državu preseljenja.

Članovi Europskog vijeća i njihovi turski kolege postigli su u ožujku dogovor o zaustavljanju nezakonite migracije iz Turske u EU i uvođenju zakonitih načina za preseljenje izbjeglica u Europsku uniju. Usuglašena je Izjava EU-a i Turske u kojoj je, među ostalim, najavljeno da će se svi novi nezakoniti migranti ili tražitelji azila koji dolaze iz Turske na grčke otoke vraćati u Tursku, nakon pojedinačne procjene njihova zahtjeva za azil u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU-a te na temelju uvjerenja da će im u Turskoj biti osigurana zaštita. Osim toga, za svakog Sirijca kojeg Turska primi s grčkih otoka preseljava se jedan Sirijac iz Turske u EU. Do kraja godine u skladu s tim dogovorom iz Turske preseljene su 2 672 sirijske izbjeglice.

Komisija je u rujnu izvijestila o znatnom smanjenju broja osoba koje nezakonito prelaze preko Egejskog mora te broja osoba koje su na tom putu izgubile život. Od lipnja je u prosjeku dnevno stizalo 80 osoba, dok ih je, za usporedbu, u samo jednom danu u listopadu 2015. stiglo više od 10 000.

Povjerenici Tibor Navracsics i Dimitris Avramopoulos razgovaraju s mladim izbjeglicama i nogometašima, Kraainem, Belgija, 2. ožujka 2016.

Poglavlje 8. — Put prema novoj migracijskoj politici 69

Komisija je u suradnji s Grčkom i Italijom razvijala postupke za pojednostavnjenje premještanja, uključujući odgovarajuće sigurnosne provjere kandidata za premještanje, uz potporu Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu te Europola. U lipnju 2016., u Grčkoj i Italiji sve države članice EU-a, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodna organizacija za migracije i Europski potporni ured za azil prihvatili su protokol o premještanju.

Vraćanje i ponovni prihvat

Komisija je u okviru paketa mjera za reformu zajedničkoga europskog sustava azila predložila una-pređenje EU-ove baze podataka s otiscima prstiju za identificiranje tražitelja azila i osoba koje ilegalno

Instrument za izbjeglice u Turskoj

2,2 od 3 milijarde eura već su mobilizirane radi poboljšanja uvjeta za izbjeglice: za zdravlje, obrazovanje, socioekonomsku potporu i humanitarnu pomoć

Otkako se provodi Izjava EU-a i Turske,broj osoba koje svakodnevno prelaze granicu

smanjio se na prosječno 80 osoba dnevnou usporedbi s 10 000 po danu u listopadu 2015.

1 984

2 672

EU6 8

1 984TURSKA

Za svakog Sirijca kojeg Turska ponovno prihvati s grčkih otoka preseljava se jedan Sirijac iz Turske u EU

2014. 2015. 2016.

1 984 Nezakoniti migranti vraćeni iz Grčke u Tursku

0,8 milijardi eura

Već mobilizirane2,2 milijarde eura

Nezakoniti migranti vraćeni iz Grčke

Preseljene sirijske izbjeglice

STVARANJE SIGURNIH I ZAKONITIH RUTA ZA TRAŽITELJE AZILA

Izjave ljudi koji su sudjelovali u premještanju.

70 EU 2016.

prelaze granice. Prijedlogom bi se državama članicama omogućilo da pohranjuju i pretražuju podatke o državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva koji ne traže međunarodnu zaštitu i nezakonito borave u EU-u. Nova Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži omogućila je veću potporu Agencije državama članicama tijekom operacija vraćanja. Uz to, Vijeće je prihvatilo prijedlog Komisije o europskoj putnoj ispravi, kojim se uvodi jedinstveni format s poboljšanim sigurnosnim obilježjima kako bi se olakšalo vraćanje državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u.

Komisija je u okviru mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine zajedno sa stručnjacima iz država članica schengenskog područja evaluirala sustave vraćanja u deset država članica EU-a i pridruženih zemalja u razdoblju od 2015. do 2016. Komisija je prihvatila šest evaluacijskih izvješća te je Vijeću iznijela preporuke za uklanjanje nedostataka utvrđenih u nacionalnim sustavima vraćanja.

Poboljšanje sustava vraćanja i ponovnog prihvata također je jedan od ključnih ciljeva novoga Partnerskog okvira za migracije koji je Komisija pokrenula u lipnju 2016. u cilju rješavanja temeljnih uzroka nezakonite migracije i boljeg upravljanja migracijama u suradnji s trećim zemljama. (Za dodatne informacije o Partnerskom okviru vidjeti poglavlje 9.)

Suzbijanje krijumčarenja migranata

U veljači je u Europolu uspostavljen Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata te je postignut dogovor o bliskijoj operativnoj suradnji Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Europola. To uključuje razmjenu osobnih podataka prikupljenih iz dobrovoljnih intervjua s migrantima uključenima u zajedničke operacije koje je koordinirala Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u cilju učinkovitijih istraga krijumčara.

Spašavanje života na moru i provedba pristupažarišnih točaka

Europska granična i obalna straža

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu samo je na središnjem Sredozemlju 2016. pomogla u spašavanju više od 169 000 osoba.

Do kraja 2016., europska granična i obalna straža imala je više od 1 550 službenika raspoređenih na vanjskim granicama za potporu državama članicama, koji su dopunili postojeće nacionalne kapacitete država članica od više od 100 000 službenika graničnog nadzora.

Na temelju prijedloga iz prosinca 2015., u lipnju 2016. postignut je politički dogovor o Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži koji je stupio na snagu u listopadu. Europska granična i obalna straža počiva na dva stupa: osnaženoj Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, uspostavljenoj na temelju „stare" agencije Frontex, te tijelima država članica za upravljanje granicama, uključujući obalnu stražu u mjeri u kojoj obavlja zadaće nadzora nad granicom.

Uloga i aktivnosti Agencije znatno su prošireni u novom mandatu. Od listopada je ostvaren znatan napredak prema potpunoj operativnosti nove Agencije, među ostalim uspostavljene su obvezne snage za brzu reakciju za službenike graničnog nadzora i pričuva opreme te su osigurane nove snage za timove za intervencije vraćanja. Oni se mogu rasporediti za potporu državama članicama koje imaju glavnu ulogu i nadležne su za jačanje kontrola na vanjskim granicama.

Žarišne točke

U sklopu nastojanja koja se ulažu u suočavanje s izazovima migracijske krize, u Grčkoj i Italiji nastavljen je rad na provedbi pristupa žarišnih točaka. EU i nadležne agencije EU-a (Europski potporni ured za azil, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Europol) osigurali su operativnu i financijsku potporu, među ostalim raspoređivanjem stručnjaka i gostujućih službenika iz država članica.

Poglavlje 8. — Put prema novoj migracijskoj politici 71

Locirane na glavnim točkama dolaska u najizloženijim državama članicama, kao što su Italija i Grčka, žarišne točke mjesta su prihvata na kojima se osobe koje pristižu identificiraju, registriraju i na odgovarajući način obrađuju. Tijek rada u žarišnoj točki te postupak premještanja uključuju i integrirane i sustavne provjere te zahtijevaju odgovarajuće uvjete prihvata kako bi se izbjegla prenapučenost, uz posvećivanje posebne pažnje ranjivim skupinama, uključujući djecu.

Predmetne države članice imaju najveću odgovornost za provedbu pristupa žarišnih točaka. Međutim, od ožujka 2016. osoblje Europola provodi sekundarne sigurnosne provjere na grčkim žarišnim točkama. U cilju unapređenja sigurnosnih postupaka na vanjskim granicama, Europol je uspostavio skupinu od 116 gostujućih službenika (upućenih stručnjaka iz nacionalnih službi) za potporu izloženim državama članicama. Prve dvije skupine gostujućih službenika raspoređene su na grčkim žarišnim točkama kao potpora osoblju Europola. Prošle je godine bilo operativno pet žarišnih točaka u Grčkoj i četiri u Italiji, a slične funkcije imale su i neke luke iskrcaja u Italiji.

Bolja kontrola vanjskih granica EU-a

Plan za povratak Schengenu

Komisija je u ožujku predstavila detaljan plan s konkretnim mjerama koje su potrebne za povratak normalnom funkcioniranju schengenskog područja, s obzirom na to da je taj sustav ozbiljno uzdrman migracijskom i izbjegličkom krizom.

