Dokument Svjetske banke

1

Dokument

Svjetske banke

SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU

Izvještaj No: PAD877

MEĐUNARODNA ASOCIJACIJA ZA RAZVOJ

DOKUMENT O PROCJENI PROJEKTA

ZA

PREDLOŽENI KREDIT

U IZNOSU OD SDR MILIONA (EKVIVALENT US$ 24 MILIONA)

ZA

BOSNU I HERCEGOVINU

ZA

PROJEKT ZAŠTITE OD POPLAVA DRINE

{ DATUM ODOBRENJA RVP/CD – ISTI KAO NA MOP}

Odjeljenje za održivi razvoj

Jedinica za zemlju jugoistočne Evrope

Regija Evrope i centralne Azije

Ovaj se dokument stavlja na raspolaganje javnosti prije razmatranja od strane Odbora. Time se ne

prejudicira Odluka odbora. Nakon razmatranja od strane Odbora može biti ažuriran, i tako ažuriran će se

objaviti u skladu s politikom Svjetske banke o pristupu informacijama.

2

EKVIVALENTI VALUTA

(kurs na dan 27. januar 2014.g.)

Jedinica valute = BKM

BKM 1,458 = US$1

US$ = SDR 1

FISKALNA GODINA

1. januar – 31. decembar

SKRAĆENICE I AKRONIMI

APCU Jedinica za koordinaciju projekata u poljoprivredi (MPŠV RS)

BiH Bosna i Hercegovina

DRB Riječni sliv Drine

EMF Okvir upravljanja okolišem

EMP Plan upravljanja okolišem

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine (i Federacija), entitet Bosne i

Hercegovine

ICPDR Međunarodna komisije za zaštitu Dunava

IPA Pred-pristupni instrument (sistem grantova Evropske komisije)

ISRBC Međunarodna komisija za sliv Save

KM Konvertibilna marka (valuta BiH)

MPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

MPŠV Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

MoFTER Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

PIU Jedinica za implementaciju projekta (MPVŠ FBiH)

POM Projektni operativni priručnik

RAP Akcioni plan preseljenja

RBMP Plan uprvljanja riječnim slivom

RPF Okvir politike preseljenja

RS Republika Srpska, entitet Bosne i Hercegovine

WBIF Investicioni okvir za zapadni Balkan (sistem pripreme projekata

Evropske komisije)

Regionalna podpredsjednica: Laura Tuck

Direktorica za zemlju: Ellen Goldstein

Direktor sektora: Laszlo Lovei

Šef sektora: Dina Umali-Deininger

Vođa projektnog tima : Guy Alaerts

3

BOSNA I HERCEGOVINA

Projekt zaštite od poplava Drine

SADRŽAJ

Str.

I. STRATEŠKI KONTEKST ......................................................................................................... 11

A. Kontekst zemlje ....................................................................................................................... 11

B. Stanje hitne potrebe za pomoći................................................................................................ 11

C. Sektorski i institucionalni kontekst ......................................................................................... 12

D. Ciljevi višeg nivoa kojima projekt doprinosi .......................................................................... 14

II. PROJEKTNI RAZVOJNI CILJ(EVI)/GLOBALNI OKOLIŠNI CILJ(EVI) ....................... 14

PDO ............................................................................................................................................... 14

Korisnici projekta........................................................................................................................... 14

Indikatori rezultata na nivou PDO ................................................................................................. 15

III. OPIS PROJEKTA ....................................................................................................................... 15

A. Komponente projekta .............................................................................................................. 15

B. Financiranje projekta ............................................................................................................... 16

C. Stečena iskustva koja su odražena u dizajnu projekta ............................................................. 16

IV. IMPLEMENTACIJA .................................................................................................................. 17

A. Institucionalni i aranžmani implementacije ............................................................................. 17

B. Monitoring i evaluacija rezultata ............................................................................................. 17

C. Održivost ................................................................................................................................. 18

V. KLJUČNI RIZICI I MJERE ZA NJIHOVO UBLAŽAVANJE ............................................. 18

A. Tabela rezimea rangiranja rizika ............................................................................................. 18

B. Objašnjenje rangiranja sveukupnog rizika .............................................................................. 18

VI. REZIME PROCJENE ................................................................................................................. 19

A. Ekonomska analiza .................................................................................................................. 19

B. Tehnička .................................................................................................................................. 20

C. Financijsko upravljanje ........................................................................................................... 21

D. Nabavka ................................................................................................................................... 22

E. Socijalna (uključujući zaštitne politike) .................................................................................. 22

F. Okolišna (uključujući zaštitne politike) ................................................................................... 23

G. Ostale aktivirane zaštitne politike ........................................................................................... 24

4

Aneks 1: Okvir rezultata i monitoring .................................................................................................... 25

Aneks 2: Detaljni opis projekta ............................................................................................................... 28

Aneks 3: Aranžmani implementacije ...................................................................................................... 34

Aneks 5: Plan podrške implementaciji.................................................................................................... 53

Aneks 6: Ekonomska i financijska analiza ............................................................................................. 56

Aneks 7: Mapa........................................................................................................................................... 65

5

.

OSNOVNI PODACI O PROJEKTU

Bosna i Hercegovina

PROJEKT ZAŠTITE OD POPLAVA DRINE (P143844)

DOKUMENT O PROCJENI PROJEKTA

.

REGIJA EVROPE I CENTRALNE AZCIJE

ECSAR

Izvještaj No.: PAD877 .

Osnovne informacije

ID projekta EA kategorija Vođa tima

P143844 B – Djelimična procjena Guy J. Alaerts

Instrument pozajmljivanja Rizik i/ili ograničenje kapaciteta [ ]

Financiranje investicionog projekta Financijski posrednici [ ]

Projekt u nizu [ ]

Datum početka implementacije

projekta Datum završetka implementacije projekta

15-Jan-2015 31-Dec-2019

Očekivani datum efektivnosti Očekivani datum zatvaranja

05-Jan-2015 31-Dec-2019

Zajednički s IFC-om

Ne

Šef sektora Direktor sektora Direktorica za zemlju Regionalna

potpredsjednica

Dina Umali-Deininger Laszlo Lovei Ellen A. Goldstein Laura Tuck .

Zajmoprimac: Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine

Nadležna agencija: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

Kontakt: g. Mihajlo Stevanović Funkcija: Pomoćnik ministra

Tel. No.: 387-51-338368 Email: [email protected]

Nadležna agencija: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Kontakt: G-đa. HazimaHadžović Funkcija: Pomoćnica ministra

Tel. No.: 387-33-726550 Email: [email protected]

.

Projektni financijski podaci (u milionima USD)

mailto:[email protected]

6

[ ] Zajam [ ] Grant [ ] Garancija

[ X ] Kredit [ ] IDA Grant [ ] Ostalo

Ukupni projektni troškovi: 28,00 Ukupno financiranje Banke: 24,00

Financijski deficit: 0.00 .

Izvor financiranja Iznos

ZAJMOPRIMAC/PRIMALAC 4,00

Međunarodna asocijacija za razvoj (IDA) 24,00

Ukupno 28,00 .

Očekivane isplate (u milionima USD)

Fiskalna

godina

2015 2016 2017 2018 2019 2020 0000 0000 0000

Godišnje 1,00 2,00 6,00 7,00 4,50 3,50 0,00 0,00 0,00

Kumulati

vno

1,00 3,00 9,00 16,00 20,50 24,00 0,00 0,00 0,00

.

Predloženi razvojni cilj(evi)

Projektni cilj je osigurati veću zaštitu od poplava poljoprivrednih i komercijalnih interesa i zajednica u

projektnom području. .

Komponente

Naziv komponente Troškovi (u milionima USD)

1. Zaštita od poplava u području Bijeljine (RS). 17,60

2. Zaštita od poplava u području Goražda (FBiH). 10,40 .

Institucionalni podaci

Odbor sektora

Poljoprivreda i ruralni razvoj .

Sektori / Klimatske promjene

Sektor (Maksimum 5 i ukupni % mora biti jednak 100)

Glavni sektor Sektor % Su-koristi

adaptacije %

Su-koristi

ublažavanja %

Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo Navodnjavanje i odvodnja 100 100

Ukupno 100

Potvrđujem da nema informacija o su-koristima od adaptacije i ublažavanja klimatskih

promjena primjenljivih na ovaj projekt. .

Temes

Teme (Maksimum 5 i ukupni % mora biti jednak 100)

7

Glavna tema Tema %

Okoliš i upravljanje prirodnim resursima Upravljanje vodnim resursima 67

Ruralni razvoj Ruralne usluge i infrastruktura 33

Ukupno 100 .

Usklađenost

Politika

Da li projekt odstupa od CAS-a po sadržaju ili u drugim značajnim aspektima? Da [ ] Ne [ X ] .

Da li projekt zahtijeva odgodu primjene neke od politika Banke? Da [ ] Ne [ X ]

Da li ih je uprava Banke odobrila? Da [ ] Ne [ ]

Da li je odobrenje odgode primjene neke politike traženo od Odbora? Da [ ] Ne [ X ]

Da li projekt zadovoljava regionalne kriterije spremnosti za implementaciju? Da [ X ] Ne [ ] .

Zaštitne politike koje projekt aktivira Da Ne

Procjena okoliša OP/BP 4.01 X

Prirodna staništa OP/BP 4.04 X

Šume OP/BP 4.36 X

Upravljanje štetočinama OP 4.09 X

Fizički kulturni resursi OP/BP 4.11 X

Domorodačno stanovništvo OP/BP 4.10 X

Prisilno preseljenje OP/BP 4.12 X

Sigurnost brana OP/BP 4.37 X

Projekti na međunarodnim vodama OP/BP 7.50 X

Projekti u spornim područjima OP/BP 7.60 X .

Pravne klauzule

Naziv Tekuće Rok Učestalost

Implementacija X Godišnje

Opis klauzule

Primalac će učiniti da RS, putem MPŠV, provede Dio A Projekta. MPŠV RS će biti odgovorno za

svakodnevnu implementaciju, uključujući nabavku i financijsko upravljanje za Dio A Projekta.



Opis klauzule

Primalac će učiniti da RS održava APCU RS unutar MPŠV RS cijelo vrijeme trajanja implementacije

Projekta, s projektnim zadatkom i resursima zadovoljavajućim za Asocijaciju i s kompetentnim osobljem u

dovoljnom broju.

8



Opis klauzule

Primalac će učiniti da Federacija, putem Federalnog MPVŠ, provede Dio B Projekta. Federalno MPVŠ će

biti odgovorno za svakodnevnu implementaciju, uključujući nabavku i financijsko upravljanje za Dio B

Projekta.



Opis klauzule

Primalac će učiniti da Federacija održava PIU Federacije unutar Federalnog MPVŠ cijelo vrijeme trajanja

implementacije Projekta, s projektnim zadatkom i resursima zadovoljavajućim za Asocijaciju i s

kompetentnim osobljem u dovoljnom broju.



Opis klauzule

Primalac će osigurati da Federacija i RS ne mijenjaju i ne odriču se, niti dopuštaju izmjenu ili odricanje od

njihovih odnosnih POM-ova, niti bilo koje njihove odredbe, osim uz prethodno pismeno odobenje

Asocijacije.



Opis klauzule

Primalac će osigurati da Federacija i RS propisno izvršavaju sve obaveze u okviru njihovih odnosnih POM-

ova, pravovremeno i u skladu s njihovim odnosnim uslovima i primjenjuju ili implementiraju, u zavisnosti

od slučaja, u njima navedene aktivnosti, politike, procedure i aranžmane.


Zaštitne politike X Godišnje

Opis klauzule

Provesti projekt u skladu s Procjenom okoliša („EA“) i Okvirom politike preseljenja („RPF“).



Opis klauzule

Prije provođenja svake aktivnosti, pripremiti za datu lokaciju specifičan Plan(ove) upravljanja okolišem

(„EMP-ovi“) u skladu s EA, po formi i sadržaju zadovoljavajući za Asocijaciju i provesti navedene

aktivnosti u skladu s odnosnim EMP-ovima.



Opis klauzule

Prije provođenja svih radova u okviru Projekta, pripremiti Akcioni plan preseljenja („RAP“) i osigurati da

9

ga relevantna općina provede, uključujući davanje odgovarajuće kompenzacije, svim vlasnicima i

korisnicima zemljišta na kojem se radovi trebaju implementirati, u skladu s odredbama RPF-a.


Zaštitne politike X

Opis klauzule

Ne dopisivati, mijenjati, ukidati niti se odricati RP-a i/ili RAP-a, niti bilo koje njihove odredbe, bez

prethodnog pismenog odobrenja Asocijacije; i



Opis klauzule

Osigurati da se sve smjernice, pregledi i planovi za koje će se u okviru Projekta pružiti podrška, provedu po

projektnom zadatku zadovoljavajućem za Asocijaciju i da su u skladu s i posvećuju punu pažnju

međunarodnim okolišnim standardima i praksama, kao i zakonima Primaoca, koji se odnose na okolišne i

socijalne aspekte Projekta. .

Uslov

Naziv Tip

Opis uslova

Sastav tima

Osoblje Banke

Ime i prezime Funkcija Specijalizacija Jedinica

Guy J. Alaerts Vodeći specijalista za

vodne resurse

Vođstvo tima ECSAR

Daniel P. Gerber Specijalista za ruralni

razvoj

Specijalista za ruralni

razvoj

ECSAR

Ama Esson Asistent na programu Asistent na programu ECSSD

Karina Mostipan Viši specijalista za

nabavku

Viši specijalista za nabavku ECSO2

Mirjana Karahasanović Službenik za operacije Službenik za operacije ECSEN

Adam Shayne Vodeći pravnik Vodeći pravnik LEGLE

Vera Dugandžćc Viši službenik za

operacije

Specijalista za socijalne

zaštite

ECSSO

Lamija Marijanović Specijalista za

financijsko upravljanje

Specijalista za financijsko

upravljanje

ECSO3

Hiromi Yamaguchi E T Konsultant Službenik za operacije ECSAR

Esma Kreso Specijalista za okoliš Specijalista za okolišne

zaštite

ECSEN

10

Jose Janeiro Viši financijski

službenik

Službenik za zajam CTRLA

Osoblje koje nije iz banke

Ime i prezime Funkcija Službeni telefon Grad

Juan Morelli Ekonomist Montevideo .

Lokacije

Zemlja Prva

administrativna

oblast

Lokacija Planirano Ostvare

no

Komentari

Bosna i

Hercegovina

Federacija Bosne i

Hercegovine

Federacija Bosne i

Hercegovine X Goražde, Pale-Prača,

Foča-Ustikolina

Bosna i

Hercegovina

RepublikaSrpska RepublikaSrpska X Bijelijna, Janja

11

I. STRATEŠKI KONTEKST

A. Kontekst zemlje

1. Drina je sa svojih 346 kilometara najduža pritoka Save, koja je opet najduža pritoka Dunava. Rijeka

i njen sliv su od velikog značaja za sve tri zemlje sliva: Bosna i Hercegovina (BiH), Crna Gora i Srbija.

Izvirući u snježnim Dinaridima u Crnoj Gori na nadmorskoj visini od 2.500 metara, Drina prikuplja

vodu s prostrane kraške visoravni koja ima najveći godišnji nivo padavina u Evropi (do 3.000 mm), što

rezultira najvećim specifičnim oticanjem u Evropi (do 50 l/s/m2); osnovni protok rijeke je mali. Ovako

brzo oticanje čini ovu rijeku poznatom po ekstremno velikim i ekstremno malim protocima. Ova

prirodna karakteristika je izmijenjena izgradnjom, tokom prethodnih 70 godina, osam akumulacija s

hidro-elektranama. Te akumulacije uglavnom ublažavaju prirodne ekstreme, iako njihovi relativno

skromni kapaciteti ne mogu značajnije izmijeniti prirodni režim protoka. U produženim periodima

obimnih padavina, akumulacije ne mogu zadržati velike količine dodatne vode, a riječno korito u

nizvodnom dijelu može prihvatiti samo ograničeni dio vode koja otiče iz akumulacija.

2. Gornji tok Drine čini ušće Tare i Pive, od kojih obje izviru u Crnoj Gori i spajaju se na granici Crne

Gore i BiH. Dalje nizvodno, srednji tok Drine prolazi kroz Goražde i Bajinu Baštu. Na putu prema ušću

čini donji tok Drine, između Zvornika i Bijeljine, prije ulijevanja u Savu u sjeveroistočnoj BiH, u

blizini Bijeljine. Drina u svom srednjem i donjem toku čini granicu između BiH i Srbije u dužini od 220

km. U srednjem i gornjem toku, Drina prolazi kroz duboke klance sa strmim padinama. U donjem toku

u Panonskoj niziji prema Savi, Drina pravi meandre i teče duž nekoliko kanala u plavnoj ravnici.

3. Riječni sliv Drine (DRB) je veličine polovine Švicarske, a u njemu živi gotovo milion stanovnika, u

naseljima smještenim uglavnom duž Drine i njenih glavnih pritoka. Sliv se ravnomjerno prostire u sve

tri zemlje sliva. U BiH zauzima 14% teritorije. Međutim, najveći značaj ima za Republiku Srpsku

(RS), obzirom da pokriva preko četvrtine teritorije tog entiteta; sliv je od velikog značaja i za istočni dio

Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

4. BDP po stanovniku u BiH (2011.g) iznosi 4.372 US$. Međutim, taj prosjek za zemlju maskira

značajne disparitete prihoda unutar zemlje. Lokalne ekonomije mnogih općina u slivu su u teškom

stanju zbog loše transportne povezanosti, relativno velike udaljenosti od tržišta i lošeg stanja zastarjelih

lokalnih industrija i infrastrukture. Općina Bijeljina u nizvodnom dijelu (RS) ima razvijenu

poljoprivredu, industriju i uslužne djelatnosti zahvaljujući blizini Srbije i Hrvatske. Goražde, u

srednjem toku Drine, je više izolirano, njegova lokalna ekonomija se popravlja zahvaljujući ulaganjima

u poljoprivredu i eko-turizam, te novim investicijama u industriju.

B. Stanje hitne potrebe za pomoći

5. Potreba za zaštitom od poplava je identificirana prije više decenija, a tokom bivše Jugoslavije su

vršena brojna ulaganja u zaštitu od poplava u slivu. Master plan za Drinu iz 1964.g. je naveo brojne

radove na zaštiti od poplava duž Drine; većina tih zaštitnih mjera je provedena, ali regionalni sukob u

1990tim je onemogućio završetak nekih komponenti. UN-ova Studija regulacije i kontrole rijeke Save

u Jugoslaviji iz 1972.g. je identificirala potrebe za pravljenjem nasipa i poldera i predložila polder u

Semberiji u okolini Bijeljine, kao prioritetnu investiciju; međutim, nakon investicija u 1980tima u

nasipe na Savi, nasipi na Drini nisu mogli biti urađeni. Tako su dva područja ostala naročito ugrožena u

slivu Drine, područje Bijeljine u RS i Goražda u FBiH. Tri su razloga za to. Prvo, područje Bijeljine je

ostalo nezaštićeno, jer nasipi na lijevoj obali Drine (u BiH), iako uključeni u Plan iz 1964.g., nisu nikad

izgrađeni, dok su nasipi na desnoj obali (Srbija) urađeni u najvećem dijelu. Slično tome, na nekim

lokacijama u području Goražda je došlo do velikih erozija riječnog korita i obala zbog nepotpune

izgradnje potpornih i parapetnih zidova. Pored toga ti su objekti projektirani za zaštitu od poplava

12

intenziteta 2730 m3/s, umjesto 4080 m

3/s (stogodišnja poplava), što je minimalni standard zaštite

komercijalnih i (polu-) urbaniziranih područja. Treći glavni faktor koji povećava neposredni rizik od

poplave je što ti objekti, i gdje postoje, nisu više adekvatni ili će uskoro izgubiti svoju funkcionalnost,

zbog nedovoljnog održavanja i modernizacije tokom prethodne dvije decenije, za vrijeme i nakon

oružanog sukoba. Potreba za ovom infrastrukturom je potvrđena i nedavnim analitičkim studijama

(pogledati u daljem tekstu) i novo-urađenim ortogrametrijskim kartama i podacima istraživanja.

6. Iako redovna pojava poplava predstavlja značajan rizik za egzistenciju, službe i organi za

intervencije u vanrednim stanjima su relativno dobro pripremljeni za reakciju, kao što se pokazalo u

slučaju poplava u decembru 2010.g. Međutim, štete od poplava su skupe i značajno pogađaju lokalnu

ekonomiju i odvraćaju investicije iz regije, naglašavajući prioritet ulaganja u zaštitne mjere.

7. Radovi predviđeni u okviru projekta predstavljaju hitne, prioritetne investicije jer je topografija

ovih lokacija takva da ih čini posebno osjetljivim na velike vode koje lako prelaze obale rijeke na tim

mjestima koja su niža u poređenju s drugim mjestima na Drini i njenim pritokama. To se stalno

ponavljalo i u 19. i početkom 20. stoljeća, kao i u periodu nakon izgradnje hidro-elektrana na rijeci.

Bez obzira na činjenicu da bi se u daljoj budućnosti uz bolje razumijevanje modificirane hidrologije

rijeke i budućih scenarija razvoja regije, mogla identificirati dalja unaprjeđenja na zaštiti i ublažavanju

posljedica poplave, predložene investicije u zaštitu se trebaju smatrati investicijama bazične prirode,

značajne i urgentne obzirom na veliku učestalost poplava i njihovih posljedica; to je pokazano i

velikom stopom ekonomskog povrata za radove na zaštiti (pogledati Odjeljak VI A).

C. Sektorski i institucionalni kontekst

8. Sliv Drine je u oba entiteta BiH u prvom planu programa upravljanja vodama, obzirom na njegove

razvojne mogućnosti (tj. hidro-energije i turizam), ali i zbog toga što su Drina i njene pritoke od

davnina poznate po poplavama. Naročito su u prošloj deceniji velike padavine dovele do teških poplava

duž Drine u BiH u 2001., 2004. i 2005.g., te najsvježije iz decembra 2010.g. i februara 2013.g. Te su

poplave bile uzrokovane kombinacijom velikih padavina, ranog topljenja snijega i, povremeno, lošom

sinhronizacijom ispuštanja vode iz akumulacija. Poplave su najučestalije i štete najveće u donjem toku

Drine, na potezu od Zvornika do ušća u Savu, gdje zahvataju lijevu obalu u općini Bijeljina i naselja

Amajlije i Janja u RS; te u srednjem toku Drine i njenim pritokama u Bosansko-podrinjskom kantonu,

što uključuje općine Goražde, Foča-Ustikolina i Pale-Prača u FBiH.

9. Poplave u decembru 2010.g. su zahvatile oko 8.360 ha zemljišta između centra Bijeljine i plavne

ravnice i trajale su dvije sedmice. U području Bosansko-podrinjskog kantona u FBiH, duž Drine i

njenih pritoka je bilo poplavljeno ili poplavom zahvaćeno gotovo 400 ha, u trajanju od nekoliko dana.

