Partnerstvo Svjetske banke i Republike Hrvatske Pregled ...siteresources.worldbank.org/INTCROATIA/Resources/Pregled_programa_za... · Programi IPA-e blisko su povezani s pristupnim

Partnerstvo Svjetske banke i Republike Hrvatske

Pregled programa za Republiku Hrvatsku

rujan 2011.

NEDAVNI GOSPODARSKI TRENDOVI

Gospodarski rast i vanjski rezultati Kriza je uzela teţak danak u Hrvatskoj, uz stezanje gospodarskog rasta od 7,2 posto 2009.-2010. godine. Povratak na pozitivnu, ali umanjenu stopu rasta od 0,8 posto zabiljeţen je u T2 2011. Procjenjuje se da će rast iznositi manje od jedan posto. Oporavak se temelji na skromnom izvoza i potrošnje, pod uvjetom da se održe vanjski uvjeti, poboljšanje stanja s obzirom na rast kredita poduzećima i nedavno povećanje povjerenja potrošača. Spori tempo doveo je do privremenom oporavka stanja na tržištu rada, pa je došlo do smanjenja službene stope nezaposlenosti ispod 17 posto u srpnju 2011., što je pad s vršne vrijednosti od gotovo 20 posto početkom 2011. godine. Međutim, neformalni sektor i dalje je velik, zbog čega su podaci o rastu i realizaciji zapošljavanja netočni. Unatoč tome, i perspektiva gospodarskog oporavka i dalje je krhka, što ukazuje na potrebu za ubrzavanjem reformi u cijeloj javnoj upravi, sektorima socijale i poslovnom okruženju. Tekući režim zamrzavanja potrošnje na snazi je od sredine 2009., što je pomoglo u stabiliziranju javnih financija. Trebale su se provesti značajne prilagodbe na rashodnoj strani u iznosu od pet postotnih bodova BDP-a (uključujući smanjenje plaća u javnom sektoru, obustavu indeksacije mirovina, smanjenje određenih kategorija socijalnih naknada i povlaštenih mirovina) u svrhu zaštite makroekonomske stabilnosti, uz zadržavanje deficita opće države na razini od pet posto BDP-a u 2009. i 2010. godini. Deficit države za prvu polovicu 2011. iznosio je 2,6 posto BDP-a. Nove proračunske smjernice za razdoblje 2012.-2014. usmjerene su prema ostvarivanju primarnog salda do 2013. i ograničavanju daljnjeg rasta javnog duga uz pomoć smanjenja potrošnje od jednog postotnog boda BDP-a godišnje.

Deficit tekućeg računa platne bilance smanjio se na oko jedan posto BDP-a 2010. i 2011. godine zbog smanjenja uvoza i oporavka izvoza, što je pad s razine od preko 6 posto BDP-a iz razdoblja prije krize. Vanjski dug nastavio je rasti u razdoblju 2009.-2011., premda po daleko nižoj stopi, pri čemu je omjer javnog duga prema BDP-u zadržan na razini od oko 100 posto. Financijski

je sektor zadržao stabilnost, premda nenaplativi krediti od 11,5 posto od ukupnog iznosa iz ožujka 2011. sprečavaju brži oporavak kredita, koji su ostali slabašni tijekom 2010. i početkom 2011. Pokazatelj adekvatnosti kapitala i dalje je visok (19 posto u lipnju 2011.) i dalje štiti stabilnost bankarskog sektora.

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011e

Domestic demand

Real GDP

in %

Odrţivi oporavak ovisi o razvoju dinamičnijeg privatnog sektora uz podršku prijateljski nastrojenog investicijskog ozračja. Udio privatnog sektora u BDP-u iznosi svega 70 posto te je nizak u odnosu na ostale usporedive zemlje iz EU. Hrvatska je polučila mješovite rezultate u smislu restrukturiranja poduzeća, privatizacije i stvaranja poticajne ulagačke klime. Poboljšanje poslovnog okruženja – kao što je stvaranje učinkovitih državnih institucija i predvidivog zakonskog okvira, fleksibilnije i kvalificiranije radne snage i boljeg pristupa sredstvima financiranja – donijelo bi mnoge koristi.

0 20 40 60 80 100 120 140

EU 15

EU 10

BiH

Serbia

Croatia

Poland

Turkey

Czech …

Montenegro

Romania

Hungary

Bulgaria

Slovenia

Slovakia

Macedonia

Lithuania

Latvia

Estonia

Doing business 2011

(185 countries)

U svrhu pruţanja podrške oporavku i ublaţavanja socijalnih učinaka, Vlada RH donijela je u travnju 2010. godine Program gospodarskog oporavka (PGO). Međutim, nakon pokretanja reformi u svim sektorima socijale i reformi u svrhu poboljšanja ulagačke

klime, tempo reformi usporio je zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, U svibnju 2011., Svjetska banka podržala je provedbu PGO-a odobravanjem zajma od 150 milijuna EUR za podršku proračuna (ERDPL). Ranije je zajam Svjetske banke za razvojnu politiku (DPL) u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru odobren u siječnju 2010. godine pridonio nastojanjima Vlade u pogledu zadržavanja makroekonomske stabilnosti i zaštite najranjivijih skupina stanovništva. Uz pomoć Zajma za izvozno financijsko posredovanje Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Svjetska banka osigurala je pristup dugoročnom obrtnom kapitalu za izvoznička poduzeća. Što se tiče analitičkih i savjetodavnih aktivnosti, Banka je 2008. godine izradila Analizu javnih financija te Informacije o politikama u području fiskalne odgovornosti, mirovinskog sustava i tržišta rada 2011. godine, kako bi pomogla vlastima u oblikovanju reformi za nadilaženje strukturnih izazova. Banka je 2009. također izradila Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta te 2010. Izvješće o socijalnom utjecaju krize i jačanju otpornosti u svrhu procjene učinkovitosti tržišta rada i programa socijalne sigurnosne mreže. Hrvatska i Europska unija Europsko vijeće 24. lipnja 2011. godine dalo je Hrvatskoj zeleno svjetlo za postajanje 28. članicom, koja će se Europskoj uniji pridruţiti 1. srpnja2013. Zahtjevni i teški pregovori, koji su pokrenuti 2005. godine, službeno su zaključeni 30. lipnja 2011., zatvaranjem četiriju otvorenih poglavlja od njih ukupno 35. Dva su poglavlja posebno predstavljala najveći izazov – poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima te poglavlje 11 o tržišnom natjecanju. Proces pristupanja EU dao je Hrvatskoj snažan poticaj za usvajanje reformi i usklađivanje svog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Europska komisija nastavit će pratiti napredak reformi u Hrvatskoj tijekom procesa ratifikacije, što se posebno odnosi na reforme pravosuđa i temeljnih prava. Hrvatska se priprema za buduće korištenje strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kroz provedbu Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Hrvatska koristi program IPA - financijski program EU koji podržava pripreme RH za članstvo od 2007. godine. U razdoblju 2007.-2013.

kroz program IPA na raspolaganju je više od milijarde EUR, odnosno oko 150 milijuna EUR godišnje. Programi IPA-e blisko su povezani s pristupnim procesom, a projektima se radi na rješavanju konkretnih mjerila postavljenih tijekom pregovora te se radi na pripremi projekata za korištenje fondova nakon pridruživanja. Korištenjem sredstava iz IPA-e, Hrvatska također izgrađuje svoje kapacitete i resurse za apsorpciju značajnog iznosa sredstava iz strukturnih fondova, odnosno Kohezijskog fonda koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kada postane članica. Procedure IPA-e za odabir projekata, nadmetanje i ugovaranje slični su procedurama u okviru Strukturnih fondova – a korištenje sredstava iz IPA-e u institucijama stvara neprocjenjivo iskustvo dok se pripremaju za buduće korištenje daleko većih sredstava iz fondova nakon pridruživanja. Banka je svoj program uskladila u odnosu na potrebe i zahtjeve Hrvatske u sklopu njezinog pridruţivanja EU. S obzirom na činjenicu da sredstva iz IPA-e predstavljaju tek maleni dio sredstava koja treba uložiti da bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine, trenutna je Bančina strategija usredotočena na pružanje podrške pretpristupnim reformama Hrvatske kroz projekte, analitičke i savjetodavne aktivnosti koje nadopunjuju planove pridruživanja EU. Banka je osobito podržala ulaganja Hrvatske u sektoru zaštite okoliša i vodnoga gospodarstva te za potrebe reforme javne uprave. Hrvatska je uz Bančinu podršku uvela neke ključne zakonodavne i institucionalne promjene prema zahtjevima EU, primjerice u sektoru poljoprivrede. Investicijskim je operacijama Banka pružila tehničku pomoć za pripremu projekata koji se financiranju sredstvima iz IPA-e, ali još i više za fondove nakon što RH postane članica. Tehnička pomoć također je ključna stvar u pripremi institucija za bolju apsorpciju sredstava EU. Pri odabiru i oblikovanju operacija prije svega se razmatra kako predloženi projekti podržavaju plan Hrvatske u smislu pridruživanja EU. U slučaju sektora socijale u kojemu nema pravne stečevine EU, u razmatranje će se također uzeti kako projekti u tom sektoru nadopunjuju nastojanja u pogledu pridruživanja EU.

Siromaštvo i socijalna zaštita Kriza je dovela do povećanje siromaštva u Hrvatskoj na razinu iznad 10 posto. Siromaštvo (koje se definira na razini od 2.063 HRK mjesečno po odrasloj osobi) prije krize u Hrvatskoj je bilo manje od 10 posto. Simulacije učinaka krize ukazuju na to da se stopa siromaštva u razdoblju od 2008. do 2010. godine povećala za četiri postotna boda. Siromaštvo je u razdoblju prije krize uglavnom bilo povezano s osobama koje su nezaposlene duže od tri godine, odnosno s radnicima niskih kvalifikacija. Profil siromašnih osoba sada se promijenio, a najviše su pogođeni gospodarski aktivni, bolje obrazovani mladi ljudi koji žive u bogatijim gradskim područjima. Smanjenje stope zaposlenosti uz pad realnih plaća mnoge je nezaposlene radnike poguralo preko praga siromaštva. Prioriteti politika trebaju se fokusirati na sprječavanje toga da kratkoročna nezaposlenosti ne preraste u dugoročnu, odnosno da privremeno siromaštvo ne postane trajno.

Sustav socijalne pomoći u Hrvatskoj osigurava velikodušnu sigurnosnu mreţu siromašnim i ugroţenim skupinama, ali uz visoke troškove kojima se upravlja u okviru sloţenoga i neučinkovitoga sustava. Socijalna pomoć dopire do nekih 57 posto osoba od 20 posto najsiromašnijeg stanovništva. Međutim, broj ponuđenih programa, broj uključenih institucija i neusklađenost kriterija kvalificiranosti dovode do sustava koji je skup, koji nije dobro usmjeren i koji tražitelje pomoći neravnopravno tretira. Vrlo mali iznos novca koji se troši na socijalnu zaštitu temelji se na stvarnom financijskom položaju pojedinca (programi na temelju imovinskog cenzusa iznosili su 8 posto ukupne potrošnje u 2010. godini, odnosno manje od 0,4 posto BDP-

a). Umjesto toga, većina potrošnje odlazi prema programima razvrstanima u kategorije, iz kojih se naknade daju pripadnicima pojedinih skupina, kao što su pomoći ostarjelima, pomoći za slijepe osobe, itd. Izuzev potrošnje za branitelje, 2009. je godine potrošnja za socijalnu zaštitu u Hrvatskoj iznosila 2,3 posto BDP-a, što nadmašuje većinu tranzicijskih gospodarstava. Vlada je tijekom 2009. godine napravila više reformskih koraka kako bi riješila neke manjkavosti sustava. Usredotočila se na bolje usmjeravanje naknada i pojednostavljivanje administracije, uz istovremeno osuvremenjivanje i poboljšanje usluga korisnicima. Do 2012. godine će integrirani informacijsko upravljački sustav (MIS) u Centrima za socijalnu skrb i uvođenje jedinstvenog osobnog identifikacijskog broja socijalnim radnicima omogućiti pristup podacima drugih agencija, kao što su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Porezna uprava, što će im pomoći u bržoj procjeni potreba podnositelja zahtjeva te će smanjiti administraciju za sve uključene strane. Projekt razvoja sustava socijalne skrbi Svjetske banke podržao je razvoj integriranog MIS-a u području socijalne skrbi, modernizaciju i povećanje kvalitete socijalnih usluga, uključujući smanjenje institucionalne skrbi i bolje pružanje skrbi u zajednici. Nizom zajmova koji se temelje na politikama podržano je bolje usmjeravanje i konsolidiranje kategorijskih socijalnih naknada, time pridonoseći Vladinoj Strategiji reforme sustava socijalne skrbi za razdoblje 2011.-2016. i novog Zakona o socijalnoj skrbi donesenog u svibnju 2011. godine. Zdravstvo

Hrvatska dobro stoji s obzirom na pruţanje zdravstvene skrbi i rezultate u području zdravstvene zaštite, ali troši 7,8 posto BDP-a na zdravstvo, što je više nego u zemljama slične razine dohotka. Velikodušnost naknada u zdravstvu, uz gotovo univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom, izložilo je javnu potrošnju značajnom pritisku, a postoji i trajni problem s dospjelim neplaćenim obvezama u zdravstvu. Izdaci za zdravstvo gotovo se u potpunosti financiraju javnim sredstvima (prema procjenama gotovo 85 posto), a doprinosi za zdravstveno

osiguranje glavni su izvor financiranja (procjenjuju se na 91 posto).

U svrhu povećanja učinkovitosti sustava zdravstva i pruţanja boljih zdravstvenih usluga, reforme u sektoru zdravstva usredotočile su se na zakonodavni, financijski i institucionalni razvoj. Novo je zakonodavstvo omogućilo provedbu promjena u sustavu financiranja zdravstvenog osiguranja, povećanje privatnog sudjelovanja u plaćanju participacije za dopunsko zdravstveno osiguranje, a među ostalim, povećani prihodi od trošarina na duhanske proizvode usmjereni su prema sektoru zdravstva. Vlada je također ostvarila napredak u pogledu smanjenja neučinkovitosti u upravljanju bolovanjima i smanjenju potrošnje na lijekove, istovremeno povećavajući raspoloživost inovativnih lijekova. Potreba za daljnjim napredovanjem s obzirom na smanjenje dugovanja za javno zdravstvo i dospjelih neplaćenih obveza u zdravstvu podrazumijeva daljnje administrativne mjere koje se planiraju provesti tijekom 2011. godine. Primjerice, Vlada provodi nacionalni sustav e-Recepta, čime će se smanjiti papirologija za pacijente, liječnike i ljekarnike te će povećati sposobnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u pogledu praćenja i kontrole potrošnje lijekova. Planira se i nastavak optimalizacije mreže bolnica radi smanjenja administrativnih troškova i standardizacije operativnih troškova i troškova liječenja u bolnicama, što treba rezultirati boljom njegom pacijenata.

Svjetska banka podržala je nastojanja Vlade u pogledu racionalizacije i smanjenja javne potrošnje u sektoru zdravstva. Projektom razvoja sustava hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu pruža se podrška Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u povećanju učinkovitosti hitne medicinske pomoći i boljoj distribuciji timova hitne medicinske pomoći u cijeloj Hrvatskoj. U okviru projekta također se školuju zaposlenici ministarstva i povezanih agencija s obzirom na razvoj i provedbu projekata EU i pristup sredstvima iz fondova EU. Obrazovanje

U proteklom je desetljeću Hrvatska izvršila velika poboljšanja u pogledu veće dostupnosti obrazovanja na svim razinama i osuvremenjivanja obrazovnog sustava i metoda. Na razini osnovnoškolskog obrazovanja gotovo je ostvareno univerzalno upisivanje u škole, dok su upisne stope u programe predškolskog obrazovanja postojano rasle do stope od 60 posto. Sličan je trend vidljiv i u tercijarnom obrazovanju, gdje se upisna stopa gotovo udvostručila i iznosi 52 posto. Stopa upisa u srednjoškolsko obrazovanje iznosi 88 posto. Premda se sve više i više djece i mladeži upisuje u željene programe, razina upisa u škole u Hrvatskoj i dalje je ispod razine OECD-a i EU.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard nadomjestio je zastarjele obrazovne metode i metode podučavanja, odmaknuvši se od teorijskog podučavanja činjenicama prema rješavanju problema i razrednim aktivnostima orijentiranim prema projektima. Model vanjskog vrednovanja usvojenih znanja učenika uspostavljen je u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje

obrazovanja, koji je također uveo jednoobraznu državnu maturu, odnosno završni ispit za učenike koji 2010. godine završavaju srednju školu. Rezultati državne mature sada služe kao kriterij za upis u programe višeg obrazovanja, što studentima različitih socijalnog i obrazovnog statusa daje jednake mogućnosti. Najvaţniji izazov koji stoji pred Hrvatskom odnosi se na povećanje kvalitete i relevantnosti obrazovanja radi smanjenja kvalifikacijskog jaza, istovremeno i dalje povećavajući pristup srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju. Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj i dalje treba bolje uskladiti u odnosu na potrebe tržišta rada, budući da postoji nepodudarnost kvalifikacija koje se stječu u sustavu i onih za kojima postoji potražnja na tržištu rada. Postoji velika potreba za poboljšanjem stope diplomiranja u institucijama višeg obrazovanja i povećanja mobilnosti studenata, ali i za financijskom i pravom integracijom najvećih sveučilišta.