Zbog velikog broja nezakonitih migranata i tražitelja azila koji dolaze u Grčku, vanjske granice EU-a u Grčkoj bile su izložene velikom pritisku pri čemu su otkriveni ozbiljni nedostaci s posljedicama za cjelokupno schengensko područje. Iz tog je razloga od Grčke zatraženo da donese i provede akcijski plan u skladu s preporukama Vijeća i Komisije, dok je od ostalih država članica zatraženo da preuzmu odgovornost i pruže izravnu pomoć Grčkoj.

Vijeće je u svibnju donijelo Preporuku za Austriju, Njemačku, Dansku, Švedsku i Norvešku kojom se odobravaju privremene kontrole na unutarnjim granicama. Unatoč postupnoj stabilizaciji ukupne situacije u schengenskom području, Komisija je u studenome preporučila da Vijeće tim zemljama odobri zadržavanje kontrola na unutarnjim granicama uz stroge uvjete i u ograničenom razdoblju.

Paket o pametnim granicama

Komisija je u travnju predložila paket o pametnim granicama radi modernizacije upravljanja vanjskim granicama schengenskog područja i pomaganja državama članicama koje se suočavaju sa sve većim priljevom putnika uz pridonošenje borbi protiv terorizma i teškog kriminala.

Ključni element paketa uspostava je sustava ulaska/izlaska u cilju modernizacije granične kontrole te pružanja preciznih i automatiziranih informacija službenicima graničnog nadzora tijekom graničnih kontrola. Sustavom se omogućuje i pristup imenovanim nacionalnim tijelima kaznenog progona i Europolu kako bi se pridonijelo sprečavanju, otkrivanju i istrazi terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela.

Komisija je istodobno predložila Komunikaciju „Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost” u kojoj se utvrđuju mjere za poboljšanje funkcioniranja i interoperabilnosti postojećih informacijskih sustava i mogućih novih sustava za otklanjanje nedostatka informacija.

Komisija je u studenome uspostavila sustav EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju kako bi pojačala sigurnosne provjere putnika bez vize.

Komisija je u prosincu predložila jačanje operativne učinkovitosti Schengenskoga informacijskog sustava kako bi se poboljšao kapacitet sustava za borbu protiv terorizma i prekograničnog kriminala, unaprijedilo upravljanje granicama i migracijama te osigurala učinkovita razmjena informacija među državama članicama radi povećanja sigurnosti građana EU-a.

72 EU 2016.

Tjedne videokonferencije čelnika zapadnog Balkana

Tjedne videokonferencije čelnika zapadnog Balkana poboljšale su koordinaciju i razmjenu informacija među državama članicama EU-a i njihovim prvim susjedima na drugoj važnoj migracijskoj ruti.

Razvijanje mogućnosti za zakonitu migraciju

Prijedlogom revizije plave karte, koji je Komisija iznijela u lipnju, nastoji se povećati privlačnost EU-a za visokokvalificiranu radnu snagu i osigurati njezino zadržavanje radi jačanja konkurentnosti njegova gospodarstva i prilagodbe negativnim demografskim kretanjima. Nositelji plave karte imat će veći pristup visokokvalificiranim poslovima širom EU-a, uz mogućnost samozapošljavanja na dodatnim aktivnostima, brzog spajanja obitelji i bržeg ostvarivanja statusa dugotrajnog boravka u EU-u.

Integracija državljana trećih zemalja

U području integracije, Komisija je u lipnju donijela akcijski plan EU-a za integraciju državljana trećih zemalja. Njime se želi pružiti potpora državama članicama u njihovim nastojanjima da integriraju državljane trećih zemalja. Akcijskim planom osigurava se zajednički okvir politike kojim bi se trebalo državama članicama pomoći u daljnjem razvijanju i jačanju nacionalnih politika integracije. Sastoji se od 50 konkretnih mjera u ključnim područjima kao što su integracija prije odlaska i prije dolaska, obrazovanje, zapošljavanje i strukovno osposobljavanje, pristup osnovnim uslugama, aktivno sudjelovanje i socijalno uključivanje.

Vize

Komisija je početkom 2016. iznijela zakonodavne prijedloge za uvrštavanje Gruzije, Kosova (ovim se nazivom ne dovodi u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 (1999) i s mišljenjem Međunarodnog suda o deklaraciji o neovisnosti Kosova), Turske i Ukrajine na popis zemalja čijim državljanima nije potrebna viza za kratkotrajni boravak nakon što su pozitivno ocjenjeni akcijski planovi ili planovi tih zemalja za liberalizaciju viznog režima. Prijedlozi za Kosovo i Tursku sastavljeni su na temelju dogovora da će nadležna tijela tih zemalja ispuniti preostala mjerila iz njihovih planova za liberalizaciju viznog režima prije nego što Parlament i Vijeće prihvate navedene prijedloge. Komisija je predložila i zakonodavni amandman za jačanje mehanizma suspenzije, kojim će se EU-u omogućiti da ponovno uvede vize za građane trećih zemalja ako se znatno povećaju migracijski ili sigurnosni rizik. Parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o revidiranom mehanizmu suspenzije i liberalizaciji viznog režima s Gruzijom.

EU je tijekom godine potpisao sporazume o ukidanju viza s Kiribatijem, Maršalovim Otocima, Mikronezijom, Peruom, Salomonovim Otocima i Tuvaluom.

U listopadu su počeli pregovori s Tunisom o sporazumu za pojednostavnjenje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak te o sporazumu za uspostavu novih postupaka za ponovni prihvat nezakonitih migranata.

U studenome su počeli pregovori s Jordanom o pojednostavnjenju viznog režima i ponovnom prihvatu.

Kanadska vlada najavila je 2016. da će ukinuti zahtjeve za vize za bugarske i rumunjske državljane od prosinca 2017.

Poglavlje 8. — Put prema novoj migracijskoj politici 73

Financijska potpora za učinkovito upravljanje migracijama

EU je povećao i financijsku potporu državama članicama za razvoj zajedničkog pristupa migracijama i učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, najvećim dijelom u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost. Komponenta tih fondova za hitnu pomoć omogućila je EU-u da se brzo i na fleksibilan način suoči s izazovima migracija stavljajući dodatna sredstva na raspolaganje državama članicama koje su izložene najvećem migracijskom pritisku. Europska komisija je u ožujku predložila novi instrument za izvanredne situacije unutar Europske unije kako bi se omogućila brža i usmjerenija reakcija na velike krize, primjerice pružanje pomoći državama člani-cama koje su suočene s velikim brojem izbjeglica. U okviru tog će se instrumenta do 2018. preko part-nerskih organizacija, kao što su agencije UN-a, Crveni križ i nevladine organizacije, na raspolaganje staviti oko 700 milijuna eura. U dogovoru s grčkom vladom dosad je organizacijama koje provode projekte u Grčkoj već dodijeljeno 198 milijuna eura.

Uz to, EU je povećao proračune za razdoblje 2015.–2016. za Europski potporni ured za azil, Agenc-iju za europsku graničnu i obalnu stražu i Europol kako bi osnažio njihove kapacitete za odgovor na terenu na migracijske izazove.

od čega od čega

Stanje 31. prosinca 2016.

* Pomoć za izvanredne situacije iz Fonda za azil, migracije i integraciju dodijeljena je sljedećim državama članicama: Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Mađarskoj, Nizozemskoj, Austriji, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj. Pomoć za izvanredne situacije iz Fonda za unutarnju sigurnost dodijeljena je sljedećim državama članicama: Belgiji, Bugarskoj, Grčkoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji.

Izvor: Europska komisija.

Fond za unutarnju sigurnost Fond za azil, migracije i integraciju

dodijeljenih sredstava za izvanredne situacije* 497,6 milijuna eura

Sredstva 2014.–2020.

5,7 milijardi eura

dodijeljenih sredstava za izvanredne situacije* 254,6 milijuna eura

Sredstva 2014.–2020.

4,1 milijarda eura

Fond za unutarnju sigurnost policija 1,1 milijarda eura

Fond za unutarnju sigurnost granice i vize 3 milijarde eura

SREDSTVA IZ FONDA ZA AZIL, MIGRACIJE I INTEGRACIJU I FONDA ZA UNUTARNJU SIGURNOST 2014.–2020.

74

POGLAVLJE 9.

Jači globalni čimbenik„Kada je u pitanju vanjska politika, potrebna nam je snažnija Europa. Kriza u Ukrajini i zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku dokaz su važnosti europskog zajedništva u pogledu vanjske politike.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Potrebna je čvrsta zajednička vanjska politika na razini EU-a kako bi se učinkovito odgovorilo na globalne izazove, uključujući krize u susjedstvu, prenijele europske vrijednosti te pridonijelo miru i blagostanju u svijetu.