Evidencije pokazuju da se radilo o poplavama vjerovatnoće pojave 1 u 50 do 60 godina za područje

Bijeljine i 1 u 80 godina za područje Goražda. Manji dijelovi područja Bijeljine i Goražda, još uvijek,

budu poplavljeni svake godine. U Bijeljini je ugroženo područje primarno (vrlo plodno) poljoprivredno

zemljište i seoska gazdinstva, te poslovni, ugostiteljski, stambeni objekti, kao i ceste i ostala komunalna

infrastruktura. U području Goražda, ugroženo područje čine dijelovi centra grada, ceste, komunalna

infrastruktura, poljoprivredno i nešto industrijskog zemljišta. Kao odgovor na vanredno stanje poslije

poplave u 2010.g., Banka je izvršila realokaciju 8,0 miliona US$ iz Projekta poljoprivrede i ruralnog

razvoja za pomoć u vidu hitnih intervencija na sanaciji popucalih nasipa i ruralne infrastrukture i

pomoći za obnavljanje uništenih voćnjaka i ostalih usjeva. Hidrološke analize pokazuju da velike vode i

poplave postaju sve učestalije u ovom području u toku prethodne tri decenije. To je vjerovatno

uzrokovano sve većom urbanizacijom i promjenom načina korištenja zemljišta u slivu, kao i

promjenama lokalne klime. Hidro-energetske akumulacije generano ublažavaju ekstremne proticaje, ali

njihov kapacitet je relativno mali u poređenju s velikim količinama vode koje mjesečno otiču, te stoga,

13

iako je došlo do izmjene hidrologije rijeke, ona je još uvijek u najvećoj mjeri pod uticajem prirodnih

pojava i prilika.

10. Postoji nekoliko studija i planova koji analiziraju upravljanje vodama i zaštitu od poplave,

uključujući i detaljni Master plan za Drinu iz 1964.g., Studija za Savu iz 1972.g., te noviji i više

generički Plan upravljanja slivom Dunava (2004.g.) i Plan upravljanja slivom Save (2013.g.) urađeni u

okviru Međunarodne komisije za zaštitu sliva Dunava (ICPRD). Iako su ti planovi u skladu s EU

Direktivom za vode, oni se više fokusiraju na kvalitet vode i ekološki status. Oni takođe donose

generičke politike upravljanja vodom, ali ne navode specifične investicije. EU IPA podrška je u 2007.g.

financirala izradu Politike voda BiH, koja definira institucionalne nadležnosti u sektoru voda. EU IPA

će vjerovatno u periodu 2013. - 2015.g. pružiti podršku za dodatno digitalno mapiranje terena i rizika

od poplava u području sliva Drine u BiH i Srbiji, što će nadopuniti postojeće topografske i

ortogrametrijske podatke. Mehanizmi ranog upozorenja i predviđanja poplave postoje i pokazali su se

djelotvornima u slučaju poplave u 2010.g., ipak, njihova tačnost i djelotvornost se može popraviti;

pregled toga će se izvršiti u predstojećoj aktivnosti tehničke pomoći. Generalno, BiH i Srbija ostvaruju

sve veću saradnju u upravljanju Drinom.

11. Tri zemlje iz sliva blisko sarađuju putem Međunarodne komisije za sliv Save (ISRBC, koja provodi

razna studije i promovira među-državnu saradnju). Sliv Drine je korisnik i programa Bančine tehničke

pomoći koji ne uključuje pozajmljivanje (NLTA), Regionalna inicijativa za poplave i suše za zapadni

Balkan, u okviru kojeg su urađeni Brzi prekogranični dijagnostički pregled i analiza (2012.g.)

zasnovani na prikupljanju podataka iz cijelog sliva i među-resornom dijalogu, te Okvir za upravljanje

poplavama na rijeci Drini (2012.g.) koji je izvršio pregled parametara za zaštitu od poplava Drine u

BiH.

12. Predloženi projekt je u skladu s bančinim sveukupnim ciljem smanjenja siromaštva i jačanja

zajedničkog prosperiteta, obzirom da će koristi od smanjenja rizika od poplave ostvariti upravo oni koji

su pogođeni poplavama, ali i oni koji su izbjegavali ulaganje u projektno područje zbog rizika koje

nameću stalne poplave. Pored direktnog izbjegavanja nanošenja šteta privatnoj imovini i poslovnim

interesima, Projekt će imati pozitivan učinak i na ekonomski rast i na produktivnost, zahvaljujući

izbjegavanju prekida regionalnih transportnih i komunalnih veza. Pored toga, projekt će imati uticaja na

ublažavanje siromaštva, obzirom da su porodice lošijeg imovnog stanja često disproporcionalno više

pogođene poplavama – veća je vjerovatnoća da one žive u jeftinijim područjima koja su sklonija

poplavama. To je, na primjer, slučaj u naselju Janja (Bijeljina) i nekim naseljima u predgrađu Goražda.

Cilj investicija u području Pale-Prača (u blizini Goražda) je osigurati glavnu komunikaciju prema

udaljenijim naseljima u planinskom području u blizini Goražda; u 2010.g. su poplave presjekle

komunikaciju na nekoliko mjeseci, što je imalo teške posljedice po egzistenciju, školovanje i

ostvarivanje zdravstvene zaštite stanovništva.

13. Projekt je takođe u potpunosti u skladu sa Strategijom partnerstva za zemlju- CPS za FG 2012.-

2015. (od 30. avgusta 2011.g.). Doprinijeće ostvarivanju ključnih ciljeva CPS-a, koji se odnose na

promociju: (i) konkurentnosti; (ii) socijalne inkluzije; i (iii) okolišne održivosti, uključujući

unaprjeđenje upravljanja vodnim resursima. Jedan od specifičnih ishoda CPS-a je “…bolja

pripremljenost i kontrola poplava u slivu Drine“, što vlasti smatraju kritičnim, ne samo za zaštitu života

i egzistencije stanovništva u slivu, već i za zaštitu sveukupnog zdravlja ovog jedinstvenog eko-sistema.

Projekt će takođe povećati hidraulički kapacitet riječnog sliva, time doprinoseći povećanju okolišne

održivosti proizvodnje hidro-energije i pomažući nastojanjima BiH u pravcu energetske sigurnosti u

svjetlu uticaja klimatskih promjena.

14

D. Ciljevi višeg nivoa kojima projekt doprinosi

14. Predloženi projekt je vezan za veću tekuću aktivnost u slivu Drine u cilju promocije održivog

upravljanja slivom na principima integriranog upravljanja vodnim resursima, u skladu s relevantnim

Direktivama EU. U ranom stadiju pripreme Bančine NLTA (tehnička pomoć koja ne uključuje zajam)

za zapadni Balkan, Regionalna inicijativa za poplave i suše, aktivnosti ovog Projekta zaštita od poplava

Drine u BiH su identificirane kao prioritet koji treba biti riješen prije nego što bi se realno mogle raditi

Strategija upravljanja i razvoja Drine i Plan upravljanja slivom Drine (RBMP) u skladu s EU

zahtjevima.

15. Banka radi na ostvarivanju šireg cilja upravljanja cijelim slivom pri čemu će se koristiti novom

studijom Okvir za utvrđivanje prioritetnih investicija za sliv Drine, koju će financirati Investicioni okvir

za zapadni Balkan (WBIF) (2014. – 2015.g.) koja će izvršiti pregled postojećih i novih investicija i

scenarija upravljanja vodom. Nadalje priprema se, novi GEF-ov Regionalni projekt upravljanja slivom

Drine (2015. - 2018.g.) koji će pružiti podršku za tehničku pomoć, hidrološke simulacije i studije

optimizacija i saradnju u slivu, ali bez investicija. Te se aktivnosti blisko koordiniraju s Evropskom

komisijom, EIB-om, ISRBC i drugima. Ove će studije i konsultacije, tokom vremena, dati strateški i

operativni okvir za utvrđivanje prioriteta za buduće mjere zaštite od poplava u cijeloj regiji i jačanje

institucija za upravljanje vodama na nacionalnom i regionalnom nivou, u cilju ispunjavanja utvrđenih

regionalnih razvojnih ciljeva u okviru koncepta integriranog upravljanja vodama. Te se aktivnosti

međusobno nadopunjuju i doprinose rješavanju širih institucionalnih pitanja vezanih za upravljanje

vodama u slivu Drine.

16. Dizajn, obim i aktivnosti GEF-ovog projekta su vođeni ciljevima fokalnog područja Međunarodne

vode; konkretnije, Cilj 1: olakšanje među-državne saradnje u svrhu uravnoteženja suprotstavljenih

načina prekograničnog korištenja površinske/podzemne vode, uzimajući u obzir klimatske varijacije i

promjene; i Cilj 3: podrška za izgradnju osnovnog kapaciteta, razmjenu iskustava, i ciljanog istraživanja

zajedničkog upravljanja prekograničnim vodnim sistemima, zasnovana na eko-sistemu. Očekuje se da

ove intervencije pomognu vlastima na donošenju boljih politika i strategija i stvaranju povoljnog

institucionalnog okruženja za održivo iskorištavanja punog potencijala sliva Drine uz puno uzimanje u

obzir klimatskih promjena/varijacija. Time bi se izgradilo povjerenje potrebno za zajednički rad na

zajedničkoj viziji rješavanja pitanja voda.

17. Sveukupno, radovi na izgradnji, modernizaciji i rehabilitaciji infrastrukture za zaštitu od poplava i

odvodnju u izabranim područjima duž rijeke Drine i njenih pritoka će potaći dugoročnije investicije u

područjima koja su do sada bila ugrožena učestalim poplavama.

II. PROJEKTNI RAZVOJNI CILJ(EVI)/GLOBALNI OKOLIŠNI CILJ(EVI)

PDO

18. Projektni cilj je osigurati veću zaštitu od poplava poljoprivrednih i komercijalnih interesa i

zajednica u projektnom području.

Korisnici projekta

19. Korisnici projekta su stanovnici duž obale Drine u BiH, konkretno u i oko Goražda u FBiH i

Bijeljine u RS. Koristi od obnovljenih i novih nasipa će imati poljoprivrednici čija se zemlja nalazi u

blizini rijeke, a spriječiće se i plavljenje regionalnih cesta i naselja koja se nalaze unutar postojećih

plavnih ravnica. U blizini naselja se često nalaze industrijska postrojenja i turistička odredišta koja su u

15

prošlosti trpjela štete od poplava. Procjenjuje se da u naseljima duž rijeke živi oko 175.000 stanovnika,

od kojih se procjenjuje da oko 20.000 trpi direktne ekonomske štete od poplava.

Indikatori rezultata na nivou PDO

20. Ključni rezultati će biti smanjenje površine podložne poplavama i povećanje površine zaštićene od

poplava u projektnim područjima. Predloženi indikatori PDO su: (i) površina zemljišta podložna

poplavama na svakoj lokaciji (hektari urbano/ruralno) i (ii) broj korisnika čija je izloženost opasnosti od

poplava smanjenja.

III. OPIS PROJEKTA

A. Komponente projekta

21. Komponenta 1: Radovi na zaštiti od poplave i podrška za područje Bijeljine (osnovni troškovi

oko 17,6 miliona US$). Ova će komponenta financirati građevinske radove i povezane investicije za

zaštitu od poplave u području Bijeljine, u nizvodnim plavnim ravnicama u blizini ušća u Savu. To

uključuje resurse APCU u MPŠV, uključujući osoblje za nabavku i financijsko upravljanje, kao i tehničku

pomoć, koja može biti potrebna za nadzor nad radovima i upravljanje ugovorima i pružanje

administrativne podrške i koordinacije za Vode RS u Bijeljini, kao tehničke agencije. Financiranje će

obuhvatiti radove, nabavu opreme i otkup zemljišta, kao i podršku za upravljanje projektom, izradu

detaljnih građevinskih projekata i priprema ponudbene dokumentacije, te institucionalno jačanje. Očekuje

se da se ova komponenta sastoji uglavnom od zemljanih radova, izgradnje i/ili rekonstrukcije nasipa, te

ograničenih radova na uređenju obale (odvodi, oblaganje kamenom, parapeti, postavljanje gabiona; itd.).

Nasip će zaštititi Bijeljinu, te Janju i Amajlije, kao i druga manja naselja u donjem toku Drine na lijevoj

obali. Trasa novog nasipa će biti na zemljištu paralelno s rijekom i zasnovana na optimizaciji u zavisnosti

od udaljenosti od rijeke. Ići će duž velike prirodne plavne ravnice prema istoku obuhvatajući meandre i

ušće Drine, koje je dalje na istok ograničeno teritorijom Srbije. Stoga će nasip omogućiti kontinuiranu

funkciju ove plavne ravnice kao prirodnog prelivnog i apsorpcionog područja, što omogućava

odgovarajuće prirodno stanište za floru, ribe i divlje ptice. Poželjna trasa prolazi dijelom preko državnog

zemljišta, ali većinom preko privatnog poljoprivrednog i dijela stambenog zemljišta. Nasip će se sastojati

od tri dionice ukupne dužine 33,36 km, čiji se srednji dio (od pumpne stanice Golovac (Dašnica) prema

cesti za Pavlovića most) smatra prioritetom i najspremniji je za početak aktivnosti. Nasip će biti 16 km

dug i oko 1 - 2 m visok. Uzvodna dionica, od pumpne stanice Glogovac do Janje, će predstavljati drugu

fazu. Nizvodni dio, od ceste za Pavlovića most do Badovnica, će predstavljati treću fazu. Osiguraće se

financiranje i za efektivnu primjenu socijalnih i okolišnih zaštitnih mjera identificiranih u Okolišnoj i

socijalnoj procjeni i pratećoj dokumentaciji.

Komponenta 2: Radovi na zaštiti od poplava i podrška za područje Goražda (osnovni troškovi oko

10,40 miliona US$). Ova će komponenta financirati građevinske radove i povezane investicije u zaštitu

od poplava za četiri grupe radova u Bosansko-podrinjskom kantonu (okolina Goražda) u srednjem toku

Drine. To uključuje resurse za PIU MPVŠ, uključujući osoblje za nabavku i financijsko upravljanje, kao i

tehničku pomoć, koja može biti potrebna za nadzor nad radovima i upravljanje ugovorima i pružanje

administrativne podrške i koordinacije za Agenciju za vodno područje rijeke Save u Sarajevu, kao

tehničke agencije. Projekt će financirati radove, opremu, otkup zemljišta u manjem obimu (planirano je

da općine izdvoje sredstva, kao mjeru predostrožnosti za slučaj da se treba osigurati pravo prolaska), kao i

podršku za upravljanje projektom, izradu detaljnih građevinskih projekata i pripremu ponudbene

dokumentacije, te institucionalno jačanje. Očekuje se da će se ova komponenta sastojati uglavnom od

mjera konsolidacije riječnog korita i obala (potporni i parapetni zidovi, oblaganje kamenom, postavljanje

gabiona, itd.), izgradnje manjih objekata za zaštitu cesta, mostova i ostale infrastrukture duž rijeke,

zemljanih radova, izgradnje i/ili rekonstrukcije nasipa. Radovi su predviđeni na glavnom toku Drine (u i

16

oko Goražda), kao i na Pothranjanskom potoku u Goraždu, rijeci Prači na području općine Pale-Prača i

Hrenovici na području općine Ustikolina. Ugrožena zemljišta i naseljena područja se nalaze duž obala

rijeke i njenih pritoka u uskim dolinama sa strmim padinama. Većina nasipa i obaloutvrda već postoji, a

gdje se trebaju graditi novi, to će se činiti na državnom zemljištu. Osiguraće se financiranje i za efektivnu

primjenu socijalnih i okolišnih zaštitnih mjera identificiranih u Okolišnoj i socijalnoj procjeni i pratećoj

dokumentaciji.

B. Financiranje projekta

22. Ukupni troškovi projekta su 28,00 miliona US$. Očekuje se da od tog iznosa 4,0 miliona US$ bude

domaći financijski doprinos za otkup zemljišta i druge izabrane pripremne aktivnosti. IDA financiranje

će iznositi 24,00 miliona US$ iz posljednje alokacije na koju zemlja ima pravo.

Troškovi i financiranje projekta

Komponente projekta Troškovi projekta

(US$ milion) IDA financiranje % financiranja

1. Radovi na zaštiti od poplave i podrška

za područje Bijeljine

2. Radovi na zaštiti od poplave i podrška

za područje Goražda

Ukupni troškovi

17,60

10,40

13,80

10,20

80

97

Ukupni troškovi projekta

Početna naknada

Ukupno potrebno financiranje

28,00

28,00

24,00

85

C. Stečena iskustva koja su odražena u dizajnu projekta

23. Politika banke potvrđuje da efektivno, održivo upravljanje vodnim resursima treba provoditi u

integriranom smislu. Iskustvo je takođe pokazalo da se razvoj efektivnog sektora voda može najbolje

postići postepenim koracima kombinacijom investicija i institucionalnog razvoja. Fizička zaštita od

poplava u prioritetnim područjima sliva Drina, koja su predment projekta, zaista zahtijevaju hitne

investicije u zaštitne mjere, dok će paralelno operacije koje financiraju WBIF i GEF grantova, pružiti

podršku za stratešku analizu i institucionalni razvoj što će dati okvir za obimnije investicije na Drini u

dugoročnom periodu. Aktivnosti u okviru ova dva projekta uključuju holistički pristup rijeci,

obuhvatajući sve tri zemlje iz sliva s ciljem razvoja kapaciteta i planiranja investicija, uzimajući u obzir

okolišne, ekonomske i socijalne zahtjeve za rijekom i odražavajući moderne institucionalne aranžmane

upravljanja riječnim slivom po principima EU Direktiva za vode i EU Direktiva za poplave.

24. Iako se BiH smatra institucionalno složenim partnerom, dizajn projekta je koristio iskustva stečena

na dizajnu ranijih operacija. Predmet projekta je omogućio zadržavanje uskog fokusa aktivnosti unutar

pojedine komponente projekta koja se odvija na području jednog entiteta s jasnom nedvosmislenom

strukturom implementacije, smanjujući tehničke i institucionalne komplikacije koje bi zahtijevale više

vremena za pripremu. Dizajn projekta se oslanja na uspješnu saradnju i projekta u sektoru voda kao što

su, Projekt Neretve i Trebišnjice, Projekt razvoja navodnjavanja i odnosni poljoprivredni projekti. Projekt

dizajna je uobličen specifičnim tehničkim i implementacionim informacijama dobivenim od Projekta

razvoja navodnjavanja, kao i od konsultacija i strateške analize u okviru tehničke pomoći Brzi

prekogranični dijagnostički pregled i analiza (2012.g.).

17

IV. IMPLEMENTACIJA

A. Institucionalni i aranžmani implementacije

25. Projekt će implementirati Jedinica za implementaciju projekta (PIU) Federalnog ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (MPVŠ) i Jedinica za koordinaciju projekata u poljoprivredi

(APCU) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. U FBiH stručnu podršku za projekt

pruža Agencija za vodno područje rijeke Save (iz Sarajeva); ona je polu-nezavisno tijelo i djeluje pod

MPVŠ i ima značajno iskustvo na planiranju i upravljanju implementaciji radova na zaštiti od riječnih

poplava. PIU će vršiti upravljanje projektom, uključujući nabavku, financijsko upravljanje (FM) i poslove

vezane za provođenje okolišnih i socijalnih zaštitnih mjera, kao i monitoring i evaluaciju projekta. U RS

će Javna ustanova „Vode RS“ iz Bijeljine, polu-nezavisna jedinica koja djeluje pod MPŠV pružati

podršku za projekt na stručnom nivou. Iako su naziv i pravni status Voda RS novi, one imaju

dugogodišnje iskustvo na provođenju sličnih radova na riječnim obalama i infrastrukturi za zaštitu od

poplava. APCU će vršiti upravljanje projektom, uključujući nabavku, financijsko upravljanje (FM) i

poslove vezane za provođenje okolišnih i socijalnih zaštitnih mjera, kao i monitoring i evaluaciju

projekta. I PIU i APCU imaju iskusno osoblje za obavljanje svakodnevnih projektnih aktivnosti. Banka

procjenjuje da su i PIU i APCU adekvatni i prihvatljivi. Otkup zemljišta će vršiti odnosne općine, za šta

imaju zakonsku osnovu i one su se obavezale da osiguraju adekvatan iznos sredstava za tu namjenu u

svojim budžetima za 2015. – 2017.g.

26. U BiH postoje sistemi izdavanja okolišnih dozvola i otkupa zemljišta i koje provode entitetska

ministarstva nadležna za okoliš. Zakoni i zahtjevi koji se odnose na procjenu uticaja na okoliš (EIA) su u

skladu s EU propisima. U entitetima su za pitanja upravljanja vodama nadležne polu-autonomne Agencija

za vode (u FBiH), odnosno Javna ustanova „Vode RS“ iz Bijeljine (RS), koje su operativne i fokusiraju se

na integrirano upravljanje riječnim slivom u skladu s Okvirnom direktivom EU za vode; te su kao takve, u

boljoj poziciji za upravljanje vodama, nego institucije u nekim od susjednih zemalja. Vodoprivredne

dozvole se izdaju za sve radove i aktivnosti koji zahtijevaju korištenje vode ili ispuštanje otpadne vode.

Vodoprivredne dozvole se izdaju na osnovu vodnog bilansa i procjene suprotstavljenih zahtjeva za

vodom.

27. Projekt će blisko sarađivati s komplementarnim GEF i WBIF projektima koje pripremaju iste

agencije koje su sada odgovorne za tehničke i inženjerske aspekte Projekta zaštite od poplava. Projektni

tim Banke za sve ove operacije je isti, što će olakšati koordinaciju i saradnju i osigurati adekvatno

rješavanje institucionalnih i pitanja dugoročnog upravljanja, koja utiču na održivost investicionih radova

u okviru projekta.

B. Monitoring i evaluacija rezultata

28. Projekt će financirati M&E aktivnosti u okviru Komponenti 1 i 2. M&E aktivnosti će pratiti: (1)

fizički napredak na projektu (npr. % izvršenih radova u odnosu na planirani %) i (2) evaluaciju socio-

ekonomskih i okolišnih uticaja projekta (osnovni indikatori i indikatori među-rezultata iz glavnog teksta i

Aneksa 1). Evaluacije rezultata će biti prikazane u polugodišnjim izvještajima o napretku (koji se trebaju

dostavljati Banci i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MOFTER). Ti izvještaji o

napretku trebaju imati poglavlje u kojem se izvještava o implementaciji socijalnih i okolišnih zaštitnih

mjera (napredak na ESMP-u), uključujući kratku „okolišnu reviziju“ izvođača građevinskih radova; i

statusa pitanja otkupa zemljišta i plaćanja kompenzacije za zemljište), da bi se osiguralo da se oni

pridržavaju ESMP-a, odnosno RPF/RAP-ova. Prilikom srednjoročnog pregleda projekta provešće se

istraživanje u svrhu dobivanja direktnih povratnih informacija od percepciji zajednice o uticajima

projekta. To će se istraživanje ponoviti na kraju projekta. Rezultati istraživanja provedenog prilikom

18

srednjoročnog pregleda projekta će se koristiti i za pregled dizajna u skladu sa zahtjevima zajednice, do

mjere u kojoj to bude moguće unutar raspoloživih financijskih sredstava. Ako do srednjoročnog pregleda

projekta ishodi M&E budu ukazivali da projekt kasni na ispunjavanju rezultata (radovi/oprema) ili ne

ispunjava osnovne ishode/među-ishode, uvešće se mjere ublažavanja predložene u ORAF-u, uključujući:

(1) revidiranje plana nabavke (npr. razdvajanje umjesto objedinjavanja aktivnosti da bi se ubrzali tenderi i

izvršenje); i (2) restrukturiranje (realokacijom sredstava između komponenti).