Svjetska banka je Projektom razvoja sustava odgoja i obrazovanja podržala razvoj okvira nacionalnog kurikuluma za predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, uvođenje centraliziranog završnog ispita u srednjim školama, odnosno državne mature te provođenje velikih programa izgradnje i obnove škola, što je pomoglo u smanjenju broja učenika koji nastavu pohađaju u tri smjene s 9 posto koliko je iznosio 2005. na manje od dva posto u 2010. godini. Istovremeno se broj učenika koji nastavu pohađaju u jednoj smjeni učetverostručio s 12 na 48 posto. Sve to dio je Vladinog Plana razvoja obrazovnog sektora za razdoblje 2005.-2010. Regionalni program tehničke pomoći u sektoru višeg obrazovanja podržava uvođenje novog modela financiranja u višem obrazovanju na temelju ugovora prema učinku i neovisnom vrednovanju Sveučilišta u Zagrebu koje provodi Europsko udruženje sveučilišta.

Poljoprivreda Poljoprivreda je značajan dio hrvatskoga gospodarstva. Sektor poljoprivrede u 2010. godini činio je oko sedam posto BDP-a i zapošljavao 14 posto radne snage. S obzirom na to da ima 180.000 upisanih poljoprivrednika a 42

stanovništva Hrvatske živi u ruralnim područjima, poljoprivreda je značajan izvor prihoda mnogim ljudima. Rasparceliranost zemljišta i nepovoljna struktura zemljišnih čestica s velikim brojem malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (s prosječnom površinom gospodarstva od 2,4 ha) i dalje predstavlja ograničenje. Vlada aktivno radi na ispunjavanju zahtjeva EU te stvara konkurentan i učinkovit poljoprivredni sektor koji zadovoljava i standarde zaštite okoliša. Poglavlje poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavlja jedan od najvećih izazova u okviru pridruživanja EU. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRZ) intenzivno radi na usklađivanju i donošenju više propisa u području poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva. Novi Zakon o poticajima, koji je stupio na snagu u siječnju 2011. godine, pozorno će uskladiti hrvatski sustav poticaja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU (CAP). Potrebno je uloţiti dodatne napore radi postizanja potpune usklađenosti s pravom stečevinom EU i povećanja apsorpcijskog kapaciteta za fondove za ruralni razvoj. U tu će svrhu biti donesena nova Strategija ruralnog razvoja za razdoblje 2012.-2013. kako bi se moglo odgovoriti na zahtjeve, odnosno iskoristiti sredstva financiranja iz prioriteta EU za ruralni razvoj 2 i 3 (upravljanje zemljištem i zaštita okoliša te gospodarska raznolikost i kvaliteta života). Nadalje, trebat će se uspostaviti i program EU LEADER, koji je oblikovan kao pomoć ruralnim čimbenicima u sagledavanju dugoročnog potencijala njihovog lokalnog područja. Daljnji značajan korak u ruralnom razvoju Hrvatske bit će predstojeće uspostavljanje Ruralne mreže, što je jedan od uvjeta za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11 (Poljoprivreda). Hrvatska također treba razviti statističke baze podataka i opcije politika za intervencije kao podrška programu manje privilegiranih područja (LFAs) te zaštite okoliša u poljoprivredi (AE) kojim se uspostavlja okvir za zaštitu okoliša i prirode od nepovoljnih poljoprivrednih praksi. Prikladni institucionalni i regulatorni okvir, odnosno okvir provedbe za program AE koji akreditira EU mora se u potpunosti razviti, uključujući provedbu Direktive EU o nitratima i Kodeksa dobrih praksi u poljoprivredi (CGAP).

Svjetska banka pomaže Projektom pravnog i institucionalnog usklađivanja u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU u razvoju održivih sustava i kapaciteta MPRRZ-a kako bi se osigurala pravovremena usuglašenost s uvjetima pravne stečevine EU u ruralnom sektoru. Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi pomaže povećati korištenje ekološki prihvatljivih poljoprivrednih praksi poljoprivrednika koji žive u Podunavlju kako bi se smanjilo otpuštanje nutrijenata iz poljoprivrednih izvora u površinske i podzemne vode. Promet i infrastruktura Hrvatska ima geopolitičku prednost zbog toga što se smjestila uz tri paneuropska prometna koridora između Europske unije i jugoistočne Europe, pa su hrvatske vlasti izvršile značajna ulaganja u razvoj paneuropske prometne mreže u RH. Nacionalna je prometna mreža u značajnoj mjeri razvijena u proteklome desetljeću, poglavito financiranjem iz državnog proračuna, a ulaganja su se uglavnom fokusirala na ceste/autoceste i luke. Izgradnjom 670 km novih autocesta u razdoblju od 2001. do 2009., mreža autocesta sada je gotovo dovršena te je izgrađena prema standardima EU. Lučki sektor trenutno se nalazi u žarištu aktivnosti, uz ulaganja u povećanje lučkih kapaciteta u dvjema glavnim međunarodnim lukama Rijeka i Ploče te u manjim lukama Dubrovnik, Zadar i Šibenik. Tijekom protekloga desetljeća se količina tereta gotovo udvostručila, a međunarodni promet predstavlja polovicu ukupnog teretnog prometa. Sektor prometa u Hrvatskoj, osobito u obliku entrepota, ima velike potencijale i prostora za daljnji veliki porast.

Ţeljeznički sektor u Hrvatskoj suočava se s velikim izazovima, uz veliko zaostajanje ulaganja u željezničku infrastrukturu i neučinkovito poslovanje državnog željezničkog prijevoznika. Neka su sredstva, uključujući i sredstva iz fondova EU, upotrijebljena za modernizaciju željezničke mreže u Hrvatskoj, ali razina ulaganja i dalje je daleko ispod ulaganja izvršenih u cestovnom prometu. Ipak, razina subvencija sektoru željeznica i dalje je značajno viša nego što je to slučaj u susjednim zemljama (uz subvencioniranje poslovanja koje je 2009. iznosilo 0,74 posto BDP-a), što predstavlja ozbiljan problem za proračun.

Prometna mreţa u Hrvatskoj nedovoljno je integrirana, a koordinacija u cijeloj prometnoj mreţi i dalje je slaba. Integrirani pristup razvoju prometa donio bi značajne koristi cijelome sektoru. Hrvatska počinje nuditi usluge s dodanom vrijednošću kroz regionalne logističke centre, dok susjedna Slovenija aktivno optimizira svoje isporuke prema srednjeeuropskim tržištima i razvija konkurentne koridorske usluge. Dva dodatna pitanja koja se mogu pojaviti u budućnosti odnose se na (i) održivost poslovanja te održavanje, odnosno servisiranje dugova za nedavno dovršenu mrežu autocesta i (ii) razvoj programa javno-privatnog partnerstva u sektoru prometa.

Svjetska banka pomaže u transformiranju dviju najvećih hrvatskih međunarodnih morskih luka u Rijeci i Pločama, kako bi iste postala vrata prema srednjoj i Istočnoj Europi. Program Riječkog prometnog pravca (Rijeka Gateway) odvija se od 2003. godine, a Projekt integracije trgovine i prometa pruža pomoć u razvoju Luke Ploče. Ovim projektima uvode se dugogodišnje koncesije privatnim ulagačima te se razvijaju dodatni fizički kapaciteti luka, koje se integriraju u postojeće i nove prometne koridore. Zaštita okoliša Hrvatska je jedno od ekološki najočuvanijih područja Europe s 47 posto površine i 39 posto površine mora koje su određene kao posebna zaštićena područja i posebna područja zaštite. Hrvatska je ponosna na svojih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode, a neki od njih, kao što su Plitvička jezera, određena su kao lokaliteti Svjetske baštine UNESCO-a. Prirodne ljepote Hrvatske svake godine privlače milijune turista, a prihodi od turizma čine oko 15 posto BDP-a države. Zaštita okoliša nalazi se visoko na razvojnom planu Hrvatske, a ujedno predstavlja jedan od zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji. U proteklom je desetljeću mnogo toga napravljeno na unapređenju okoliša. U području gospodarenja otpadom ostvaren je napredak kako bi se osiguralo odlaganje i recikliranje različitog otpada koji ostavlja vidljive tragove na okolišu. Zatvoreno je više od 600 nelegalnih odlagališta otpada. Stopa organiziranog prikupljanja otpada iznosi više od 95 posto. Ocjena prikladnosti (ocjena utjecaja na okoliš) i Ocjena učinaka na okoliš revno se obavljaju za sve investicijske projekte u zemlji. Povećano je i

sudjelovanje javnosti i organizacija civilnoga društva u procesima odlučivanja u vezi sa zaštitom okoliša. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je te financira projekte zaštite okoliša (i obnovljivih izvora energije) iz naplaćenih ekoloških naknada. Uspostavljena je nacionalna mreža za praćenje kakvoće zraka. Odgovornosti za upravljanje okolišem postupno se prebacuju s ureda državne uprave na terenske županijske administrativne urede koji imaju bolji uvid okolnosti na lokalnoj razini. Ovaj prijenos odgovornosti nadopunjen je intenzivnom izgradnjom kapaciteta terenskog osoblja. Ova poboljšanja prepoznala je i Europska unija u prosincu 2010. godine, kada je Hrvatska uspješno zatvorila poglavlje 27 o zaštiti okoliša.

Hrvatska je 2007. godine postala potpisnica Protokola iz Kyota, te se obvezala u odnosu na opće ciljeve protokola koji su prilagođeni u energetskoj strategiji iz 2009. godine. Energetska strategija postavlja jasne ciljeve vezane uz obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u skladu s EU 20-20-20. Politika klime i obnovljivih izvora energije oblikovana je u svrhu smanjenja emisije ugljičnog dioksida za 20 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije na 20 posto i povećanje energetske učinkovitosti za 20 posto do 2020. godine. U skladu sa strategijom, Vlada je razvila mehanizme za projekte s niskom razinom ugljičnih emisija, zatim za promicanje obnovljivih izvora energije uz poticaje, a ujedno potiče projekte energetske učinkovitosti.

Unatoč tome, i dalje postoje mnogi institucionalni izazovi. Institucije odgovorne za pitanja zaštite okoliša i dalje su rascjepkane među različitim tijelima, zbog čega je umanjena djelotvornost odlučivanja. Ministarstvo zaštite

okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva pokriva općenito zakonodavstvo u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka i horizontalno zakonodavstvo. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva pokriva sektor voda te ima najveći proračun za zaštitu okoliša. Ministarstvo kulture nadgleda zaštitu prirode. Hrvatska se također suočava s provedbom zahtjevnih direktiva EU – poglavito direktive o odlagalištima otpada i direktive o urbanim vodnim resursima, koje zahtijevaju izgradnju odlagališta i pogona za pročišćavanje otpadnih voda. Strategija gospodarenja otpadom predviđa izgradnju najmanje 15 regionalnih centara za gospodarenje otpadom te više od 100 pogona za pročišćavanje otpadnih voda, što ima velike implikacije po proračun.

Projekt zaštite od onečišćenja mora u priobalnom području koji provodi Svjetska banka fokusira se na zaštitu kakvoće mora u priobalju i zaštitu okoliša, a oba ta čimbenika od strateškog su značaja za hrvatski turizam, život ljudi u lokalnim zajednicama te morsku floru i faunu. To se postiže izgradnjom ili unaprjeđivanjem sustava prikupljanja, pročišćavanja i otpuštanja otpadnih voda duž jadranske obale. Projekt unutarnjih voda poboljšava usluge vodoopskrbe, te prikupljanja i pročišćavanja voda i obranu od poplava u kontinentalnim općinama Hrvatske. Projekt integracije u EU Natura 2000 pomoći će unaprijediti zaštitu prirode i prilagodbu prema standardima EU. Kroz nekoliko manjih energetskih projekata, kao što su Projekt obnovljivih izvora energije i Projekt energetske učinkovitosti, Banka je pružila podršku raznim aktivnostima u energetskom sektoru koje se odnose na cjelokupni program EU u području klimatskih promjena.

PROGRAM SVJETSKE BANKE U RH

Otkako je Hrvatska postala članica Svjetske banke 1993. godine, Banka je osigurala financiranje za ukupno 47 projekata u iznosu od 3,3 milijarde USD. U kolovozu 2011., portfelj se sastoji od 14 tekućih projekata ukupne vrijednosti 1.101 milijuna USD neto preuzetih obveza, od kojega je iznosa isplaćeno oko 36 posto sredstava. Aktivnosti Svjetske banke u Hrvatskoj vode se Strategijom suradnje između Svjetske banke i RH (CPS) koja je usuglašena s Vladom 2008. godine i obuhvaća razdoblje 2009.-2012. Cilj CPS-a odnosi se na pružanje podrške dovršenju pregovora Hrvatske za pristupanje EU te konvergenciju njezine razine dohotka u odnosu na razine sadašnjih država članica EU na fiskalno, socijalno i ekološki prihvatljiv način. CPS predviđa godišnje kreditiranje za potrebe investicija u iznosu od oko 300 milijuna USD, uz osiguravanje dodatnih sredstava financiranja za kreditiranje razvojnih politika.

Banka je mobilizirala 213 milijuna EUR za Program za razvojnu politiku gospodarskog oporavka (DPL) kako bi podrţala nastojanja Vlade – pokrenuta u okviru Programa gospodarskog oporavka (PGO) – pri uvođenju dugoročnih strukturnih mjera za povećanje konkurentnosti. Bančino kreditiranje politika nastavilo se zajmom od 67 milijuna USD za Dodatno financiranje tekućeg Projekta integracije trgovine i transporta, kojim se podržava razvoj trgovine duž koridora Vc, jednog od paneuropskih prometnih koridora koji Hrvatsku povezuje s tržištima EU-a. U kolovozu 2011., Banka je odobrila Zajam za projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije kako bi Vladi pomogla u konsolidaciji zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka. To je nastavak prethodnog Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, koji je uspješno zatvoren u lipnju 2010. Najveći dio portfelja posvećen je infrastrukturi i zaštiti okoliša, uz snažnu usmjerenost prema pružanju pomoći Hrvatskoj na njezinom putu pristupanja EU. Kako bi Hrvatskoj pomogla dostići razine dohotka u EU, Banka pomaže u povećanju učinkovitosti lučkoga sektora, a pomaže i u ispunjavanju zahtjeva direktiva EU u području vodoprivrede. Bančin portfelj također podržava izgradnju kapaciteta i povećanje kvalitete usluga u javnoj upravi i pravosuđu.

Portfelj Republike Hrvatske (u milijunima USD) – kolovoz 2011.

Projekt Iznos zajma

Odobrenje Odbora

Stupanje na snagu

Datum zatvaranja

1 Rijeka Gateway 194,2 07.08.2003. 10.10.2003. 09.30.2012.

2 Obrazovanje 85,0 09.15.2005. 03.15.2006. 09.30.2011.

3 Usklađivanje u poljoprivredi

30,1 02.16.2006. 11.21.2006. 02.28.2012.

4 Integracija trgovine i prometa

142,2 11.14.2006. 03.20.2007. 12.31.2011.

5 Unutarnje vode 133,4 05.30.2007. 01.29.2008. 12.31.2012.

6 Modernizacija PU 34,0 06.28.2007. 12.21.2007. 06.30.2013.

7 Onečišćenje u poljoprivredi (GEF)

5,0 12.06.2007. 07.31.2008. 07.31.2012.

8 Neretva i Trebišnjica (GEF)

2,0 05.29.2008. 03.06.2009. 12.31.2013.

Razvoj hitne medicinske pomoći

28,3 09.30.2008. 01.15.2009. 06.30.2013.