EU je iz tog razloga tijekom 2016. u središte svoje vanjske i sigurnosne politike stavio promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvojnu suradnju, ljudska prava i odgovor na humanitarne krize.

Na međunarodnoj je razini EU iskoristio svoj diplomatski i gospodarski utjecaj za brže donošenje političkih rješenja za sukobe u Siriji, Libiji i Ukrajini. Nastavio je intenzivan rad na poticanju normalizacije odnosa Kosova i Srbije.

U proljeće 2016., visoka predstavnica Unije za vanjske

poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini te nekoliko drugih europskih povjerenika posjetili su Iran radi otvaranja rasprave o suradnji u području trgovine, ulaganja, energije i klimatskih promjena te ljudskih prava.

Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini predstavila je u lipnju Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. U Strategiji se daje pregled prioriteta i ciljeva za povećanje sposobnosti EU-a da se suoči s međunarodnim izazovima. Rad na sigurnosti i obrani proizašao iz Strategije bio je posebno brz te je u studenome doveo do donošenja bitnih zaključaka Vijeća Europske unije, a u prosincu do donošenja prijedloga za suradnju EU-a i NATO-a. Europska komisija

je u studenome predložila i europski akcijski plan obrane s ciljem uspostavljanja Europskog fonda za obranu. Taj je sveobuhvatni paket za obranu u prosincu odobrilo Europsko vijeće i odredilo konkretne daljnje zadatke za 2017.

EU je tijekom godine počeo s provedbom UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Uspostavljen je Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku te je s pet afričkih zemalja dogovorena bliska suradnja u području migracija.

Humanitarne krize i dalje su imale teške posljedice te je 2016. EU dodijelio izravnu pomoć u iznosu od 2,1 milijarde eura za hranu, smještaj, zaštitu i zdravstvenu skrb za 120 milijuna ljudi u više od 80 zemalja.

Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg drže

zajedničku konferenciju za medije nakon sastanka ministara vanjskih poslova

država članica NATO-a, Bruxelles, 6. prosinca 2016.

Poglavlje 9. — Jači globalni čimbenik 75

Susjedstvo EU-a

Odnosi sa zemljama na južnim i istočnim granicama EU-a iznimno su važni. Smjernice za te odnose određene su Europskom politikom susjedstva, revidiranom 2016. Tom se politikom omogućuju istinska partnerstva EU-a i susjednih zemalja temeljena na dobrom upravljanju, političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima te politikama migracija.

Istočno susjedstvo

Politike EU-a prema zemljama na istočnoj granici sveobuhvatne su i prilagođene potrebama pojedinih zemalja. One su stoga opsežne i usmjerene na niz prioritetnih područja, primjerice društveni i gospodarski razvoj, dobro upravljanje i energetsku učinkovitost te olakšavaju ljudima u EU-u i istočnom susjedstvu susrete, rad i studij u obje regije te putovanja među njima.

EU je potpisao sporazume o pridruživanju, koji uključuju područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom. Sporazumi s Gruzijom i Moldovom stupili su na snagu u srpnju. Radilo se i na ostvarivanju bliskijih odnosa s Armenijom, Azerbajdžanom i Bjelarusom. Za državljane Ukrajine i Bjelarusa ostvaren je znatan napredak dogovorom o putovanju bez vize u EU.

Potpora političkoj i gospodarskoj reformi u Ukrajini bila je prioritet EU-a tijekom cijele godine te je pružena znatna financijska potpora u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo (200 milijuna eura za nove programe usmjerene na transparentno i odgovorno upravljanje) te u obliku humanitarne pomoći (22,4 milijuna eura) i makrofinancijske pomoći (2,21 milijarda eura). U Bruxellesu i Kijevu pregovaralo se i o isporuci plina.

EU je i dalje inzistirao na mirnom rješavanju sukoba u istočnoj Ukrajini potpunom provedbom sporazuma iz Minska. Zadržao je sankcije Rusiji zbog nezakonitog pripajanja Krima i Sevastopolja te njezine uloge u destabilizaciji Ukrajine.

Rusija

Države članice EU-a potvrdile su početkom 2016. načela za pristup EU-a Rusiji. Ona uključuju potpunu provedbu sporazuma iz Minska, jačanje odnosa s istočnim partnerima i ostalim susjedima, posebno u središnjoj Aziji, jačanje interne otpornosti EU-a, selektivnu suradnju s Rusijom u pitanjima od interesa za EU poput vanjske politike i globalnih pitanja te intenziviranje potpore EU-a ruskom civilnom društvu i kontakata građana EU-a i Rusije. Budući da sporazumi iz Minska nisu u potpunosti provedeni, sankcije nametnute 2014. kao odgovor na djelovanje Rusije u Ukrajini i dalje su na snazi. Daljnje pogoršanje situacije u pogledu ljudskih prava u Rusiji i sve veća ograničenja za civilno društvo bili su prioriteti programa EU-a.

Južno susjedstvo

U južnom susjedstvu EU-a politika susjedstva temeljila se na potpori pojedinim zemljama u područjima u kojima EU može ostvariti konkretan i pozitivan doprinos.

Posebna se pozornost pridaje zemljama pogođenima izbjegličkom krizom. Komisija je nastavila provoditi Regionalni uzajamni fond EU-a kao odgovor na sirijsku krizu te počela aktivnosti u okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku radi rješavanja migracijske krize. Nakon konferencije „Potpora Siriji i regiji” održane u veljači u Londonu, postignuti su sporazumi s Jordanom i Libanonom kako bi im se pomoglo pri suočavanju s velikim priljevom sirijskih izbjeglica. EU je osobito povećao trgovinsku razmjenu s Jordanom radi otvaranja novih radnih mjesta, posebno za sirijske izbjeglice u toj zemlji.

EU je 2016. posebnu pozornost posvetio i Tunisu potporom njegovoj demokratskoj tranziciji.

76 EU 2016.

Sirija

Kriza u Siriji ostala je jedan od najvećih izazova za međunarodnu zajednicu 2016. EU je nastavio diplomatski i humanitarni rad u bliskoj suradnji s UN-om i posebnim izaslanikom UN-a Staffanom de Misturom. Povećao je i financijsku pomoć te dodijelio devet milijardi eura od početka krize. Pomoć EU-a Siriji ponovno je potvrđena na sastanku čelnika EU-a u listopadu na kojem se raspravljalo o Siriji. Visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini radila je i na olakšavanju regionalnog razumijevanja o budućnosti Sirije, predvodeći regionalnu inicijativu EU-a kojom se nastoji utvrditi zajednički stav o sporazumima s regionalnim dionicima nakon sukoba te istražujući mogućnosti pomirenja i ponovne izgradnje nakon stabilne uspostave vjerodostojne političke tranzicije.

Libija

EU je tijekom godine ostao potpuno posvećen Libiji i njezinoj tranziciji prema uključivoj i stabilnoj demokraciji te je pružao potporu posredovanju UN-a u tom procesu. EU trenutačno pruža znatna financijska sredstva za projekte i aktivnosti u Libiji u šest sektora koji odgovaraju prioritetima bilateralne suradnje: civilno društvo; demokratsko upravljanje; zdravlje; mladi, aktivno građanstvo i socioekonomska integracija; migracije i zaštita; politički proces, sigurnost i posredovanje.

Zapadni Balkan i pregovori o proširenju

Proces proširenja EU-a ključan je za stabilnost zapadnog Balkana. Potpora sigurnosti i napretku na zapadnom Balkanu ulaganje je u budućnost regije i u interesu je EU-a. Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u i Vijeće je odlučilo nastaviti s postupkom, dok je Albanija, uz potporu EU-a, donijela ključne zakone za reformu sudstva. To bi trebalo poboljšati život Albanaca i pomoći zemlji na putu prema EU-u. EU i Kosovo sklopili su sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. U bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji posredovanje EU-a i drugih međunarodnih dionika omogućilo je sklapanje sporazuma koji je doveo do mirnih i regularnih parlamentarnih izbora u prosincu.

Nastavljeni su i pregovori Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa. U međuvremenu su stabilno napredovali i pregovori s Crnom Gorom i Srbijom o pristupanju EU-u.

Turska Odnosi između EU-a i Turske u mnogim su se područjima tijekom 2016. razvili kako je

dogovoreno na sastanku na vrhu EU-a i Turske u studenome 2015. Ključan je razvoj bio dogovor EU-a i Turske u ožujku u kojem se EU usmjerio na upravljanje migracijskim tokovima te borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima. Uspostavljen je instrument za izbjeglice u Turskoj radi potpore sirij-skim izbjeglicama i preopterećenim zajednicama domaćinima u okviru kojeg se osiguravaju financij-ska sredstva u iznosu od tri milijarde eura za 2016. i 2017. EU je podupirao tursku demokraciju nakon pokušaja državnog udara u srpnju te pozvao nadležna tijela da se pridržavaju najviših standarda vladavine prava i temeljnih prava koja iz nje proizlaze.