C. Održivost

29. Održivost koristi od projekta će zavisiti od dugoročnog kapaciteta relevantnih jedinica za

upravljanje vodama da osiguraju adekvatan i redovan budžet za održavanje infrastrukture za zaštitu od

poplava. Institucije BiH i entiteta imaju dovoljne kapacitete za planiranje i u okviru postojećih budžeta

obavljanju monitoring i održavanje postojeće infrastrukture za zaštitu od poplava duž Drine. Za sada,

pregled ostale infrastrukture za zaštitu od poplava duž Drine i Save ukazuje da postoje budžeti i tehnički

kapacitet. Da bi se povećala efektivnost novih investicija u unutar okvira upravljanja cijelim slivom

Drine, projekt će se osloniti i na stratešku politiku voda i jačanje sektora što će se uraditi u okviru WBIF i

GEF projekata koji se implementiraju paralelno i koji će se fokusirati na ulaganja u izgradnju kapaciteta,

uključujući upravljanje slivom Drine, investiciono planiranje, rano upozorenje i pripravnost za katastrofe.

Uz institucionalnu podršku za unaprjeđenje koordinacije i investicionog planiranja, kapacitet i resursi za

održavanje predložene infrastrukture su adekvatni, u poređenju s drugim zemljama u regiji.

V. KLJUČNI RIZICI I MJERE ZA NJIHOVO UBLAŽAVANJE

A. Tabela rezimea rangiranja rizika

Rizik Rangiranje Rizik Rangiranje

Rizik projektnih aktera Projektni rizici

- Rizik aktera Umjeren - Dizajna Umjeren

Rizik operativnog okruženja - Socijalni i okolišni Umjeren

- Zemlje Umjeren - Programa i donatora Mali

- Sektorski i više-sektorski Umjeren - Monitoringa izvršenja i

održivosti

Umjeren

Rizici agencija za implementaciju (uključujući

fiducijarne rizike)

- Ostali (po izboru)

- Kapaciteta Umjeren - Ostali (po izboru)

- Vladavine Velik

- Prevare i korupcije Mali

Sveukupni rizik pripreme Umjeren Sveukupni rizik implementacije Umjeren

.

B. Objašnjenje rangiranja sveukupnog rizika

30. Sveukupni rizik je rangiran kao umjeren. Dizajn i obim projekta uključuju investicije koje su

skromne po obimu i male složenosti. Za specifične investicije uključene u projekt već su obavljene

analitičke procjene koje se nadovezuju na obimno sektorsko znanje stečeno kroz više projekata i

19

analitičkih i savjetodavnih aktivnosti u sektoru voda. Rizici su dobro poznati, a rizik od kašnjenja se

prvenstveno očekuje tokom implementacije, u vezi s aktivnostima kao što su pravovremeno postizanje

efektivnosti projekta, te kašnjenja građevinskih radova uzrokovanih vremenskim uslovima i procesom

nabavke. Potencijalni rizik se odnosi na nedostatak sredstava za otkup zemljišta u dijelovima općine

Bijeljina; međutim taj se rizik ublažavana (i) dogovorom da Ministarstvo financija RS, koje nadzire

općinske budžete, preuzme obavezu da usko sarađuje s općinom na osiguranju neophodnog financiranja

u budžetu; i (ii) razdvajanjem implementacije radova na tri dionice, što će omogućiti općini fleksibilnost

u izdvajanju budžetskih sredstava po godišnjim alokacijama, kako se radovi budu odvijali.

31. Iako je zemlja tokom rata pretrpjela značajna oštećenja infrastrukture, sveukupan kvalitet

infrastrukture je adekvatan kada se uporedi s drugim zemljama sličnog BDP-a po stanovniku. Već je

došlo do značajnog institucionalnog unaprjeđenja u sektoru voda u kontekstu stalne EU podrške za

upravljanje infrastrukturom i Upravljanja Neretvom i Trebišnjicom koje financiraju Banka i GEF.

Sveukupno, institucije odgovorne za upravljanje vodnom infrastrukturom imaju izuzetno kvalitetno

osoblje i urednu osnovu resursa za održavanje infrastrukture.

VI. REZIME PROCJENE

A. Ekonomska analiza

32. Preliminarna ekonomska i financijska analiza koju su uradili Hydro Ingenieure Consulting (Krems,

Austrija), Komunalkredit Austrija i Institu za hidro-tehniku, Sarajevo (2012.g.) ukazuje da bi smanjenje

očekivanih gubitaka od posljedica poplava dalo značajne ekonomske koristi, koje opravdavaju potrebnu

investiciju. Procjena navodi da radovi predloženi za ovaj projekt predstavljaju prioritet. Projekt bi

doprinio i značajnom poboljšanju egzistencije siromašnih zajednica u projektnom području, obzirom da

bi gubici – uključujući javnu infrastrukturu, poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, kao i imovinu

domaćinstava – bili znatno smanjeni. Skorije studije (o budžetu usjeva, korištenju zemljišta, procjeni šteta

od poplava različite učestalosti i projektnim troškovima) su ažurirale i potvrdile ekonomsku izvodljivost

predloženih investicija, na osnovu detaljnijih analiza radova koji trebaju biti obavljeni, te uzele u obzir

nove raspoložive informacije o iznosu šteta uzrokovanih gore pomenutim devastirajućim poplavama iz

2010.g.

33. Izračunata je vrijednost izbjegnutih šteta, kao razlika između šteta uzrokovanih u sadašnjoj situaciji,

kada postoji ugroženost učestalim poplavama (bez predloženog projekta) i projektnog scenarija, kada se

ne bi javljale štete do određenih razmjera protoka rijeke i poplava. Obzirom da se poplave javljaju u

različitom obimu i različite učestalosti, kalkulacija je uzela u obzir vjerovatnoću pojave poplava različitih

intenziteta i njima uzrokovane odnosne štete uz ponderisanje za odnosnu vjerovatnoću u oba scenarija.

34. Zbog konkurentnog tržišta proizvodnih faktora u BiH, u ekonomskoj analizi se nisu razmatrali

značajniji poremećaji cijena. Cijene su umanjene za poreze, a troškovi nekvalificirane radne snage su

usklađeni za faktor konverzije (CF) od 0,7. Prosječan iznos šteta na stambenim objektima je procijenjen

na 1.000 KM/m2. Vrijednost je zasnovana na prosječnim troškovima renoviranja zidova, podova i

električnih/telefonskih instalacija (procijenjeni na 20% troškova izgradnje površine koja je pogođena

poplavom), uzimajući u obzir i nepopravljivu štetu na namještaju i kućanskim aparatima. Štete na

školama i drugim javnim objektima su izračunate na sličan način. Obzirom na nedostatak podataka o

zdravstvenim koristima, one nisu uračunate u izbjegnute štete zahvaljujući projektu. U slučaju

industrijske/poslovne imovine, štete su procijenjene na 30% od troškova izgradnje objekta, uzimajući u

obzir nepopravljive štete industrijske opreme. Konsultanti su izvršili procjenu i indirektnih šteta za firme

od gubitka dodatne vrijednosti i manje efikasnog rada nakon nepogode, uz specifičnu vrijednosti u KM

po proizvodnom objektu godišnje, primjenom jediničnih procjena koje su standard po EU smjernicama.

20

35. Na šest glavnih projektnih lokacija koje će biti obuhvaćene projektom (Goražde I, II i III, Pale –

Prača, Ustikolina i Bijeljina) od rizika od poplave će se zaštiti oko 8.500 ha poljoprivrednog zemljišta.

Sigurnost prihoda i životni uslovi korisnika zemljišta duž predloženih struktura (uglavnom manja imanja

siromašnijih porodica) će se poboljšati, obzirom da će im usjevi biti redovniji i pouzdaniji uz manje

gubitke kao posljedica ponavljanja sjetve i potpunog gubitka usjeva. Za glavne poljoprivredne aktivnosti i

modele farmi urađeni su budžeti usjeva, da bi se kvantificirao financijski uticaj projekta na korisnike, na

osnovu prosječnog ostvarenog prinosa, troškova proizvodnje i načina uzgoja usjeva. Ponavljanje poplava

prosječno pogađa prinose usjeva oko 10 do 15 procenata. Tehničke procjene pokazuju da bi se neto

prihodi farmera mogli povećati prosječno za 12 do 40 procenata za ratarske usjeve (pšenica, ječam,

kukuruz i krmno bilje) i 15 do 80 procenata za voće i povrće (na otvorenom i/ili u plasteniku).

36. Urađeni su i modeli farmi kombinacijom uobičajnih načina proizvodnje, koji su zastupljeni u

projektnom području. Farme prosječne veličine pola ha koje proizvode voće i povrće i veličine 2 ha koje

proizvode ratarske kulture pokazuju da bi došlo do značajnog povećanja prihoda smanjenjem rizika od

poplave i stvaranjem uslova za intenzivniju proizvodnju i uzgoj intenzivnijih kultura kako se rizik

smanjuje. Smanjenje gubitka privatne imovine zbog poplava će takođe doprinijeti poboljšanju

egzistencije nakon provođenja radova na zaštiti od poplava. Modeli pokazuju da bi farmeri u projektnom

području mogli povećati svoje neto prihode za 60 do 80 procenata nakon što se smanji rizik od poplave.

37. Ekonomska analiza je razmotrila troškove i koristi sa stanovišta zemlje. Ispod su navedene neke od

očekivanih koristi od predloženih zaštitnih struktura:

(i) Izbjegnute štete poljoprivredne proizvodnje na zemljištu koje je podložno učestalim

poplavama;

(ii) Izbjegnute štete na imovini (privatne kuće; stambene zgrade; industrijska postrojenje; ceste,

električni vodovi, škole, vrtići, zdravstvene ustanove i drugi javni objekti);

(iii) Izbjegnute štete na objektima zbog ne prekidanja proizvodnje, pružanja usluga, neprekinutih

komunikacija, neometanog prometa, itd.;

(iv) Izbjegnute štete po ljudsko zdravlje zbog smanjenja zagađenja sistema vodosnabdijevanja, te

smanjeni rizici od gubitka ljudskih života;

(v) Povećane koristi od rekreacije uključujući razvoj turizma;

(vi) Indirektni efekti ekonomskog razvoja.

38. Sveukupna ekonomska procjena pokazuje da bi zbirna projektna investicija imala ERR (stopa

ekonomskog povrata) od 23, 6 procenata kako je pokazano u Aneksu 6, Tabela 6-5. Predložene projektne

investicije bi smanjile učestalost i troškove vezane za poplave. Poljoprivreda, industrija, turizam i drugi

aspekti egzistencije i ekonomske aktivnosti bi postali privlačniji za privatne investicije, obzirom da bi se

rizici vezani za klimatske uslove značajno smanjili. Na osnovu procijenjenih projektnih investicionih i

operativnih troškova i vrijednosti izbjegnutih šteta, zajedno s očekivanim privatnim investicijama,

obzirom da će rizik od poplave biti ublažen, ERR za predloženu investiciju za Komponentu 1 u području

Bijeljine iznosi 29,9%. Za lokacije iz Komponente 2 u području Goražda (općine Pale-Prača, Foča-

Ustikolina i Goražde)prosječna ERR je oko 12,7%. Pojedinačna ERR varira za svaki pod-projekt. U obje

komponente se javljaju i značajne društvene koristi koje se ne mogu kvantificirati, a odnose se na zaštitu

samih siromašnijih i ugroženijih zajednica, ali i infrastrukture koju koriste.

B. Tehnička

39. Nedavno završene mape poplava, istorijska evidencija i procjene obima šteta za poplave različite

učestalosti, potvrđuju preporuke ranijih master planova za Drinu i Savu i identificiraju predložene radova

kao visoko-prioritetne urgentne investicije. Ove lokacije imaju takvu lokalnu topografiju koja ih čini

posebno ugroženim od velikih voda obzirom da voda prelazi obale rijeke na niskim kotama, u poređenju s

21

drugim područjima duž Drine i njenih pritoka. Izgradnja hidro-akumulacija na rijeci je izmijenila način

oticanja, međutim, kapaciteti hidro-akumulacija su mali u poređenju s mjesečnom količinom oticanja

vode, te akumulacije niti mogu ublažiti veće poplave, niti su glavni uzrok poplava. Većina zaštitnih

radova koji su predloženi u Master planu za Drinu iz 1964.g. i Studiji za Savu su proveden, međutim nisu

završeni u ove dvije projektne lokacije. Nadalje, Banka je 2012.g. uradila Regionalnu brzu dijagnostičku

studiju i pregled investicija, koja se nadovezuje na druge studije i šire konsultacije i koja je identificirala

predložene radove na zaštiti od poplava kao investicije od najvećeg prioriteta u dijelu sliva u BiH.

40. Predložena izgradnja nasipa kraj Bijeljine (Komponenta 1) je zasnovana na optimizaciji trase

uzimajući u obzir geodetska i geo-fizička istraživanja, hidrauličke simulacije (da bi se procijenila visina

vodostaja), kao i vrijednost zemljišta na kojem će se podići nasipi i odakle će dovoziti zemlja. Predloženi

radovi će se provesti oko široke prirodne plavne ravnice na udaljenosti od 100 metara do jednog kilometra

od rijeke. Izgradnja će ići fazno, pri čemu će se prvo raditi najprioritetnija dionica (srednji dio), potom

uzvodna i konačno nizvodna dionica, koja je manje kritična. Ovaj fazni pristup će omogućiti

raspoređivanje građevinskih radova tokom četiri godine, što će olakšati osiguranje sredstava iz općinskih

budžeta za otkup zemljišta. Parametri građevinskog projekta su standardni, a troškovi izgradnje nasipa će

se svesti na razumnu mjeru. APCU će osigurati da srednja dionica bude u potpunosti pripremljena za kraj

2014.g. tj. konačna terenska istraživanja, detaljni građevinski projekt, RAP i tenderska dokumentacija će

biti završeni, a tenderska procedura pokrenuta, da bi se omogućilo potpisivanje ugovora do početka

građevinske sezone početkom 2015.g., tj. čim Projekt postane efektivan.

41. Radovi na Komponenti 2 se odvijaju u četiri grupe na pet lokacija duž toka Drine, kao i na njenim

bujičnim pritokama, na kojima su učestale štete od poplava. Duž Drine radovi će se sastojati od

rehabilitacije postojećih zaštita od poplave i zaštita obale. Ta se infrastruktura može u potpunosti vratiti u

funkciju uz relativno skromna sredstva; istovremeno će biti modernizirana u cilju podizanja nivoa zaštite

od poplava stogodišnje vjerovatnoće pojave. Građevinske tehnike su dobro poznate, a u regiji postoje

iskusni izvođači. Drugi radovi na pritokama su manjeg obima i jednostavnije prirode, a osiguraće zaštitu

od poplava četrdesetogodišnje vjerovatnoće pojave, što je u skladu s RBMP za Savu. Nekoliko paketa

radova će biti završeni do kraja 2014.g., uključujući detaljne građevinske projekte, RAP-ove i tendersku

dokumentaciju da bi se omogućilo rano provođenje tenderske procedure i potpisivanje ugovora po

efektivnosti projekta. Troškovi otkupa zemljišta su neznatni.

42. Dodatne količine vode koje će odlaziti nizvodno kao posljedica radova na zaštiti od poplave, u

području Bijeljine predstavljaju znatno manje od 1% ukupnog plavnog volumena koji teče duž plavne

ravnice tokom poplave. Područje nizvodno od Bijeljine je već zaštićeno visokim nasipima, kao i obale

duž Save u koju se ta voda ulijeva i suprotna obala rijeke koja pripada Srbiji. U Goraždu će dodatna

količina vode predstavljati manje od 0,1% ukupnog plavnog volumenta, a ona završava u (velikim)

akumulacijama Višegrad i Bajina Bašta. Stoga je u oba područja uticaj na nizvodne dijelove zanemariv.

C. Financijsko upravljanje

43. Banka je u novembru 2013.g. provela procjenu kapaciteta za financijsko upravljanje. Procjena će

biti ažurirana za pregovore. Zaključak procjene je da su aranžmani financijskog upravljanja u PIU i

APCU prihvatljivi i da je sveukupni rizik financijskog upravljanja umjeren uz primjenu mjera za

ublažavanje rizika.

44. I PIU i APCU će voditi sistem financijskog upravljanja prihvatljiv za Banku. Projektni financijski

izvještaji, uključujući SOE (obračun troškova) i izvještaje s namjenskog računa, će revidirati nezavisni

revizori prihvatljivi za Banku i po projektnom zadatku prihvatljivom za Banku. Godišnji revidirani

financijski izvještaji i izvještaj revizije će se dostavljati Banci u roku od šest mjeseci po završetku svake

fiskalne godine. I PIU i APCU će takođe pripremati i dostavljati Banci, najkasnije u roku od četrdeset pet

22

(45) dana po isteku svakog kalendarskog kvartala, privremene nerevidirane projektne financijske

izvještaje koji obuhvataju dati kvartal, u formi i sadržaju zadovoljavajućem za Banku.

D. Nabavka

45. Nabavka će se obavljati u skladu s Uputstvima za nabavku i Uputstvima za konsultante Svjetske

banke i odredbama Sporazuma o financiranju (FA). Postoje dva nivoa rizika nabavke: (a) na nivou zemlje

i (b) na nivou projekta. Rizici na nivou zemlje su vezani za domaće zakonodavstvo o javnoj nabavci i

sveukupno okruženje za nabavku. Rizici na nivou projekta su zasnovani na postojećim rizicima portfelja

zemlje. Agencije za implementaciju projekta rade na nekoliko projekata koje financira Banka i upoznate

su s nabavnim procedurama Svjetske banke. Rizik nabavke na nivou zemlje za Bosnu i Hercegovinu je

značajan, ali nabavni rizik za ovaj projekt je umjeren.

46. Detaljni aranžmani nabavke i pragovi za prethodni pregled za nabavku roba, radova i

konsultantskih usluga su dati u Aneksu 3. Pored toga, Banka će pregled ugovora koji ne podliježu

prethodnom pregledu Banke, obavljati naknadno tokom misija za podršku implementaciji i/ili tokom

redovnih naknadnih pregleda na uzorku od 20 procenata.

E. Socijalna (uključujući zaštitne politike)

47. Socijalni uticaji: Očekuje se da socijalni uticaji projekta budu pozitivni, obzirom da će od aktivnosti

na izgradnji i rehabilitaciji sistema nasipa u Bijeljini i Goraždu koristi imati i ruralno i urbano

stanovništvo koje živi duž rijeke Drine. Rekonstrukcija i izgradnja novih nasipa će poboljšati egzistenciju

poljoprivrednog stanovništva, čije je poljoprivredno zemljište smješteno u blizini rijeke, obzirom da će

smanjiti površine sklone poplavama, a povećati površine zaštićene od poplave. Radovi na sistemu nasipa

će značajno povećati profitabilnost poljoprivredne proizvodnje u projektnom području. U kratkoročnom

periodu, projekt će vjerovatno dovesti do privremenog zapošljavanja lokalnog stanovništva na radovima

na rehabilitaciji i izgradnji. Iako je vjerovatno da će muškarci imati više koristi nego žene od ovih

mogućnosti zapošljavanja, i članovi njihovih porodica će ima koristi od povećanja prihoda domaćinstava.

Procjenjuje se da oko 175.000 stanovnika živi u općinama duž rijeke, od čega se procjenjuje da 20.000

trpi direktne ekonomske štete od poplava. Projekt će takođe ostvariti konkretne koristi za siromašnije

zajednice, obzirom da one obično žive u jeftinijim područjima podložnijim poplavama, kao što su

područja uz rijeku u blizini Janje. Komponenta 2 će takođe povećati sigurnost udaljenijih područja i

siromašnijih zajednica u planinskim krajevima, čija egzistencija, školovanje, ostvarivanje zdravstvene

zaštite u velikoj mjeri zavise od komunikacija (ceste, mostovi, dalekovodi, itd.).

48. Zaštitne politike: Projekt aktivira OP/BP 4.12 o prisilnom preseljenju. Obzirom da u vrijeme

procjene projekta detaljni građevinski projektni nisu gotovi i da cjelokupna trasa radova nije poznata, pa

time ni precizna mjesta odvijanja radova, ne mogu se tačno identificirati parcele zemljišta koje će biti

zahvaćene. Međutim, na osnovu studija izvodljivosti, preliminarnih projekata, terenskih obilazaka i

obavljenih razgovora, smatra se da su potencijalnih socijalni uticaji građevinskih radova u smislu potrebe

za otkupom zemljišta i preseljenjem prihvatljivo mali do umjereni. U okviru projekta se ne očekuje

fizičko izmještanje korisnika (bilo legalnih ili nelegalnih), niti ograničenje pristupa resursima ili tokovima

prihoda. Kao takav, projekt neće zahvatati nikakve stambene objekte, građevine, niti poslovne djelatnosti.

49. Kao vodeći instrument politike preseljenja, urađena su dva odvojena Okvira politike preseljenja

(RPF) za područja Bijeljine i Goražda. Pozitivni i negativni socijalni uticaji i mjere ublažavanja

potencijalnih uticaja preseljenja su identificirane u skladu s odredbama OP/BP 4.12. Konkretne mjere

ublažavanja će biti navedene u Akcionim planovima preseljenja (RAP) specifičnim za svaku lokaciju,

koji su potrebni za lokacije Bijeljine i Goražda. Počela je priprema RAP-ova uz puni popis stanovnika i

imovine koji će biti pogođeni. Za područje Bijeljine, prioritet je 16 km duga srednja dionica od pumpne

23

stanice Glogovac [Dašnica] do ceste prema Pavlovića mostu, koja će biti urađena prva, čiji se početak

radova očekuje sredinom 2015.g.

50. Po sadašnjim raspoloživim podacima, izgradnjom 33,36 km dugog nasipa u Bijeljini će biti

zahvaćeno oko 238 ha zemljišta, ali tačna površina i vrsta – općinsko, državno ili privatno – zemljišta

koje će podlijegati otkupu još nije poznata. Te će informacije dati RAP-ovi. Slično tome, broj ljudi koji će

biti pogođeni projektom još uvijek nije precizno poznat, obzirom da su popis stanovnika i imovine tek

počeli s pripremom RAP-ova (ovaj odjeljak će biti ažuriran tačnim podacima o ukupnom broju pogođenih

stanovnika i domaćinstava). Očekuje se da projektom neće biti zahvaćene nikakvi stambeni ili poslovni

objekti. Radovi na rehabilitaciji u području Goražda će se odvijati uglavnom na općinskom zemljištu,

iako određeni radovi na Pothranjenskom potoku mogu uključivati otkup nešto privatnog zemljišta za

osiguranje prava prolaska. Pogođeno stanovništvo će dobiti kompenzaciju u skladu sa standardima

navedenim u RPF-ovima i RAP-ovima. Ukupni troškovi otkupa zemljišta su procijenjeni na približno

US$ 4,0 miliona. To će se financirati iz domaćeg financijskog doprinosa.