9 Rijeka Gateway II 122,5 12.11.2008. 07.14.2009. 12.15.2014.

10 Onečišćenje u priobalju II

87,5 12.11.2008. 06.04.2009. 09.30.2014.

11 Onečišćenje u priobalju (GEF)

6,4 12.11.2008. “ “ “ “

12 Izvono financijsko posredovanje

141,2 08.04.2009. 11.25.2009. 08.31.2013.

Potpora sektoru pravosuđa

36,3 04.06.2010. 07.12.2010. 06.30.2015.

13 Integracija u EU Natura 2000

28,8 02.10.2011. 05.19.2011. 04.30.2016.

14 ILAS 23,8 08.04.2011. - 10.31.2015.

s

Ukupno 1100,7 - - -

Bančine nedavne Analitičke i savjetodavne aktivnosti (ASA) podrţavaju nastojanja Vlade u smislu odgovora na krizu i provođenja odabranih reformi. Konzultacije u RH u vezi s Izvješćem o socijalnom utjecaju krize i jačanju otpornosti za 2010., koje su zajednički izradili Banka i Razvojni program Ujedinjenih naroda, te Vladin Program gospodarskog oporavka doveli su do Bančinog intenzivnog angažmana u savjetovanju o politikama. Banka je dostavila niz informacija o politikama u vezi s reformama tržišta rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi. Nadalje, Banka je pružala i savjete o politikama u odnosu na okvir fiskalne odgovornosti, što je pridonijelo nedavnim zakonodavnim reformama u okviru Vladinog Programa gospodarskog oporavka. Bančino Redovno ekonomsko izvješće, koje sadržava i specifični dodatak o makroekonomskim razvojima i ključnim pitanjima politika u Hrvatskoj također se osigurava triput godišnje. Banka se trenutno usredotočuje na reforme upravljanja u pravosuđu, upravljanju javnim financijama i javnoj upravi. Procjena dolazi kao nastavno djelovanje u odnosu na nalaze iz Analize javnih financija (2008.) i Izvješća o konvergenciji s EU (2009.), čime će se jačanje i ubrzavanje napretka s reformama upravljanja riješiti neka ključna uska grla za integraciju s EU i osigurati brža gospodarska konvergencija. Banka također pruža i

institucionalnu podršku Vladi kroz Pregled javne potrošnje i institucija u sektoru pravosuđa. Ovim se radom izravno pruža podrška značajnim reformama pravosuđa u Hrvatskoj kao dijela usklađivanja za potrebe pristupanja EU. Od Banke su zatraženi i savjeti u područjima višeg obrazovanja i reformi politika i programa inovacija, s ciljem povećanja doprinosa istraživanja i razvoja te inovacija gospodarskom oporavku i dugoročnom gospodarskom rastu Hrvatske. SVJETSKA BANKA I PARTNERI Svojim je angaţmanom u Hrvatskoj Svjetska banka razvila i odrţava partnerstva s ključnim međunarodnim institucijama aktivnima u Hrvatskoj. Među ključnim partnerima su Europska komisija, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), agencije Ujedinjenih naroda i nekoliko bilateralnih donatora, koji su ili sufinancirali mnoge projekte ili su bili uključeni u pripremne radnje. Redovni razgovori vode se s predstavnicima Europske komisije (EK) o tome kako Svjetska banka na najbolji način može podržati pripremanje Hrvatske za članstvo u EU i uskladiti svoje poslovanje prema opsežnom programu EU. EBRD sufinancirao je nekoliko velikih infrastrukturnih projekata te je i dalje partner u razgovorima o razvoju. Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) obavio je mnoge komplementarne aktivnosti, čime je podržao nekoliko Bančinih projekata, a ujedno je Bančin partner u izradi Izvješće o socijalnom utjecaju krize i jačanju otpornosti. Svjetska banka svake godine zajedno s ostalim agencijama UN-a u Hrvatskoj obilježava Dan UN-a i time jača svijest o globalnim pitanjima, kao što su klimatske promjene. Banka također održava redovni dijalog s ostalim dionicima – saborskim odborima, akademskom zajednicom, privatnim sektorom, poduzetnicima, sindikatima i organizacijama civilnoga društva.

Ured Svjetske banke u Hrvatskoj od 1999. godine angaţiran je u radu s organizacijama civilnoga društva uz pomoć Fonda za civilno društvo (CSF), preko kojega je rasporedio oko 490.000 USD za 131 projekt civilnoga djelovanja. Ove male darovnice dale su veliki doprinos lokalnim zajednicama te omogućile mnogim ugroženim skupinama da se čuje i njihov glas. Ova su sredstva pomogla u uspostavljanju prve 24-satne telefonske linije za žrtve nasilja u obitelji u Sisku, gradu u gospodarskim i socijalnim poteškoćama, koji u Hrvatskoj ima jednu od

najviših stopa zlostavljanja u obitelji. Program CSF također je pomogao i u nastojanima uloženima u mirenje u ratom pogođenim područjima. Program je okupio učenike srednjih škola iz inače podijeljenoga Vukovara u okviru projekta s nazivom 'Upoznajmo se', uz pomoć kojega su učenici učili o snimanju dokumentarnih filmova. Učenici su snimili četiri dokumentarca, koji su nedavno prikazani na zagrebačkom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma. Još je važnije to da su učenici različitoga podrijetla sada u procesu osnivanja prvoga kluba dokumentarnog filma u Vukovaru u povijesti. Banka se također aktivno uključila i financijski poduprla CSO-e kroz svoje investicijske projekte. Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka aktivno je uključio organizacije civilnoga društva u sudjelovanje u aktivnostima kojima se promiče socijalna uključenost i pomirenje različitih skupina iz ratom pogođenih područja Projektom razvoja sustava socijalne skrbi promicao se angažman CSO-a u pružanje inventivnih socijalnih usluga u zajednici.

Struktura političkih stranaka u Hrvatskoj Hrvatski sabor može imati minimalno 100, odnosno 160 zastupnika. Trenutno je u Hrvatskom saboru 153 zastupnika izabranih 25. studenoga 2007. godine. Sljededi parlamentarni izbori održat de se 4. prosinca 2011. godine. U Saboru je zastupljeno 12 stranaka

Ivo Josipovid

Predsjednik Republike Hrvatske

Sastav Sabora

Glavne oporbene stranke (koje su oformile savez

stranaka lijevog centra za predstojede parlamentarne izbore)

Vlada i koalicijski partneri: - ukupno drže 82

zastupnička mandata

SDP (Socijaldemokratska partija) - 55 HNS (Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati) -5 IDS (Istarski demokratski savez) – 3 HSU (Hrvatska stranka umirovljenika) – 1 – napustila vladajudu koaliciju u srpnju 2009. godine

HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) – 65 HSS (Hrvatska seljačka stranka) – 6 SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka) – 3 Ostale manjine - 6 Nezavisni – 2 bivša člana HSLS-a (Hrvatske socijalno-liberalna stranka) – HSLS je napustio koaliciju u srpnju 2010. – stranački zastupnici i dalje podržavaju vladajude kao nezavisni zastupnici. HSLS više nije zastupljen u Saboru.

Ključni Vladini dužnosnici:

Jadranka Kosor, predsjednica Vlade

Ključni članovi Vlade za gospodarske poslove:

Petar Čobankovid, potpredsjednik za

gospodarstvo i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (HDZ)

Domagoj Miloševid,

potpredsjednik za ulaganja (HDZ)

Martina Dalid,

ministrica financija (HDZ)

Đuro Popijač,

ministar gospodarstva, rada i poduzetništva (HDZ)

Ključni partneri:

Božidar Kalmeta,

ministar mora, prometa i

infrastrukture (HDZ)

Dražen Bošnjakovid, ministar pravosuđa

(HDZ)

Radovan Fuchs,

ministar znanosti, obrazovanja i športa

(HDZ)

Darko Milinovid, potpredsjednik i

ministar zdravstva i socijalne skrbi (HDZ)

Božidar Pankretid,

ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gosp. (HSS)

Davorin Mlakar,

ministar uprave (HDZ)

Jasen Mesid,

ministar kulture (HDZ)

Branko Bačid,

ministar zaštite okoliša, prostornog planiranja i

graditeljstva (HDZ)

Gordan Jandrokovid,

potpredsjednik i ministar vanjskih poslova i europskih

integracija (HDZ)

Glavne oporbene stranke: Koalicija četiriju stranaka (SDP-Socijaldemokratska partija, HNS – Hrvatska narodna stranka, IDS

– Istarski demokratski savez i HSU – Hrvatska stranka umirovljenika)

Vođe oporbenih koalicijskih stranaka:

Zoran Milanovid predsjednik SDP-a

Radimir Čačid predsjednik HNS-a

Ivan Jakovčid predsjednik IDS-a

Silvano Hrelja predsjednik HSU-a

Centar za informiranje javnosti (PIC) Svjetske banke smješten je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i otvoren je za javnost. PIC daje pristup najsvježijim informacijama u vezi s razvojem najširoj mogućoj publici. PIC također organizira događanja u svrhu daljnjeg poticanja razmjene ideja o ključnim pitanjima s kojima se Hrvatska suočava na svom razvojnom putu. TKO MOŢE KORISTITI CENTAR ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI? PIC je otvoren za javnost i za njegovo se korištenje ne plaća nikakva naknada. Korisnici mogu pristupati informacijama preko Interneta i tisuća publikacija Svjetske banke te drugih materijala s tematikom razvoja. KOJE SE USLUGE NUDE? Usluge Centra za informiranje javnosti uključuju:

Internetski pristup dokumentima, izvješćima i publikacijama o projektima Svjetske banke,

Internetski pristup razvojnim i istraživačkim stranicama,

Pristup publikacijama međunarodnih institucija, država i nevladinih udruga s tematikom razvoja.

KOJA SU IZVJEŠĆA I DOKUMENTI RASPOLOŢIVI? Među izvješćima i dokumentima dostupnima u Centru za informiranje javnosti jesu:

Dokumenti o ocjeni projekata (PAD). U njima se nalazi opis projekata i plana njihove provedbe, uključujući postupke nabave. Ovi su dokumenti dostupni javnosti nakon što se predstave Bančinom Odboru izvršnih direktora.

Izvješća o gospodarskim sektorima, koja sadrže makroekonomsku analizu hrvatskog gospodarstva, analize glavnih sektora gospodarstva i ostala izvješća o konkretnim temama, kao što su procjene siromaštva, itd.

Pomoć u PIC-u pružaju zaposlenici NSK tijekom radnog vremena. RADNO VRIJEME PIC-A:

Adresa: Nacionalna i sveučilišna knjižnica Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550 10 000 Zagreb Hrvatska Osobe za kontakt: Blaženka-Peradenić Kotur Tel. +385 (1) 616 4001 e-mail: [email protected] Marko Balenović Tel: +385 (1) 2357 271 e-mail: [email protected] Vanja Frajtić Tel: +385 (1) 2357 297 e-mail: [email protected] DEPOZITARNE KNJIŢNICE SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ: Izvješća i publikacije Svjetske banke također se mogu naći i u dvjema depozitarnim knjižnicama u Hrvatskoj. Adresa: Sveučilišna knjižnica Rijeka Dolac 1 51000 Rijeka Tel: +385 (51) 336 911 www.svkri.hr Sveučilište u Splitu Knjižnica Ekonomskog fakulteta Matice Hrvatske 31 Visoka 21000 Split Tel: +385 (21) 430 621 www.efst.hr Više informacija o Svjetskoj banci u Hrvatskoj možete naći na www.worldbank.hr

Od ponedjeljka do petka: 8:00 do 21:00 Subotom: 8:00 do 15:00

http://web.worldbank.org/external/projects/main?pagePK=217672&piPK=95916&theSitePK=40941&menuPK=223661&category=regcountries®ioncode=5&countrycode=HR

mailto:[email protected]



http://www.svkri.hr/

http://www.efst.hr/

http://www.worldbank.hr/

PROJEKT IMPLEMENTACIJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ZEMLJIŠNE ADMINISTRACIJE (ILAS) kolovoz 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 4. kolovoza 2011. Oĉekivano stupanje na snagu: 31 listopada 2011. Zatvaranje: 31. kolovoza 2015. Financiranje u milijunima USD:

Financira Sredstva

IBRD Vlada RH Ostali (EU IPA)

23,80 2,74 9,79

Ukupni trošak projekta 36,33

Isplate svjetske banke, u milijunima USD *:

Ukupno Isplaćeno Neisplaćeno

Zajam IBRD-a 23,80 0.0 23,80

Izazov: Povećanje sigurnosti zakupa i jačanje sustava zemljišne administracije ključno je za ubrzavanje reforme pravosuđa i javne uprave, borbu protiv korupcije i dovršavanje privatizacije kako Hrvatska ulazi u zadnju fazu pridruživanja EU. Od 2000. Svjetska banka i hrvatske agencije surađuju u okviru Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra na provedbi prve faze reforme zemljišno-knjižnog i katastarskog sustava, pojednostavljivanju postupaka, povećanju učinkovitosti usluga, smanjivanju broja nagomilanih predmeta, povećanju transparentnosti i pristupa informacijama i razvoju zajedničkih postupaka i jedinstvene zemljišne baze podataka pod Zajedničkim informacijskim sustavom. Ova je prva faza reformi donijela zapažene rezultate kao što su smanjivanje nagomilanih zemljišno-knjižnih predmeta za 84 posto, smanjenje nacionalnog prosjeka za upis hipoteke s 58 dana 2002. godine na današnjih šest dana i osiguravanje besplatnog internetskog upisa i katastarskih informacija u bilo koje vrijeme i s bilo koje lokacije. Drugom fazom reformi uz podršku Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (ILAS), uključujući katastar i gruntovnicu, sustav zemljišne administracije dodatno će se ojačati i bolje uskladiti u odnosu na direktive EU o prostornim podacima na korist hrvatskih građana, državnih agencija/ministarstava i poslovne zajednice. Cilj projekta: Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (ILAS ) dodatno će modernizirati sustav zemljišne administracije i upravljanja u svrhu povećanja učinkovitosti, transparentnosti i troškovne učinkovitosti usluga države. To će donijeti koristi javnosti koja će imati veći pristup informacijama i bolje usluge uz punu integraciju digitaliziranih podataka, zatim poslovnoj zajednici koja će brže dobivati usluge te će imati bolji pristup informacijama, a konačno i državnim institucijama, koje će moći jednostavnije razmjenjivati i i pregledavati državne prostorne podatke.

Oĉekivani rezultati:

Dovršenje širenja Zajedničkog informacijskog sustava u cijeloj državi, čime će se osigurati objedinjeni podaci, uključujući zemljišnoknjižne i katastarske informacije u jedinstvenoj bazi podataka, a time će takve informacije biti raspoložive građanima, javnom i privatnom sektoru.

Internetsko podnošenje katastarskih i zemljišnoknjižnih transakcija, čime se smanjuju troškovi i dodatno unaprjeđuju usluge za javni i privatni sektor.

Mnoge države institucije imat će pristup digitalnim informacija i mogućnost korištenja u svrhu pojednostavljivanja i ubrzavanja razmjene prostornih podataka, što će smanjiti dupliciranje troškova i povećati kvalitetu javnih usluga.

Usvajanje direktive EU INSPIRE, koja je zahtjev za sve države članice. INSPIRE traći djelotvornu razmjenu prostornih podataka lokalno i prekogranično za potrebe svih javnih vlasti i vlada na području EU-a. Kako bi se to postiglo, Projekt će pomoći u uspostavljanju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, čime će se omogućiti provedba inicijativa u okviru e-Uprave i djelotvorno praćenje u području zaštite okoliša.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko surađuje s Državnom geodetskom upravom koja je nadležna za katastar i Ministarstvom pravosuđa koje je preko općinskih sudova nadležno za gruntovnicu. Kljuĉni razvojni partneri uključuju Europsku uniju, koja osigurava paralelna sredstva financiranja preko programa IPA.

PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000 Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 10. veljače 2011. Stupanje na snagu: 19. svibnja 2011. Zatvaranje: 30. travnja 2016. Financiranje u milijunima USD *: Financira Iznos Isplaćeno Neisplaćeno

Zajam IBRD-a ** Zajmoprimatelj Strukturni fondovi EU (oĉekivano)

28,8 3,8

27,6

1,30

28,73


*Veza izvor-klijent na dan 29. kolovoza 2011. ** Izvorni iznos je 20,8 milijuna EUR. Napomena: PPA od 0,5 USD odobren 16. prosinca 2008.