Zapadna Europa

Posjet povjerenika Johannesa Hahna supermarketu za izbjeglice koji vodi Svjetski program za hranu, Turska, 26. travnja 2016.

Poglavlje 9. — Jači globalni čimbenik 77

Zemlje zapadne Europe koje nisu države članice EU-a imaju bliske veze s njim. Norveška i Švicarska među glavnim su trgovinskim i ulagačkim partnerima EU-a te su važni partneri u području istraživanja i inovacija. Međutim, u pogledu Švicarske i dalje su prisutni izazovi. Iako je glasovanje o izmjenama Zakona o strancima u Saveznoj skupštini Švicarske u prosincu bilo korak u pravom smjeru, i dalje nedostaje institucijski okvirni sporazum za upravljanje složenim sustavom sektorskih sporazuma i njegovo ažuriranje radi potpunog iskorištavanja potencijala bilateralnih odnosa.

Sjeverna Amerika

Sjedinjene Američke Države

Prioriteti u odnosima između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država 2016. uključivali su borbu protiv terorizma, jačanje gospodarskog rasta i rješavanje svjetske izbjegličke krize. To se odrazilo u sastanku Baracka Obame, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Tuska, predsjednika Europskog vijeća, i Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, održanom u srpnju u Varšavi.

Održano je nekoliko krugova pregovora o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja.

U lipnju su EU i Sjedinjene Američke Države potpisali sporazum za osiguranje okvira za zaštitu podataka pri prijenosima podataka u SAD u okviru pravosudne suradnje i suradnje u izvršavanju zakonodavstva. U prosincu je Vijeće donijelo odluku o odobrenju Europskoj uniji da sklopi taj sporazum.

U srpnju je donesen sporazum o europsko-američkom sustavu za zaštitu privatnosti s ciljem zaštite osobnih podataka građana i pružanja jasnoće za poduzeća.

Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič, visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini, državni tajnik SAD-a John Kerry i američki ministar energetike dr. Ernest Moniz na sastanku Vijeća za energetiku EU-a i SAD-a u Ministarstvu vanjskih poslova u Washingtonu, Sjedinjene Američke Države, 4. svibnja 2016.

Posjet predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza Turskoj.

78 EU 2016.

Washington i Bruxelles surađivali su u osnivanju europske granične i obalne straže te u rješavanju izbjegličke krize.

U prosincu su Sjedinjene Američke Države i EU potpisali Sporazum o nabavi i uzajamnim uslugama radi logističke potpore vojnim operacijama oba potpisnika.

Kanada

Godina 2016. bila je bitna i za odnose EU-a s Kanadom, u okviru kojih su potpisana dva revolucionarna sporazuma – Sporazum o strateškom partnerstvu te Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum. Njihovim stupanjem na snagu unaprijedit će se cjelokupni okvir za suradnju EU-a i Kanade. Sporazumom o strateškom partnerstvu ojačat će se politički dijalog o nizu područja, uključujući međunarodni mir i sigurnost, gospodarski i održivi razvoj, pravdu, slobodu i sigurnost. Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom promicat će se otvaranje radnih mjesta i rast te omogućiti važne gospodarske koristi s obje strane Atlantika poticanjem trgovine i ulaganja te utvrđivanjem svjetskih standarda za zaštitu radničkih prava i okoliša.

Kina

U srpnju je dogovorena nova strategija EU-a o Kini. Angažman EU-a s Kinom temeljit će se na čvrstim načelima te će biti praktičan i pragmatičan i ostati vjeran njegovim interesima i vrijednostima, posebno u pogledu međunarodnih pravila i standarda te poštovanja ljudskih prava.

Sastanak na vrhu EU-a i Kine održan u srpnju u Pekingu bio je prilika za strateške rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući gospodarske reforme i prekapacitiranost sektora čelika.

Strateški program za suradnju EU-a i Kine do 2020. bio je osnova za odnose od 2013., a dijalog o politici zaštite okoliša traje od 2005.

Bliski istok

Iran

Nakon povijesnoga nuklearnog sporazuma sklopljenog u srpnju 2015. između međunarodne zajednice i Irana, visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini posjetila je Teheran u travnju 2016. sa sedam europskih povjerenika radi povećanja suradnje u područjima poput gospodarskih odnosa, prometa, znanosti, humanitarnih pitanja, energije i ljudskih prava.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Kine Xi Jinping i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na 18. sastanku na vrhu EU-a i Kine, Peking, Kina, 12. srpnja 2016.

Poglavlje 9. — Jači globalni čimbenik 79

Irak

EU-ova nastojanja u Iraku bila su usmjerena na potporu vladi u provođenju hitno potrebnih političkih i gospodarskih reformi te reformi u području ljudskih prava, posebno u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka. Suradnja s Irakom nastavila se u borbi protiv ISIL-a/Da’esha. EU daje humanitarnu pomoć za ispunjenje najhitnijih potreba raseljenih Iračana i podupire stabilizaciju oslobođenih područja.

Latinska Amerika

EU je 2016. ojačao svoje odnose s Latinskom Amerikom i Karibima. EU i Meksiko počeli su pregovore radi modernizacije globalnog sporazuma kako bi se, među ostalim, ojačao okvir bilateralnog dijaloga o globalnim pitanjima (posebno o klimatskim promjenama, energiji, sigurnosti hrane, svjetskom gospodarstvu i sigurnosti) te prilagodili odnosi EU-a i Meksika novoj zbilji svjetske trgovine i ulagačkih politika i tokova. EU i Kuba nastavili su službeni politički dijalog, a u prosincu su potpisali sporazum o političkom dijalogu i suradnji kojim je stvoren novi pravni okvir za taj odnos. U svibnju su pregovori EU-a i zemalja Zajedničkog tržišta juga (Mercosur) o sporazumu o biregionalnom pridruživanju dobili dodatni zamah te su razmijenjene prve ponude od 2004.

EU je pružio političku potporu mirovnom procesu u Kolumbiji. Uzajamni fond EU-a pokrenut u prosincu 2016. bit će ključan element u nastojanjima EU-a da podupre provedbe mirovnog sporazuma.

Sastanak ministara vanjskih poslova iz EU-a i Zajednice država Latinske Amerike i karipskih država održan je u listopadu u Santu Domingu u Dominikanskoj Republici. Pridonijelo se jačanju strateškog partnerstva i postavljen je temelj za sastanak na vrhu EU-a i Zajednice država Latinske Amerike i karipskih država 2017.

Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif na zajedničkoj konferenciji za medije u Teheranu, Iran, 16. travnja 2016.

80 EU 2016.

Partnerstvo EU-a i Afrike

Na rogu Afrike EU je odobrio novi politički i gospodarski sporazum s Etiopijom i snažno je podupirao izbore u Somaliji. Nastavio je pružati potporu u borbi protiv terorizma u toj regiji te u regiji Sahelu. Godine 2016. potpisan je te je stupio na snagu Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i Južnoafričke razvojne zajednice.

Migracije

EU je 2016. nastojao dogovoriti prilagođena partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama koje nisu države članice EU-a služeći se svim dostupnim politikama. Europsko vijeće je u lipnju prihvatilo prijedlog Visokog predstavnika/potpredsjednika i Komisije za pokretanje novog okvira za partnerstvo u području migracija s ključnim partnerima u Africi kako bi bolje zajednički upravljali situacijom.

742 milijuna eura 2,5 milijardi eura 3 milijarde eura

Izvor: Europska komisija.

Instrument za izbjeglice u Turskoj

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku

Uzajamni fond osnovan kao odgovor na sirijsku krizu,

„fond MADAD”

Programski dio za Rog Afrike (1,346 milijardi eura)

Sahel/Čadsko jezero (883 milijuna eura)

Programski dio za sjevernu Afriku (267,9 milijuna eura)

POTPORA EU-a ZA PARTNERSKE ZEMLJE IZVAN EU-a RADI RJEŠAVANJA MIGRACIJSKE KRIZE

Povjerenik Neven Mimica s lokalnim stanovništvom u Matamu, Senegal, 27. travnja 2016.