51. Rodna dimenzija: U RAP-u, istraživanjima i konsultacijama, posebna pažnja će se posvetiti rodnim

aspektima projekta, da bi se omogućilo široko učestvovanje i žena i muškaraca. To će im omogućiti

slobodnije iskazivanje njihovih potreba, ograničenja i želja u vezi s planiranim radovima na zaštiti od

poplave, koji će se provoditi na njihovim odnosnim lokacijama. Putem podrške lokalnim udruženjima

žena i lokalnim uredima, posebno će se potaknuti učestvovanje žena da bi se uzele u obzir njihove potrebe

i izbjegli bilo kakvi negativni rodni uticaji. Na osnovu sastanka i konsultacija obavljenih s pogođenim

ljudima, nalazi i rezultirajuće mjere ublažavanja će se ugraditi u planove preseljenja. Ipak, u okviru

projektnih aktivnosti se ne očekuju rodna ograničenja, obzirom da će projektne intervencije rezultirati

pozitivnim uticajem i za žene i za muškarce uz poboljšanje njihove egzistencije, bez straha od daljih

poplava njihovih domova i imanja, uništavanja imovine i usjeva. Rodna dimenzija će biti predmet

redovnog monitoringa uticaja.

52. Javne rasprave i objavljivanje: Tokom pripreme projekta i izrade Okvira politike preseljenja (RPF)

održane su javne rasprave, koje će se nastaviti i prilikom pripreme i izrade Akcionih planova preseljenja

(RAP) specifičnih za pojedine lokacije, u cilju: (i) ograničavanja negativnih uticaja na pogođena

domaćinstva; (ii) potvrđivanja prava na odgovarajuću kompenzaciju; i (iii) identifikacije ugroženih ljudi.

Zajedničke javne konsultacije o nacrtu EA, EMP i RPF su održane 13. januara 2014.g. u Bijeljini i 16.

januara 2014.g. u Goraždu, a oni su 8. januara 2014.g. objavljeni na web stranicama odnosnih resornih

ministarstva. RPF na engleskom i lokalnom jeziku je objavljen 28. januara 2014.g. u skladu s relevatnim

zakonima i propisima BiH i Operativnom politikom Svjetske banke 4.12 o prisilnom preseljenju.

F. Okolišna (uključujući zaštitne politike)

53. Projekt je kategoriziran kao Kategorija B projekata i aktivira OP 4.01 o procjeni okoliša (EA).

Radovi predviđeni u okviru projekta uključuju izgradnju, rehabilitaciju i modernizaciju infrastrukture za

odvodnju i zaštitu od poplave na izabranim lokacijama duž rijeke Drine i pritoka – konkretno u Bijeljini

(RS) i Goradžu, Foča-Ustikolini i Pale-Prači (posljednje tri u FBiH). U području uzvodno od Goražda

gdje rijeka protiče kroz uzak, strm teren, identificirani prioritetni radovi uključuju stabilizaciju i

sprječavanje erozije riječne obale. Nizvodno i bliže ušća u Savu, u području Bijeljine i Janje, izgradiće se

novi nasip za sprječavanje poplave u proširenoj plavnoj ravnici. Projekt će osigurati da se novi nasip

projektira na takav način da obuhvati prirodnu plavnu ravnicu uz rijeku, tako da se to stanište može

zadržati za ribe, ptice i prirodnu vegetaciju, itd., te kao prirodno prelivno područje tokom perioda velikih

protoka.

24

54. Prije procjene projekta pripremljena je Procjena okoliša (EA) za svaki entitet, uz jedan Plan

upravljanja okolišem (EMP) za RS i pet EMP-ova za FBiH, za koje je javna rasprava obavljena u 13.

januara 2014.g. u Bijeljini u 16. januara 2014.g. u Goraždu.

55. EA daje i pregled optimalne trase nasipa u Bijeljini i Janji, dok odredbe specifične za pojedine

lokacije osiguravaju izbjegavanje dugoročnih hidroloških uticaja na ostale korisnike nizvodno. EMP-ovi

su takođe potvrdili da u projektnom području nema osjetljivih prirodnih staništa, šuma, niti ekosistema.

EMP-ovi sadrže I odredbe o slučajnim nalazima tokom radova na rijeci, iako tokom misija za pripremu

nisu identificirana nikakve lokacije kulturnog nasljeđa, pa OP 4.11 nije aktivirana.

56. Radovi predviđeni za stabilizaciju riječnih obala uključuju izgradnju ili rekonstrukciju, prilikom

kojih će se primjenjivati standardne dobre okolišne prakse, za osiguranje minimalnog uznemiravanja

okolnih područja, flore, faune i stanovništva (prašina, buka, ispuštanje vode, prelijevanje, korištenje

mašina, radno vrijeme, sigurnost na gradilištu). Zaštita rijeke i preusmjeravanje toka su obrađeni u EMP-

ovima specifičnim za lokaciju, kao i hidrološke implikacije građevinskih radova, kao i uticaji na

nizvodne korisnike, nakon što radovi na riječnim obalama budu završeni. EMP-ovi/EA za dionice nasipa

u Bijeljini se takođe fokusiraju na studije izvodljivosti koje uključuju hidrološku procjenu nizvodnog

uticaja. EMP-ovi uključuju solidne okolišne odredbe o izvorima materijala koji će se koristiti za izgradnju

nasipa. Svi materijali koji će se nabavljati moraju biti iz kamenoloma ili od dobavljača koji imaju

odobrenje za rad ili iz pozajmišta duž nasipa za koje će se, po potrebi izvršiti otkup zemljišta.

G. Ostale aktivirane zaštitne politike

57. Aktivirana je OP 7.50 Projekti na međunarodnim vodama, obzirom da je Drina međunarodni

vodotok i pritoka Save koja se dalje ulijeva u Dunav. Klijent je poslao obavijest Međunarodnoj komisiji

za Savu, koja je razmatrana na 33. sjednici Komisije održanoj 8. oktobra 2013.g. Prema zapisniku te

sjednice, nije bilo komentara tokom izlaganja, niti su dostavljene neke primjedbe ili sugestije u periodu

od 60 dana nakon izlaganja. Savska komisija ostaje kanal za komunikaciju tokom implementacije

projekta. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije je 25. Decembra 2013.g.

uputio dopis podrške projektu, uz zahtjev da budu uključeni u pregled tehničkih aspekata Projekta, kada

oni budu definirani. Klijent se s tim zahtjevom složio.

58. Mnoga područja u zemlji su još uvijek minirana, kao ostatak sukoba iz 1990tih. U skladu sa

standardnim praksama u BiH, projekt će tražiti od općina da pribave od Centra za deminiranje potvrdu da

se projektna područja smatraju slobodnim od mina, uključujući i od mina koje su u proteklim godinama

mogle biti nanijete do područja u kojima će se obavljati radovi. Za područje Foča-Ustikolina ta potvrda je

već pribavljena.

25

Aneks 1: Okvir rezultata i monitoring .

Zemlja: Bosna i Hercegovina

Naziv projekta: PROJEKT ZAŠTITE OD POPLAVA DRINE (P143844) .

Okvir rezultata .

Projektni razvojni ciljevi .

PDO izjava

Projektni cilj je osigurati veću zaštitu od poplava poljoprivrednih i komercijalnih interesa i zajednica u projektnom području.

Ovo su rezultati na nivou projekta .

Indikatori projektnog razvojnog cilja

Kumulativne ciljne vrijednosti Izvor

podataka/ Odgovornost za

Naziv indikatora Osno

vni

Jedinica

mjere

Početno

stanje G1 G2 G G4

Krajnji

cilj Učestalost

metodologij

a

Prikupljanje

podataka

Polu-urbana i

urbana površina

zaštićena od

poplava na

projektnim

lokacijama

(2010) početno

stanje

Hektar (Ha) 0.00 0.00 0.00 54.00 54.00 54.00 Godišnje

Lokalni

organi za

vode

Vode RS,

Agencija za sliv

Save

Ruralna/poljopri

vredna površina

zaštićena od

poplava na

projektnim

lokacijama

Hektar (Ha)

0.00 0.00 118.00 5118.00 7318.00 8500.00 Godišnje

Karte

poplava od

lokalnih

organa za

vode

Vode RS,

Agencija za sliv

Save

26

(2010) početno

stanje

.

Indikatori među-rezultata

Kumulativno ciljne vrijednosti Izvor

podataka/ Nadležnost za

Naziv indikatora Osno

vni

Jedinica

mjere

Početno

stanje G1 G2 G3 G4

Krajnji

cilj Učestalost

Metodologij

a

prikupljane

podatka

Direktni

projektni

korisnici

Broj 0.00 5000.00 12000.00 20000.00 20000.00

Polugodišnj

e

Izvještaji o

napretku na

projektu

PIU, APCU

Žene korisnici Dodatno

procenat pod-

tipa 0.00 50.00 50.00 50.00 50.00

Polugodišnj

e

Izvještaji o

napretku na

projektu

APCU, PIU

Dužina

izgrađenih

napisa u RS

Kilometers 0.00 0.00 9.00 16.00 30.00 33.40 Kvartalno Projektni

izvještaji APCU

Dužina

popravljenih i

obnovljenih

obaloutvrda/nasi

pa u FBiH

Kilometers 0.00 0.00 20.50 24.00 28.50 28.50 Kvartalno

Izvještaji o

napretku na

projektu

PIU

.

27

Aneks 1: Okvir rezultata i monitoring

Zemlja: Bosna i Hercegovina

Naziv projekta: PROJEKT ZAŠTITE OD POPLAVA DRINE (P143844)

.

Okvir rezultata .

Indikatori projektnog razvojnog cilja

Naziv indikatora Opis (definicija indikatora, itd.)

Polu-urbana i urbana površina zaštićena od poplava na

projektim lokacijama (2010) početno stanje

Poređenje s poplavnim površinama u 2012.g. prije izgradnje infrastrukture za zaštitu

od poplave 100 godišnje vjerovatnoće u blizini stambenih i industrijskih područja, i

područja duž Drine (pritoka Save I klase).

Ruralna/poljoprivredna površina zaštićena od poplava na

projektnim lokacijama (2010) početno stanje

Poređenje s poplavnim površinama u 2012.g. prije izgradnje infrastrukture za zaštitu

od poplava 40 godišnje vjerovatnoće u blizini poljoprivrednih površina duž pritoka

Drine (pritoka Save II klase). .

Indikatori među-rezultata

Naziv indikatora Opis (definicija indikatora, itd.)

Direktni projektni korisnici Direktni korisnici su ljudi ili grupe koji ostvaruju direktne koristi od intervencije.

Žene korisnici Na osnovu procjene i definicije direktnih projektnih korisnika, navesti procenat žena

korisnika.

Dužina izgrađenih nasipa u RS Godetsko ili drugo terensko mjerenje.

Dužina obnovljenih ili popravljenih obaloutvrda u FBiH Geodetsko ili drugo terensko mjerenje.

28

Aneks 2: Detaljni opis projekta

BOSNA I HERCEGOVINA: Projekt zaštite od poplava Drine

1. Politički i strateški kontekst: U slivovima Save i Dunava se redovno javljaju poplave, često s

teškim posljedicama. Kako su većina zemalja iz slivova članice Evropske Unije ili su u procesu

pristupanja, upravljanje vodama i zaštita od poplave podliježu Okvirnim direktivama EU za vode i za

poplave. Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (ICPDR) je 2004.g. usvojila dugoročni Akcioni

program održivog sprječavanja poplava u slivu Dunava. Program, između ostalog, zahtijeva

intenziviranje investicija i smanjenje rizika od poplava putem prirodnih retencija, strukturalne zaštite od

poplava i smanjenja opasnosti, te pripreme konkretnih Akcionih planova na nivou pod-sliva.

2. Međunarodna komisija za sliv Save (ISRBC) je usvojila svoj Akcioni plan za zaštitu od poplava

2009.g, u koji su ugrađeni nacionalni Akcioni planovi BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije, koje su sve

potpisnice Okvirnog sporazuma za sliv Save (FASRB). Akcioni plan se zasniva na nedavnim analizama,

istraživanjima i studijama. Njegov Cilj 1 je usvajanje projekata i mjera zaštite, duž same Save, od

poplava 100 godišnje vjerovatnoće pojave. Cilj 2 proširuje isti nivo zaštite i na Savine pritoke I

kategorije, kao što je Drina. To implicira rehabilitaciju, modernizaciju i širenje sistema odbrane od

poplava, kao i zaštitu od erozije. Cilj 3 zagovara mjere upravljanja nanosima i kontrolu bujica. Akcioni

plan takođe zahtijeva veće korištenje ne-strukturalnih mjera, kao što je zoniranje zemljišta (ponovno)

uspostavljanje i korištenje plavnih ravnica, itd. Taj je akcioni plan je kasnije postao dio Plana upravljanja

slivom Save, koji je završen 2013.g., i trenutno je u procesu formalnog usvajanja u 2014.g.

3. Poplave: Drina ima tipičan nivalno-pluvijalni (snježno-kišni) režim oticanja, s prvim maksimumom

u aprilu i drugim maksimumom u decembru. Kako je glavni dio sliva planinskog karaktera (u gornjem

dijelu se čak radi o visokim planinama), osnovne vode Drine su obilne zbog topljenja snijega, kao i

velikih padavina. Prije izgradnje brana i akumulacija, rijeka je bila poznata po poplavama, koje su bile i

ekstremne i učestale. Najpoznatija, koja je još uvijek u živom sjećanju, se desila 27. marta 1896, kada je

kombinacija velikih padavina i topljenja snijega rezultirala protokom od približno 9.500 m³/s u srednjem

toku Drine, što je dovelo do uništenja nekoliko gradova. Čuveni most Mehmed Paše Sokolovića u

Višegradu je bio u potpunosti potopljen. Bilježenje visokih voda od 16 m predstavlja dosta neuobičajnu

vrijednost za rijeke na toj geografskoj širini. Maksimalni protok na profilu Višegrada (A=13,934 km2)

1896.g. je bio više nego duplo veći od prosječnog protoka Dunava na profilu Beograda od 5.600 m³/s

(slivno područje A=525,000 km2) i više nego šest puta veći od protoka na profilu Save sa slivnog

područja od A=88,000 km2. Analize za profil na Limu (desna pritoka Drine, uz slivno područje od 5.755

km2) su pokazale precipitaciju veću nego za period povrata od 10.000 godina.

4. Zabilježene su i druge velike vode, posljednja početkom decembra 2010.g. kada su Drina, Lim i

ostale pritoke su napravile najveće poplave u zadnjih 50 - 80 godina. Brojna naselja, uključujući Foču,

Goražde, Višegrad, Bratunac, Zvornik i dijelove Bijeljine su teško poplavljeni. Ipak, najveće štete su

pretrpjela područja Bijeljine i Goražda. Od kraja novembra do početka decembra 2010.g. obimne kiše

(100 – 200 mm u tri dana) na teritoriji Crne Gore i BiH istovremeno, su uzrokovale veliko povećanje

nivoa vode u cijelom slivu Drine, uključujući i pritoke Drine (Piva, Ćehotina, Lim i Jadar), kao i na samoj

Drini. Plavni val je trajao od kraja novembra do kraja prvih deset dana decembra 2010.g. Bio je velikog

obima, dijelom što akumulacije u slivu Drine nisu mogle prihvatiti tu količinu vode, te se voda ispuštala

iz akumulacija tokom vrhunca plavnog vala, a ne prije njega. Visina vode je bila iznad nivoa uslovnog

upozorenja na svim rijekama u slivu, i na hidrološkoj stanici Radalj na Drini, a visina vode zabilježena 3.

decembra 2010.g. od 659 cm, predstavlja apsolutni istorijskih maksimum. Generalno, osam hidro-

akumulacija izgrađenih u posljednjih 70 godina su pomogle ublažavanju ekstremnih poplava i suša,

međutim njihov kapacitet je dosta skroman u poređenju s maksimalnim protocima, te je njihova

mogućnost prihvatanja plavnog vala ograničena. Posljednjih godina se ponavljaju manje poplave, koje

29

naročito pogađaju Janju u blizini Bijeljime (april 2012.g.), dok se poplava u martu 2012.g. u Goraždu

mogla izbjeći uz pomoć uzvodne hidro-akumulacije na Pivi.

5. Nivoi zaštite. Različite analize iz 1960tih i iz prošle decenije potvrđuju da su područja Bijeljine i

Goražda najugroženija poplavama i u smislu učestalosti i u smislu obima poplave. Učestalost poplava se

razlikuje od lokacije do lokacije, a i priroda potrebnih mjera je različita u zavisnosti od topografije. U

području Bijeljine, zona od nekoliko kilometara na lijevoj strani donjeg toka Drine bude poplavljena

skoro svake godine u periodu velikih voda (kod protoka iznad 1.600 – 1.700 m3/s, što je maksimalni

kapacitet protoka u plavnoj ravnici). Tokom poplave u decembru 2010.g. procjenjuje se da je protok bio

oko 4.860 m3/s, ili vjerovatnoća pojave 1 u 50 ili 60 godina (Q1/50 to Q1/60). Pogođena zona uključuje

velike dijelove istočno od centra Bijeljine, dijelova naselja Janja (uzvodno od Bijeljine), Amajlije

(između Bijeljine i rijeke) i Dvorovi (nizvodno od Bijeljine), kao i nekoliko manjih grupa naselja, brojna

seoska gazdinstva i komercijalne objekta i infrastrukturu. Nasip će biti projektiran da izdrži velike vode

učestalosti 1 u 100 godina (tj. definirane u januaru 2014.g. na 5.600 m3/s na osnovu hidroloških

simulacija). Analize mapa poplava i geodetska istraživanja provedena u 2013.g. su omogućili utvrđivanje

odnosa između učestalosti poplava i poplavljene površine.

Tabela 2-1. Protok vode i potopljena površina kao funkcija učestalosti poplave (Drina, Bijeljina)

Učestalost poplave

Učestalost protoka Q1/100 Q1/50 Q1/20 Q1/10 Q1/2

Stopa protoka

(m3/s)

5,600 4,860 3,820 2,348

Poplavljena

površina (ha)

9,200 8,360 7,000 6,250 4,300

6. U općini Goražde, glavni problem je ojačati i povećati fizičku zaštitu od erozija i potapanja obale,

rehabilitacijom i podizanjem parapetnih zidova, potpornih zidova obale, itd. u cilju zaštite od velikih voda

učestalosti 1 u 100 godina tj. količine protoka 4.080 m3/s. Tokom poplava u 2010.g. procjenjuje se da je

protok rijeke bio 3.850 m3/s (približno Q1/80). Zaštitne strukture u općinama Ustikolina i Pale-Prača će

takođe osigurati zaštitu od stogodišnjih voda za urbana područja u skladu s Planom zaštite Save od

poplava i zaštitu od četrdesetogodišnjih voda zone poljoprivrednog zemljišta na pritokama II klase u

Ustikolini.

Tabela 2-2. Protok vode i potopljena površina u funkciji učestalosti poplave (Drina, Goražde)

Učestalost poplave

Učestalost protoka Q1/100 Q1/80 Q1/50 Q1/2

Stopa protoka (m3/s) 4,080 3,850 (Dec 2010) 2,920

1,159

Poplavljena površina

(ha)

457 400 300 100

7. Nivo zaštite od stogodišnjih voda se čini prikladnom ekonomičnom smjernicom za osnovu zaštitu

urbanih ili drugih ugroženih zemljišta i u skladu je s postojećim nacionalnim politikama, Planom

upravljanja slivom Save za pritoke I kategorije, Akcionim planom za zaštitu od poplava u slivu Dunava i

generalnim dobrim praksama. Sljedeća tabela daje ciljne efekte svake od glavnih pod-komponenti:

Pod-komponenta

Površina zaštićena

od poplave (Q100)

30

8. Opis Komponente 1: Radovi na zaštiti od poplave i podrška za područje Bijeljine (ukupni osnovni

troškovi 17,6 miliona US$). Ova će komponenta financirati građevinske radove i povezane investicije za

zaštitu od poplave u području Bijeljine, uključujući detaljne građevinske projekte i pripremu tenderske

dokumentacije, nadzora nad radovima, institucionalno jačanje i upravljanje projektom. Očekuje se da će

se ova komponenta većinom sastojati od zemljanih radova, izgradnje nasipa i uređenja riječne obale

(potporni zidovi, parapeti, odvodi, kamenih obloga, itd.). Radovi u donjem toku Drine će biti u općini

Bijeljina u blizini samog grada Bijeljine i naselja Janja i Amajlije. Radovima će se primarno zaštiti

otvorena ravnica od redovnih ekspanzivnih poplava. Trasa novog nasipa je potvrđena nakon analize

optimizacije na osnovu izbora između tri varijante. Optimizacija je uzela u obzir izbor između trase bliže

plavnoj ravnici (jefinije zemljište, zaštita produktivnijeg zemljišta, ali viši nasip) ili dalje od nje.

Izabranom trasom će nasip okružiti veliku prirodnu plavnu ravnicu koja na istoku obuhvata meandre i

ušće Drine, a dalje na istok je ograničena teritorijom Srbije. Pored toga i sljedeće je uticalo na izbor. Prvo,

trasa nasipa će omogućiti nastavak funkcije ove ravnice kao prirodnog prelivnog područja što prikladnog

kao prirodno stanište flore, riba i divljih ptica. Drugo, trasa je jasno razgraničena od teritorije Srbije i

prolazi kroz zemljište koje je katastarski u BiH, obzirom da se vodi katastarska evidencija. Treće, da je

izabrana trasa bliže plavnoj ravnici, postojao bi rizik prolaska kroz stare isušene rukavce rijeke što bi

nametalo komplicirana geo-tehnička pitanja. Izabrana trasa prolazi dijelom kroz državno zemljište, ali

uglavnom kroz privatno poljoprivredno zemljište, koje će se morati otkupiti.

9. Nasip će imati ukupnu dužinu od 33,36 km i sastoji se od tri dionice u pravcu od sjevera prema jugu.

Srednja dionica (dionica 2, Pavlovića most - pumpna stanica Glogovac [Dašnica]) je prioritet i dala bi

najveći doprinos zaštiti; između ostalog, zaštitila bi direktno urbano područje Bijeljine, naselje Amajlije i

okolna industrijska, komercijalna i poljoprivredna područja. Na dijelu tog poljoprivrednog zemljišta se

radi infrastruktura za navodnjavanje u okviru Bančinog Projekta razvoja navodnjavanja. Nasip visine 1 –

2 m bi bio dug 16 km i imao bi zapreminu od oko 306.720m3. Južna, uzvodna dionica (Dašnica – Janja)

će biti duga 7,9 km, visoka 1 – 2,5 m i imati zapreminu od oko 171.364 m3. Ta će dionica zaštititi

naročito naselje Janja i njegovu okolinu s plastenicima i poljoprivrednom proizvodnjom i ključnu

transportnu infrastrukturu. Na nekim parcelama koje treba otkupiti nalaze se određeni objekti poput

pomoćnih objekata i ljetnih kućica; strukture za retenciju poplave će biti prilagođene lokalnim uslovima

da se smanji potrebna površina i koristiće se parapetni zidovi ili beton umjesto zemljanih nasipa.

Nizvodna dionica (ušće- Pavlovića cesta) je posljednja po prioritetu, a zaštitila bi naročito naselje

Dvorovi, poslovno i poljoprivredno zemljište i bila bi 9,45 km duga, 2 – 3 m visoka, ukupne zapremine

oko 205.858 m3. Na svim dionicama nasipa će biti omogućen brzi odvod prikupljene vode na suhu stranu

u slučaju djelimičnih plavljenja u situacijama ekstremnih poplava. Nizvodna dionica će biti povezana s

postojećim sistemom nasipa duž Save, koji se proteže na prvi kilometar duž ušća Drine. Terenski pregled

je pokazao da je taj nasip visine 4 – 5 m u dobrom stanju.