Izazov: Nakon uspješnog završetka Projekta očuvanja krških ekoloških sustava (KEC) u prosincu 2007., Vlada RH zatražila je trajnu podršku Svjetske banke kao pomoć u širenju i podupiranju priprema RH za EU integracije u sektoru zaštite prirode. Za potrebe pristupanja EU nužno je širenje ekološke mreže izvan jezgre nacionalnih parkova i parkova prirode, koju je potrebno odrediti i uskladiti sa zakonodavstvom EU o zaštiti prirode te direktivama o staništima i divljim pticama. Temeljem ovih direktiva, države članice EU moraju odrediti koja su područja bitna za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa. Hrvatska nacionalna ekološka mreža (NEM) proglašena je u listopadu 2007. godine, a pokriva 47 posto teritorija RH i 39 teritorijalnih morskih površina te služi kao preliminarna osnova za određenje buduće mreže Natura 2000 u Hrvatskoj, što je jedan od zahtjeva za pristupanje EU. Projekt integracije u EU Natura 2000 oblikovan je kao podrška procesu pristupanja RH s obzirom na ispunjavanje obveza u pogledu provedbe zahtjeva iz Direktiva o staništima i divljim pticama te pruža podršku jačanju sposobnosti RH u smislu apsorpcije fondova EU, osobito nakon pridruživanja. Ciljevi projekta su : (i) pomoći u pružanju podrške parkovima i županijskim javnim ustanovama u provedbi ciljeva Natura 2000 u investicijskim programima, (ii) ojačati kapacitete izvješćivanja i praćenja biološke raznolikosti prema zahtjevima EU i (iii) uvesti programe koji uključuju široku skupinu dionika u upravljanje mrežom Natura 2000.


Kroz Ulaganja u zaštićena podruĉja i nacionalna ekološka podruĉja, institucije u području zaštite prirode naučit će kako oblikovati i izvršavati investicije u ekološku mrežu, primjenom zahtjeva sličnih onima koji su obvezni u okviru budućih strukturnih fondova EU. Time će se pokazati kako investicije, uključujući obrazovne materijale i materijale za tumačenje, mogu podržavati cilj održavanja „povoljnog stanja očuvanosti“ na područjima Natura 2000 prema definiciji iz Direktive EU o staništima.

Podatkovni sustavi ekološke mreže pomoći će konsolidirati podatke o zaštiti prirode, biološkom praćenju te inventuru kao odgovor na zahtjeve EU u pogledu izvješćivanja na temelju Direktive o staništima i divljim pticama. Budući da su Podaci o nacionalnim resursima jedna od 17 prostornih podatkovnih tema u okviru Direktive EU INSPIRE (Infrastruktura za prostorne informacije u Europi), projekt će podržati usuglašavanje podatkovnog sustava u odnosu na zahtjeve iz Direktive EU INSPIRE.

Nadalje, aktivnosti u okviru komponente izgradnje kapaciteta ekološke mreže promicat će međusektorsku suradnju za: (i) mjere poljoprivrednog očuvanja okoliša za područja Natura 2000, (ii) bolje razgraničenje zaštićenih područja, (iii) uvođenje programa volontiranja u parkovima i (iv) unaprjeđivanje sustava praćenja i diversificiranja financiranja zaštićenih područja.

Kljuĉni partneri: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, 19 područja zaštite u RH i 20 županijskih ustanova za zaštitu prirode, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Državna geodetska uprava, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva, Delegacija EU u RH koja pruža Hrvatskoj pomoć u usklađivanju s pravnom stečevinom EU (u ovom slučaju u sektoru zaštite okoliša i poljoprivrede).

PROJEKT POTPORE PRAVOSUDNOM SEKTORU

Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 6. travnja 2010. Stupanje na snagu: 13. travnja 2010 Zatvaranje: 30. lipnja 2015. Financiranje u milijunima USD *: Financira Iznos

Zajam IBRD-a VRH

36,30 2,68


Isplate Svjetske banke, u milijunima USD*: Ukupno Isplaćeno Neisplaćeno

Zajam IBRD-a 36,48 2,18 35,52

*Na dan 29. kolovoza 2011. Napomena: Isplate se mogu razlikovati u odnosu na financiranje zbog promjena teĉaja u vrijeme izvršenja isplate.

Izazov: Pravosuđe koje dobro funkcionira predstavlja preduvjet za jedno suvremeno, prosperitetno društvo u kojem se građani i poslovni subjekti mogu u potpunosti osloniti na učinkovitost, transparentnost, neovisnost i profesionalnost ključnih pravosudnih subjekata, kao što su sudovi i državno odvjetništvo. Razvoj neovisnog, profesionalnog i djelotvornog sustava pravosuđa jedan je od ključnih preduvjeta za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, a ujedno i za razvoj zrele i održive demokracije stvaranjem atmosfere povjerenja u hrvatsko gospodarstvo – što je nužan preduvjet budućega razvoja. U skladu s time, nastavak modernizacije i reforme pravosuđa predstavlja za Republiku Hrvatsku jedan od ključnih prioriteta. Ciljevi projekta: Projekt potpore u pravosudnom sektoru nastoji povećati učinkovitost hrvatskog pravosuđa. To se postiže pružanjem podrške provedbi ključnog reformskog zakonodavstva u pogledu triju elemenata hrvatskog pravosudnog sustava, a to su sudovi, Državno odvjetništvo i Ministarstvo pravosuđa. Projektne aktivnosti povećat će učinkovitost sustava sudova konsolidiranjem mreže sudova u Splitu, Karlovcu i Puli, istovremeno modernizirajući operativne informacijske sustave u pravosuđu i jačanje praksi upravljanja predmetima. Ojačat će se i Državno odvjetništvo RH kako bi ubrzalo vođenje postupaka kroz ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju operativnih informacijskih sustava i jačanje institucija. Nadalje, projektom će se ojačati i upravljačke funkcije u Ministarstvu pravosuđa.

Privremeni rezultati nakon prve godine provedbe:

Osnovna analiza korisnika dovršena na ljeto 2010. (i ponovit će se najmanje još dvaput tijekom projekta).

Građevinski radovi u Puli i Zagrebu dobro napreduju.

Postupci nabave glavnih informacijskih sustava pokrenuti i prvi veliki ugovor potpisan, uključujući sustav za praćenje predmeta DORH-a.

Ukupna količina neriješenih predmeta za 74 suda smanjila se za 8,6 posto, a državna odvjetništva za 13,5 posto, podatak u lipnju 2011. u odnosu na stanje s kraja 2009. godine.

Smanjen prosječan broj dana potreban za uručivane poziva strankama za 64 posto, broj dana od prvog do zadnjeg ročišta z a66 posto i saslušanja vještaka za 59 posto na tri odabrana suda (Pula, Split, i Karlovac).

Kljuĉni partneri u RH: Banka blisko surađuje s (i) Ministarstvom pravosuđa RH, koje provodi projekt, (ii) Vrhovnim sudom i sudbenom vlasti i (iii) Državnim odvjetništvom RH i uredima tužiteljstva. Kljuĉni razvojni partneri: Kraljevina Nizozemska podržala je pripremu projekta time što je Banci dala doprinos od 0,2 milijuna EUR i 0,6 milijuna EUR kao doprinos za potporu provedbe. Mnoge projektne aktivnosti dalje nadograđuju i produbljuju prijašnje potpore koje su pružili EK i ostali partneri (npr. Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo) Daljnja bliska suradnja i dalje će ostati središnji element u provedbi i nadzoru projekta. Nadalje, Analiza javne potrošnje i institucija u pravosuđu (JSPEIR), analitički posao koji je financirala Banka uz doprinos od 0,2 milijuna EUR iz Nizozemske, uz koordinaciju s Ministarstvom financija ima cilj pružiti tehničku pomoć Ministarstvu pravosuđa u svrhu jačanja upravljanja resursima, a s vremenom i u intenzivnim povezivanju alokacije resursa s uspješnošću poslovanja.

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU GOSPODARSKOG OPORAVKA (ERDPL)


Kljuĉni datumi: Odobreno: 5. svibnja 2011. Stupanje na snagu: 14. lipnja 2011. Zatvoreno: 30. lipnja 2011. Financiranje u milijunima USD: 213,0 Ukupni iznos zajma od 213,0 milijuna USD isplaćen od strane IBRD-a 30. lipnja 2011.

Izazov: Svjetska financijska kriza teško je pogodila hrvatsko gospodarstvo te je došlo do stezanja BDP-a od preko sedam posto od izbijanja krize krajem 2008. do konca 2010 godine. Uz visoki vanjski dug i značajnu izloženost tečajnom riziku, povjerenje tržišta u Hrvatskoj naglo je propadalo. Odgađanje privatizacije i restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu, ulagačka klima koja nedovoljno podupire greenfield investicije i prociklička fiskalna potrošnja pridodali su strukturnim problemima. Javne su se financije našle pod značajnim pritiskom s razvojem krize. Zbog smanjenja poreznih prihoda, fiskalna politika trebala je doživjeti značajne prilagodbe u svrhu zaštite makroekonomske stabilnosti i osiguravanja redovne otplate dugova. Kratkoročne radnje koje su poduzete na početku krize radi stabiliziranja javnih financija trebaju se nadomjestiti održivim dugoročnijim mjerama. Budući da su se trebale provesti mjere koje predstavljaju politički izazov, kriza je stvorila poticaj i opći konsenzus kako bi Vlada mogla krenuti naprijed s programom reformi.

Cilj projekta: Reformski program koji podržava ERDPL, a koji je izrađen u suradnji s Vladom RH, gradi se na dva stupa od presudne važnosti za pružanje podrške gospodarskom oporavku u RH: (i) jačanje makroekonomske održivosti na temelju fiskalne konsolidacije potrošnje i (ii) poticanje rasta privatnoga sektora. Mjere koje se podržavaju u skladu su s mjerama politike predloženima u Vladinom Programu gospodarskog oporavka donesenog u travnju 2010. godine.

Ostvareni rezultati:

Uvođenje privremenog fiskalnog pravila donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti te uspostavljanje Odbora za fiskalnu politiku što će osigurati vjerodostojniju, transparentniju i održiviju fiskalnu politiku.

Pokretanje procesa racionalizacije mreže bolnica, smanjenje troškova lijekova i racionalizacija oslobođenja od participacije dovelo je do povećanja učinkovitosti potrošnje za zdravstvo.

Sustav socijalne skrbi postaje učinkovitiji usvajanjem Strategije socijalne skrbi i novog Zakona o socijalnoj skrbi s ciljem konsolidiranja naknada i boljeg usmjeravanja socijalnih naknada prema programima koji dopiru do najpotrebitijih.

Povlaštene mirovine smanjene za 10 posto, dob umirovljenja za muškarce i žene izjednačena na 65 godina i povećane kazne za prijevremeno umirovljenje.

Administrativne i regulatorne barijere poslovanju smanjene bržim postupkom ovrhe.

Povećana fleksibilnost tržišta rada i poticaji za aktivno traženje posla smanjenjem naknada za nezaposlene i skraćivanjem razdoblja isplate naknade.

Smanjena uključenost države u privatnom sektoru privatizacijom/likvidacijom 100 manjinskih ili većinskih državnih udjela i ojačan institucionalnih okvir za upravljanje državnom imovinom.

Uspostavljen središnji registar zaposlenih u javnom sektoru koji primaju plaće preko Državne riznice te uvedeno lakše otpuštanje radnika koji ne zadovoljavaju učinkom, fleksibilni jednogodišnji ugovori na određeno vrijeme te nabavljanje popratnih i tehničkih usluga izvana za potrebe javnog sektora.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko je surađivao s (i) Ministarstvom financija koje je odgovorno za ukupno određenje politika te svakodnevnu koordinaciju i upravljanje provedbenim aktivnostima i (ii) različitim resornim ministarstvima uključenima u program.

ZAJAM RH ZA POSREDOVANJE U IZVOZNOM FINANCIRANJU Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 4. kolovoza 2009. Stupanje na snagu: 25. studenoga 2009. Zatvaranje: 31. kolovoza 2013. Financiranje u milijunima USD *: Iznos Isplaćeno Neisplaćeno

IBRD 141,22** 110,59 34,42


Izazov: Svjetska gospodarska recesija pogodila je sva gospodarstva u regiji, uključujući Hrvatsku. Ograničena likvidnost na svjetskim tržištima podrazumijevala je ograničeni pristup sredstvima srednjoročnog i kratkoročnog financiranja za mnoge privatne poduzetnike, koji predstavljaju bitan pokretač gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta. Važno je bilo pružiti podršku Vladinu cilju jačanja konkurentnosti gospodarstva očuvanjem izvoza i zaposlenosti te promicanjem održivog gospodarskog rasta i oporavka tijekom razdoblja svjetskoga gospodarskoga pada. Ciljevi projekta: Cilj projekta odnosi se na pružanje podrške očuvanju rasta izvoza osiguravanjem srednjoročnog i dugoročnog obrtnog kapitala i investicijskog financiranja za izvoznike i poduzetnike koji se bave vanjskom trgovinom. Preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) projekt i privatne poslovne banke stavljaju na raspolaganje dodatna sredstva financiranja izvoznicima kako bi mogli nastaviti ulagati u svoje poslovanje i stvarati prilike za zapošljavanje, a što je još važnije da bi uspješno izašli iz krize. U svrhu rješavanja navedenih pitanja, projekt se usmjerio na poboljšanje pristupa kreditima za izvoznike koje je pogodila kriza nudeći dugoročno financiranje i osiguravajući konkurentnost hrvatskih izvoznika kako se RH kreće putem integracija s EU.

Kljuĉni rezultati: Učinak projekta mjeri se izvoznom i investicijskom realizacijom trgovačkih društava, iznosom srednjoročnih i dugoročnih kredita odobrenih izvoznicima u RH i uspješnošću s obzirom na plaćanja trgovačkih društava koja se financiraju iz projekta.

Od kolovoza 2011., iznos od 57,8 milijuna EUR iskoristilo je 45 trgovačkih društava u rasponu od 34.000-10.000.000 EUR za obrtni kapital u svrhu suočavanja s padom gospodarskih aktivnosti, odnosno ublažavanja učinaka istoga.

Većina financiranih društava su vrhunska poduzeća, u rasponu od malih i srednjih pa do velikih poduzetnika, a više od dvije trećine njih potječe iz sektora proizvodnje. Neki od najvećih zajmova odobreni su društvima iz farmaceutske industrije, poljoprivrede, tekstilne industrije, proizvodnje strojeva i metaloprerađivačke industrije. Projektom su podržana i poduzeća iz sektora informatike, poljoprivrede, gospodarenja otpadom i turizma.

Kako je kriza dovela do toga da su mnogi ostali bez posla, pristup povoljnim sredstvima srednjoročnog financiranja omogućio je većini društava da zadrže trenutnu radnu snagu, pa čak i da otvore nova radna mjesta.

Procjenjuje su doživjela veliko povećanje prihoda od izvoznih poslova, koji su porasli za oko 20 posto. Ova će ostvarenja biti značajna budući da ova društva predstavljaju oko pet posto ukupnog izvoza RH.

Dodatna korist projekta je to što je HBOR-u pomogao poslovati više u skladu s tržišnim načelima. HBOR je shvatio da konkurentne snage mogu spriječiti sprege poduzetnika i visoke kamatne stope, pa je primijenio isto načelo kreditiranja u jednom sličnom zajmu s drugom financijskom institucijom. U smislu praćenja uočeno je još jedno poboljšanje, a to je početak primjene ocjene gospodarskog učinka.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko surađuje s HBOR-om koji je odgovoran za provedbu projekta. Nadalje, tim je u bliskoj koordinaciji s HNB-om i Ministarstvom financija. Jedan razvojni partner bio je IFC, koji je dao značajan doprinos u pripremi projekta na temelju znanja i iskustva iz privatnoga sektora i bankarstva. Među ostalim institucijama sudjelovali su EBRD i EIB, također u fazi pripreme, a njih se konzultiralo zbog njihovog dugogodišnjeg angažmana u ovome području.