Poglavlje 9. — Jači globalni čimbenik 81

U okviru Europskoga migracijskog programa prioriteti su spašavanje života na moru, povećanje broja vraćanja, omogućivanje migrantima i izbjeglicama da ostanu bliže svojim domovima te, dugoročno gledano, pomoć zemljama pri rješavanju glavnih uzroka nezakonitih migracija.

Na temelju tog partnerskog okvira počeo je rad s pet prioritetnih zemalja – Etiopijom, Malijem, Nigerom, Nigerijom i Senegalom. Usporedno su se nastavili dijalozi o migracijama sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama kako bi se proveli zaključci sastanka na vrhu u Valletti iz 2015.

Tijekom godine, sredstvima iz Kriznoga uzajamnog fonda EU-a za Afriku pomoglo se provedbi konkretnih projekata, a suradnja s partnerima EU-a pokazuje prve rezultate.

Ljudska prava

Godinu 2016. obilježila su teška kršenja ljudskih prava te sve veća maltretiranja i napadi na međunarodne borce za ljudska prava i nevladine organizacije. U Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a koja je pokrenuta u lipnju ponovno je naglašeno da su ljudska prava

u središtu vanjskog djelovanja EU-a te potpuno u skladu s interesima EU-a. Visoka predstavnica/pot-predsjednica Federica Mogherini počela je kampanju #EU4HumanRights radi podizanja razine svijesti o nastojanjima EU-a i država članica da ostvare prioritete utvrđene u Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. Oni uključuju zagovaranje, zaštitu i promicanje ljudskih prava diljem svijeta.

Program održivog razvoja do 2030.

EU je predan Programu održivog razvoja do 2030. i ostvarenju njegovih ciljeva. Povjerenik Karmenu Vella i nizozemska ministrica Sharon Dijksma sudjelovali su u svibnju u Keniji na drugoj Skupštini UN-a za okoliš. Prisutni ministri dogovorili su provedbu ciljeva održivog razvoja o pitanjima poput održive proizvodnje, potrošnje, kemikalija, otpada, klimatskih promjena i oceana.

Komisija je utvrdila strateški pristup za postizanje održivog razvoja u EU-u i diljem svijeta. Visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini, prvi potpredsjednik Frans Timmermans i povjerenik Neven Mimica predstavili su prijedloge 22. studenoga. U tom je kontekstu Komisija objavila Komunikaciju o sljedećim koracima za održivu budućnost Europe u kojoj se povezuju ciljevi Programa održivog razvoja do 2030. s političkim okvirom EU-a i prioritetima Komisije. Tim sljedećim koracima ocjenjivat će se stupanj napretka, utvrditi najrelevantniji problemi u pogledu održivosti te osigurati da se sve mjere i političke inicijative, unutar EU-a i na svjetskoj razini, temelje na ciljevima održivog razvoja od početka.

Europska komisija je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenoga) 2016. započela kampanju za borbu protiv nasilja nad ženama.

82 EU 2016.

Međunarodni razvoj

EU je 2016. počeo provoditi ciljeve održivog razvoja međunarodnom suradnjom.

U rujnu je EU započeo europski plan za vanjska ulaganja za provođenje obveza u pogledu financiranja razvoja i Programa održivog razvoja do 2030.

U studenome je Komisija predložila revidirani Europski konsenzus o razvoju u kojem su istaknuti zajednička vizija i okvir za mjere razvojne suradnje za EU i države članice. U njemu se predlaže plan za usklađivanje razvojne politike Unije s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030. Dio je dogovorenog odgovora međunarodne zajednice na nove trendove i izazove globalizacije. Forum Europski dani razvoja bio je prvo veće međunarodno okupljanje na kojem se raspravljalo o tome. EU je nastavio rad na novom partnerstvu s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama nakon 2020. Predložio je krovni sporazum dopunjen prilagođenim regionalnim partnerstvima s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama u okviru kojih će se raditi na posebnim regionalnim prilikama i izazovima.

Kako bi pokazao svoju trajnu potporu Afganistanu, EU je u listopadu organizirao veliku međunarodnu konferenciju u Bruxellesu. U studenome je održana donatorska konferencija za Srednjoafričku Republiku na kojoj su se međunarodni donatori obvezali isplatiti više od dvije milijarde eura.

Istraživanje i inovacije

Znanstvena diplomacija ključan je dio međunarodnih aktivnosti EU-a. U zajedničku komunikaciju „Integrirana politika EU-a za Arktik” uključeno je tijekom godine istraživanje o Arktiku i naglašena je uloga znanosti u međunarodnoj suradnji.

U okviru Globalne istraživačke suradnje za pripravnost na zarazne bolesti mobilizirani su ulagatelji diljem svijeta radi provedbe hitnog istraživanja o epidemiji virusa zika. Nakon posebnog poziva na podnošenje ponuda 2016. za financiranje u okviru programa Obzor 2020. odabrani su projekti za istraživanje virusa zika u vrijednosti od 30 milijuna eura.

Dostojan rad kao dio globalnog programa EU-a

Na Međunarodnoj konferenciji rada održanoj u lipnju, Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, obvezao se da će mu prioritet biti socijalna Europa, zapošljavanje mladih i socijalni dijalog. Promicao je i inicijativu Komisije za europski stup socijalnih prava. Zajedno s povjerenicom Marianne Thyssen istaknuo je važnost standarda Međunarodne organizacije rada te potrebu razmišljanja o budućnosti rada. EU je dao ključan doprinos radu i rezultatima konferencije. Donesene su sveobuhvatne smjernice o dostojnom radu u globalnim opskrbnim lancima u kojima je riječ o dužnoj pažnji, prekograničnom socijalnom dijalogu, trgovini i transparentnosti.

Sigurnost i obrana

U studenome su ministri vanjskih poslova i ministri obrane pristali provesti Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a u području sigurnosti i obrane. Ti su se zaključci temeljili na planu provedbe sigurnosti i obrane koji je ministrima predstavila visoka predstavnica/potpredsjednica i direktorica Europske obrambene agencije Federica Mogherini.

Strategija uključuje prijedloge za jačanje civilnih i vojnih kapaciteta, produbljivanje obrambene suradnje, poboljšanje brzog odgovora EU-a na krize, uspostavljanje trajne sposobnosti planiranja i vođenja na strateškoj razini za neizvršne vojne misije, istraživanje potencijala za veću suradnju

Poglavlje 9. — Jači globalni čimbenik 83

s partnerskim zemljama u pitanjima sigurnosti i obrane te daljnji rad na izgradnji kapaciteta radi potpore sigurnosti i razvoju.

To je bio prvi od tri elementa novoga obrambenog paketa EU-a koji je Europsko vijeće podržalo u prosincu. Drugi je element bio europski akcijski plan obrane koji je Komisija predložila s ciljem uspostavljanja Europskog fonda za obranu kako bi se podržala ulaganja u zajedničko istraživanje i zajednički razvoj obrambene opreme i tehnologija. Predložene su i mjere za jače jedinstveno tržište za obranu. Treći element uključuje suradnju EU-a i NATO-a kao nastavak rada s obzirom na zajedničku izjavu potpisanu u Varšavi u srpnju 2016.

Države članice EU-a dogovorile su u travnju veću suradnju radi jačanja odgovora EU-a na hibridne prijetnje poput kibernapada, poremećaja u opskrbi energijom ili ometanja financijskih usluga, narušavanja javnog povjerenja u institucije vlasti i iskorištavanja socijalnih tenzija.

Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije

EU je nastavio pomagati ljudima pogođenima prirodnim katastrofama i krizama izazvanima ljudskim djelovanjem diljem svijeta dodjelom izravne pomoći u iznosu od 2,1 milijarde eura za hranu, smještaj, zaštitu i zdravstvenu skrb za više od 120 milijuna ljudi u više od 80 zemalja.

Diljem svijeta prisilno je raseljeno

65,3 milijuna ljudi

EU godišnje za pomoć izbjeglicama daje više od

milijardu eura

© European Union/ECHO/Caroline Gluck

EU i države članice najveći su svjetski donatori

humanitarne pomoći, a 2016. izdvojili su više od

6,3 milijarde eura

Diljem svijeta 53 % izbjeglica dolazi iz Sirije, Afganistana i Somalije

21,3 milijunaizbjeglica

40,8 milijuna interno raseljenih

1,8 milijuna tražitelja azila

PRUŽANJE HUMANITARNE POMOĆI DILJEM SVIJETA

Preoblikovanje pomoći na Svjetskom sastanku na vrhu o humanitarnoj pomoći.

84 EU 2016.

EU je predvodnik u financiranju humanitarne pomoći u svim većim zonama sukoba u kojima je raseljen velik broj ljudi, od Iraka i Sirije do Srednjoafričke Republike, Južnog Sudana i Jemena.