10. Nasipi će biti projektirani konvencionalno s trapezoidnim presjekom i napravljeni od lokalnog

iskopanog glinenog tla (s plitkih pozajmišta duž vlažne strane tijela nasipa) i servisnih staza s obje strane

uz posebnu zaštitu s vlažne strane. Lokalno tlo ima vrlo nisku prenosivost od 10-6

do 10-7

; uz činjenicu

da visoki valovi traju obično manje od 2 dana, neće biti potrebno posebno betoniranje niti geotekstilna

[ha]

Komp 1: Bijeljina (3 dionice) 9,200 (dionice 1-2-3)

Komp 2: Goražde 285

Komp 2: Pale-Prača 118

Komp 2: Ustikolina 54

31

obloga u svrhu osiguranja nepropusnosti. Procjenjuje se da će se u području Bijeljine trebati pribaviti do

238,5 ha zemljišta; većina tog zemljišta je potrebna za izgradnju nasipa na njemu i servisnih staza, a

značajan dio i za pozajmišta koja su identificirana na zemljištu u državnom vlasništvu između nasipa i

plavne ravnice. Preliminarne konsultacije i povratne informacije od općina i stanovnika iz tog područja

ukazuju na izuzetno pozitivan odnos, iako su svjesni da će to za njih podrazumijevati određen gubitak

zemljišta. Općina se obavezala da u svojim budžetima za period 2015.-2017.g predvidi sredstva za otkup

zemljišta. Fazna implementacija tri dionice u toku 4 godine će smanjiti fiskalni pritisak na općinske

budžete za otkup zemljišta. . Općina je potvrdila da ima urednu i tačnu evidenciju o vlasništvu u tom

području.

11. Opis Komponente 2: Radovi na zaštiti od poplave i podrška za područje Goražda (ukupni osnovni

troškovi oko 9,3 miliona US$). Ova komponenta će financirati građevinske radove i povezane investicije

u zaštitu od poplava u području Goražda, uključujući detaljne građevinske projekte, stručni nadzor i

pripremu tenderske dokumentacije, institucionalno jačanje i upravljanje projektom. Očekuje se da se ova

komponenta sastoji uglavnom od radova na uređenju riječne obale (potporni zidovi, parapetni zidovi,

odvodi, oblaganje kamenom, postavljanje gabiona, itd.) i izgradnje sličnih zaštitnih struktura za ceste,

mostove i drugu infrastrukturu duž rijeke; te zemljane radove, izgradnju i/ili rekonstrukciju nasipa.

Ugroženo zemljište i naseljena područja se nalaze duž obje obale rijeke i njenih pritoka unutar uskih

dolina sa strmim padinama. Radovi će obuhvatati uglavnom rehabilitaciju postojećih objekata za zaštitu

od poplave, uključujući konsolidaciju riječnog korita i obala, i, na nekim mjestima, prilagođavanje zaštite

obale izmijenjenom režimu upravljanja rijekom. Radovi na zaštiti će, između ostalog, zaštititi

poljoprivredno zemljište, na čijem dijelu se radi sistem za navodnjavanje u okviru Bančinog projekta

razvoja navodnjavanja. Svi radovi će se odvijati u tri općine Bosansko-podrinjskog kantona (oko

Goražda), u srednjem toku Drine. Predviđene su četiri grupe radova. U općini Goražde, predviđeni su

radovi na obaloutvrdama na samoj Drini, uzvodno i nizvodno od centra grada, duž Pothranjanskog potoka

u blizini ušća u Drinu, u ukupnoj dužini od 14 km. U općini Pale-Prača, radovi na stabilizaciji riječnog

korita i obala će se provoditi duž rijeka Prače i Hrenovice, pritokama Drine. To će se sastojati od nasipa

visine 1 – 1,5 m i dužine oko 13 km. Ovi radovi će pružiti zaštitu lokalnom stanovništvu, poslovnim

objektima, poljoprivrednom zemljištu i infrastrukturi (ceste, dalekovodi, itd.). U području Foča-

Ustikoline, radiće se niski nasipi i stabilizacija obale uz Kosovsku rijeku u dužini od oko 1,5 km; i ovdje

će se pružiti zaštita stambenim, poslovnim objektima, te poljoprivrednom zemljištu i infrastrukturi. U

ovoj komponenti većina obaloutvrda već postoji, a gdje se trebaju graditi novi, to će se činiti na državnoj

zemlji.

12. Svaka komponenta uključuje i financiranje podrške za upravljanje projektom, nadzor nad

ugovorima, institucionalno jačanje, monitoring i evaluaciju i pripremu građevinskih projekata i poudbene

dokumentacije.

13. Rano upozorenje i intervencije prilikom nepogoda. Država i dva entiteta imaju uspostavljene

procedure i sisteme upozorenja u slučaju nadolazeće poplave i za poduzimanje hitnih mjera u slučaju

pojave poplave. I u RS i u FBiH hidrometeorološke službe pripremaju prognoze padavina i topljenja

snijega, a zajedno s dvije Agencije za vode (u FBiH) i JU „Vode RS“ (u RS) vrše rutinsko mjerenje

protoka vode na ključnim lokacijama putem automatskih limnigrafa i ručnih mjerača. Svi podaci se

ubacuju u entitetski Informacioni sistem za vode, kojima upravljaju Agencija za vode, odnosno Vode RS.

Hidrometeorološka služba objavljuje mjesečne biltene s protocima vode, a tokom perioda opasnosti od

poplava informacije se objavljuju tri ili više puta u toku dana. Agencije primjenjuju Glavni operativni

plan za zaštitu od poplava, koji usvaja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na početku

svake godine. Informacije i prognoze se daju Centrima za obavještavanje javnosti u Banja Luci i

Sarajevu, Operativno-komunikacionom centru BiH (u okviru Ministarstva sigurnosti), Operativnom

centru civilne zaštite u općinama, Ministarstvu prometa i komunikacija, elektroprivredama i ostalim

relevantnim agencijama. Postoje protokoli i komunikacioni sistemi koje koriste tri zemlje iz sliva, kao i

32

Hrvatska. ISRBC ima značajnu ulogu u širenju i harmonizaciji tih sistema. Te procedure, kao i procedure

djelovanja u vanrednim situacijama su se pokazale djelotvornima tokom poplave u decembru 2012.g.

Stoga projekt, s tih aspekata u ovom stadiju, neće raditi na daljem razvoju ovog sistema, međutim

pripravnost za nepogode će se obuhvatiti paralelnim operacijama koje financiraju WBIF i GEF.

14. Operacije koje se financiraju iy WBIF i GEF grantova će pružiti podršku za stratešku analizu i

institucionalni razvoj što će dati okvir za obimnije investicije na Drini u dugoročnijem periodu.

Aktivnosti u okviru ova dva projekta uključuju holistički pristup rijeci, obuhvatajući sve zemlje iz sliva s

ciljem razvoja kapaciteta i planiranja investicija, uzimajući u obzir okolišne, ekonomske i socijalne

zahtjeve za rijekom i odražavajući moderne institucionalne aranžmane upravljanja riječnim slivom po

principima EU Direktiva za vode i EU Direktiva za poplave.

33

15. Projektni troškovi:

Tabela 2-7 Projektni troškovi po komponentama

Tabela 2-8 Projektni troškovi po financijeru

% % ukupnih (KM '000) (US$ '000) stranih osnovnih

Domači Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno troškova

A. Zaštita od poplava u Republici Srpskoj

1. Radovi na zaštiti od poplava (RS)

18,289 3,809 22,097 12,544 2,612 15,156 17 59 2. Upravljanje projektom i institucionalni razvoj (RS)

653 568 1,221 448 389 837 47 3

Ukupno

18,942 4,376 23,318 12,992 3,002 15,993 19 63 B. Zaštita od poplava u Federaciji BiH

1. Radovi na zaštiti od poplava (FBiiH)

9,669 2,830 12,499 6,632 1,941 8,573 23 34

2. Upravljanje projektom I institucionalno jačanje (FBiiH)

821 538 1,360 563 369 932 40 4 Ukupno

10,491 3,368 13,859 7,195 2,310 9,505 24 37

29,433 7,745 37,177 20,187 5,312 25,499 21 100

Fozički nepredviđeni troškovi

2,207 581 2,788 1,514 398 1,912 21 8 Nepredviđeni troškovi povećanja cijena

146 712 858 100 489 589 83 2

31,786 9,038 40,824 21,801 6,199 28,000 22 110

34

Aneks 3: Aranžmani implementacije


Projektni institucionalni i aranžmani implementacije

Mehanizmi administracije projekta

1. Projekt će implementirati Jedinica za implementaciju projekta (PIU) Federalnog ministarstva


(APCU) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS (MPŠV). U FBiH podršku projektu na

stručnom planu pruža Agencija za vodno područje rijeke Save (iz Sarajeva); ona je polu-nezavisna

jedinica koja djeluje pod MPVŠ FBiH i ima značajno iskustvo na planiranju i upravljanju

implementacijom i ugovaranjem radova na zaštiti od poplave. PIU Ministarstva će obavljati nabavku i

FM. U RS, Javna ustanova Vode RS iz Bijeljine, polu-nezavisna jedinica koja djeluje pod MPŠV RS će

projektu pružati podršku na stručnom nivou. Iako su naziv i pravni status ove institucije novi, ona ima

dugogodišnje iskustvo na implementaciji sličnih radova na riječnim obalama i infrastrukturi za zaštitu od

poplave (ona je u osnovi objedinila dvije Agencije za vode u RS, za sliv Save i Jadranskog mora). APCU

Ministarstva će vršiti nabavku i FM. MPVŠ FBiH i MPŠV RS će, svako, uraditi Projektni operativni

priručnik (POM), koji će biti dostavljen Banci na saglasnost prije efektivnosti.

2. I PIU i APCU imaju odgovarajuće osoblje za obavljanje svakodnevnih projektnih aktivnosti.

Značajne prednosti PIU-a i APCU-a koje daju dobru osnovu za oslanjanje na aranžmane financijskog

upravljanja projektom uključuju: (i) postojanje osoblja s prethodnim iskustvom na implementaciji

projekata koje je financirala Banka, kao što su Projekt razvoja i zaštite šuma (FDCP), Projekt

poljoprivrede i ruralnog razvoja (ARDP) i Projekt razvoja navodnjavanja (IDP) u PIU FBiH, te ARDP;

IDP i Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom (NTMP) u PIU RS, (ii) iskustvo na pripremi aplikacija

za povlačenje, IFR-ova i projektnih godišnjih financijskih izvještaja. Banka procjenjuje PIU i APCU

adekvatnim i prihvatljivim.

3. U BiH postoje sistemi izdavanja okolišnih dozvola i otkupa zemljišta i provode se na entitetskom

nivou (u slučaju manjeg otkupa zemljišta, nadležne su općine) u ministarstvima nadležnim za okoliš.

Zakoni i zahtjevi koji se odnose na procjenu uticaja na okoliš (EIA) su u skladu s EU propisima. U

entitetima su za pitanja upravljanja vodama nadležne, U FBiH dvije polu-autonomne Agencija za vode, a

u RS Javna ustanova „Vode RS“ iz Bijeljine, koje su operativne i fokusiraju se na integrirano upravljanje

riječnim slivom u skladu s Okvirnom direktivom EU za vode; te su kao takve, u boljoj poziciji za

upravljanje vodama, nego institucije u nekim od susjednih zemalja. Vodoprivredne dozvole se izdaju za

sve radove i aktivnosti koji zahtijevaju korištenje vode ili ispuštanje otpadne vode. Vodoprivredne

dozvole se izdaju na osnovu vodnog bilansa i procjene suprotstavljenih zahtjeva za vodom.

Financijsko upravljanje, isplate i nabavka

Financijsko upravljanje

4. Sveukupni rizik financijskog upravljanja projektom je značajan prije provođenja mjera

ublažavanja, a uz dogovorene adekvatne mjere ublažavanja, preostali rizik financijskog upravljanja se

rangira kao „umjeren“.

5. Aranžmani izrade budžeta i domaćeg financijskog doprinosa. U PIU-u direktor i specijalista za

nabavku na kraju svake godine pripremaju plan aktivnosti za narednu godinu. Taj se plan potom dostavlja

šefu nabavke, koji finalizira budžet i unosi ga u računovodstveni sistem.

35

6. APCU priprema godišnje planove na osnovu detaljnog plana nabavke. Postojeće FM osoblje u

APCU ima adekvatan kapacitet za planiranje i izradu budžeta u smislu kadrovskih resursa, raspoloživosti

kvalitetnih informacija i IT sistema. PIU i APCU pripremaju budžete za sve projektne komponente

odvojeno za svaki entitet. Budžeti se unose u računovodstveni softver i analiziraju se izvršenja u odnosu

na plan i daju objašnjenja. Izrada budžeta i računovodstvo i u PIU i U APCU su adekvatni.

7. Računovodstvo i vođenje računovodstvene evidencije/Informacioni sistemi. I PIU i APCU imaju

prihvatljive projektne računovodstvene softvere za aranžmane implementacije projekta. Softver ima

neophodne karakteristike za davanje potrebnih izvještaja i praćenje transakcija na način koji se može

provjeriti. Dodatne računovodstvene politike koje se primjenjuju u projektu su u skladu sa sljedećim

principima: (i) gotovinsko računovodstvo kao osnov evidentiranja transakcija, (ii) izvještavanje u valuti

kredita; (iii) priprema kvartalnih IFR-ova; i (iv) svo GCF odraženo u financijskim izvještajima.

8. PIU i APCU će pripremati kvartalne IFR-ove koji uključuju izvore i korištenje sredstava,

korištenje sredstava po projektnim aktivnostima, izvještaj o financijskom stanju, izvještaj o sravnjivanju

namjenskog računa i obračun troškova (SOE), te raspored povlačenja.

9. PIU i APCU će voditi projektno računovodstvo i osiguravati odgovarajuću računovodstvenu

evidenciju. Formati IFR-ova su usaglašeni i potvrđeni.

10. Priručnik za financijsko upravljanje. PIU i APCU imaju prihvatljive priručnike za financijskog

upravljanje (FMM) za tekuće projekte kao što su ARDP, NTMP i IDP. Tri priručnici sadrže detaljne

informacije o računovodstvenim procedurama koje se primjenjuju, ključnim internim kontrolama koje se

provode (npr. sravnjivanje, procedure odobrenja), izrada budžeta, evidentiranje stalnih sredstava, detalji

koji se tiču računovodstvenog softvera (tj. procedure back-up-a, ograničenje pristupa, evidentiranje

transakcija). FM priručnik se redovno ažuriraupdated. U oba Ministarstva postoje odjeljenja za internu

reviziju, međutim oba su tek u ranom stadiju razvoja, pa se projekt neće oslanjati na njihov rad.

11. Back up. U PIU-u se redovno (sedmično i dnevno) radi back up računovodstvenih podataka i

čuva se na serverima, računaru šefa za financijsko upravljanje i/ili mobilnim medijima. Mobilni mediji se

čuvaju u prostorijama PIU-a. U APCU back up se radi na serveru APCU-a svakodnevno. Pored back upa

na serveru, APCU RS treba raditi redovne back upe na CD-u ili USB-u.

12. Interne kontrole i interna revizija. PIU i APCU imaju adekvatne interne kontrole za projekt,

uključujući redovno sravnjivanje bankovnih računa, adekvatno razdvajanje dužnosti, odgovarajuće

računovodstvene politike i procedure i mjesečno sravnjivanje zbirnih isplata s računovodstvenom

evidencijom. Izvještaji o sravnjivanju namjenskog računa i iznosi s Client Connection će se mjesečno

sravnjivati s računovodstvenom evidencijom. IFR-ovi će se redovno sravnjivati s računovodstvenim

podacima. IFR-ovi će se redovno sravnjivati s probnim bilansima na osnovu kojih se pripremaju,

uključujući i odnosne bankovne izvode. Dokazi o izvršenom sravnjivanju će se čuvati u projektnoj

evidenciji. PIU i APCU će voditi, štampati i čuvati svu prateću dokumentaciju (probni bilansi, bankovni

izvodi, unosi u dnevnik, itd.) za kvartalne IFR-ove. Više detalja o internim kontrolama će biti sadržano u

FM priručniku.

13. PIU i APCU će pripremati i dostavljati Banci najkasnije u roku od 45 dana po isteku svakog

kalendarskog kvartala, projektne IFR-ove za taj kvartal, u formi i sadržaju zadovoljavajućim za Banku.

Nema zakašnjelih IFR-ova za ARDP, NTMP i IDP koje koja implementiraju PIU i/ili PCU. Posljednji

IFR-ovi za treći kvartal 2013.g. su dostavljeni na vrijeme i Banka ih smatra zadovoljavajućim.

36

14. Vanjska revizija. PIU i APCU će biti odgovorni za pravovremenu pripremu godišnjih financijskih

izvještaja za nezavisnu vanjsku reviziju. Reviziju projektnih financijskih izvještaja (uključujući SOE i

namjenski račun) će vršiti nezavisni revizor prihvatljiv za Banku. Svaka revizija financijskih izvještaja će

obuhvatiti period od 1 fiskalne godine Zajmoprimca, počevši od fiskalne godine u kojoj su izvršena prva

povlačenja kreditnih sredstava. Projektni zadatak za reviziju je dogovoren s Bankom, i biće priložen

Zapisniku s pregovora. Pored toga, od revizora se očekuje dostavljanje pisma upravi u vezi s projektom.

Svako pismo upravi će identificirati uočene slabosti internih kontrola i računovodstvena pitanja, ako ih

ima. Izvještaji revizije, revidirani financijski izvještaji i pismo upravi će se dostavljati Banci u roku od

šest mjeseci po isteku svake fiskalne godine. Revidirani financijski izvještaji će se pravovremeno javno

objavljivati na način prihvatljiv za Banku.

15. Revizije svih projekata u BiH su uključene u krovni ugovor s jednom revizorskom firmom.

Reviziju za kalendarsku 2010. – 2012.g. je obavljala firma Deloitte doo Sarajevo. Trenutno je u toku

proces izbora revizora za period 2013.-2016.g. Za sada nema kašnjenja revizorskih izvještaja u cijelom

portfelju BiH. Pored toga, projekti koje trenutno implementiraju PIU (ARDP, IDP) i APCU (ARDP,

NTMP i IDP) su dobivala nekvalificirano (čisto) revizorsko mišljenje i nije bilo istaknutih značajnijih

pitanja ni u izvještajima revizije, ni u pismu.

Isplate

16. Za sredstva kredita će se otvoriti dva namjenska računa (DA), tj. po jedan za svaki entitet.

Namjenski računi će biti otvoreni u poslovnoj banci prihvatljivoj za Svjetsku banku. Tok kreditnih

sredstava će ići od Svjetske banke na namjenske račune, a potom s namjenskih računa izvođačima na

osnovu odobrenih faktura. Postoji i mogućnost korištenja tzv. specijalne obaveze (u slučaju uvoza roba)

ili metode direktnog plaćanja od Svjetske banke izvođačima u slučaju velikih ugovora, kako je navedeno

u Pismu o isplati. Projektno FM osoblje će pripremati aplikacije za povlačenje koje će se dostavljati

Banci, kao i naloge za plaćanje dobavljačima. Ove procedure su detaljno opisane u FM poglavlju

Operativnog priručnika.

17. Isplate s kreditnog računa će se vršiti tradicionalnom metodom, bilo putem refundiranja, direktnih

plaćanja dobavljačima, izdavanja specijalne obaveze Banke, plaćanja sa i punjenja namjenskih računa uz

korištenje SOE ili pune dokumentacije. Aplikacije za povlačenje za punjenje namjenskog računa će se

Banci dostavljati kvartalno.

18. Prateća dokumentacija za SOE, uključujući izvještaje o završetku i certifikate, će se čuvati u PIU-

u i APCU-u i staviti Banci na uvid tokom supervizije projekta. Isplate za rashode iznad praga za SOE će

se vršiti uz prezentaciju pune dokumentacije koja se odnosi na dati rashod. Refundiranje rashoda s

namjenskog računa se može vršiti na osnovu ovjerenih SOE, u skladu s pragom za SOE definiranim u

Pismu o isplati. Limit i ovlaštena alokacija za namjenski račun će biti definirani u Pismu o isplati.

Namjenski računi će biti denominirani u USD.

37

Povlačenje sredstava kredita:

Kategorija Alocirani iznos

kredita i zajma

(izraženo u USD)

Procenat

rashoda koji će

se financirati

(1) Robe, radovi, nekonsultantske usluge, i

konsultantske usluge, obuka i operativni troškovi

u okviru Dijela A Projekta

13.800.000 100%

(2) Robe, radovi, nekonsultantske usluge, i

konsultantske usluge, obuka i operativni troškovi

u okviru Dijela B Projekta

10.200.000 100%

UKUPNI IZNOS 24.000.000 100%

19. Akcioni plan za financijsko upravljanje, uslovi i klauzule. PIU and APCU će nastaviti održavati

sistem financijskog upravljanja projektom prihvatljiv za Banku. Projektne financijske izvještaje će

revidirati nezavisni revizori prihvatljivi za Banku po projektnom zadatku prihvatljivom za Banku.

Godišnji revidirani financijski izvještaji i izvještaji revizije će se dostavljati Banci u roku od šest mjeseci

po isteku svake fiskalne godine. Kvartalni IFR-ovi će se dostavljati Banci najkasnije u roku od 45 dana

po isteku svakog kvartala. Nema potrebe za akcionim planom ili uslovima koje bi trebalo ispuniti prije

pregovora ili efektivnosti.

20. Korištenje domaćih sistema zemlje. Projekt će koristiti elemente domaćih sistema zemlje, kao što

je osoblje za komponente koje implementira PIU RS. Ostali elementi sistema zemlje nisu na raspolaganju

u PIU i APCU zbog ograničenja na strani Primaoca, te se stoga takvi elementi domaćih sistema zemlje

neće koristiti za ovaj projekt.

21. Upravljanje ugovorima. U PIU i APCU postoji tehnička i financijska baza podataka za sve

projektne ugovore. Tehničku bazu podataka redovno ažurira nabavno osoblje. Ta baza podataka sadrži

sve informacije o ugovorima, zaključene anekse, kao i sva izvršena plaćanja. Šef FM ima uvid u izvršena

plaćanja i lako može vršiti kontrolu i spriječiti prekomjerne isplate.