PROJEKT RIJEĈKOG PROMETNOG PRAVCA II (RIJEKA GATEWAY II) Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 11. prosinca 2008. Stupanje na snagu: 14. srpnja 2009. Zatvaranje: 15. prosinca 2014. Financiranje u milijunima USD: Fin ncira Iznos

Zajam IBRD-a VRH

122,5 5,8



Zajam IBRD-a 122,5 0,31 112,51


Izazov: Rijeka je strateški smještena na prometnom pravcu paneuropskog prometnog koridora Vb i to kao luka i kao poslovno i turističko odredište. Luka je ponovno uspostavila svoju važnost i doživjela snažan rast kontejnerskog prometa u razdoblju od pet godina prije odobrenja projekta. Promet rasutog tereta ukupno je porastao 107 posto, a putnički promet 144 posto u razdoblju od 2002. do 2007. godine, uz osobito veliko povećanje kontejnerskog prometa. Shodno tome, Luka Rijeka sada treba prilagoditi svoje kapacitete u odnosu na tržišnu potražnju kako bi održala takav pozitivan zamah. Nadalje, Rijeka se baš kao i većina lučkih gradova suočava sa složenim izazovom postizanja ravnoteže između potrebe za dodatnim prostorom za lučke i gradske aktivnosti. Raspoloživog je prostora u Rijeci malo, budući da obod grada čine planinski lanac i more. Trenutni raspored luke osigurava nedostatan i neprikladan prostor za suvremeni teretni promet. Velika gustoća u urbanom području i vrlo ograničeni pristup morskim putovima o Rijeci još stvaraju sliku industrijskoga grada, a to smanjuje njezinu atraktivnost kao turističkog i poslovnog odredišta. Ciljevi projekta: Ključni cilj drugog projekta Rijeka Gateway, koji je dio sveobuhvatnog programa Rijeka Gateway, odnosi se na razvoj kapaciteta, financijskog poslovanja i kvalitete usluge u Luci Rijeka kako bi se pokrila sve veća potražnja za prometom na temelju javno-privatnog partnerstva, istovremeno potičući obnovu urbane zone premještanjem lučke djelatnosti. Projekt takav cilj podržava (i) širenjem gradnje dvaju lučkih kontejnerskih terminala koja je započela u okviru prvoga projekta Rijeka Gateway (proširenje postojećeg kontejnerskog terminala Brajdice i izgradnja infrastrukture za kontejnerski terminal Zagreb dužine 400 metara), a proširenje se financira iz programa Rijeka Gateway i (ii) jačanjem lučkih usluga (koncesije terminala, informacijski tijekovi, bolja reakcija na ekološke potrebe). Lučka komponenta omogućit će konverziju područja Delte i Baross osiguravanjem alternativnih lučkih površina. Koncesionar na svakom terminalu financirat će i osigurati superstrukturu i opremu.

Kljuĉni privremeni rezultati: Nakon dvije godine provedbe:

Proširenje kontejnerskog terminala Brajdica u izgradnji.

Natječajni postupak za dodjelu ugovora projektiranja i izgradnje kontejnerskog terminala Zagreb u odmakloj je fazi.

Jedan vodeći međunarodni kontejnerski operator odabran je za većinskog dioničara koncesionara koji upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica.

Kljuĉni partneri: Banka blisko surađuje s Lučkom upravom Rijeka, Lukom Rijeka, Gradom Rijekom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

PROJEKT RIJEĈKOG PROMETNOG PRAVCA (RIJEKA GATEWAY)


Kljuĉni datumi: Odobreno: 8. srpnja 2003. Stupanje na snagu: 10. listopada 2003. Dodatno financiranje odobreno: 30. svibnja 2007. Zatvaranje: 30. rujna 2012. Financiranje u milijunima USD: Financira Iznos

IBRD VRH

196,20 116,10

Uku ni trošak projekta

312,30


Zajam IBRD-a 196,20 179,59 48,9


Izazov: Svojim fizički zaštićenim područjem i prirodnom dubinom mora od 25 metara, Luka Rijeka bila bi u mogućnosti primati najveće brodove ako se u njoj osigura odgovarajuća infrastruktura. Međutim, u razdoblju od 1980. do 1997. godine Luka Rijeka izgubila je gotovo 70 posto svog ukupnog kapaciteta za opće i rasute terete. Dok se ukupno tržište sjevernoga Jadrana (Rijeka, Kopar, Trst, bez tekućeg rasutog tereta) povećalo s oko 16 milijuna tona 1990. godine na 23 milijuna tona 2001. godine, tržišni udio Luke Rijeka smanjio se s 35 na 12 posto. Glavni razlozi pada prometa u Luci Rijeka tijekom ovoga razdoblja bili su rat u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, gubitak prometa s bivšom Jugoslavijom, restrukturiranje gospodarstava u regiji koje je dovelo do pada prometa rasutog tereta, neučinkovito poslovanje i neprikladni objekti u Rijeci te slabe veze kopnenim putovima. Nadalje, Rijeka se baš kao i većina lučkih gradova suočava sa složenim izazovom postizanja ravnoteže između potrebe za dodatnim prostorom za lučke i gradske aktivnosti. Raspoloživog je prostora u Rijeci malo, budući da obod grada čine planinski lanac i more. Trenutni izgled luke osigurava nedostatan i neprikladan prostor za suvremeni teretni promet. Velika gustoća u urbanom području i vrlo ograničeni pristup morskim putovima o Rijeci još stvaraju sliku industrijskoga grada, a to smanjuje njezinu atraktivnost kao turističkog i poslovnog odredišta. Ciljevi projekta: Ključni cilj projekta odnosi se na povećanje trgovinske konkurentnosti Hrvatske poboljšanjem međunarodnog prometnog lanca kroz riječki prometni pravac za teretni i putnički promet modernizacijom luke i veza cestovnom mrežom, privatizacijom lučkog poslovanja i pripremama za prenamjenu dijela lučkih površina za potrebe grada. Projekt podržava takav cilj integriranim skupom komponenti, koje uključuju (a) restrukturiranje luke i modernizaciju, (b) prenamjenu lučko-gradskog sučelja i (c) poboljšanje međunarodnih cestovnih pravaca.

Kljuĉni rezultati: U proteklih je šest godina Program Rijeka Gateway stvorio novi zamah u razvoju luke, kvaliteti života u gradu i povezanosti s trećim najvećim gradom u Hrvatskoj. Neki značajni rezultati koje su ostvarili luka i drugi dionici uključuju:

Nagli rast kontejnerskog prometa od preko 800 posto u razdoblju od 2002. do 2010. godine.

Velika poboljšanja financijskog položaja lučke uprave.

Obnova postojećeg teretnog veza i osiguravanje suvremene pretovarne opreme.

Otvaranje dijela riječke zaobilaznice, čime je poboljšan promet oko grada.

Otvaranje dijela ceste D404 u svibnju 2011. godine osigurava izravan cestovni pristup između glavne autoceste i kontejnerskog terminala Brajdica i smanjuje promet teških kamiona u gradu.

Obnova malog i velikog luka Krčkog mosta koji povezuje veliki otok Krk s kopnom.

Otvaranje novog putničkog terminala 2009. godine, ponovno otvaranje velikog dijela obale za građane Rijeke.

Kljuĉni partneri: Banka blisko surađuje s Lučkom upravom Rijeka, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Lukom Rijeka, Gradom Rijekom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

PROJEKT ZAŠTITE OD ONEĈIŠĆENJA MORA U PRIOBALNOM PODRUĈJU (Druga faza) Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 11. prosinca 2008. Stupanje na snagu: 4. lipnja 2009. Zatvaranje: 30. rujna 2014. Financiranje u milijunima USD*: Financira Iznos

VRH IBRD GEF

87,50 87,50 6,40



Zajam IBRD-a GEF

87,50 6,40

9,91 0,29

77,10 6,11


Izazov: Jadranska obala jedan je od najvrednijih gospodarskih i prirodnih resursa Hrvatske. Hrvatska je 2009. godine ostvarila 11 milijuna dolazaka turista, zbog čega su prihodi od turizma iznosili 6,38 milijardi EUR. Zaštita okoliša Jadranskog mora ključni je element Vladine strategije turizma, kako bi se Hrvatska pozicionirala kao kvalitetno turističko odredište sa svojim sloganom: „Mediteran kakav je nekada bio“. Pokrivenost i kvaliteta usluga pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj manja je nego u državama članicama EU koje su se nedavno pridružile EU, a slabe usluge pročišćavanja otpadnih voda značajno utječu na turizam. Pokrivenost kanalizacijskim sustavima iznosi oko 44 posto, a oko 25 posto prikupljenih otpadnih voda se pročišćava. Značajna ulaganja u ovaj sektor potrebna su za zadovoljavanje zahtjeva direktiva EU o zaštiti okoliša. U razdoblju od 2009. do 2023. godine potrebno je izvršiti ulaganja u sektoru koja prema procjenama iznose 3,2 milijarde EUR, od čega je polovica potrebna u području otpadnih voda. Ciljevi programa: Druga faza Projekta zaštite od onečišćenja mora u priobalnom području podržava sveobuhvatni program Vlade u svrhu poboljšanja pružanja učinkovitih i održivih usluga pročišćavanja otpadnih vode u priobalnim gradovima RH, a time i povećanju kvalitete mora duž jadranske obale. Trošak programa iznosi 280 milijuna EUR u razdoblju od 10 godina, od čega Banka može financirati 140 milijuna EUR u tri faze (40 milijuna EUR, 60 milijuna EUR i 40 milijuna EUR). Druga faza programa proširena je s 11 na 21 općinu.

Rezultati:

21 priobalna općina sudjeluje u projektu, a građevinske aktivnosti obavljaju se na većini lokacija.

U tijeku je priprema modela za praćenje i uspoređivanje poslovne uspješnosti komunalnih poduzeća koja sudjeluju u projektu.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko surađuje s Hrvatskim vodama, koje su odgovorne za određivanje ukupne politike u ovome području te za upravljački ugovor te s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

PROJEKT ZAŠTITE OD ONEĈIŠĆENJA MORA U PRIOBALNOM PODRUĈJU (Prva faza)


Kljuĉni datumi: Odobreno: 1. lipnja 2004. Stupanje na snagu: 17. prosinca 2004. Zatvaranje: 30. studenoga 2009. Financiranje u milijunima USD*: Financira Iznos

Zajam IBRD-a VRH Sufinanciranje Vl.Niz.

47,54 47,51 2,46



Zajam IBRD-a 47,54 46,59 0,00

*Na dan 15. ožujka 2011. Napomena: Isplate se mogu razlikovati u odnosu na financiranje zbog promjena teĉaja u vrijeme izvršenja isplate.

Izazov: Jadranska obala jedan je od najvrednijih gospodarskih i prirodnih resursa Hrvatske. Prihodi od turizma 2009. godine činili su 15 posto BDP-a, a zaštita okoliša u priobalnom području ključni je element Vladine strategije turizma kako bi se Hrvatska pozicionirala kao „Mediteran kakav je nekada bio“. Otpuštanje nepročišćenih otpadnih voda značajno utječe na kvalitetu mora te predstavlja ograničenje za razvoj turizma. Međutim, svega 44 posto stanovništva ima odgovarajuće sustave prikupljanja otpadnih voda, a svega se 25 posto prikupljenih otpadnih voda pročišćava. Nadalje, u okviru sporazuma HR o pristupanju EU, Vlada namjerava ispuniti zahtjeve iz direktiva EU o zaštiti okoliša, koje zahtijevaju kudikamo veću razinu usluga u području otpadnih voda. Cilj projekta: Kako bi se riješio ovaj izazov, Vlada RH pokrenula je 2004. godine Program zaštite od onečišćenja mora u priobalnom području (poznat i pod nazivom Jadranski program) kako bi pronašla dugoročno rješenje za otpadne vode u priobalju. Program se djelomično podržava financijskim sredstvima Banke kojima je cilj unaprijediti usluge otpadnih voda u priobalju, unaprijediti financijsku održivost općinskih vodoprivrednih i kanalizacijskih poduzeća, a time povećati kvalitetu Jadranskoga mora. Procjenjuje se da će trošak programa iznositi 280 milijuna EUR, od čega će Banka financirati 140 milijuna EUR u tri faze u trajanju od 10 godina. Prva faza programa provedena je u 11 priobalnih gradova uz potporu zajma od 40 milijuna EUR, a zatvorena je u studenome 2009. godine. Druga faza krenula je početkom 2009. godine, a njome se program proširio na 21 dodatni priobalni grad, uz potporu zajma od 60 milijuna EUR i darovnicu GEF-a od 6,4 milijuna USD.

Kljuĉni rezultati: Prva faza Programa zaštite od onečišćenja mora u priobalnom području fokusirala se na rekonstrukciju i proširenje kanalizacijske mreže, glavne kolektore i crpne stanice te na izgradnju i obnovu pogona za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta.

Izgrađeno je 170 km kanalizacijskih kolektora s 40 crpnih stanica.

Izgrađena su tri podmorska ispusta.

U rad je pušteno sedam pogona za pročišćavanje otpadnih voda.

Postotak stanovništva koji se može priključiti na sustav prikupljanja otpadnih voda povećao se s 56 na 68 posto, a oko 30.000 osoba može se priključiti na kanalizacijsku mrežu.

Kvaliteta pročišćenih otpadnih voda u području djelovanja povećala se sa 6 na 45 posto, čime se opslužuje ekvivalent od oko 350.000 stanovnika.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko je surađivao s (i) Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koja su odgovorna za određivanje ukupne politike u ovome području te za upravljački ugovor i (ii) Hrvatskim vodama, koje su krajnji primatelj sredstava zajma kroz aranžmane daljnjeg kreditiranja iz linije te provode projekt. Kljuĉni razvojni partneri uključivali su Vladu Nizozemske, koja je projektu dala svoj financijski doprinos.

PROJEKT RAZVOJA SUSTAVA HITNE MEDICINSKE POMOĆI I INVESTICIJSKOG PLANIRANJA U ZDRAVSTVU

Ažurirano u kolovozu 2011. Kljuĉni datumi: Odobreno: 30. rujna 2008. Stupanje na snagu: 15. siječnja 2009. Zatvaranje: 30. lipnja 2013. Financiranje u milijunima USD*: Financira Iznos

IBRD VRH

28,30 104,47



Zajam IBRD-a 28,30 0,79 25,46


Izazov: Hrvatska je ostvarila pozitivne rezultate u zdravstvu koji su ili u prosijeku novih država članica EU ili iznad njega. Međutim, neka zapažanja sugeriraju da bi se dodatni rezultati u zdravstvu mogli poboljšati. Naime, jaz u odnosu na razvijenija gospodarstva EU još uvijek je velik (npr. standardna stopa smrtnosti uslijed prometnih nesreća motornih vozila 30 posto je veća). Službe hitne medicinske pomoći neravnomjerno su raspoređene na teritoriju Hrvatske, a timovi imaju veliku potražnju i u hitnim i ne hitnim situacijama. Budući da ne postoje jednoobrazne smjernice, timovi hitne medicinske pomoći neravnomjerno su raspoređeni na teritoriju Hrvatske, pa neke županije imaju više od 20 timova na 100.000 stanovnika, a druge manje od pet. Jedan od glavnih problema sa službama hitne medicinske pomoći jest to da pored hitnih poziva prije smještanja u bolnicu, hitna služba također odrađuje veliki broj kućnih posjeta, koji su uglavnom ne hitne usluge primarne zdravstvene skrbi izvan radnog vremena te vođenje hitnog medicinskog prijama koji pruža ambulantne usluge i općem stanovništvu i pacijentima koji se dovoze kolima hitne pomoći. Cilj projekta: Cilj projekta odnosi se na povećanje učinkovitosti i rezultata sustava hitne medicinske pomoći i jačanje kapaciteta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u pogledu razvoja i provedbe strateških projekta orijentiranih prema EU.

Kljuĉni rezultati: Otkako je projekt stupio na snagu u siječnju 2009. godine ostvaren je značajan napredak u donošenju zakonodavnih i regulatornih izmjena potrebnih da bi se podržala reforma sustava hitne medicinske pomoći, pokrenula ulaganja u pružanje usluga hitne medicinske pomoći te razvili kapaciteti za pristup sredstvima iz fondova EU za daljnja ulaganja u zdravstveni sustav.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu – koji je odgovoran za nacionalne standarde hitne medicinske pomoći – osnovan je i funkcionira. Uspostava županijskih zavoda za hitnu medicinu je u tijeku u suradnji sa županijama (što se treba dovršiti do kraja 2011. godine).

Na Medicinskom fakultetu otvorena je specijalizacija za hitnu medicinu. Tehničari hitne medicine prepoznati su kao oni koji prvi odgovaraju na hitna medicinska stanja kako bi se riješila ključna potreba kadrovskog ekipiranja. Doneseni su pravilnici o obrazovanju i kvalifikacijama djelatnika hitne medicinske pomoći.

Pokrenuta su ulaganja – razvoj standardnih postupnika i smjernica za bolje pružanje usluga hitne medicinske pomoći, uspostavljanje sveobuhvatnog plana izobrazbe, kupnja 128 vozila hitne pomoći i medicinske opreme timova hitne pomoći – sve to sada se uspostavlja, a s vremenom će utjecati na pružanje usluga na terenu.