EU je prvi put pružio humanitarnu pomoć unutar svojih granica potporom Grčkoj za suočavanje s priljevom izbjeglica. Za razdoblje 2016.–2018., preko humanitarnih su partnera osigurana financijska sredstva EU-a u iznosu od 700 milijuna eura.

Započete su i nove inicijative. Kao izravan nastavak rada s obzirom na iskustva stečena tijekom epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014., EU je osnovao europsku zdravstvenu jedinicu koja je raspoređena za pružanje brzog odgovora na hitne slučajeve sa zdravstvenim posljedicama unutar EU-a i izvan njega.

Gotovo 4 % sveukupnoga humanitarnog proračuna EU-a izdvojeno je za obrazovanje djece u hitnim situacijama, što je jedan od najslabije financiranih sektora humanitarne pomoći. Više od 3,8 milijuna djece dobilo je pristup obrazovnim aktivnostima u 47 zemalja. Povjerenik Christos Stylianides najavio je daljnji rast na 6 % 2017.

Međunarodna suradnja

EU – Ujedinjeni narodi

Delegacija sastavljena od visokopozicioniranih predstavnika EU-a sudjelovala je u ministarskom tjednu Glavne skupštine UN-a te na sastanku na vrhu o velikim tokovima izbjeglica i migranata, pri čemu je EU uspješno zagovarao globalnu odgovornost. Sirijska kriza, klimatske promjene i provedba Programa održivog razvoja do 2030. bile su glavna tema rasprava. Suradnjom Ujedinjenih naroda i EU-a, osigurana je tijekom godine koordinacija u nizu aktivnosti, od mirovnih misija do diplomatskih napora, ljudskih prava, suzbijanja gladi, izgradnje uključivih društava, dobrog upravljanja i borbe protiv kriminala. Bliske veze dviju organizacija istaknula je i visoka predstavnica/potpredsjednica Federica Mogherini u govoru na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u lipnju.

EU – NATO

U lipnju su u Varšavi Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, potpisali prvu zajedničku izjavu EU-a i NATO-a, kojom je dan novi zamah njihovu partnerstvu. U njoj je istaknuta zajednička obveza suradnje u sljedećim područjima: borba protiv hibridnih prijetnji, operativna suradnja, uključujući pomorska pitanja, kibersigurnost i obrana, istraživanja u okviru obrambene industrije, vježbe i obrana te izgradnja kapaciteta u kontekstu sigurnosti. EU i NATO su u prosincu u usporednom postupku poduprli zajednički skup prijedloga za provedbu zajedničke izjave.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon i prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans na 71. plenarnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, New York, Sjedinjene Američke Države, 18. rujna 2016.

Poglavlje 9. — Jači globalni čimbenik 85

Suradnja na međunarodnoj razini

EU je aktivno surađivao s globalnim partnerima u forumima poput G7 i G20 na rješavanju globalnih političkih i gospodarskih izazova. U priopćenju sa sastanka na vrhu u rujnu u Hangzhouu, čelnici skupine G20 istaknuli su potrebu za većom uključivošću kako bi gospodarski rast ispunio potrebe svih te bio od koristi svim zemljama i svim narodima.

Slijeva nadesno: francuski predsjednik François Hollande, premijer Ujedinjene Kraljevine David Cameron, kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, talijanski premijer Matteo Renzi, njemačka kancelarka Angela Merkel, američki predsjednik Barack Obama i japanski premijer Shinzō Abe na sastanku na vrhu skupine G7, Ise, Japan, 26. svibnja 2016.

8686

„Predlaganje i izbor predsjednika Europske komisije svakako je važno u svjetlu rezultata izbora za Europski parlament, ali riječ je tek o prvom koraku prema unapređenju demokracije u cijeloj Europskoj uniji. Europska komisija pod mojim će vodstvom biti predana davanju nove energije posebnom partnerstvu s Europskim parlamentom. ... Predan sam i cilju veće transparentnosti kada je riječ o obraćanju dionicima i lobistima.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

U govoru o stanju Unije u rujnu 2016., predsjednik Juncker naveo je postignuća u protekloj godini te predstavio prioritete za sljedeću godinu. Objasnio je na koji će način Komisija odgovoriti na najhitnije izazove kao što su migracije, terorizam, gospodarski rast i zapošljavanje. Udvostručivanje trajanja i vrijednosti Plana za ulaganja bilo je u središtu predloženih djelovanja Komisije te su to Parlament i Vijeće uvelike podržali.

Dva dana kasnije, predstavnici svih država članica EU-a osim Ujedinjene Kraljevine sastali su se u Bratislavi u Slovačkoj kako bi počeli proces političkog promišljanja o daljnjem razvoju EU-a s 27 država članica. Bio je to odgovor na referendum o članstvu u EU-u koji se održao u Ujedinjenoj Kraljevini u lipnju, a čiji je rezultat bila odluka o napuštanju EU-a.

Izjavom iz Bratislave i Planom iz Bratislave, koje su dogovorili čelnici EU-a, utvrđuju se ciljevi do ožujka 2017. Oni podrazumijevaju uspostavu potpune kontrole nad vanjskim granicama, osiguravanje unutarnje sigurnosti i borbu protiv terorizma, jačanje suradnje na razini EU-a u pogledu vanjske sigurnosti i obrane, poticanje jedinstvenog tržišta i pružanje boljih prilika mladima.

POGLAVLJE 10.

Unija demokratskih promjena

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz (desno) dodjeljuje nagradu „Saharov”

za slobodu mišljenja 2016. Nadji Murad Basee Taha i Lamiyji Aji Bashar, Strasbourg, Francuska,

13. prosinca 2016.

Poglavlje 10. — Unija demokratskih promjena 87

Europski parlament

Europski parlament se 2016. bavio svim važnim pitanjima politike EU-a te je raspravljao o različitim temama od izbjegličke i migracijske krize do referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini te od sigurnosti i prijetnje terorizma do oporezivanja dobiti poduzeća. Donio je važne zakonodavne odluke u cilju omogućavanja djelovanja EU-a u područjima kao što su evidencija podataka o putnicima, zaštita podataka i jedinstveno digitalno tržište. Tijekom godine mnoge su važne osobe održale govore u Par-lamentu, a među njima su bili kralj Nizozemske Willem-Alexander, predsjednik Estonije Toomas Hen-drik Ilves, predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev, predsjednik Izraela Reuven Rivlin te predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas, kao i čelnici institucija EU-a.

Europsko vijeće

Europsko vijeće sastalo se u veljači, ožujku, lipnju, listopadu i prosincu 2016. Čelnici država ili vlada EU-a raspravljali su i dali smjernice o ključnim pitanjima kao što su poticanje rasta, radnih mjesta i konkurentnosti, dovršetak jedinstvenog tržišta, trgovinska politika EU-a, unutarnji i vanjski aspekti migracijske politike, sigurnost, energija i klimatske promjene. Sastali su se i u neformalnom okruženju u Bratislavi kako bi raspravljali o stanju Unije i zajedničkoj budućnosti nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker drži govor o stanju Unije 2016. u Europskom parlamentu, Strasbourg, Francuska, 14. rujna 2016.

Europski parlament dodijelio je 2016. nagradu „Saharov” za slobodu mišljenja Nadji Murad Basee Taha i Lamiyji Aji Bashar, dvjema jazidskim žrtvama brutalnosti ISIL-a/Da’esha.

88 EU 2016.

MIGRACIJE SIGURNOST GOSPODARSTVO

KLIMA GRANICE BREXIT SURADNJA

Pomoć Bugarskoj pri zaštiti njezine granice s Turskom

Snage za brzu reakciju europske granične i obalne straže

Dogovori sa zemljama izvan EU-a:• smanjiti nezakonite migracije• povećati vraćanja

Provedba Izjave EU-a i Turske

Potpora zemljama zapadnog Balkana

Dogovor o dugoročnoj migracijskoj politici i načelu solidarnosti

Nov plan za sigurnost i obranu

Bolje kontrole na vanjskim granicama EU-a

Jača suradnja EU-a i NATO-a

Sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS)

Bolja razmjena informacija među sigurnosnim službama

Borba protiv radikalizacije

Proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja

Borba protiv nezaposlenosti mladih

Novi konsenzus o politici za slobodnu i poštenu trgovinu

Preispitivanje provedbe jedinstvenog tržišta

Bolje metode rada i komunikacija

Pregovaračka načela skupine EU-27

Osnivanje Agencije za europsku graničnu

i obalnu stražu

Ratifikacija Pariškog sporazuma

Sastanak na vrhu u Rimu25. ožujka 2017.