Nabavka

Generano

22. Nabavka u okviru Projekta će se obavljati u skladu s Uputstvima Svjetske banke: "Uputstva:

Nabavka roba, radova i nekonsultantskih usluga u okviru IBRD zajmova i IDA kredita i grantova od

strane zajmoprimaca Svjetske banke" iz januara 2011.g., “Uputstva: Izbor i angažman konsultanata u

okviru IBRD zajmova i IDA kredita i grantova od strane zajmoprimaca Svjetske banke" iz januara

2011.g.; i odredbi navedenih u Sporazumu o financiranju. Za svaki ugovor koji se financira po

Sporazumu o financiranju Zajmoprimac i Banka su u Planu nabavke usaglasili različite metode nabavke

ili izbora konsultanta, potrebu za pred-kvalifikacijom, procijenjene troškove, potrebu za prethodnim

pregledom, te vremenski okvir. Plan nabavke će se ažurirati najmanje jednom godišnje, ili po potrebi, da

odrazi stvarne potrebe implementacije projekta i unaprjeđenja institucionalnog kapaciteta. Očekuje se da

se Generalno obavještenje o nabavci (GPN) objavi u martu 2014.g. u Development Business-u

Ujedinjenih Nacija (UNDB) u on-line i štampanom izdanju. Specifično obavještenje o nabavci (SPN) će

se objavljivati za svaku nabavku po međunarodnom natječaju i ugovore za konsultante u skladu s

38

Uputstvima, kako odnosni ponudbeni dokumenti i zahtjevi za dostavljanje prijedloga (RFP) budu

spremni.

Implementacija i aranžmani nabavke

23. Robe – Robe i oprema procijenjeni da koštaju ekvivalent US$200.000 ili više po ugovoru će se

nabavljati putem međunarodnog natječaja (ICB). Robe i oprema procijenjeni da koštaju manje od

US$200.000 po ugovoru će se nabavljati putem domaćeg natječaja (NCB). Gotove robe procijenjene da

koštaju manje od US$100.000 po ugovoru se mogu nabavljati putem kupovine (SH) na osnovu

pribavljene tri pismene ponude od kvalificiranih dobavljača. Koristiće se Bančin uzorak Poziva za

davanje ponude. U Sporazumu o financiranju će se navesti i metoda direktnog ugovaranja za robe uz

obrazloženje u skladu s Uputstvima za nabavku, i podlijegaće prethodnom pregledu Svjetske banke.

24. Radovi – Radovi procijenjeni da koštaju US$2.000.000 ili više po ugovoru će se nabavljati putem

ICB-a. Radovi procijenjeni da koštaju manje od US$2.000.000 po ugovoru će se nabavljati putem NCB-

a. Manji radovi procijenjeni da koštaju manje od US$200.000 po ugovoru će se nabavljati putem

procedura kupovine na osnovu pribavljene tri pismene ponude od kvalificiranih izvođača. Koristiće se

Bančin uzorak Poziva za davanje ponude. U Sporazumu o financiranju će se navesti i metoda direktnog

ugovaranja za radove uz obrazloženje u skladu s Uputstvima za nabavku, i podlijegaće prethodnom

pregledu Svjetske banke.

25. Konsultantske usluge i obuka – Konsultantske usluge koje budu pružale konsultantske firme,

procijenjene da koštaju US$300.000 ili više po ugovoru će se nabavljati putem metode Izbora na osnovu

kvaliteta i cijene (QCBS). Konsultantske usluge koje budu pružale konsultantske firme procijenjene da

koštaju manje od US$300.000 po ugovoru mogu se nabavljati putem metode Kvalifikacije konsultanta

(CQ). Konsultantska firma za reviziju projekta će biti izabrana putem metode Izbora po najnižoj cijeni

(LCS). Putem Sporazuma o financiranju se mogu uključiti i ostale metode kao što su Izbor po fiksnom

budžetu (FBS), Izbor na osnovu kvaliteta (QBS) i LCS bez obzira na iznos. Individualni konsultanti (IC)

će se birati u skladu s Odjeljkom V Uputstava za konsultante. Metoda izbora firmi i pojedinaca iz jednog

izvora uz obrazloženje u skladu s Uputstvima za konsultante, će takođe biti navedena u Sporazumu o

financiranju i podlijegaće prethodnom pregledu Svjetske banke. Plan nabavke će navesti okolnosti pod

kojima će se te metode moći koristiti.

26. Operativni troškovi – Operativni troškovi PIU-a mogu, između ostalog, uključiti rashode

ostvarene na račun implementacije projekta, upravljanja i monitoringa, uključujući reviziju, uredski

potrošni materijal, objavljivanje obavještenja o nabavci, rad vozila, održavanje i popravak ureda i opreme,

komunikacija, pismeni i usmeni prevod, troškovi putovanja i supervizije, i drugi razni troškovi direktno

vezani za projekt, ali bez plata zvaničnika i uposlenika Zajmoprimca, FBiH i RS. Isplata sredstava za sve

takve troškove će se vršiti na osnovu godišnjih budžeta koje pripreme PIU-i i odobri Banka.

Pragovi za prethodni pregled

27. Pragovi za prethodni pregled predloženi za ovaj projekt su adekvatno odraženi u planovima

nabavke za svaki od entiteta datim ispod.

Omjer naknadnog pregleda

28. Na ugovore koji ne podliježu prethodnom pregledu Svjetske banke, primjenjivaće se naknadni

pregled Banke tokom misija za podršku implementaciji i/ili tokom redovnih naknadnih pregleda od strane

39

specijaliste za nabavku, po osnovu slučajnog uzorka 1 od svakih 5 ugovora. Omjer naknadnog pregleda je

20 %.

Plan nabavke

29. Svaka od agencija za implementaciju je tokom pripreme projekta uradila početni Plan nabavke, za

prvih 18 mjeseci projekta (pogledati ispod). Zajmoprimac i Banka će oba plana nabavke uslaglasiti na

pregovorima i biće na raspolaganju u bazi podataka jedinica za implementaciju projekta, a objaviće se i

na vanjskoj web stranici Banke u skladu s paragrafom 1.16 Uputstava za nabavku i paragrafom 1.24

Uputstava za konsultante. Planovi nabavke će se ažurirati u dogovoru s Bankom godišnje ili po potrebi da

odraze stvarne potrebe implementacije projekta i unaprjeđenja institucionalnog kapaciteta agencija za

implementaciju.

40

Plan nabavke za Republiku Srpsku (Nacrt)

Sta

vka

Ak

tiv

no

st

No

.

Aktivnost Tip

Pro

cjen

a

tro

ško

va

u K

M

Izn

os

ug

ov

ora

u

US

$

Met

od

na

bv

ke

Pa

ket

i

Na

kn

/Pret

h.

Ob

jav

ljiv

an

je

Do

sta

vlj

an

je

po

nu

da

Po

tpis

iva

nje

ug

ov

ora

Za

vrš

eta

k

ug

ov

ora

Izn

os

ug

ov

ora

u

EU

R

Isp

laće

ni

izn

os

u

EU

R

NA

PO

ME

NA

I. Investicija

1 I. 1

Zona 2 (srednja/prioritet 1) Pavlovića-Dašnica

2 I. 1.1 Otkup zemljišta

1,496,210 1,046,360 Financira

općina

3 I. 1.2 Izgradnja nasipa W 7,025,146 4,912,966 ICB 1 Preth. Jan-16 Mar-16 Apr-16 Jun-17

4 I. 1.3 Nadzor CS 140,503 98,259 CQ 1 Preth. Feb-16 Feb-16 Apr-16 Jun-17

5 I. 2 Zona 3 (uzvodno/ prioritet 2) Dašnica-Janja

0


997,473 697,573 Financira

općina

7 I. 2.2 Izgradnja nasipa W 3,935,912 2,752,541 ICB 1 Preth. Jan-17 Mar-17 Apr-17 Mar-18

8 I. 2.3 Nadzor CS 78,718 55,051 CQ 1 Preth. Feb-17 Feb-17 Apr-17 Mar-18

9 I. 3 Zona 1 (nizvodno / prioritet 3) Ušće-Pavlovića

0


1,173,498 820,674 Financira

općina

11 I. 3.2 Izgradnja nasipa W 4,713,941 3,296,647 ICB 1 Preth. Jan-18 Mar-18 Apr-18 Mar-19

12 I. 3.3 Nadzor CS 94,279 65,933 CQ 1 Nakn. Feb-18 Feb-18 Apr-18 Mar-19

13 I. 4 Studija izvodljivosti CS 70,000 48,954

CQ 1 Nakn. Nov-13 Nov-13 Dec-13 Feb-14 U toku,

financiraće se iz IDP-a 14 I. 5

Studija uticaja na okoliš i studije analize socijalnih uticaja

CS 65,000 45,457

15 I. 6 Urbanistička dozvola (Zona 1,2 i 3)

CS 105,000 73,431 CQ 1 Nakn. Jun-14 Jun-14 Jul-14 Oct-14 financiraće se iz

IDP-a

16 I. 7 Okolišna dozvola (Zona 1,2 i 3)

CS 45,000 31,470 CQ 1 Nakn. Jun-14 Jun-14 Jul-14 Oct-14 financiraće se iz

IDP-a

17 I. 8 Preliminarni projekt (Zona 1,2 i 3)

CS 300,000 209,802 CQ 1 Preth. Feb-14 Feb-14 Mar-14 Jul-14 financiraće se iz

IDP-a

18 I. 9 Glavni projekt (Zona 1,2 i 3) CS 350,000 244,769 CQ 1 Preth. Sep-14 Nov-14 Nov-14 Mar-15

41

19 I. 10 Revizija projekta (Zone 1,2 i 3) CS 40,000 27,974 LCS 1 Nakn. Nov-14 Dec-14 Dec-14 Apr-15

Ukupna investicija

20,630,680 14,427,860

II Podrška za implementaciju projekta

20 II. 1 Uredska oprema G 20,000 13,987 Sh 1 Preth. Jan-15 Jan-15 Feb-15 Feb-15

21 II. 2 Vozilo G 60,000 41,960 Sh 1 Nakn. Jan-15 Jan-15 Feb-15 Feb-15

22 II.3 Tehnička pomoć

23 II. 3.1 Šef projekta CS 229,080 160,205 IC 1 Nakn. Jan-15 2019

24 II. 3.2 Građevinski inženjer CS 209,160 146,274 IC 1 Nakn. Jan-15 2019

25 II. 3.3 Računovođa CS 194,220 135,826 IC 1 Nakn. Jan-15 2019

26 II. 3.4 Službenik za nabavku CS 194,220 135,826 IC 1 Nakn. Jan-15 2019

27 II. 3.5 Sekretar CS 62,250 43,534 IC 1 Nakn. Jan-15 2019

28 II. 3.6 Prevodilac CS 89,640 62,689 IC 1 Nakn. Jan-15 2019

29 II. 4 Obuka osoblja TR 36,000 25,176 SOE Razni Preth. U skladu s godišnjim planovima obuke

30 II. 5 Tekući troškovi

31 II. 5.1 Troškovi godišnje revizije

CS 25,000 17,484 LCS (Firmu bira Ministarstvo financija)

32 II. 5.2 Dnevnice za teren OC 43,000 30,072 Financijski priručnik

33 II. 5.3 Održavanje i rad vozila OC 22,000 15,385 Financijski priručnik

34 II. 5.4 Održavanje i rad ureda OC 36,400 25,456 Financijski priručnik

Ukupno podrška za implementaciju projekta

1,220,970 853,873

UKUPNI PROJEKTNI TROŠKOVI

21,851,650 15,281,733

42

Plan nabavke za Federaciju BiH (Nacrt)

Sta

vka

Ak

tiv

no

st

No

.

Aktivnost Tip

Pro

cjen

a

tro

ško

va

u K

M

Izn

os

ug

ov

ora

u

US

$

Met

od

na

ba

vk

e

Pa

ket

i

Na

kn

/Pret

h.

Ob

jav

ljiv

an

je

Do

sta

vlj

an

je

po

nu

da

Po

tpis

iva

nje

ug

ov

ora

Za

vrš

eta

k

ug

ov

ora

Izn

os

ug

ov

ora

u

EU

R

Isp

laće

ni

izn

os

u

EU

R

NA

PO

ME

NA

I. Radovi na zaštiti od poplava

A. Goražde

1 I.A.1 Otkup zemljišta 20,000.00 13,986.80 Financira

općina

2 I.A.2 Građevinski radovi W 1,905,228.0

0 1,332,402.15 NCB 1 Preth.

Jan-15

Mar-15 Apr-15

3 I.A.3 Nadzor nad radovima CS 102,445.00 71,643.89 CQ 1 Preth. Feb-15

Mar-15 Apr-15

B. Pale-Prača (rijeka Prača) 0.00

4 I.B.1 Otkup zemljišta 0.00 0.00

5 I.B.2 Građevinski radovi W 1,749,150.0

0 1,223,250.56 NCB 1 Preth.

Dec-14

Feb-15 Mar-15

6 I.B.3 Nadzor nad radovima CS 94,037.00 65,763.84 CQ 1 Preth. Jan-15

Feb-15 Mar-15

C. Pale-Prača (rijeka Hrenovica) 0.00

7 I.C.1 Otkup zemljišta 0.00 0.00

8 I.C.2 Građevinski radovi W 4,677,660.0

0 3,271,274.74 ICB 1 Preth.

Feb-15

Apr-15 May-15

9 I.C.3 Nadzor nad radovima CS 251,495.00 175,880.51 CQ 1 Preth. Mar-

15 Apr-15 May-15

D. Foča-Ustikolina 0.00

10 I.D.1 Otkup zemljišta (Foča-Ustikolina)

2,000.00 1,398.68 Financira

općina

11 I.D.2 Otkup zemljišta (Kosovska rijeka)

2,000.00 1,398.68 Financira

općina

12 I.D.3 Građevinski radovi W 706,680.00 494,209.59 NCB 1 Preth. Mar-

15 May-15 Jun-15

43

13 I.D.4 Nadzor nad radovima CS 38,004.00 26,577.72 CQ 1 Prior Apr-15

May-15 Jun-15

E. Ostalo 0.00

14 I.E.1 Studija izvodljivosti CS 39,780.00 27,819.75 CQ 1 Prior Oct-13

Oct-13 Dec-13 Jan-14 27,819.75 U toku,

financiraće se iz IDP-a

15 I.E.2 Izrada EA i EMP CS 34,999.38 24,476.47 CQ 1 Prior Oct-13

Nov-13 Dec-13 Feb-14 24,476.47 U toku,


16 I.E.3 Izrada studije analize socijalnih uticaja

CS 29,223.09 20,436.88 CQ 1 Prior Oct-13

Nov-13 Dec-13 Feb-14 20,436.88 U toku,


17 I.E.4

Izrada glavnog projekta i detaljnog projekta infrastrukture za Goražde i Foča-Ustikolinu

CS 280,897.00 196,442.51 CQ 1 Prior Oct-13

Nov-13 Jan-14 U toku,


18 I.E.5

Izrada glavnog projekta i detaljnog projekta infrastrukture za Pale-Praču (rijeke Prača i Hrenovica)

CS 100,000.00 69,934.00 CQ 1 Prior Oct-13

Nov-13 Dec-13

Pomaže i financira

Agencija za sliv Save

19 I.E.6 Revizija glavnih projekata CS 30,000.00 20,980.20 CQ 1 Post Feb-14

Feb-14 Mar-14

Ukupno radovi na zaštiti od

poplave

10,063,598.47

7,037,876.95

III Podrška za implementaciju projekta

0.00

20 II.A Manja uredska oprema G 7,000.00 4,895.38 Sh 1 Prior Feb-15

Mar-15 Apr-15

21 II.B Upravljanje projektom Operativni troškovi (Tehnička pomoć)

CS 1,018,320.0

0 712,151.91 IC 1 Prior

Jan-15

2019

22 II.C Tekući troškovi (rad i održavanje opreme)

IOC 284,250.00 198,787.40 Financijski priručnik

23 II.D Godišnja revizija računa LCS 50,000.00 34,967.00 (firmu izabralo Ministarstvo financija)

Ukupno podrška za

implemetnaciju projekta

1,359,570.00

950,801.68

US$ 0.69934 UKUPNI PROJEKTNI TROŠKOVI

11,423,168.47

7,988,678.64

44

Monitoring i evaluacija

30. Projekt će financirati M&E aktivnosti u okviru Komponenti 1 i 2. M&E aktivnosti će pratiti: (1)

fizički napredak na projektu (npr. % završetka radova u odnosu na planirani %), i (2) vršiti evaluaciju

socio-ekonomskih i okolišnih uticaja projekta (osnovni i među-indikatori opisani u glavnom tekstu i

Aneksu 1). Studije evaluacije uticaja će biti prezentirane u polu-godišnjim izvještajima o napretku (koje

treba dostavljati Banci i MVTEO). Ti izvještaji o napretku trebaju sadržavati poglavlje u kojem se

izvještava o zaštitnim mjerama (napredak na ESMP), uključujući kratku „okolišnu reviziju“ građevinskih

radova koje su izvođači obavili da bi se osiguralo pridržavanje ESMP. Ako ishodi M&E do vremena

srednjoročnog pregleda projekta pokažu da projekt kasni s ostvarivanjem rezultata (radovi/oprema) ili ne

ispunjava osnovne/među-rezultate, primjeniće se mjere navedene u ORAF-u, uključujući: (1)

preispitivanje plana nabavke, (tj. razdvajanje umjesto objedinjavanja stavki da bi se ubrzala nabavka i

izvršenje); i (2) restrukturiranje (realokacijom sredstava između Komponenti).

31. Objedinjavanje M&E izvještaja će biti odgovornosti PIU-a i APCU-a dok će Agencije za vode u

Federaciji i RS dostavljati potrebne podatke i preliminarne materijale za M&E izvještaje. Vremenski plan

radova će se prikazivati u tabelarnoj formi s redovnim ažuriranjem, i te tabele će biti dio Plana

implementacije projekta.

Uloga partnera

32. Projekt ne uključuje nikakvo ko-financiranje niti sredstva trust fondova od drugih donatora.

Međutim, kao što je već navedeno, on se blisko koordinira s aktivnostima koje se financiraju u okviru

WBIF i novog GEF projekta koji će se baviti institucionalnim planiranjem i aspektima upravljanja

vodama čime se ovaj projekt nadopunjava.

45

Aneks 4

Okvir procjene operativnog rizika (ORAF)

Bosna i Hercegovina: PROJEKT ZAŠTITE OD POPLAVA DRINE (P143844)

Stadij: Procjena

.

Rizici .

1. Rizici projektnih aktera

1.1 Rizik aktera Rangiranje Umjeren

Opis rizika:

Predložene intervencije su rangirane kao

najveći prioritet od strane entitetskih i

državnih agencija nadležnih za upravljanje

vodom, a zapažena je i čvrsta

opredijeljenost na nivou naselja i općina.

Ipak, postoji rizik da se ova opredijeljnost

smanji ili promijeni, kao posljedica novih

političkih događanja.

Upravljanje rizikom:

Tim će pažljivo voditi dijalog s entitetima u cilju ranog identificiranja promjena opredijeljenosti ili

pojave nesklada, da bi se što ranije poduzele aktivnosti na rješavanju kašnjenja ili drugih problema.

Postoji velika potreba za ovim projektnim investicijama, uz malu mogućnost za političke

kontroverze. Ne očekuje se promjena opredijeljenosti za investicije u ovom sektoru, ni prilikom

promjene vlasti, a općine i lokalne zajednice su čvrsto opredijeljene za Projekt.

Nadl: Oboje Status: U toku Stadij

:

Oba Tekuće:

Rok: 28-Feb-2014 Učestalo

st:


Dizajn i obim projekta su skromni. Projekt će se fokusirati samo na radove i mjere koji daju jasne

direktne koristi za lokalne zajednice i vlasti, uz svođenje složenosti na najmanju mjeru.

Nadl. Oboje Status: U toku Stadij

:

Oba Tekuće

Rok: 28-Feb-2014 Učestalo

st:

2. Rizici operativnog okruženja

2.1 Zemlja Rangiranje Umjeren

46

Opis rizika:

(1) Složena struktura vlasti s različitim

administrativnim aranžmanima u dva

entiteta (više centralizirani u RS i izuzetno

decentralizirani u FBiH) i nepostojanje

koncenzusa o ulozi institucija na državnom

nivou, mogu dovesti do kašnjenja u

procesu donošenja odluka, kako tokom

pripreme, tako i tokom implementacije

projekta i otežati koordinaciju projekta

između pojedinih administrativnih i

teritorijalnih nivoa.

(2) Nedovoljno posvećivanje pažnje

kritičnim reformama, mimo

preovladavajauće debate o ustavnim

pitanjima, bi moglo dalje potkopati napore

vlasti na rješavnju strukturalnih pitanja i

dovesti do kašnjenja investicija u sektorima

u kojima se provode strukturalne reforme.

(3) Iako nema političkog nasilja, problemi i

etničke napetosti koje vode do konflikta još

uvijek nisu u potpunosti prevaziđeni i

mogućnost produženog političkog zastoja

se ne može zanemariti, obzirom da

političke elite tek trebaju usaglasiti

zajedničku viziju budućnosti zemlje.

(4) Političke elite i organi koji donose

odluke mogu pokušati preusmjeriti Bančina

sredstva u pravcu svojih interesa ili koristiti


(1) Na nivou projekta nije moguće ublažavanje. Stoga će uloge svih aktera i relevantnih organa biti

čvrsto dogovorene tokom pripreme projekta i navedene u dizajnu projekta.

Nadl: Status: Nije još

dospjel

o

Stadij

:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:


(2) Nije moguće ublažavanje na nivou projekta. Međutim, ovaj projekt ne uključuje nikakve velike

strukturalne reforme koje bi mogle izazvati kontroverzu.

Nadl: Status: Stadij

:

Tekući:

Rok: Učestalo

st:


(3) Nije moguće ublažavanje na nivou projekta.


:

Tekući:

Due

Date:

Učestalo

st:


(4) Na nivou projekta nije moguće ublažavanje sistemske prevare i korupcije. Međutim pregledi

portfelja i fiducijarne revizije ukazuju da su Bančine procedure do sada bila uspješne u zaštiti

Bančinih sredstava.


:

Tekući:

Due

Date:

Učestalo

st:


(5) Domaće kofinanciranje u formi otkupa zemljišta. Kreditni sporazum će uključiti odredbu da će

Vlada garantirati da će općine osigurati sredstva za otkup zemljišta. Bez obzira na fiskalna

ograničenja, entiteti su do sada uspješno osiguravali adekvatne nivoe domaćeg financijskog

doprinosa.

47

političke, umjesto stručnih kriterija,

naročito kada je u pitanju učestovanje

lokalnih zajednica u aktivnostima koje

financira Banka.

(5) Domaće ko-financiranje može biti

ugroženo teškom fiskalnom situacijom.

Projektne aktivnosti – uključujući

raspoloživost sredstava za pripremu –

mogu biti smanjenje ili kasniti.


:

Tekući:

Rok: Učestalo

st

2.2 Sektorski i više-sektorski Rangiranje Umjereno

Opis rizika: Upravljanje rizikom:

Efektivnost FBiH institucija za upravljanje

vodama je dokazana od ranije. U RS je u

2012.g. struktura promijenjena, spajanjem

dvije Agencije za vode u jednu Javnu

ustanovu „Vode RS“. Zbog decentralizacije

na loklani nivo, može se javiti rizik od

kašnjenja na koordinaciji aktivnosti u oba

entiteta.

Da bi se izbjeglo da zbog slabosti jednog od entiteta dođe do sveukupnog kašnjenja, projekt je

dizajniran s dva, u osnovi, odvojena PIU-a, unutar jednog projekta. Tokom pripreme projekta,

posebna pažnja je posvećena aranžmanima implementacije. Ranije iskustvo je pokazalo značajan

kapacitet za koordinaciju i rad s institucijama.


:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

3. Rizici agencije za implementaciju (IA) (uključujući fiducijarne rizike)

3.1 Kapacitet Rangiranje Umjereno

Opis rizika:

Iako su PIU-i iskusni, u periodima

najvećeg obima posla fiducijrani kapacitet

možda neće biti dovoljan, posebno kada su

u pitanju nabavka i upravljanje ugovorima.


Tim Banke će izvršiti pregled kapaciteta obuhvatajući između ostalog (i) Plan nabavke kao

instrument za upravljanje, (ii) Operativni portal/Client Connection i (iii) potrebu za objavljivanjem

za javnost, ažuriranih planova nabavke, dodijeljenih ugovora, itd. Tim će obaviti razgovore i

dogovoriti način rada da se osiguraju efektivna priprema i implementacija i blisko će pratiti izvršenje.

Ako se jave neka uska grla, po potrebi će se agnažirati dodatna podrška. U tabelama troškova su

predviđena sredstva za tu namjenu. Ako novo fiducijarno osoblje ne bude imalo iskustva s

48

procedurama WB, provešće se izgradnja kapaciteta u formi obuke specifično prilagođene za to

osoblje. Što se tiče osoblja za nabavku, osiguraće se upute i obuka uz rad za sve aspekte funkcije

nabavke: planiranje, upravljanje, vođenje evidencije, itd.

Nadl: Oboje Status: Nije još

dospjel

o

Stadij

:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

Kva

rtaln

o


Da bi se izbjeglo da zbog slabosti kapaciteta jednog enetiteta dođe do kašnjenja, projekt je dizajniran

s dva odvojena PIU-a. Tokom pripreme projekta i u ranom stadiju implementacije projekta posebna

pažnja će se posvetiti aranžmanima implementacije. Posebna pažnja će se posvetiti aranžmanima za

rano otkrivanje potencijalnih problema.


:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

Kva

rtaln

o

3.2 Vladavina Rangiranje Velik


Obzirom na složenu strukturu vlasti u

zemlji, država/entiteti, postoje rizici od

kašnjenja na postizanju efektivnosti i

implementaciji.

Rizik od ovih kašnjenja se ne može u potpunosti ublažiti, ipak, planovi implementacije će uzeti u

obzir ta kašnjenja i pripremne aktivnosti će se nastaviti, obzirom da agencije za implementaciju mogu

nastaviti s aktivnostima izrade detaljnih građevinskih projekata i prije efektivnosti, jer se to financira

iz tekućeg projekta Banke.


dospjel

o

Stadij

:

Oba Tekući:

Rok: Učestalost: KO

NTI

NUI

RA

NO

Prevara i korupcija Rangiranje Mali


49

Agencije za vodu i entitetska ministarstva

mogu imati druge motive i konfliktne

prioritete, rehabilitaciju određenih lokacija

u odnosu na druge koje bi bile ekonomski

korisnije, ali politički manje privlačne.

Redovan terenski obilazak lokacija u svrhu nadzora, te revizije ugovora i plaćanja će ublažiti ovu

pojavu. Godišnje nezavisne revizije su obavezne. Ako se otkriju nepravilnosti, poduzeće se

odgovarajuće mjere.

Nadl: Bank

a

Status: Nije još

dospjel

o

Stadij

:

Imple

mena

cija

Tekući:

Rok: Učestalo

st:

God

išnje


Ekonomske analize i terenski obilasci identificiranih lokacija potkrepljuju izbor koji su predložile

vlasti.

Nadl: Bank

a

Status: Nije još

dospjel

o

Stadij

:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

Kva

rtaln

o

4. Projektni rizici

4.1 Dizajn Rangiranje Umjeren


Agencije za implementaciju imaju skromno

iskustvo na projektima zaštite od poplava,

te postoji rizik da detaljni građevinski

projekti odražavaju postojeće pristupe

rehabilitaciji sistema, umjesto razmatranja

novih rješenja. Projekti i predmjeri radova

mogu precijeniti stvarne potrebe.

Mjere i radovi na zaštiti od poplava u okviru Projekta su skromnog obima i male složenosti, za što

agencije za implementaciju imaju više nego dovoljno iskustva i sposobnosti.

Analiza rentabilnosti će uključiti troškove tokom vijeka trajanja, da bi se uporedile razne opcije

troškova investicija.

Detaljni građevinski projekti i studije izvodljivosti će biti provjereni, da se utvrdi inflacija troškova,

ili alternative koje mogu implicirati odgođene velike troškove rada i održavanja (O&M).


:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

KO

NTI

NUI

RA

NO

50

4.2 Socijalni i okolišni Rangiranje Umjeren


Postoji rizik da potencijalni okolišni rizici

ostanu neublaženi, ako se Planovi

upravljanja okolišem za svaku projektnu

lokaciju ne budu propisno primjenjivali.

Postoji i potreba za značajnim otkupom

zemljišta, iako samo rubnog

poljoprivrednog zemljišta, što može

uzrokovati kašnjenje građevinskih radova.

Svaka uključena općina se obavezala da će

osigurati sredstva za otkup zemljišta.

Postoji rizik da općine neće moći osigurati

sredstva za otkup zemljišta. Postoji i rizik

od neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Klauzule iz Planova upravljanja okolišme će biti uljučene u ugovornu i ponudbenu dokumentaciju.

PIU-i su dobro upoznati s Bančinim zaštitnim politikama; projekt će koristiti projverene obrasce i

informacije iz Projekta razvoja navodnjavanja, koji se trenutno provodi, na istim lokacijama.

Okvir politike preseljenja (RPF) navodi politike i procedure koje će se koristiti za utvrđivanje

socijalnih uticaja i njihovo ublažavanje. Za konkretne lokacije će se uraditi pojedinačni planovi

preseljenja (RP-ovi) u skladu s Bančinom OP/BP 4.12 i tim Banke će ih blisko pratiti. Izvršiće se

procjena institucionalnog kapaciteta za upravljanje okolišnim i socijalnim zaštitnim politikama i, ako

bude potrebe, dati preporuke za izgradnju kapaciteta.

Naknada za otkup zemljišta će se planirati klizno, tokom trajanja projekta, kako radovi budu

napredovali. Općine su se obavezale da će financirati otkup zemljišta, a vlade će osigurati da sredstva

budu pravovremeno na raspolaganju. U pravni sporazum će se ugraditi klauzula u tom smislu.

Općine će osigurati dokumente o nepostojanju mina na područjima predviđenim za obavljanje

radova.


dospjel

o

Stadij

:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

4.3 Program i donatori Rangiranje Mali


Projekt je zamišljen kao značajna

prioritetna operacija unutar regionalnog

programa upravljanja slivom Drine. Postoji

rizik da se neće ostvariti koordinacija.

Isti tim Banke će paralelno nastaviti raditi s vladama tri zemlje iz sliva Drine na pralelnim

aktivnostima.

Nadl: Bank

a

Status: U toku Stadij

:

Oba Tekući:

Rok: Učestalo

st:

KO

NTI

NUI

RA

NO

51

4.4 Monitoring izvršenja i održivost Rangiranje Umjeren


Nepredviđeni vremenski uslovi mogu

odgoditi građevinske radove.

Rizici vezani za vremenske uslove se ne mogu ublažiti, ipak, planovi nabavke će se uraditi tako da

osiguraju pravovremenu implementaciju, uzimajući u obzir uobičajne sezonske vremenske uslove.

Nadl: Klijen

t

Status: Nije još

dospjel

o

Stadij

:

Imple

menta

cija

Tekući:

Rok: Učestalo

st:

Polu

godi

šnje

4.5 Ostalo (po izboru) Rangiranje



:

Tekući:

Rok: Učestalo

st:

4.6 Ostalo (po izboru tional) Rangiranje



:

Tekući:

Rok: Učestalo

st:

5. Rangiranje predloženo od strane projektnog tima prije pregleda

Sveukupni rizik pripreme: Umjeren Sveukupni rizik

implementacije: Umjeren

Opis rizika: Opis rizika:

Projekt je sveukupno dizajniran s tehničkim i upravljačkim izazovima s

kojima se zemlja, a naročito tehničke agencije, mogu nositi.

Banka dobro poznaje agencije za implementaciju, a one dobro poznaju

Bančine procedure. Očekuje se da agencije za implementaciju imaju

dovoljno kapaciteta da se nose s umjerenim obimom i malom

složenošću radova. Postoji rizik od kašnjenja na postizanju efektivnosti,

52

ali je njegov uticaj na projekt ublažen mogućnošću agencija za

implementaciju da nastave s izradom detaljniih građevinskih projekata i

ponudbene dokumentacije korištenjem sredstava iz tekućeg projekta

navodnjavanja.

6. Sveukupni rizik

Sveukupni rizik pripreme: Umjeren Sveukupni rizik

implementacije: Umjeren

Opis rizika Opis rizika:

Dizajn i obim projekta uključuju investicije koje su umjerene po obimu i

male složenosti. Za konkretne investicije uključene u projekt već

obavljene analize su, koje se nadovezuju na obimno znanje o sektoru

stečeno putem nekoliko projekata i analitičkih i savjetodavnih aktivnosti

u sektoru voda.

Rizici se uglavnom odnose na kašnjenje na postizanju efektivnosti zbog

složene administrativne strukutre, ali i kašnjenja građevinskih radova

uzrokovana vremenskim uslovima i načinom grupiranja ugovora u

nabavne pakete, mogu takođe uticati na implementaciju.

Informacije za upravu, koje se ne objavljuju (po izboru)

Opis rizika:

53

Aneks 5: Plan podrške implementaciji


Strategije i pristup podršci za implementaciju projekta

1. Strategija podrške za implementaciju je urađena imajući u vidu prirodu projekta i profil njegovog

rizika. Projekt će implementirati Jedinica za implementaciju projekta (PIU) Federalnog ministarstva


(APCU) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje imaju opsežno iskustvo na

implementaciji projekata za koje Svjetska banka pruža podršku.

2. Administracija projekta u Sarajevu (PIU FBiH) i u Banja Luci (APCU RS). Dva PIU-a u FBih i RS

su udaljena nekoliko sati vožnje od predviđenih lokacija radova, a oni će upravljati ugovorima i vršiti

plaćnja po dogovorenim vremenskim planovima. I APCU i PIU imaju osoblje, uključujući fiducijarno

osoblje, kako za nabavku, tako i za FM. Ako se zbog obima posla ukaže potreba, angažiraće se dodatni

FM i specijalista za nabavku u periodima intenzivnih aktivnosti kao podrška postojećim specijalistima.

Pored toga, oba PIU-a će imati građevinske inženjere u svrhu generalnog nadgledanja radova. Od

inženjera se očekuje da blisko koordiniraju svoje aktivnosti s odnosnim agencijama u Bijeljini i Sarajevu,

koje će pružati primarnu tehničku ekspertizu i donositi odluke vezane za oblikovanje i organizaciju rada,

kako je navedeno u ponudbenoj dokumentaciji za izvođače.

3. Odobrenje isplate i nabavke: Ministarstvo financija i trezora (MOFT) će za svaki entitet otvoriti po

jedan Namjenski račun (DA) za polaganje IDA avansa (ili refundiranje SOE-obračuna troškova).

Potpisnici aplikacija za povlačenje će biti Direktori PIU/APCU i ključni zvaničnici Ministarstva, dok će

se odobrenje tendera za nabavku i ugovora pribavljati od zvaničnika Ministarstva. Napredak na radovima

ili nabavci roba/opreme će se nadzirati zajedno osoblje PIU/APCU i Ministarstva; i ono će potpisivati

potvrde o prijemu radova/opreme i godišnje potvrde dobrog izvršenja.

Plan podrške za implementaciju

4. Tim Banke će održati radionicu za pokretanje projekta ubrzo nakon proglašenja efektivnosti projekta.

Banka će nakon toga svakih pola godine slati na teren misije za superviziju. Srednjoročni pregled projekta

(MTR) će se obaviti u 2017.g.

5. Misije za superviziju projekta će se povremeno spajati s misijama durigh tekućih projekata

poljoprivrede i ruralnog razvoja koje vode ministarstva u RS i FBiH (kao što su ARDP i IDP, koje imaju

dosta istih članova tima kao i Projekt zašite od poplava Drine). Misije za nadgledanje nabavke, FM i

zaštitnih mjera se mogu provoditi kao dio periodične fiducijarne podrške koja se pruža istovremeno za

sve operacije Banke u raznim sektorima u BiH (specijalisti za nabavku, FB i okoliš rade u uredu Banke u

zemlji). Izuzetak od toga će biti misije za radionicu za pokretanje projekta, MTR i ICR (izvještaj o

završetku implemetnacije), kada će vjerovatno kompletan projektni tim učestvovati u misiji istovremeno.

Prethodni pregledi nabavke će se obavljati kako se za njima ukaže potreba, a naknadni pregledi godišnje.

6. Supervizija FM – Kao dio suprevizije projekta, Banka će provoditi na riziku zasnovane suprevizije

financijskog upravljanja, u odgovarajućim inervalima, na sljedeći način: (a) pregled projektnih kvartalnih

financijskih izvještaja, projektnih revidiranih godišnjih financijskih izvjeptaja, revizorovog pisma upravi i

korektivnih aktivnosti, ako ih bude; i (b) tokom Bančinih terenskih misija za superviziju, pregled

sljedećih ključnih oblasti (i) projektno računovodstvo i sistemi internih kontrola; (ii) izrada budžeta i

aranžmani financijskog planiranj; (iii) upravljanje povlačenjima sredstava i financijskim tokovima,

54

uključujući domaći financijski doprinos, gdje je primjenljivo; i (iv) svi slučajevi koruptivnih praksi u

koje su uključena projektna sredstva.

7. U osvni nema potrebe za davanjem uputa od strane tima Banke (PIU-u/APCU-u, M&E

konsultantima) jer je primjena Okvira rezultata navedenog u Aneksu 1 relativno jednostavna. Ipak, tim

Banke će pomoći PIU/APCU-u na izradi nacrta TOR za M&E konsultante i izradi nacrta specifikacija za

nabavku opreme za monitoring. Što se tiče zaštitnih politika, Klijent će se strogo pridržavati EMF-ova,

EMP-ova, RPF-ova i RAP-ova putem sljedećeg:

i. Osigurati prevovremenu pripremu i objavljivanje EMP-ova i RAP-ova uz javnu raspravu za sve

nove lokacije u skladu s EMF-om i RPF-om.

ii. Svi EMP-ovi će biti uključeni u odnosne ponudbene dokumente i za izvođenje radova i za

nadzor. Za izvođenje radova i nadzor će biti uključene obavezujuće odredbe za treću stranu da

implementira EMP mjere i/ili da nadzire njihovu implementaciju, uz dostavljanje adekvatnih

izvkještaja Klijentu i Svjetskoj banci.

iii. Okolišni i socijalni specijalista Svjetske banke će pružati redovnu podršku implemetnaciji i

vršiti superviziju implementacije EMF-a i RPF-a, uz davanje komentara i pružanje podrške

Klijentu, uključujući i terenske obilaske i provjere na licu mjesta s izvođačima i nadzorom za

vrijeme trajanja radova.

Glavni fokus podrške za implementaciju tokom misija za superviziju:

Vrijeme Fokus Potrebne vještine Procjena

sredstava

Uloga partnera

Prvih 12

mjeseci

Počeetak

implementacije prvih

ugovora za

Komponente 1 i 2.

Priprema tenderske

dokumentacije za

drugu grupu ugovora.

Uspostavljanje M&E.

Upravljanje

projektom

Operativne vještine

Hidrotehničke

vještine

Vještine ruralnog

razvoja

FM

Nabavka

Okolišne i socijalne

zaštitne politike

M&E

$100,000

12. – 48 .

mjesec

Nastavak i završetak

implementacije prve

grupe ugovora.

Početak

implementacije druge

grupe ugovora.

Upravljanje

projektom

Operativne vještine

Hidrotehničke

vještine

FM

Nabavka

Okolišne i socijalne

zaštitne politike

M&E

$ 80,000

Ostalo Hidrotehničke

vještine/vještine

zaštite od poplava

Stručnjak za zaštitu

od

poplava/hidrotehniku

$ 20,000

Potrebne vještine

55

Potrebne vještine Broj čovjek-sedmica Broj putovanja Komentar

Vođa projektnog tima

Specijalista za ruralni

razvoj

Operativni specijalista

Specijalilsta za nabavku

Specijalista za

financijsko upravljanje

Specijallsita za okoliš

Specijalista za socijalni

razvoj

4 /godišnje

3/godišnje

8/godišnje

4/ godišnje

4/ godišnje

3/ godišnje

3/ godišnje

2

1

Lokalna putovanja

1

Lokalna putovanja

Lokalna putovanja

Lokalna putovanja

Osoblje iz sjedišta Banke


Domaće osoblje


Domaće osoblje

Domaće osoblje

Domaće osoblje

56

Aneks 6: Ekonomska i financijska analiza


1. Iako u ovom stadiju nije moguća detaljna tehnička analiza rezultata projekta, izvršena je procjena

raspoložive dokumentacije i urađena je semi-kvalitativna analiza tehničkog učinka projekta za odnosne

lokacije, uz procjenu raznih tehničkih aspekata, dijelom opisno, a dijelom kvantitativno. Preliminarna

financijska i ekonomska procjena koju su pripremili Hydro Ingenieure Consulting (Krems, Austrija),

Kommunalkredit Austrija i Insitutu za hidro-tehniku, Sarajevo (2012.g.) je potvrdila da će se

smanjenjem očekivanih gubitaka od posljedica poplava ostvariti značajne ekonomske koristi koje

opravdavaju potrebne investicije. Pokazala je i da će doprinijeti značajnom poboljšanju egzistencije u

siromašnim zajednicama u projektnim područjima, obzirom da će gubici – uključujući i gubitke javne

infrastrukture, poljoprivredne i stočarske proizvodnje, kao i imovine domaćinstava – biti značajno

smanjeni.

2. Nedavne studije koje su obavili Institut za hidrotehniku, Sarajevo za područje Goražda u FBiH; i

Institut za vodoprivredu, Bijeljina/Institut za građevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka, za područje Bijeljine

su ažurirale i potvrdile ekonomsku izvodljivost predložene investicije. Te su studije dale detaljniju

analizu radova koji će se obaviti i uključile nove raspoložive informacije o vrijednostima šteta nastalih u

ranije pomenutnim poplavama u 2010.g.

3. U svim pomenutim studijama procjena ekonomskog učinka je izvršena na osnovu raspoloživih

podataka. Obzirom da nisu mogli biti pribavljeni potpuni podaci, bilo je potrebno izvršiti pretpostavke na

osnovu iskustava konsultanta na sličnim projektima. Uz kritičku reviziju pretpostavi koje je konsultant

koristio, urađena je nova procjena predloženog projekta. Ažurirani su svi investicioni i operativni

troškovi, kako su postajale raspoložive nove detaljne studije. Revidirani su i neki kriteriji koje su koristili

konsultanti i metodologije koje su korištene za procjenu poljoprivrednih gubitaka da bi se bolje odrazila

postojeća realnost i očekivani scenariji.

4. Pretpostavljeni su period izgradnje infrastrukture od dvije godine za svaki predloženi pod-projekt,

kao i fazni pristup izgradnji. Operativni troškovi su uključili kontinuirano održavanje radova (košenje

trave dva puta godišnje i održavanje krune nasipa, obaloutvrda i pristupnih cesta), kao i periodične

popravke i djelimične popravke struktura. Godišnji iznos tih operativnih troškova je procijenjen na 3% od

troškova investicije. Na kraju perioda evaluacije nije pretpostavljena rezidualna vrijednost, obzirom da

ona ne bi uticala na rezultate jer bi diskontna stopa značajno smanjila tu vrijednost: u svrhu analize je

korišten vremenski raspon od 30 godina. Financijska i ekonomska analiza su koristile diskontnu stopu od

10%.

5. Zbog konkurentnog tržišta faktora proizvodnje u BiH, u ekonomskoj analizi nisu razmatrani

značajniji poremećaji cijena. Od cijena su oduzeti samo porezi, a troškovi nekvalificirane radne snage su

usklađeni za faktor konverzije (CF) od 0,7. Da bi se utvrdili ekonomski troškovi investicije, primijenjena

je sljedeća struktura glavnih kategorija troškova: (i) radna snaga 43%; (ii) materijal 50%; (iii) transport

3%; i (iv) renta 4%. U ekonomskoj analizi je korišten faktor konverzije tržišnih cijena da bi se uskladili

poremećaji uglavnom po osnovu poreza, subvencija ili drugih financijskih transfera. Financijska analiza

se fokusira na prihod porodice korisnika i kako projekt može povećati njihov očekivani prihod

smanjenjem očekivanih gubitaka (izbjegnute štete) ili unaprjeđenjem ambijenta za poljoprivrednu

proizvodnju.

6. Izbjegnute štete predstavljaju glavne koristi od projekata zaštite od poplave. Izbjegnute štete su

izračunate kao razlika između šteta koje se javljaju u postojećoj situaciji ugroženosti čestim poplavama

57

(bez predloženog projekta) i scenarija „s projektom“ (u kojoj se ne javljaju štete do određenog obima

protoka rijeke i poplava). Kako se poplave javljaju u različitoj učestalosti, kalkulacija je uzela u obzir

vjerovatnoću pojave poplava različitog intenziteta i obim šteta koje uzrokuju, ponderisanjem

procijenjenih šteta odnosnom vjerovatnoćom u „osnovnom“ scenariju i uz predloženi nivo zaštite

(scenarij „s projektom“). Štete od poplava iznad predloženog nivoa zaštite su slične onima u postojećem

scenariju, te stoga nisu razmatrane.

7. Procjena izbjegnutih šteta zahtijeva hidrauličke modele i procjene poplavljene površine za

poplavu svake vjerovatnoće (period povrata). Kako hidraulički modeli nisu urađeni, konsultanti su izvršili

procjenu poplavljenih površina za nekoliko tačaka krivulje učestalosti šteta (pogledati ispod), a krivulja je

potom sparena s izračunatim tačkama. Izbjegnute štete su procijenjene brojanjem pogođenih objekata

(imovine) unutar poplavljenog područja kako je navedeno na mapama simulacije poplave urađenim za

periode učestalost 1/2, 1/20, 1/50 i 1/100. Potom su izbrojani poplavljeni objekti pomnoženi prosječnom

vrijednošću štete1. Onda je izračunato prosječno godišnje smanjenje štete zahvaljujući strukturama za

zaštitu od poplave koristeći formulu ∫

, gdje je a vjerovatnoća prekoračenja vrijednosti novih

zaštitnih struktura; b vjerovatnoća postojeće situacije;fd očekivana šteta od poplave; i fp vjerovatnoća

prekoračenja vrijednosti šteta od poplave.

1Raspoloživi podaci za svaku projektnu regiju koji se nalaze na topografskim kartama, orto-foto kartama,

katastarskim kartama, referentnim projektima i granicama skorašnjih poplava s GooglEarth. Za dijelove

poplavljenih područja za koje postoje raspoloživi podaci (karte), utvrđena je prosječna površina privatnih kuća od

100 m2. Ta je vrijednost korištena za izračunavanje ukupne površine privatnih kuća koje su bile poplavljene u

području Bijeljine. Na sonovu orto-foto karata i GooglEarth, identificirana su urbana i šumska područja.

58

Slika 6-1 Krivulja učestalosti šteta.