Zaposlenici Ministarstva zdravstva i povezanih agencija obučavaju se za pribavljanje sredstava iz fondova EU potrebna za ulaganja u zdravstvenom sustavu. Trenutno se razvija pet prioritetnih prijedloga projekata u skladu sa sektorskom strategijom u okviru aktivnosti izgradnje kapaciteta za korištenje sredstava iz fondova EU.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko surađuje s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, koje je odgovorno za provedbu projekta. Projekt je oblikovan u svrhu pružanja potpore konvergenciji zdravstvenog sustava u odnosu na ostvarenje rezultata i standarde usluga EU nakon što Hrvatska postane članica.

PROJEKT UPRAVLJANJA SLIVOM RIJEKE NERETVE I TREBIŠNJICE Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 29. svibnja 2008. Stupanje na snagu: 6. ožujka 2009. Zatvaranje: 31. prosinca 2013.

Financiranje u milijunima USD *: Financira Iznos Isplaćeno Neisplaćeno

GEF

Primatelji (Hrvatska i BiH) Bilateralne agencije

8,00 8,45

3,92

4,04 3,96


*Na dan 29. kolovoza 2011.

Izazov: Bolje gospodarenje vodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti elementi su koje su Hrvatska i BiH utvrdile kao ključna ekološka pitanja u svojim nacionalnim akcijskim planovima zaštite okoliša. Vodni resursi sliva Neretve i Trebišnjice (NTRB) i ekološki sustavi koji o njima ovise igraju značajnu ulogu u gospodarstvima obiju zemalja i životu više od 430.000 stanovnika. Rijeka Neretva (220 km) izvire u BiH i teče kroz Hrvatsku zadnjih 20 kilometara prije ušća na Jadranskom moru u Malostonskom zaljevu. Trebišnjica (99 km) smještena je u potpunosti u Republici Srpskoj u BiH i hidraulički je spojena s neretvom. Ove dvije rijeke zajedno čine većinu jadranskog sliva BiH i Hrvatske. Obje rijeke od presudne su važnosti za proizvodnju energije, rekreaciju, ribarstvo, pitku vodu i navodnjavanje. U njih se ispuštaju (uglavnom nepročišćene) otpadne vode općina i mnogih industrijskih pogona u porječju. Pristup poboljšanju upravljanja vodnim resursima i biološke raznolikosti u slivu rijeke Neretve i Trebišnjice zahtijevao je zajedničke napore obiju država, iz čega je nastao regionalni, prekogranični projekt upravljanja slivom rijeke Neretve i Trebišnjice, uz potporu Globalnog fonda za okoliš i darovnice od 8 milijuna USD, od čega je dva milijuna USD bio iznos za Hrvatsku, a šest milijuna USD za BiH. Cilj projekta: Projektu je cilj osigurati mehanizam za učinkovitu i ravnomjernu alokaciju voda među korisnicima slivnog područja na prekograničnoj razini te za jačanje ekološkog sustava i biološke raznolikosti slivnog područja boljim upravljanjem vodnim resursima uz pomoć: (i) boljeg prekograničnog upravljanja vodnim resursima – jačanjem upravljanja vodnim resursima i okolišem u riječnom slivu Neretve i Trebišnjice izgradnjom institucija i kapaciteta, praćenjem i upravljanjem informacijama te pripremom planiranja upravljanja riječnim slivom, ii) boljeg upravljanja i iskorištavanja ekoloških sustava i biološke raznolikosti močvarnih područja – održavanje i očuvanje ekoloških sustava ovisnih o vodama u slivnom području, u skladu s Okvirnom direktivom EU o vodama kroz unaprjeđenje poslovanja vodosprema, hidroelektrana i brana i obnovom male infrastrukture vodnoga gospodarstva, iii) prioritetnih ulaganja u području onečišćenja voda – smanjenje onečišćenja voda u slivnom području prioritetnim ulaganjima za poboljšanje tehnologije otpadnih voda s niskim troškovima u pet općina (Bileća, Konjic, Ljubuški, Nevesinje i Trebinje) i dvama ulaganjima u sektoru industrije (Konjic) u BiH uz pomoć poboljšanja pročišćavana općinskih otpadnih voda, kontrolu onečišćenja industrijskog sektora i jačanje laboratorija za praćenje kakvoće voda i iv) Sudjelovanje javnosti i upravljanje provedbom projekta – čime će se povećati sudjelovanje civilnog društva u proces odlučivanja za potrebe upravljanja vodnim resursima i uspostavljanja mehanizma poticaja za odgovorno upravljanje resursima na lokalnoj razini.


Veća međudržavna suradnja i sposobnosti za prekogranično gospodarenje vodnim resursima te primjena načela Integriranog gospodarenja vodnim resursima,

smanjenje nutrijenata i drugih onečišćenja iz općinskih i industrijskih izvora u odabranim općinama,

bolje upravljanje ekološkim tijekovima te bolje stanje i biološka raznolikost u ekološkim sustavima i

smanjenje proboja morske vode uslijed provedbe pilot programa na delti Neretve.

Kljuĉni partneri: Glavni partneri u BiH su Ministarstvo poljoprivrede, vodnoga gospodarstva i šumarstva Federacije BiH te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Srpske uz koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH, odnosno u Hrvatskoj Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva preko Hrvatskih voda. Među ključnim donatorima su EK, Vlada Španjolske i Nizozemske. Ostali važni partneri jesu pet općina iz BiH koje sudjeluju u projektu.

Kvaliteta i integritet Porezne uprave RH (percepcija

poreznih obveznika, 1 minimalno-5maksimalno)

Sustav Objekti Djelatnici Obrasci Ukupno Izvor: Deloitte za Poreznu upravu RH

PROJEKT MODERNIZACIJE POREZNE UPRAVE Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 28. lipnja 2007. Stupanje na snagu: 21. prosinca 2007. Zatvaranje: 30. lipnja 2013. Financiranje u milijunima USD: Financira Iznos

Zajam IBRD-a VRH

68,00 58,10



Zajam IBRD-a 68,00** 8,42 27,83

*Na dan 29. kolovoza 2011. ** Otkazan iznos od 34 milijuna USD od 30. lipnja 2010. Napomena: Isplate se mogu razlikovati u odnosu na financiranje zbog promjena teĉaja u vrijeme izvršenja isplate.

Izazov: Fiskalne reforme od presudne su važnosti za program Vlade Republike Hrvatske strukturne i institucionalne modernizacije kojoj je namjera pridonijeti uspješnom pridruživanju Europskoj uniji. Razgovori u okviru pristupanja EU koji se odnose na Poreznu upravu RH (PU) vode se u vezi s trima glavnim pitanjima, odnosno (i) usklađivanje zakonodavstva, (ii) izgradnja institucionalnog kapaciteta i (iii) jačanje informacijskih sustava i sposobnosti razmjene podataka. Cilj projekta: Projekt modernizacije Porezne uprave RH usmjeren je prema jačanju sustava fiskalnog upravljanja i upravljanja u javnom sektoru povećanjem učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti PU. Očekuje se da će se to postići unaprjeđivanjem dobrovoljnog poštivanja poreznih propisa, jačanjem institucionalnih i ljudskih kapaciteta i promicanjem stručne etike, ravnopravnosti i pravičnosti. Projekt će konsolidirati strukturu baze podataka i ubrzati razmjenu informacija među različitim agencijama socijalnog osiguranja, što će pomoći u tome da sustav socijalne skrbi može bolje skrbiti o onima kojima su socijalne naknade najpotrebnije, zatim unaprijediti poslovno ozračje poboljšanjem usluga korisnicima i smanjenjem opterećenja poreznim obveznicima u smislu poštivanja poreznih pravila, a ujedno će pomoći u tome da RH ispuni svoje obveze u okviru pristupanja EU.

Kljuĉni rezultati:

Novi osobni identifikacijski brojevi za pravne i fizičke osobe izrađeni su i

poštom poslani svima u državi. OIB je potpuno funkcionalan a u tijeku su i poslovi na evidenciji osobne imovine i dohotka koji će povezati podatke iz različitih administrativnih registara. Cilj je poboljšati borbu protiv utaje poreza, ali i boljom razmjenom relevantnih informacija s ostalim državnim institucijama, do osiguravanja toga da različite socijalne naknade i prava dopru do onih kojima su potrebna.

Osigurani su alati i izobrazba za analizu poslovnih procesa, a izvršen je detaljni redizajn poslovnih procesa, što je dovelo do povećanja učinkovitosti porezne uprave i smanjilo troškove usuglašavanja poreznim obveznicima.

Započelo je projektiranje za izgradnju back-up centra za oporavak od katastrofe, čime će se osigurati visoki standardi sigurnosti sustava poreznih podataka.

Stopa institucionalne djelotvornosti u pogledu ispitivanja stope poštivanja poreznih propisa bilježi poboljšanje s 86 (2006.) na 89 posto (2010.), a zaposlenici porezne uprave izvješćuju o stopi zadovoljstva od tri (u odnosu na maksimalnih 5 posto)

Kljuĉni partneri: Ministarstvo financija, Porezna uprava RH

PROJEKT UNUTARNJE VODE Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 30. svibnja 2007. Stupanje na snagu: 29. siječnja 2008. Zatvaranje: 31. prosinca 2012. Financiranje u milijunima USD*: Financira Iznos

IBRD Republika Hrvatska

133,41 6,67



Zajam IBRD-a 133,41 57,89 87,13


Izazov: Nakon što su pokrenuti pregovori RH za članstvo u EU u listopadu 2005. godine, Hrvatska je počela raditi na ispunjavanju zahtjeva iz direktiva EU u odnosu na sektor voda, konkretnije u vezi s planiranjem i unaprjeđivanjem vodoopskrbe, pročišćavanjem otpadnih voda i obrane od poplava. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MRRŠVG) – preko svoje vodoprivredne agencije, odnosno Hrvatskih voda (HV) – izradilo je Strategiju vodnoga gospodarstva, koja uključuje aktivnosti vezane uz sigurnost voda i obrane od poplave koje se podupiru uz pomoć Projekta unutarnjih voda. Cilj projekta: Projektu je cilj unaprijediti vodoopskrbu te usluge sabiranja i pročišćavanja voda te mjere obrane od poplave u općinama kontinentalne Hrvatske. Projekt će izravno koristiti lokalnom stanovništvu zaštitom njihova zdravlja kroz osiguravanje dobave vode sigurne za piće te prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda. Projektnim će se aktivnostima također osigurati sigurnost stanovništva i zaštita imovine provedbom odgovarajućih mjera obrane od poplava. Projektna područja obuhvaćaju Posavinu, Podravinu i Podunavlje. Predloženim ulaganjima unaprijedit će se standardi usluga u više malih općina te će pomoći Hrvatskoj u ispunjavanju zahtjeva iz direktiva EU o vodama te ojačati institucije za vodno gospodarenje. Projekt također treba pomoći Vladi povećati javnu vodoopskrbu te zahvatiti dodatnih 65.000 ljudi, dok će se sustav pročišćavanja otpadnih voda proširiti da bi zahvatio dodatnu 31.000 stanovnika u području provedbe projekta.

Kljuĉni rezultati:

Ukupno 12 općina sudjeluje u projektu, a u svakoj se odvijaju građevinske aktivnosti.

Izgradnja i nadogradnja sustava otpadnih voda koja je već u tijeku gotovo će udvostručiti pokrivenost kanalizacijskom

mrežom u četirima općinama (Ogulin, Virovitica, Našice i južna Baranja) s 36 posto na 62 posto (krajnji cilj je 76 posto).

Izgradnja/nadogradnja kanalizacijske mreže u trima općinama je dovršena (Ogulin, Našice, Virovitica s ukupno 88 km kanalizacijske mreže).

Ukupno 13km nasipa obnovljeno je u Lonjskom Polju.

Komponenta tehničke pomoći pomaže u pripremi projekata koji će Hrvatskoj pomoći apsorbirati sredstva iz fondova EU za pripremu projekata otpadnih voda u Krapinsko-zagorskoj županiji (vrijednosti 1,3 milijuna EUR).

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko surađuje s (i) Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje je odgovorno za određivanje ukupne politike u ovome području i (ii) Hrvatskim vodama, koje su krajnji primatelj sredstava zajma te provode projekt.

PROJEKT INTEGRACIJE TRGOVINE I PROMETA Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 14. studenoga 2006. Stupanje na snagu: 20. ožujka 2007. Dodatno financiranje odobreno: 4. kolovoza 2011. Zatvaranje: 31. prosinca 2011. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

IBRD Vlada RH Ostali krediti (EBRD)

142,22 26,94 14,38



Zajam IBRD-a 142,22 51,37 106,41


Izazov: Tijekom 2003. i 2004. godine promet duž južnoga dijela paneuropskog prometnog koridora Vc počeo je doživljavati snažan rast. Ovaj koridor povezuje velika industrijska središta regije Jugoistočne Europe i jadranske obale preko Luke Ploče, koja je druga najveća međunarodna luka u Hrvatskoj. Nova privatna ulaganja u tim velikim industrijskim središtima ukazivala su na vjerojatnost daljnjeg povećanja prometa. Lučki objekti nisu imali kapacitete za predviđeno povećanje, budući da je u proteklom desetljeću obavljeno tek ograničeno povećanje kapaciteta. Razvoj luka u samoj je srži Vladine politike gospodarskog razvoja, budući da luka igra veliku ulogu u gospodarstvu juga Hrvatske i kao poslodavac i kao strateška infrastruktura. Cilj projekta: Projekt integracije trgovine i prometa radi na razvoju trgovine duž koridora Vc povećanjem kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga na južnom dijelu koridora Vc, s posebnim fokusom na Luci Ploče i koordinaciji među svim sudionicima koridora. Projekt uključuje ulaganja u (i) povećanje kapaciteta lučke infrastrukture (izgradnja novog kontejnerskog terminala i novog terminala za rasute terete) i (ii) uvođenje suvremenog elektroničkog lučkog komunikacijskog sustava. Nadalje, projekt podržava (i) jači dijalog među sudionicima u koridoru, (ii) uspostavljanje koncesijskih aranžmana na osnovi povrata troškova i (iii) povećanje sudjelovanja privatnoga sektora u svrhu rješavanja ovih prioriteta, smanjenja komercijalnih rizika i osiguravanja sredstava financiranja za lučku opremu za pretovar tereta. Svjetska banka odobrila je dodatno financiranje 4. kolovoza 2011 u iznosu od 66,92 milijuna USD.

Kljuĉni rezultati:

Veliki dugoročni koncesijski ugovori potpisani su tijekom 2009. i 2010. godine za novi terminal za rasute terete i kontejnerski terminal, čime je stvoren novi okvir za javno-privatno partnerstvo za razvoj luke, uz poticaje za komercijalna ulaganja u luku i naknade za povrat troškove lučke uprave.

U kolovozu 2010. godine otvoren je novi kontejnerski terminal, čime je postao prvi namjenski terminal ove vrste u ovome dijelu Hrvatske, a izgradilo ga je jedno hrvatsko poduzeće.

Pripremne radnje za terminal za rasute terete u odmakloj su fazi provedbe, uz više od 1,5 milijuna m3 kamena upotrijebljenog za pripremu terminala.

Razvoj modernog lučkog komunikacijskog sustava u tijeku je u svrhu poboljšanja razmjene informacije među svim dionicima, primjenjujući nizozemska iskustva u tom području.

Aktivni dijalog među željezničkim operaterima u svrhu povećanja njihove suradnje.

Luka Ploče kao glavni koncesionar Luke Ploče obavila je dokapitalizaciju uz pomoć IPO-a 2011. godine kako bi osigurala privatni kapital za nabavu opreme i postala poduzeće u većinskom privatnom vlasništvu.

Kljuĉni partneri: (i) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, (ii) Lučka uprava Ploče, (iii) Luka Ploče d.d., (iv) sudionici duž koridora Vc (kao što su željeznička poduzeća i Carinska uprava RH) i (v) EBRD.

PROJEKT PRAVNOG I INSTITUCIONALNOG USKLAĐIVANJA U PODRUĈJU POLJOPRIVREDE S PRAVNOM STEĈEVINOM EU

Ažurirano u kolovozu 2011. Kljuĉni datumi: Odobreno: 16. veljače 2006. Stupanje na snagu: 21. studenoga 2006. Zatvaranje: 28. veljače 2012. Isplate Svjetske banke, u milijunima USD*:

Ukupno Isplaćeno Neisplaćeno

Zajam IBRD-a GEF Nizozemska darovnica Vlada RH Ukupni trošak projekta

30,14 5,00 4,75

13,62 37,27

26,93 1,67 3,78

10,05 3,30 0.97

*Na dan 29 kolovoza 2011. ** Izvorni iznos bio je 25,5 milijuna EUR. Napomena: Isplate se mogu razlikovati u odnosu na financiranje zbog promjena teĉaja u vrijeme izvršenja isplate.