Europsko vijeće9. i 10. ožujka 2017.

Sastanak na vrhu na Malti3. veljače 2017.

Europsko vijeće15. prosinca 2016.

Europsko vijeće20. i 21. listopada 2016.

Sastanak na vrhu u Bratislavi16. rujna 2016.

PLAN IZ BRATISLAVE

Poglavlje 10. — Unija demokratskih promjena 89

Vijeće Europske unije

Rotirajuće predsjedništvo Vijeća 2016. preuzele su Nizozemska pa zatim Slovačka. Trenutačna migracijska kriza, oružani sukobi diljem svijeta i borba protiv terorizma bili su glavne teme o kojima se raspravljalo u Vijeću tijekom godine. Vijeće je postiglo napredak u nizu područja kao što su oporezivanje, energija i klimatske promjene, financiranje gospodarstva i produbljivanje jedinstvenog tržišta.

Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija

Europski gospodarski i socijalni odbor zauzeo je važno stajalište o izbjegličkoj krizi 2016. Na zahtjev Komisije, Odbor je dao i razmatračko mišljenje o europskom stupu socijalnih prava. U rujnu je, također na zahtjev Komisije, donio razmatračko mišljenje o temi održivog razvoja.

Odbor regija organizirao je u srpnju Europski sastanak na vrhu regija i gradova u Bratislavi u Slovačkoj. Na njemu je donesena izjava kojom se poziva na viziju za Europu koja se zasniva na jačanju ulaganja u cilju promicanja kohezije, održivog rasta i stvaranja radnih mjesta u gradovima i regijama EU-a. Odbor je također bio domaćin Europskog tjedna regija i gradova u listopadu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker (desno) prima u posjet Georgesa Dassisa, predsjednika Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Bruxelles, 26. rujna 2016.

Povjerenica Corina Crețu s predsjednikom Odbora regija Europske unije Markkuom Markkulom na 14. Europskom tjednu regija i gradova, Bruxelles, 10. listopada 2016.

90 EU 2016.

Bolja regulativa

Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija potpisali su u travnju novi Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva, na temelju prijedloga Komisije, kako bi se poboljšala primjena načela bolje regulative u svim institucijama. To podrazumijeva poduzimanje ambicioznih mjera gdje je to potrebno radi rješavanja problema u EU-u te izradu tih mjera na najdjelotvorniji, najučinkovitiji i najotvoreniji mogući način. Sporazumom se promiču donošenje politika na temelju dokaza tijekom zakonodavnog ciklusa te sustavna evaluacija primjene zakonodavstava u praksi. Njime će zakonodavni postupak EU-a postati transparentniji, otvoreniji doprinosu dionika te će ga biti lakše pratiti.

Program rada Europske komisije za 2017.

Komisija je u listopadu donijela svoj godišnji program rada za 2017. u kojem se navodi popis djelovanja u toj godini te utvrđuju područja u kojima ona namjerava povući već iznesene prijedloge ili revidirati postojeće zakonodavstvo. Program rada za 2017. nadovezuje se na deset političkih prioriteta Komisije.

Sniženje troškova:

Jedinstvena pravila:

1,1 milijarda eura 480 milijuna eura

Osiguravanje svrsishodnosti pravila EU-a

Razmatranje internetskih prijedloga građana i izrada preporuka Komisiji za smanjenje opterećenja

Okupljanje stručnjaka iz država članica i civilnog društva

Zaštita podataka

Nova pravila o prospektu

Jednostavnija zajednička poljoprivredna politika

Bolje izvješćivanje o smanjenjima emisija stakleničkih plinova

Akcijski plan za PDV

Revizija prijedloga o „pametnim granicama”

Platforma za primjerenost propisa

Smanjenje regulatornog opterećenja i birokracije

2,3 milijarde eura koristi svake godine

Ušteda 130 milijuna eura godišnje

Ušteda od 345 000 do 460 000 eura na godinu

Sniženje troškova usklađivanja za 55 %

Povećanje prihoda za 7 milijardi eura

250uredbi

oko 40 akata

ISTI VISOKI STANDARDI, ALI JEDNOSTAVNIJA PRAVILA

Poglavlje 10. — Unija demokratskih promjena 91

Pregled uspješnosti REFIT-a

Rad Komisije u pogledu niza djelovanja za evaluaciju, revidiranje i pojednostavnjenje zakonodavstva EU-a te smanjenje regulatornog opterećenja prikazan je u pregledu uspješnosti REFIT-a koji je predstavljen zajedno s programom rada za 2017. Pregled uspješnosti REFIT-a prikazao je trenutačno stanje za 231 inicijativu za pojednostavnjenje i smanjenje administrativnih opterećenja u postojećem zakonodavstvu. Komisija je objavila i sažeti pregled uspješnosti u kojem se navode ključni elementi pregleda uspješnosti REFIT-a i pružaju detaljne informacije o prva 22 mišljenja platforme REFIT, zajedno s načinom na koji Komisija namjerava djelovati u budućnosti.

Platforma REFIT

Platforma REFIT okuplja 48 vrhunskih stručnjaka koji su predstavnici različitih dionika, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i vlada svih država članica. Ona savjetuje Komisiju o tome kako propise EU-a učiniti učinkovitijima te istovremeno smanjiti administrativno opterećenje a da se pritom ne ugroze ciljevi politike. Velik dio rada Platforme temelji se na doprinosu dionika (često putem internetske stranice Smanjenje opterećenja – Iznesite svoje mišljenje). Sastanci su održani u siječnju, travnju, svibnju, lipnju, rujnu i studenome te su donesena 24 mišljenja u širokom području propisa EU-a.

Odbor za nadzor regulative

Odbor za nadzor regulative neovisno je tijelo Komisije koje nadzire kvalitetu nacrta procjena učinka te opsežnijih retrospektivnih evaluacija i provjera primjerenosti. Osnovan je u srpnju 2015. te je zamijenio Odbor za procjenu učinka. Odbor je tijekom 2016. revidirao i izdao mišljenja o 60 procjena učinka te sedam evaluacija.

Nove internetske stranice i mehanizmi za dobivanje povratnih informacija

Tijekom 2016., Komisija je poduzela daljnje korake kako bi omogućila da dionici i građani sudjeluju u postupku donošenja odluka u EU-u. Nacrti delegiranih i provedbenih akata od kraja su lipnja bili dostupni javnosti za savjetovanje u razdoblju od četiri tjedna. Do kraja godine objavljeno je 106 nacrta delegiranih i provedbenih akata.

Planovi djelovanja ili početne procjene učinka za nove inicijative, evaluacije i zakonodavne prijedloge bili su dostupni za komentare i doprinose dionika od srpnja 2015. Do kraja 2016. objavljeno je 338 planova djelovanja i početnih procjena učinka. U istom je razdoblju objavljeno i 147 zakonodavnih prijedloga.

Praćenje primjene prava EU-a

Komisija je u srpnju donijela 33. godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a u kojem je analizirana uspješnost država članica u primjeni prava EU-a te su istaknuta glavna kretanja u provedbenoj politici 2015. Izvješće je pokazalo da je ukupan broj postupaka radi utvrđivanja povrede stalno niži u usporedbi sa stanjem otprije pet godina.

Komisija je pojačala svoje preventivno djelovanje kako bi dala potporu državama članicama u postupku provedbe zakonodavstva Unije. Ako države članice ne prenesu direktivu u dogovorenom roku, Komisija se nastavlja u potpunosti koristiti sustavom financijskih sankcija, uključujući odredbu uvedenu Ugovorom iz Lisabona za zakašnjelo prenošenje direktiva.

Komisija je u prosincu u svojoj Komunikaciji pod nazivom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” utvrdila način na koji će pojačati svoja nastojanja u pogledu primjene i provedbe prava EU-a u korist svih građana, potrošača i poslovnih subjekata u EU-u.

92 EU 2016.

Transparentnost i odgovornost

Prijedlog za uspostavu obveznog registra transparentnosti

Komisija je u rujnu predložila uspostavu obveznog registra transparentnosti koji obuhvaća Europski parlament, Komisiju te po prvi put i Vijeće.

Pristup dokumentima

Pravo javnog pristupa dokumentima važan je instrument u području transparentnosti. Komisija je u kolovozu donijela izvješće za 2015. o zahtjevima za pristup dokumentima. Zahtjevi su se povećali za više od 8 % (6 752 zahtjeva 2015. u usporedbi s 6 227 zahtjeva 2014.). Zatraženi dokumenti bili su u 84 % slučajeva potpuno ili djelomično objavljeni.