8. Za procjenu vrijednosti izbjegnutih šteta, konsultanti su dali procjenu prosječne cijene kuće od

1.000 KM/m2. U slučaju direktnih šteta od poplave na kućama, smatralo se da vrijednost štete po jedinici

površine zida kuće zavisi od dubine vode i brzine toka. Odnosna šteta bi bili troškovi renoviranja zidova,

podova i električnih/telefonskih instalacija (procijenjeni na 20% troškova gradnje površine koja je

pogođena poplavom), uzimajući u obzir nepovratne štete na namještaju i kućanskim aparatima. Štete na

školama i drugim javnim objektima su izračunate na sličan način. Kako nema podataka o zdravstvenim

koristima, ti efekti nisu uzeti u obzir prilikom procjene očekivanih koristi od šteta koje će se izbjeći

zahvaljujući projektu.

9. U slučaju industrijskih/poslovnih objekata, šteta je procijenjena na 30% troškova gradnje

uzimajući u obzir nepovratne štete na industrijskoj opremi. Konsultanti su izvršili procjenu specifične

vrijednosti indirektne štete kompanija zbog gubitka dodane vrijednosti i manje efikasnog rada nakon

poplave (dok se stanje ne normalizira), u KM po proizvodnom objektu godišnje. Takođe je uzeto u obzir

da se nakon poplave određenog obima gubi do 90 od 265 radnih dana u godini. Za svaki objekat je

izvršena procjena ekonomske štete: 60/265 pomnoženo dodatnom vrijednošću svakog proizvodnog

objekta, procijenjeno na 150.000 (KM/proizvodnom objektu godišnje).2

10. Ostali društveni efekti, ako izbjegnuti prekid saobraćaja, rekreativne koristi, razvoj turizma,

zaštita okoliša (izbjegnuti troškovi zamjene), rizik od gubitka ljudskih života i izbjegnuti troškovi zaštite

privatne imovine i efekti ekonomskog razvoja nisu uzeti u obzir. Potencijalni obim tih efekata bi mogao

biti jednak vrijednosti izbjegnute štete. Iako nisu uračunate, ostvariće se i sljedeće dodatne društvene

koristi od otvaranja radnih mjesta kada se u zahvaćenim područjima budu obavljali radovi: (i) povećanje

broja radnih mjesta tokom obavljanja građevinskih radova; (ii) povećanje broja radnih mjesta zbog

potrebe za provođenjem održavanja predloženih radova; i (iii) nova radna mjesta kao rezultat

ekonomskog razvoja omogućenog implementacijom investicija. Rezultati implementacije projekta u

smislu dodatnog zapošljavanja su uglavnom privremenog karaktera obzirom da su investicije u

infrastrukturu radno intenzivne, naročito radovi na iskopima. Uobičajne procjene troškova sličnih

projekata pokazuju da je udio plata nisko-kvalificirane radne snage od 30%.

2Okvir zaštite od poplava na rijeci Drini, Bosna i Hercegovina, Konačni izvještaj, HYDRO INGENIEURE – KPC, HEIS, Juni 2012.

59

11. Slično tome projekt će imati uticaj na smanjenje dispariteta u razvoju između regija, što je

rezultat smanjenog rizika od poplave i boljeg pristupa tehničkoj infrastrukturi. Projekt će imati pozitivan

uticaj na povećanje investicija širom regija. Izgradnja infrastrukture je od centralnog značaja za razvoj i

stanovništvo je smatra preduslovom za olakšanje proizvodnih investicija uz podnošljiv nivo rizika.

Nepostojanje infrastrukture za zaštitu od poplave utiče da u pogođenim područjima s visokim rizikom ne

dolazi do razvoja resursa, i da stanovništvo iz tih područja odlazi u regije ili gradove koji nude bolje

mogućnosti za poboljšanje egzistencije. Projekt otvara mogućnost za razvoj poslova u poljoprivredi,

industriji, trgovini i povezanim uslužnim djelatnostima i tim rizičnim područjima.

12. Financijski rezultati: Poplava u decembru 2010.g. je zahvatila brojna naselja, uključujući Foču,

Goražde, Višegrad, Bratunac, Zvornik i dijelove Bijeljine. Ta područja budu često zahvaćena poplavama

velikog obima. U 2010.g. u centru Goražda je bilo pogođeno oko 200 stambenih objekata, 32 industrijska

objekta i 50 stočarskih objekata, a oko 500 stanovnika je bilo evakuirano. Komunikaciona infrastruktura

je oštećena, dalekovodi prekinuti, a zaštitne strukture riječnih obala ozbiljno oštećene. Mostovi u gradu su

bili poplavljeni, a pogoršanje kvaliteta vode u vodovodnom sistemu je predstavljao prijetnju po zdravlje

stanovništva. U području rijeke Prače, naselja Prača i Hrenovica budu poplavljena skoro svake druge

godine. Ova rijeka je bujičnog karaktera, a riječni nanosi se talože uz korito, na obje obale mijenjajući tok

rijeke. Zona širine nekoliko stotina metara do 1 km s lijeve strane donje Drine se plavi gotovo svake

godine u vrijeme visokih voda (protok veći od 1.600 – 1.700 m3/s, što je maksimalni protok približno

godišnje ili dvogodišnje učestalosti).

13. Procjenjuje se da će se oko 8,500 ha poljoprivrednog zemljišta zaštititi od rizika od poplava

stogodišnje učestalosti, na šest glavnih projektnih lokacija (Goražde I, II i III, Pale – Prača, Ustikolina i

Bijeljina). Sigurnost prihoda i životni uslovi korisnika zemljišta duž predloženih struktura (uglavnom

manja imanja siromašnijih porodica) će se poboljšati, obzirom da će im usjevi biti redovniji i pouzdaniji

uz manje gubitke kao posljedica ponavljanja sjetve i potpunog gubitka usjeva. Za glavne poljoprivredne

aktivnosti i modele farmi urađeni su budžeti usjeva da bi se kvantificirao financijski uticaj projekta na

korisnike, na osnovu prosječno ostvarenih usjeva, troškova proizvodnje i tipa poljoprivredne proizvodnje.

Ponavljanje poplava prosječno pogađa prinose usjeva oko 10 do 15 procenata. Tabele 1 do 9 u Apendiksu

(poseban kompletan izvještaj analize, koji nije ovdje priložen, ali se nalazi u projektnoj dokumentaciji)

pokazuje da bi se neto prihod mogao povećati prosječno za 12 do 40 procenata kod ratarskih usjeva

(pšenica, ječam, kukuruz i krmno bilje) i od 15 do 80 procenata kod voća i povrća (na otvorenom i/ili

plasteniku).

14. Urađeni su i modeli farmi kombinacijom uobičajnih načina proizvodnje (poseban kompletan

izvještaj analize, koji nije ovdje priložen, ali se nalazi u projektnoj dokumentaciji), koji su zastupljeni u

projektnom području. Donja Tabela 6-1 pokazuje modele za prosječnu proizvodnju voća i povrća na pola

ha (Tabela /1) i na 2 ha proizvodnju ratarskih usjeva. Obzirom da bi se rizik od poplave smanjio i

omogućili uslovi za intenzivniju proizvodnju na farmama sa smanjenim rizikom, prihodi porodice bi se

značajno povećali. Takođe, smanjenje gubitka imovine zbog poplava, će takođe doprinijeti poboljšanju

egzistencije nakon provođenja radova na zaštiti od poplava. Modeli pokazuju da bi farmeri u projektnom

području mogli povećati svoje neto prihode za 60 do 80 procenata nakon što se smanji rizik od poplave.

15. Ekonomska analiza: Ekonomska analiza je razmotrila troškove i koristi sa stanovišta zemlje.

Troškovi i koristi su uzeti po tržišnim cijenama obzirom da je u većini slučajeva prisutno tek malo

tržišnih poremećaja vrijednosti imovine, poljoprivrednih cijena ili troškova proizvodnje. U DFPP se

očekuju sljedeće koristi kao rezultat implementacije predloženih zaštitnih struktura:

(i) Izbjegnute štete poljoprivredne proizvodnje na zemljištu koje je podložno učestalim

poplavama;

(ii) Izbjegnute štete na imovini (privatne kuće; stambene zgrade; industrijska postrojenje; ceste,

električni vodovi, škole, vrtići, zdravstvene ustanove i drugi javni objekti);

60

(iii) Izbjegnute štete na objektima zbog ne prekidanja proizvodnje, pružanja usluga, neprekinutih

komunikacija, neometanog prometa, itd.;

(iv) Izbjegnute štete po ljudsko zdravlje zbog smanjenja zagađenja sistema vodosnabdijevanja, te

smanjeni rizici od gubitka ljudskih života;

(v) Povećane koristi od rekreacije uključujući razvoj turizma;

(vi) Indirektni efekti ekonomskog razvoja.

Tabela 6 - 1/ 1 i 2. Financijski modeli farmi kombinirajući uobičajne polj. djelatnosti.

61

Mala farma s usjevima u projektnom području GZD Tabela 1

FINANCIJSKI BUDŽET (ZBIRNO) Bez projekta S projektom (U KM) 1 to 15 1 2 3 4 5 6 to 15

Osnovna proizvodnja Voće 4,080 4,080 4,080 4,080 4,410 4,740 4,740 Povrće 1,862 1,862 1,862 1,862 3,670 6,207 6,919

Ukupno osnovna proizvodnja 5,942 5,942 5,942 5,942 8,080 10,947 11,659 Zapošljavanje van farme Radna snaga 900 900 900 900 900 900 900 PRILIV 6,842 6,842 6,842 6,842 8,980 11,847 12,559

Troškovi proizvodnje Investicije na farmi - - - 1,500 1,500 - - Operativni troškovi

Sjemena/sadnice 125 125 125 125 248 405 440 Đubrivo 1,200 1,200 1,200 1,200 1,450 1,730 1,760 Agro-hemikalije 210 210 210 210 320 455 480 Troškovi navodnjavanja 240 240 240 240 294 366 384 Inputi u procesu 720 720 720 720 984 1,332 1,417 Investicije na farmi - - - - 60 150 180

Ukupno operativni troškovi 2,495 2,495 2,495 2,495 3,355 4,438 4,661 Ukupno troškovi proizvodnje 2,495 2,495 2,495 3,995 4,855 4,438 4,661 ODLIV 2,495 2,495 2,495 3,995 4,855 4,438 4,661

Cash Flow prije financiranja 4,347 4,347 4,347 2,847 4,125 7,409 7,898 Neto financiranje - 2,246 -150 -86 42 -22 - Cash Flow nakon financiranja 4,347 6,593 4,197 2,761 4,167 7,387 7,898 Ukupno promjena neto vrijednosti - -2,246 - - - - - Koristi za porodičnu farmu nakon financiranja 4,347 4,347 4,197 2,761 4,167 7,387 7,898

Mala farma s usjevima u projektnom području GZD Tabela 2

FINANCIJSKI BUDŽET (ZBIRNO) (U KM) Bez projekta S projektom

1 to 15 1 2 3 4 5 6 7 to 15 Osnovna proizvodnja

Povrće - - - - - 1,862 2,185 2,499 Ratarski usjevi 1,769 1,769 1,804 1,839 1,981 2,123 2,123 2,123

Ukupno osnovna proizvodnja 1,769 1,769 1,804 1,839 1,981 3,985 4,308 4,622 Zapošljavanje van farme

Radna snaga 900 900 900 900 900 900 900 900 PRILIV 2,669 2,669 2,704 2,739 2,881 4,885 5,208 5,522

Troškovi proizvodnje Sjemena/sadnice 122 122 126 130 130 255 277 300 Đubrivo 265 265 273 281 297 914 994 1,074 Agro-hemikalije 46 46 46 46 53 119 134 149 Troškovi navodnjavanja - - - - - 240 240 240 Inputi u procesu 275 275 287 299 310 442 463 485

Ukupno troškovi proizvodnje 707 707 731 755 789 1,969 2,108 2,247 ODLIV 707 707 731 755 789 1,969 2,108 2,247

Cash Flow prije financiranja 1,962 1,962 1,973 1,984 2,091 2,916 3,100 3,275 Neto financiranje - 634 -2 -3 -118 -14 -14 - Cash Flow nakon financiranja 1,962 2,596 1,971 1,981 1,973 2,902 3,086 3,275 Ukupno promjena neto vrijednosti - -636 - - - - - - Koristi za porodičnu farmu nakon financiranja 1,962 1,960 1,971 1,981 1,973 2,902 3,086 3,275

62

16. Većinu ovih koriti je teško izmjeriti obzirom da nema podataka za njihovo pravilno mjerenje.

Ipak, na osnovu procjena prema kartama plavnih površina koje je konsultant uradio i odnosne

vjerovatnoće pojave poplave na svakoj projektnoj lokaciji, i naknadne procjene prosječno očekivanih

izbjegnutih gubitaka godišnje uz gore opisanu krivulju učestalosti šteta, koristeći konsultantovu

metodologiju data je procjena izbjegnutih šteta za privatne kuće, industrijske i javne objekte.

17. U slučaju izbjegnutih šteta na poljoprivrednoj proizvodnji, korišten je različit pristup u odnosu na

onaj kojeg su konsultanti koristili ranije. Novi pristup je zasnovan na uočenim načinima proizvodnje na

plavnim područjima, prosječnim prinosima, odnosnim troškovima proizvodnje, reprezentativnim

modelima farmi i očekivanim promjenama tih parametara, kad projektno područje bude zaštićeno od

poplave i odnosni rizici smanjeni. Donja Tabela 6 – 2 pokazuje načine proizvodnje pretpostavljene u

svrhu analize i očekivane promjene koje se predviđaju kao rezultat smanjenja rizika od šteta uzrokovanih

postojećim učestalim poplavama, Kao što se može vidjeti, pretpostavljene su dosta konzervativne buduće

promjene načina korištenja zemljišta. Tabele 1 do 9 u Apendiksu (poseban kompletan izvještaj analize,

koji nije ovdje priložen, ali se nalazi u projektnoj dokumentaciji) pokazuju budžete usjeva za glavne

proizvodne usjeve u datom području, u sadašnjoj situaciji i u predloženom scenariju. Tabele 10 i 11, kako

je gore pomenuto, pokazuju budžet farme za tipične farme u područjima predloženim za zaštitu.

Tabela 6-2 Korištenje zemljišta u projektnom području i očekivane promjene kad se rizik od poplave

bude smanjio (u ha)

Površina za zaštitu

Postojeća površina Povrće

Ratarski usjevi

Korištenje zemljišta Očekivane promjene korištenja zemljišta

Lokacija ha pod

voćem na

otvorenom & krmno

bilje u ha

Površina pod voćem Plastenici Ukupno

Pale Prača 118 12 10 40 62 52% 4 5 9 60%

Ustikolina 54 5 5 20 30 56% 2.5 2 4.5 65%

Goražde 285 29 25 80 134 47% 12 10 22 55%

Bijeljina I 4,900 72 75 570 717 15% 30 20 50 16%

Bijeljina II 623 12 13 100 125 20% 5 3.4 8.4 21%

Bijeljina III 2,485 36 38 450 524 21% 15 4.2 19.2 22%

Ukupno 5,357 118 115 710 943 18% 48.5 37 85.5 20%

18. Tabele 12 do 14 u Apendiksu (poseban kompletan izvještaj analize, koji nije ovdje priložen, ali se

nalazi u projektnoj dokumentaciji) rezimiraju očekivane ekonomske rezultate sa tri lokacije predložene u

području Goražda u FBiH. Tabele 15 do 17 pokazuju odnosne ekonomske rezultate očekivane od

predloženih struktura za zaštitu koje će biti izgrađene na svakoj od tri lokacije na rijeci Drini u području

Bijeljine u RS. Tabele 18 i 19 pokazuju očekivane rezultate za svaku od dvije projektne komponente, dok

Tabela 20 daje sveukupne rezultate Projekta, uključujući sve troškove predloženog upravljanja projektom

i institucionalnog jačanja. Sljedeća Tabela 6 – 3 pokazuje rezime ekonomske neto sadašnje vrijednosti

(ENPV) i ekonomsku stopu povrata (ERR) za svaku projektnu komponentu i pod-komponentu koje će se

financirati iz projekta. Tabela 6 -4 pokazuje sveukupne projektne troškove, koristi i vjerovatne rezultate.

63

Tabela 6-3 Očekivani projektni rezultati.

Komponenta/

Pod-komponenta

ENPV

[milion KM]

ERR

[%] Komp. 1: Područje Goražda 3,264 12.7 %

- Pale –Prača - 1,962 3.4 %

- FočaUstikolina 961 17.6 %

- Goražde 5,986 17.9 %

Koordinacija projeketa/institucionalno jačanje - 1,721 -

Komp. 2: Područje Bijeljine 46,551 29.9 %

- Bijeljina Faza 1 37,017 34.5 %



Koordinacija projekta/institucionalno jačanje - 4,420 -

Projekt sveukupno 49,815 23.6 %

19. Sveukupna ekonomska procjena pokazuje da će projektna investicija zbirno imati ERR od 23,6

procenata. Predložena projektna investicija će smanjiti učestalost i troškove poplava po zajednice, kao i

lokalne i centralne vlasti. Poljoprivreda, industrija, turizam i drugi vidovi egzistencije i ekonomskih

aktivnosti će postati privlačniji za privatne investicije jer će se klimatski rizici značajno smanjiti. Na

osnovu procjena projektne investicije, operativnih troškova i vrijednosti izbjegnute štete, zajedno s

očekivanim privatnim investicijama, kad se rizik od poplave bude ublažio, ERR za predložene investicije

u okviru komponente 1 u području Bijeljine bi bio 29,9%. Za lokacije u području Goražda (općine Pale-

Prača, Foča-Ustikolina i Goražde) ERR se kreće od 3,4 do 17,9%, u prosjeku 12,7%.

20. Lokacija Pale-Prača ima dosta nisku procjenu ERR na osnovu raspoloživih podataka koji se

mogu kvantificirati. Vlasti su ovu lokaciju, ipak, uključile u projekt jer je to jedno od najsiromašnijih

područja u BiH i kao takvo treba podršku za smanjenje regionalnih razlika u razvoju. Radovi na ovoj

lokaciji, ne samo da će zaštititi zemljište od poplave, nego će imati i više drugih koristi koje se ne mogu

kvantificirati, kao što je zaštita mosta na jednoj od dvije ceste koje povezuju Sarajevo i Goražde i

omogućavaju direktnu vezu s Goraždem, administrativnim centrom Bosanko-podrinjskog kantona. Pale-

Prača je ruralno mjesto odakle veliki broj radnika svaki dan putuje na posao. Lokalna firma koja

proizvodi namještaj i koja je glavni poslodavac u tom kraju, takođe zavisi od te ceste i mosta za prevoz

robe na istok zemlje i prema Srbiji. Kao i u drugim dijelovima, očekuje se da će smanjeni rizik od

poplave doprinijeti rastu po osnovi povećane produktivnosti i dodatnih investicija do kojih ranije nije

dolazilo zbog rizika od potpunog gubitka proizvodnje zbog poplave, kao i sačuvanih resursa putem

izbjegnutih troškova popravka i/ili zamjene javnih i privatnih struktura i/ili imovine.

64

Tabela 6-4 Sveukupni projektni troškovi, koristi i vjerovatni rezultati

Rezime projekta Tabela 5 EKONOMSKI BUDŽET (ZBIRNI) Bez (U KM '000) projekta S projektom

1 do 20 1 2 3 4 5 6 7 8 10 do 20

Osnovna proizvodnja Voće 2,254 2,254 2,254 2,254 2,334 2,519 2,753 3,026 3,494 3,714 Povrće 1,617 1,617 1,617 1,617 2,433 4,876 8,736 11,426 12,460 13,123 Ratarski usjevi 4,200 4,200 4,200 4,210 4,311 4,593 4,772 4,902 4,956 4,956 Izbjegnute štete na kućama u Prači - - - - 42 146 188 188 188 188 Izbjegnute štete na kućama u Ustikolini - - - - 27 93 120 120 120 120 Izbjegnute štete na kućama u Goraždu - - - - - 163 572 735 735 735 Izbjegnute štete na privatnim kućama u Bijeljini\ - - - - - 1,764 6,526 9,574 10,935 11,338 Izbjegnute štete na stambenim zgradama u Goraždu - - - - - 59 208 268 268 268 Izbjegnute štete na školama i javnim strukturama uPrači - - - - 11 37 48 48 48 48 Izbjegnute štete na školama i javnim strukturama u Ustikolini

- - - - 5 19 24 24 24 24 Izbjegnute štete na školama i javnim strukturama u Goraždu

- - - - - 5 18 23 23 23 Izbjegnute štete na industrijskim objektima u Goraždu - - - - - 250 875 1,125 1,125 1,125

Ukupno osnovna proizvodnja 8,071 8,071 8,071 8,080 9,163 14,525 24,838 31,460 34,376 35,662 Troškovi proizvodnje

Investicija Nabavljeni inputi

Sjemena/sadnice - - - - 75 24 20 5 - - Đubirvo - - - - 10 13 4 4 - - Agro-hemikalije - - - - 4 13 2 4 - - Troškovi navodnjavanja - - - - 2 10 1 3 - - Procesni inputi - - - - 13 1 3 - - - Otkup zemljišta - 2,018 1,093 1,093 - - - - - - Izgradnja obaloutvrda - 9,793 10,317 2,582 1,291 - - - - - Investicije na farmi - - - - 100 179 170 138 40 -

Ukupno nabavljeni inputi - 11,811 11,410 3,675 2,058 1,534 1,937 1,525 498 - Radna snaga

Radna snaga - - - - 6 25 4 7 - - Ukupno troškovi investicije - 11,811 11,410 3,675 2,064 1,559 1,941 1,532 498 - Operativni troškovi

Nabavljeni inputi Sjemena/sadnice 376 376 376 377 433 587 822 988 1,052 1,093 Đibrivo 1,480 1,480 1,480 1,482 1,588 1,854 2,168 2,416 2,526 2,589 Agro-hemikalije 216 216 216 217 263 389 581 713 775 809 Troškovi navodnjavanja 198 198 198 198 225 301 446 543 583 608 Procesni inputi 1,141 1,141 1,141 1,143 1,266 1,618 2,154 2,522 2,714 2,816 Investicije na farmi - - - - 25 102 231 320 356 378 Rad i održavanje struktura - - 199 727 1,036 1,146 1,177 1,177 1,177 1,177

Ukupno nabavljeni inputi 3,411 3,411 3,563 3,972 4,591 5,726 7,303 8,403 8,907 9,192 Radna snaga

Radna snaga 1,153 1,153 1,153 1,154 1,432 2,219 3,462 4,339 4,690 4,910 Ukupno operativni troškovi 4,565 4,565 4,717 5,126 6,023 7,945 10,765 12,742 13,597 14,103

Ukupno troškovi proizvodnje 4,565 16,375 16,126 8,801 8,088 9,504 12,706 14,274 14,095 14,103 Ostali troškovi

Upravljanje projektom i institucionalno jačanje - 446 448 448 448 456 253 253 253 253 ODLIV 4,565 16,822 16,575 9,249 8,536 9,961 12,960 14,527 14,348 14,356

Cash Flow 3,506 -8,751 -8,504 -1,169 626 4,564 11,879 16,933 20,028 21,306 _________________________________ IRR = 23.6%, NPV = 49,815.10

65

Aneks 7: Mapa


Documents

Dokument Svjetske banke