Izazov: Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji pokrenut je listopadu 2005. godine, a Vlada je počela s izvršavanjem ogromnoga zadatka usuglašavanja sa zahtjevima EU na temelju pravne stečevine. Jedno od područja koje predstavlja najveći izazov jesu poljoprivreda i ruralni razvoj, zbog čega je hrvatski poljoprivredni sektor, među ostalim, trebao (i) izraditi Plan ruralnog razvoja, (ii) ojačati institucionalne kapacitete, (iii) ojačati prikupljanje statističkih podataka, (iv) uspostaviti sustav registracije poljoprivrednih gospodarstava i identificiranja životinja u skladu sa standardima EU, (iv) modernizirati pogone za preradu mesa i mliječnih proizvoda u svrhu zadovoljavanja standarda EU u području sigurnosti hrane i (vi) uspostaviti Agenciju za plaćanje. Projekt pravnog i institucionalnog usklađivanja u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU oblikovan je kao podrška ovome planu. Cilj projekta: Projekt nastoji razviti održive sustava i kapacitete Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRZ) kako bi se osigurala pravovremena usuglašenost s pravnom stečevinom EU u ruralnom sektoru te povećalo korištenje ekološki prihvatljivih poljoprivrednih praksi hrvatskih poljoprivrednika u Panonskoj nizini – smanjujući otpuštanje nutrijenata iz poljoprivrednih izvora u površinske i podzemne vode. Drugi se dio podržava iz Darovnice za kontrolu onečišćenja u poljoprivredi iz Globalnog ekološkog fonda (GEF).

Kljuĉni rezultati:

Uspostavljen je sustav plaćanja u skladu s pravilima EU za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uspostavljeni su posebni pristupni programi za poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD), upravljačko tijelo, Odbor za praćenje i Agencija za plaćanje, a projekt je pružao podršku kroz tehničku pomoć, opremu, namještaj i vozila.

Povećani su kapaciteti upravljačkog informacijskog sustava MPRRZ-a. Veterinarski i fitosanitarni informacijski sustavi su razvijeni u skladu sa standardima EU.

Unaprijeđeni su tehnički kapaciteti MPRRZ-a. Nekoliko zaposlenika ministarstva steklo je Europsku računalnu vozačku dozvolu, a mnogi od njih pohađali su tečajeve engleskog jezika koji su se financirali iz projekta nizozemske darovnice. Zaposlenici ministarstva sudjelovali su u tehničkim studijskim posjetima i dobili stipendije.

Uspostavljen je Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS).

Hrvatska agencija za sigurnost hrane primila je podršku za izradu studija „Procjena sigurnosti aditiva u hrani“ i „Manifestacija mikrotoksina u krmivima i krmnim smjesama Hrvatskoj“.

Ojačani su kapaciteti i standardi postojećih resornih institucija. Zavod za zaštitu bilja renovira se i proširuje. Četiri nacionalna veterinarska zavoda su unaprijeđena obnovom prostorija i novom opremom.

Ukupno 80.000 primjeraka brošure Kodeks dobrih poljoprivrednih praksi (KDPP) jednostavne za korištenje distribuirano je poljoprivrednicima kako bi im se pomoglo razumjeti i provesti relevantne odredbe Kodeksa. U tijeku je praćenje voda i tla ugradnjom pijezometara na dubinu od 100, 250 i 750cm u svrhu mjerenja kvalitete voda.

U tijeku je program izobrazbe i demonstracija kako bi se obrazovala stočarska zajednica (učitelji, poljoprivrednici, poduzeća) u području održivih i troškovno učinkovitih praksi gospodarenja gnojivima na 700 ha na 87 reprezentativnih gospodarstava na područjima provedbe projekta.

Kljuĉni partneri: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRZ), odgovorno za ukupno postavljanje politike i provedbu, Delegacija EU u RH, koja pruža pomoć u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom EU (poljoprivreda, okoliš), Veleposlanstvo Nizozemske, koje pruža darovnicu tehničke pomoći u području izgradnje kapaciteta MPRRZ-a i Globalni ekološki fond, koji je osigurao financijski doprinos projektu.

PROJEKT RAZVOJA SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 15. rujna 2005. Stupanje na snagu: 15. ožujka 2006. Zatvaranje: 31. rujna 2011. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

IBRD Vlada RH

85,00 170,00



Zajam IBRD-a 85,00 89,19 9,14


Izazov: Unatoč napretku koji je Hrvatska ostvarila u modernizaciji svog obrazovnog sustava u razdoblju tranzicije, ipak još uvijek postoji nesklad između kvalifikacija koje proizvodi obrazovni sustav i potražnje na tržištu. Stopa upisa i završavanja obrazovnih programa na svim razinama raste, premda još uvijek zaostaje za državama EU. Obvezno vrijeme provedeno u osnovnoj školi značajno je zaostajalo u odnosu na učenike iz zemalja skupine EU15 i EU8, ali je stopa pismenosti odraslih u Hrvatskoj bila viša nego u zemljama EU8. Radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj imalo je manje godina školovanja u odnosu na EU8. Hrvatska je bila ostvarila tek polovicu udjela OECD-a s obzirom na broj osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem, stopa osoba koje odustaju od obrazovanja i dalje je visoka, a institucionalna reforma s obzirom na tercijarno obrazovanje trebala je dodatni poticaj. Sustav trajnog stručnog usavršavanja učitelja i ravnatelja škola bio je zastario. Kako je Hrvatska nastavila napredovati prema članstvu u EU, postignut je čvrsti konsenzus među kreatorima politika i dionicima prema kojemu su u hrvatskom obrazovnom sustavu potrebne značajne promjene kako bi bio u stanju odgovoriti na potrebe društva i gospodarstva. Cilj projekta: Razvojni cilj ovoga projekta odnosi se na poboljšanje načina učenja polaznika programa i uspješnosti sustava. Srednjoročni cilj je to da učitelji i studenti koriste široki spektar prikladnih metoda podučavanja i učenja, ali i jačanje upravljanja sustavom. Primarna svrha projekta odnosila se na to da pomogne Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u tome da prikaže ovu potrebu za promjenom, razvojem i provedbom sveobuhvatne obrazovne strategije koja će dovesti do rezultata ne terenu, istovremeno pomažući upravljačkim i administrativnim strukturama obrazovnog sustava u praćenju i provedbi nužnih promjena.

Kljuĉni rezultati: Projekt je podržao provedbu Vladinog Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja za razdoblje 2005.-2010. sufinanciranjem skupa godišnjih aktivnosti razvoja obrazovanja MZOS-a i praćenjem napretka u razvoju ukupnog sektora obrazovanja u Hrvatskoj. Neka od ključnih ostvarenja projekta i sektorski rezultati jesu kako slijedi:

Razvoj novog Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) za osnovnoškolsko obrazovanje, čime su uvedeni novi rezultati učenja i nastavne metodologije, nakon čega je uslijedila izrada nacionalnog kurikuluma za predškolske programe, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje,

Osnivanje centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i uspješna priprema i uvođenje eksterno organiziranog završnog ispita, odnosno državne mature 2010. godine. Uvođenje državnog ispita na različitim razinama koji omogućuju centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ali i učiteljima i učenicima, stjecanje iskustva s novim formatom centraliziranih državnih ispita,

Izgradnjom ili renoviranjem škola diljem RH – s time da ih je 30 dovršeno, osam u tijeku, a još šest škola planirano je za izgradnju – Projekt je pomagao u ukidanju škola s radom u tri smjene, time povećavajući kvalitetu obrazovanja. Zbog toga je udio osnovnoškolaca koji nastavu pohađaju u tri smjene smanjen s 8,9 iz 2006. na 1,9 posto 2010. godine, dok je udio osnovnoškolaca koji nastavu pohađaju u jednoj smjeni povećan s 12 na 48 posto.

Otvaranje 100 novih ustanova predškolskog obrazovanja u manje razvijenim općinama koje prije nego što je je ukupno 5.116 djece dobilo mogućnost uključivanja u predškolske programe.

Kljuĉni partneri: Banka blisko surađuje s MZOS-om, koje je odgovorno za provedbu projekta i trima ključnim obrazovnim agencijama, odnosno Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanje, Nacionalnom agencijom za obrazovanje nastavnika i Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Delegaciju EU redovito se obavještava o provedbi projekta.

PROJEKT TEHNOLOGIJSKOG RAZVITKA


Kljuĉni datumi: Odobreno: 7. srpnja 2005. Stupanje na snagu: 11. svibnja 2006. Zatvaranje: 31. svibnja 2011. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD*: Financira Iznos

IBRD Vlada RH

40,00 7,40



Zajam IBRD-a 40,00 34,28** 0,22

*Na dan 29. kolovoza 2011. ** Otkazan iznos od 1,3 milijuna USD od 19. lipnja 2009. Napomena: Isplate se mogu razlikovati u odnosu na financiranje zbog promjena teĉaja u vrijeme izvršenja isplate.

Izazov: Neprikladne politike znanosti, tehnologije i inovacija ograničile su razvoj sektora temeljenih na znanju, ali su i ograničile gospodarske koristi koje bi se mogle ostvariti pridruživanjem RH Europskoj uniji. Nadalje, u potrošnji za istraživanje i razvoj dominira javni sektor (65 posto ukupnih ulaganja za istraživanje i razvoj u 2006.), suradnja između poduzeća i institucija temeljenih na znanju marginalna je, a gospodarstvo je obilježeno ograničenom komercijalizacijom istraživanja i razvoja (npr. 2002. godine bilo je svega 48,8 prijava patenata Europskom patentnom uredu na milijun zaposlenika, što je po europskim standardima malo, pa Projekt tehnologijskog razvitka predviđa godišnje povećanje od pet posto) Cilj projekta: Projekt je usmjeren prema omogućavanju toga da istraživačke i razvojne institucije komercijaliziraju rezultate istraživanja, ali i povećanju sposobnosti poduzetnika, osobito malih i srednjih poduzeća u pogledu ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja. Projekt je osmišljen kao stup hrvatske inovacijske politike i podržava (i) osnivanje ureda za prijenos tehnologije i orijentiranost prema ugovornom istraživanju u ključnim javnim istraživačkim institucijama i sveučilištima (Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci), (ii) subvencioniranje istraživanja i razvoja od sektora malih i srednjih poduzeća i njihovu suradnju s javnim istraživačkim institucijama (Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO) i (iii) suradnju lokalnih istraživača i industrije s hrvatskom znanstvenom dijasporom, kroz Fond jedinstvo uz pomoć znanja kako bi se povećala mobilnost visoko kvalificiranih stručnjaka i prijenos znanja s izravnim učincima na razvoj .

Kljuĉni rezultati: Projekt je pomogao u povećanju stope komercijaliziranosti rezultata javnih istraživanja, povećao broj istraživačkih ugovora s industrijom i poboljšao sposobnost malih i srednjih poduzetnika u pogledu njihova ulaganja u istraživanje i razvoj:

Brodarski institut sklopio je 41 novi ugovor vrijednosti 9,0 milijuna EUR (dva ugovora od po 0,3 milijuna EUR u 2006.) i povećao udio prihoda od privatnog sektora na 45 posto u 2011. godini (22 posto u 2006.),

Fond jedinstvo uz pomoć znanja sklopio je 28 ugovora s industrijom vrijednosti 1,9 milijuna EUR,

Ruđer inovacije, ured za prijenos tehnologije Instituta Ruđer Bošković, postigao je solidne rezultate komercijalizacije, među kojima: 12 ugovora o licenciranju (753.000 EUR), uključujući one s Massachusetts Institute of Technology i Brown University, pet patenata i preko 60 prijava patenata i pet znanstvenih spin-off poduzeća.

Više privatnih fondova za istraživanje i razvoj mobilizirano je uz investicije u istraživanje i razvoj od oko 13,7 milijuna EUR kroz poduzeća podržana kroz programe BICRO i FJPZ. U razdoblju od 2006. do 2008., udio hrvatskih malih i srednjih poduzetnika koji su značajno unaprijedili nove proizvode na tržištu porastao je sa 7,2 posto na 10,8 posto.

Kroz program tehnoloških centara BICRO-a otvoreno je oko 290 radnih mjesta, a više od 700 poduzeća dobilo je pomoć

S više od 500 istraživača (153 iz inozemstva), oko 240 javnih istraživačkih institucija (preko 120 iz inozemstva) i preko 50 partnera iz industrije koji sudjeluju u programu Fonda jedinstva uz pomoć znanja, Hrvatska je poboljšala suradnju i prijenos tehnologije između lokalnih istraživača te industrije i istraživača iz dijaspore.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko surađuje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, koje je odgovorno za ukupnu politiku i upravljanje projektom te s korisnicima/partnerima projekta, odnosno s Brodarskim institutom, Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske – BICRO, Institutom Ruđer Bošković i Ruđer inovacijama, Fondom jedinstvo uz pomoć znanja, Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilištem u Rijeci i provedbenim agencijama i primateljima sredstava zajma.

PROJEKT RAZVOJA SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 14. lipnja 2005. Stupanje na snagu: 30. siječnja 2006. Zatvaranje: 31. ožujka 2011. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

Zajam IBRD-a SIDA Vlada RH

40,00 2,00

18,30 Ukupni trošak projekta 60,30


Zajam IBRD-a 40,00 44,96 0,00


Izazov: Premda je cilj razvoja sustava socijalne skrbi u RH na kraju prošloga desetljeća bio stvaranje sustava orijentiranog prema korisnicima, usmjerenog prema rezultatima i jednostavnog za korisnike, sustav socijalne skrbi koji se uvelike oslanja na tradicionalne upravljačke mehanizme i nasljeđe institucionaliziranih socijalnih usluga iz prošlosti nije u potpunosti ostvario ove ciljeve. Važno je bilo podržati cilj Vlade i modernizirati sustav socijalne skrbi poboljšanjem pružanja socijalnih usluga (uključujući alternativo pružanje socijalnih usluga u zajednici), jačanjem informacijsko upravljačkog sustava socijalne skrbi i nadogradnjom postojećih objekata. Cilj projekta: Projekt (i) jača kapacitete Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) i institucija socijalne skrbi u pogledu upravljanja sustavom i unaprjeđivanja planiranja politika i odlučivanja, (ii) poboljšava pružanje usluga razvojem više alata i programa socijalne politike u rasponu od prevencije do reintegracije u zajednicu i (iii) nadograđuje centre za socijalnu skrb i poboljšava uvjete života u ustanovama socijalne skrbi.

Kljuĉni rezultati: Projekt je pomogao u razvoju i provedbi nekoliko novih, suvremenih alata za poboljšanje pružanja socijalnih usluga, financiranju troškova osnivanja za inventivne projekte socijalnih usluga, pokrenuo i unaprijedio razvoj prvog informacijsko upravljačkog sustava socijalne skrbi i poboljšanju uvjeta života i rada u više ustanova socijalne skrbi te centara za socijalnu skrb. Konkretno:

Razvijena je nova metodologija socijalnog planiranja, a do sada su socijalni planovi izrađeni za 10 od 21 županije, što omogućuje bolje koordiniranu i učinkovitiju provedbu socijalnih zaštitnih mreža, a ujedno jača županije za buduću očekivanu decentralizaciju u ovome području,

Standardi kvalitete u pružanju socijalnih usluga razvijeni su i provedeni u centrima za socijalnu skrb i državnim

ustanovama socijalne skrbi u cijeloj zemlji,

Ukupno 34 projekta inventivnih socijalnih usluga u zajednici financirano je kroz Program za inovacije i učenje, koji pruža neku vrstu socijalne pomoći za 8.620 osoba,

Softver za novi informacijsko upravljački sustav socijalne skrbi razvijen je i probno ispitan u okviru pilot testiranja,

Sada 73 posto javnih ustanova za djecu i odrasle zadovoljava javnozdravstvene standarde, za razliku od njih 30 posto na početku projekta,

Nova organizacija poslovnih procesa u centrima za socijalnu skrb po načelu one-stop-shop razvijena je i provedena u svim institucijama i

Ukupno je 14 centara za socijalnu skrb rekonstruirano ili izgrađeno.