Kontrola nad proračunom EU-a

Nakon pozitivne preporuke Vijeća, Parlament je u travnju odobrio način na koji je Komisija provela proračun EU-a 2014.

Komisija je u srpnju predstavila integrirani paket financijskog izvješćivanja o proračunu EU-a, objedinjujući sve dostupne informacije o prihodima, rashodima te upravljanju i uspješnosti u EU-u 2015. Izvješća su pokazala da je proračun EU-a dao rezultate u skladu s prioritetima Komisije te da se provodio pravilno. Poslužila su i kao važan doprinos godišnjem postupku davanja razrješnice za 2015.

Prilikom donošenja odluke o davanju, odgađanju ili odbijanju davanja razrješnice, Parlament uzima u obzir godišnje izvješće Europskoga revizorskog suda. Revizorski sud je u listopadu predstavio svoje godišnje izvješće o provedbi proračuna EU-a za 2015. Vanjski je revizor Komisije dao računima EU-a pozitivnu ocjenu devetu godinu zaredom te je potvrdio da na prihodovnoj strani kao i u pogledu administrativnih rashoda nema znatnih pogrešaka. Štoviše, Sud je procijenio da se ukupna stopa pogreške (3,8 %) smanjuje treću godinu zaredom.

Važno je napomenuti da su za oko 80 % godišnjeg proračuna EU-a, posebno u području poljoprivrede i kohezijske politike, države članice te koje su primarno odgovorne za svakodnevno upravljanje sredstvima EU-a, uz to da Komisija obavlja važnu kontrolnu funkciju.

Predsjednik Europskoga revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne (desno) predstavlja Odboru za proračunski nadzor Europskog parlamenta godišnje izvješće Europskoga revizorskog suda za 2015., Bruxelles, 13. listopada 2016.

Poglavlje 10. — Unija demokratskih promjena 93

Nacionalni parlamenti

Komisija je u srpnju donijela dva godišnja izvješća za 2015., o supsidijarnosti i proporcionalnosti te odnosima s nacionalnim parlamentima.

Pitanja supsidijarnosti u 2016.

Komisija je 2016. zaprimila 68 obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata u okviru Mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti tvrdeći da zakonodavni akti koje je predložila nisu bili u skladu s načelom supsidijarnosti. Ukupno 14 obrazloženih mišljenja odnosilo se na prijedlog Komisije za reviziju Direktive o upućivanju radnika. Nakon pažljive analize, Komisija je zaključila da je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti te ga je odlučila zadržati obrazloživši svoju odluku u srpnju.

Odnosi s nacionalnim parlamentima

Komisija je 2016. nastavila jačati odnose s nacionalnim parlamentima. Broj mišljenja zaprimljenih od nacionalnih parlamenata povećao se s 350 u 2015. na 613 u 2016., što je bilo povećanje od 75 %. Povjerenici su se tijekom svojih brojnih posjeta državama članicama susreli sa zastupnicima u nacionalnim parlamentima, na međuparlamentarnim sastancima i drugim događanjima.

Europski ombudsman

Europski ombudsman istražuje pritužbe o nepravilnostima u djelovanju institucija i tijela Europske unije. Istrage provedene 2016. odnosile su se na sastav stručnih skupina Komisije, pravila o pristupu lobista duhanske industrije Komisiji, posebne savjetnike Komisije, kodeks ponašanja povjerenika i transparentnost u trijalozima između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije tijekom zakonodavnog postupka.

Europska građanska inicijativa

Europska građanska inicijativa omogućuje milijunu građana iz najmanje jedne četvrtine država članica EU-a da pozovu Komisiju da predloži pravni akt u područjima u kojima ima ovlasti za to. Komisija je 2016. registrirala tri nove inicijative te je u svojem programu rada za 2017. najavila planove za donošenje propisa koji se odnose na pitanja iz prethodne inicijative (Right2Water).

Predsjednik OxyRomandie Pascal Diethelm, povjerenik Vytenis Andriukaitis, urednik vijesti na platformi EurActiv James Crisp, Europska ombudsmanica Emily O’Reilly i glavni znanstvenik i predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije pri EU-u Roberto Bertollini sudjeluju na događanju o povećanju transparentnosti u lobiranju duhanske industrije, koje je organizirao Ured Ombudsmana, Bruxelles, 27. travnja 2016.

94 EU 2016.

Dijalozi s građanima

Komisija je tijekom godine nastavila surađivati s građanima u okviru dijaloga s građanima. U njima su sudjelovali predsjednik Komisije, potpredsjednici i povjerenici te brojni zastupnici Europskog parlamenta i političari iz država članica. U 73 dijaloga građani su imali jedinstvenu priliku za raspravu s donositeljima odluka o tome što se zbiva u Europskoj uniji, o načinima na koje se Unija suočava s ključnim izazovima te kako građani imaju koristi od njezinih aktivnosti. Također, europski i nacionalni političari mogli su čuti mišljenja građana diljem Unije o različitim temama.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na dijalogu s građanima u St. Vithu, Belgija, 15. studenoga 2016.

PREDSTAVNIŠTVO EUROPSKE KOMISIJE

Augusta Cesarca 4

10000 Zagreb

HRVATSKA

Tel.: +385 14681300

E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.eu

INFORMATIVNI URED EUROPSKOG PARLAMENTA

Europski parlament

Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj

Augusta Cesarca 6

10000 Zagreb

HRVATSKA

Tel.: +385 14880280

E-pošta: EPZagreb@ep.europa.eu

Internet: europarl.hr

INTERNETOM

Informacije na svim službenim jezicima Europske unije dostupne su na portalu Europa:

europa.eu

OSOBNO

Diljem Europe postoje stotine lokalnih informativnih centara EU-a.

Adresu najbližeg centra možete pronaći na: europedirect.europa.eu

TELEFONOM ILI E‑POŠTOM

Služba Europe Direct dat će Vam odgovore na sva pitanja o Europskoj uniji. Možete nazvati besplatni telefonski broj:

00 800 6 7 8 9 10 11 (neki mobilni operateri ne dopuštaju pristup brojevima 00800 ili ga mogu naplatiti) ili telefonsku uslugu uz

plaćanje izvan EU-a: +32 22999696, ili možete poslati upit na adresu e-pošte: europedirect.europa.eu

ČITAJTE O EUROPI

Publikacije o Europskoj uniji samo su jedan klik od Vas na mrežnim stranicama Knjižare EU-a: bookshop.europa.eu

Kontakt s EU‑om

Informacije i brošure o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku nude:

Predstavništva i uredi Europske komisije i Europskog parlamenta nalaze se u svim državama Europske unije.

Europska unija također ima izaslanstva u drugim dijelovima svijeta.

Je li vam publikacija bila korisna? Recite nam svoje mišljenje: comm-publi-feedback@ec.europa.eu

Europska unija

Bern

Oslo

Reykjavík

Prag

Varšava

Budimpešta

Vilnius

Sofija

Ljubljana

Riga

Tallinn

Valletta

Bratislava

Bukurešt

Atena

RimLisabon

Madrid

Pariz

Beč

Amsterdam

Kopenhagen

London

Dublin

Stockholm

Helsinki

Nikozija

Ankara

Berlin

Zagreb

SkopjePodgorica

Beograd

Tirana

Sarajevo

Priština

Luxembourg

Bruxelles

Švicarska

Norveška

Island

Albanija

Bosna iHercegovina

KosovoCrna Gora

Luksemburg

Belgija

Cipar

Finska

Italija

Austrija

Nizozemska

Švedska

Irska

Francuska

Danska

Španjolska

Portugal

Njemačka

Latvija

Estonija

ČeškaSlovačka

Mađarska

Poljska

Litva

Slovenija Rumunjska

Turska

Malta

Hrvatska

Bugarska

Ujedinjena Kraljevina

Srbija

Grčka

bivšajugoslavenska

republikaMakedonija

* UNSCR 1244 / ICJ 22.07.2010

Države članice Europske unije (2017.)

Države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje

0 500 kmAzori (PT)

Madeira (PT)

Kanarski otoci (ES)

FrancuskaGvajana

(FR)

Réunion(FR)

Mayotte(FR)

Martinique(FR)

Guadeloupe(FR)

(FR)

NA-AD

-17-001-HR-C (Print)

NA-AD

-17-001-HR-N

(PDF)

NA-AD

-17-001-HR-E (EPU

B)N

A-AD-17-001-H

R-Q (H

TML)

EU 2016.

HR