Kljuĉni partneri: Banka blisko surađuje s MZSS-om, koje je odgovorno za provedbu projekta. SIDA je osigurala sufinanciranje projekta iz darovnice. Europska komisija i Delegacija EU redovito se informiraju o provedbi projekta. UNDP je bio uključen u pružanje podrške razvoju glavnih planova socijalnih usluga za nekoliko županija na temelju nove metodologije socijalnog planiranja.

PROJEKT SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA (CSERP)

Ažurirano u kolovozu 2011. Kljuĉni datumi: Odobreno: 29. ožujka 2005. Stupanje na snagu: 30. rujna 2005. Zatvoren: 31. prosinca 2010. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD*: Financira Iznos

**IBRD-a Vlada RH

45,68 32,62



Zajam IBRD-a 45,68 43,81 0,00

*U ožujku 2011. ** Izvorni iznos bio je 35 milijuna EUR. Napomena: Isplate se mogu razlikovati u odnosu na financiranje zbog promjena teĉaja u vrijeme izvršenja isplate.

Izazov: I danas se slabije razvijena, ratom pogođena područja bore s hvatanjem priključka s razvijenijim dijelovima Hrvatske. Posebno ratom pogođena područja još uvijek pate zbog razrušene i nedovoljno razvijene infrastrukture, gubitka tradicionalnih tržišta, nedovoljnih usluga podrške poduzetnicima, nedovoljnog pristupa informacijama i neraspoloživosti potrebnih proizvoda i usluga. Prilika za zapošljavanje je malo i ljudi, a osobito mladi, traže radna mjesta u većim gradovima. Povratnici si trebaju osigurati egzistenciju i reintegrirati se u zajednicu. Veliki dijelovi ratom pogođenih područja još uvijek imaju problem miniranih područja, što ograničava moguće gospodarske aktivnosti. Cilj projekta: Cilj projekta odnosi se na pružanje podrške gospodarskoj i socijalnoj obnovi slabije razvijenih i ratom pogođenih područja u svrhu povećanja socijalne uključenosti, a od 2005. godine ovaj je Projekt pomagao iznalazeći načine za jačanje socijalne i gospodarske kohezije te promicanjem procesa mirenja i izgradnje povjerenja među različitim skupinama na temelju aktivnosti kojima se promiče socijalna uključenost, unaprjeđivanje male komunalne infrastrukture, razminiranje te obnova gospodarskih aktivnosti i stvaranje radnih mjesta u deprimiranim područjima.

Kljuĉni rezultati:

Poboljšani su standardi života za preko 84.000 korisnika, koji uključuju ratom pogođene skupine, vlasnike malih poslovnih subjekata, organizacije civilnoga društva, ali i ugrožene članove društva, kao što su mladež, djeca, ostarjeli, nezaposleni i osobe s invaliditetom. To je postignuto različitim projektnim aktivnostima usmjerenima prema socijalnoj uključenosti, maloj komunalnoj infrastrukturi i potpori malim i srednjim poduzetnicima, obrtima i zadrugama. Ukupno je izvedeno 427 podprojekata.

Otvoreno je 1.341 radno mjesto (127 posto u odnosu na cilj).

Mali i srednji poduzetnici koji su financijski potpomognuti iz projekta ostvarili su 11 milijuna EUR dodatnih prihoda.

Razminirano je 12,2km2 poljoprivrednog zemljišta i sada je spremno za obradu. Poljoprivrednici mogu slobodno koristiti svoju zemlju, ne strahujući za svoj život.

Institucionalni kapaciteti na razini središnje države, odnosno na područnoj i lokalnoj razini povećani su na temelju aktivnosti izobrazbe i izgradnje kapaciteta. Oko 5.000 nacionalnih i lokalnih dužnosnika i predstavnika civilnoga društva prošlo je obuku u strateškom regionalnom planiranju, upravljanju troškovima i upravljanju projektima.

Regionalni operativni programi (ROP) izrađeni su za četiri županije. ROP-ovi su standardni planski instrumenti za utvrđivanje vizije razvoja i prioriteta javnih ulaganja u određenoj područnoj jedinici, a pripremaju se u skladu s načelima strukturnih fondova EU. Nadalje, projektni operativni priručnici su revidirani kako bi ispunjavali uvjete za bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova EU.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko je surađivao s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje je odgovorno za ukupno određivanje politike i provedbu projekta.

PROJEKT SREĐIVANJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 29. kolovoza 2002. Stupanje na snagu: 20. veljače 2003. Zatvaranje: 30. lipnja 2010. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

IBRD Vlada RH Ostali (EU)

25,70 6,60



Zajam IBRD-a 25,70 25,22 0,04


Izazov: Kao što je to slučaj u mnogim drugim zemljama središnje i Istočne Europe, sustav upisa nekretnina i katastra nije se dobro održavao u Hrvatskoj do 1996. godine. To je stvorilo veliku potrebu za izbjegavanjem problema koji su nastajali zbog nepouzdanog sustava upisa nekretnina i katastra. Hrvatska je također trebala postati atraktivnija za inozemne investitore kako bi potaknula gospodarski rast i uskladila svoje administrativne i pravne postupke u odnosu na one iz Europske unije. Nadalje, trebala je ubrzati proces utvrđivanja vlasništva nad nekretninama, stjecanja zemljišta i upisa. Nesklad između podataka iz katastra i zemljišnih knjiga također je trebalo riješiti, budući da se sve više i više nekretnina kupovalo i privatiziralo, a zastarjeli sustavi katastra i zemljišnih knjiga stvarali su nejasnoće s obzirom na vlasnička prava. Mnoge nekretnine u Hrvatskoj nisu bile upisane u katastar, a mnoge kuće nisu imale građevinske dozvole. Ovi nepouzdani sustavi povećali su i trajanje i neizvjesnost transakcija kada se neka nekretnina prodavala ili koristila kao instrument osiguranja te su spriječili ekspanziju tržišta nekretnina. Godine 2003. bilo je oko 340.000 neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta, a zaostaci s obzirom na predmete upisa na općinskim sudovima protezali su se od mjesec dana u manjim gradovima do tri do četiri godine u velikim gradovima Zagrebu i Splitu. Cilj projekta: Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra namjeravao je izgraditi učinkoviti sustav upravljanja zemljištem u svrhu davanja doprinosa razvoju djelotvornih tržišta nekretnina unaprjeđivanjem usluga kako u zemljišno-knjižnim uredima tako i u lokalnim katastrima, usklađivanjem podataka iz katastra i zemljišno-knjižnog sustava, poboljšanjem odnosa s korisnicima i pružanja usluga, ali i organiziranjem kampanja za jačanje svijesti među dionicima, s ciljem pružanja podrške stručnom kadru, financijskim institucijama i imateljima nekretnina.

Kljuĉni rezultati:

Zaostali predmeti upisa smanjeni za 84 posto s najviše razine od 339.412 predmeta 2003. godine.

Približno jedna trećina zemljišno-knjižnih ureda upisuje transakcije u roku od sedam dana, dok je nacionalni prosjek upisa promjene vlasništva skraćen na 52 dana sredinom 2010. godine u odnosu na više od 100 dana koliko je iznosilo 2003.

Prosječno vrijeme na nacionalnoj razini za upis hipoteke smanjeno je s 58 dana iz 2002. godine na šest dana.

Broj hipoteka povećao se s 5.530 koliko ih je bilo 2002. na gotovo 9.000 2006. godine, 8.000 u 2007. i 7.400 u 2008. godini, prije nego što se broj ponešto smanjio uslijed svjetske financijske krize.

Iznosi zajmova više su se nego udvostručili od 2002. do 2007. godine, s 4,13 milijardi HRK na 10,1 milijardu HRK, prije nego što je došlo do pada 2009. godine.

Zemljišno-knjižni i katastarski podaci sada su besplatno dostupni putem Interneta te se internetski mogu pregledati bilo gdje i bilo kada. U zadnje dvije godine bilo je 20 milijuna upita godišnje. Korisnici sada mogu bilo kada provjeravati stanje svog zahtjeva putem Interneta.

Alfanumerički podaci iz katastra raspoloživi su putem Interneta od 2005. godine (www.katastar.hr) a do sada je izvršeno više od 25 milijuna upita.

Konačno, zajednički informacijski sustav ima zajedničku bazu podataka svih zemljišno-knjižnih i katastarskih podataka i integrirane poslovne procese, što će značiti bržu i bolju uslugu korisnicima.

Kljuĉni partneri: Banka blisko je surađivala s Državnom geodetskom upravom koja je odgovorna za katastar i Ministarstvom pravosuđa koje je odgovorno za zemljišne knjige preko općinskih sudova. Kljuĉni razvojni partneri uključivali su Europsku uniju koja je značajno pridonijela financiranju Projekta kroz program CARDS. Ostali bilateralni donatori bili su Švedska, Norveška, Njemačka i Nizozemska.

http://www.katastar.hr/

PROJEKT ENERGETSKE UĈINKOVITOSTI Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 7. listopada 2003. Stupanje na snagu: 8. travnja 2004. Zatvoren: 30. lipnja 2010. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

Vlada RH IBRD GEF Komercijalno fin.

7,00 5,00 7,00


Isplate Svjetske banke, u milijunima USD*: Isplaćeno Neisplaćeno

Zajam IBRD-a GEF

5,87 6,78

0,00 0,22


Izazov: Tijekom protekloga se desetljeća Hrvatska suočila s troškovima uvoza i dobave energenata. Kako bi se otklonili ovakvi pritisci, izrađena je nacionalna energetska strategija, koja je utvrdila nedostatak proizvoda i usluga u području energetske učinkovitosti kao prepreku učinkovitijem iskorištavanju energenata. Unatoč ogromnom potencijalu za ostvarenje ušteda, nijedan značajni privatni ili javni subjekt nije razvijao i provodio projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Cilj projekta: Projekt energetske učinkovitosti imao je cilj povećati potražnju i ponudu projekata i usluga energetske učinkovitosti. Projekt se fokusirao na prevladavanje triju glavnih prepreka razvoju i financiranju energetski učinkovitog tržišta, odnosno nedostatak (i) kapaciteta i znanja, (ii) razvoja i financiranja projekata i (iii) potražnje korisnika. Projekt je (i) pomogao HEP ESCO-u, novoosnovanom subjektu za izradu projekata energetske učinkovitosti, u razvoju, financiranju i provedbi projekata energetske učinkovitosti na komercijalnim, profitabilnim osnovama, korištenjem lokalnih poslovnih subjekata kao ključnih dobavnih posrednika i (ii) osigurao okvir za druge pružatelje energetski učinkovitih usluga kako bi se zahvatile nove poslovne prilike u području energetske učinkovitosti. Status projekta: Projekt je zatvoren u lipnju 2010. godine

Kljuĉni rezultati: Uspješnost projekta mjerila se (i) reakcijom tržišta i korisničkim prihvaćanjem ponuda HEP ESCO-a, (ii) brojem društava koja su se aktivno angažirala u pružanje energetski učinkovitih usluga, (iii) brojem lokalnih banaka koje su se uključile u financiranje i kreditiranje projekata energetske učinkovitosti, (iv) rezultatima komercijalno održivih projekata energetske učinkovitosti.

Tijekom šest godina provedbe projekta, HEP ESCO postao je vodeće društvo u pružanju energetskih usluga u regiji te od Europske komisije 2007. godine dobio Europsku nagradu za energetske usluge kao najbolji europski ESCO.

Tijekom životnog ciklusa projekta, više je od 100 društava sudjelovalo u projektima koje je financirao HEP ESCO, a ukupna vrijednost ulaganja u energetsku učinkovitost premašila je iznos od 25 milijuna USD.

HEP ESCO je do zatvaranja projekta već imao značajan broj projekata u pripremi, što je predstavljalo potencijal za dodatnih 20 milijuna USD ulaganja. Projekt je, dakle, uspješno stvorio tržišnu potražnju za uslugama energetske učinkovitosti.

Jamstvena komponenta provedena je kao potpora poslovnim bankama u financiranju ulaganja u projekte energetske učinkovitosti, ali s ograničenim uspjehom jer je odobreno tek 900.000 USD jamstava.

Kljuĉni partneri: Svjetska banka blisko je surađivala s Hrvatskom elektroprivredom d.d. (HEP) i njezinim društvom-kćeri HEP ESCO, koji je odgovoran za provedbu komponente ESCO. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) djelovala je kao povjerenik sredstava Globalnog ekološkog fonda (GEF) u okviru Jamstvene komponente.

PROJEKT OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 23. lipnja 2005. Stupanje na snagu: 24. studenoga 2005. Zatvoren: 31. svibnja 2010. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

GEF Vlada RH

5,50 3,00



GEF 4,34 1,16


Izazov: Projekt je bio usmjeren prema ostvarenju ciljeva iz Vladine energetske strategije iz 2001. godine, koja je pozivala je na poslijeratni oporavak i tranziciju prema ostvarenju sigurnosti opskrbe energijom. Strategija i kasnije zakonodavstvo podržali su razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući postavljanje cilja minimalnog udjela u ukupnoj opskrbi energijom od 5,8 posto i osiguravanje financijskih poticaja kroz tarifne cijene – reguliranu prodajnu cijenu – za različite tehnologije obnovljive energije. Cilj projekta: Projekt obnovljivih izvora energije trebao je pomoći u razvoju gospodarski i ekološki održivog tržišta obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Razvoj ovoga tržišta podupro bi Hrvatsku s obzirom na njezino pristupanje EU. Nadalje, projekt bi pomogao u tome da hrvatsko gospodarstvo bude manje ovisno o uvozu električne energije i fosilnih goriva, zatim u smanjenju ukupnih emisija, što bi dovelo do veće razine lokalne proizvodnje opreme, stvarajući atraktivno ozračje za privatna ulaganja u obnovljive izvore energije i povećavajući udio lokalne industrije i zapošljavanja. Projekt je također imao i cilj zaštite okoliša s obzirom na trajno smanjenje emisije stakleničkih plinova prevladavanjem prepreka provedbi projekata obnovljivih izvora energije.

Kljuĉni rezultati: Projekt je u značajnoj mjeri utjecao na razvoj tržišta obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, osiguravanjem poticaja kroz sekundarne energetske propise za proizvodnju električne i toplinske energije na osnovama obnovljivih izvora. Financijska podrška osigurana je kroz instrument uvjetnih zajmova (Contingent Loan Facility), čime je poduprta priprema projekata zajmovima koje treba otplatiti tek kada, odnosno ako projekt dostigne zatvaranje financijske konstrukcije za ulaganja.

Izrađeno je više od 15 studija kao potpora regulatornom okviru za obnovljive izvore energije te u svrhu smanjenja administrativnih uskih grla.

Iz instrumenta uvjetnih zajmova financirano je 13 projekata biomase, bioplina, vjetroelektrana i malih hidroelektrana, a očekuje se da će njih četiri zatvoriti financijsku konstrukciju za ulaganje i izgradnju objekata do kraja 2010. godine. Ovih 13 projekata prema projekcijama treba dodati 104 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Projekt je 2010. godine doprinio smanjenju emisija ekvivalentno količini od 75.651 t CO2.

Ukupno povećanje udjela novih obnovljivih izvora energije u nacionalnoj opskrbi energijom iznosi 1,52 posto.

Kljuĉni partneri: Tim Svjetske banke blisko je surađivao s (i) Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) koja je bila provedbeno tijelo, (ii) Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je sufinancirao predinvesticijske aktivnosti uglavnom kroz podršku Savjetodavnog instrumenta za obnovljive izvore energije i koji je sudjelovao u instrumentu uvjetnih zajmova (CLF) i (iii) Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, koje je bilo ključni korisnik tehničke pomoći.

PROJEKT TOPLINARSTVA Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 20. lipnja 2006. Stupanje na snagu: 3. rujna 2007. Zatvoren: 30. lipnja 2010. Ukupno sufinanciranje u milijunima USD: Financira Iznos

IBRD HEP

29,80 14,48



Zajam IBRD-a 33,30 0,00


Izazov: Lokalna toplinarska poduzeća u Hrvatskoj suočila su se s problemom sve starije infrastrukture, budući da se mreže nisu održavale niti pravovremeno zamjenjivale, uglavnom zbog financijskih ograničenja. Tarifne cijene nisu odražavale promjene cijena plina i nafte na međunarodnom tržištu, a nisu ni pokrivale troškove amortizacije. Nadalje, korisnici nisu mogli kontrolirati svoju potrošnju, a računi su se temeljili na površini stana, a ne na stvarnoj potrošnji. Projektom toplinarstva nastojalo se suočiti s ovim trima preprekama. Cilj projekta: Cilj projekta odnosi se na promicanje učinkovitog poslovanja HEP T (toplinarsko poduzeće) (i) smanjenjem gubitaka energenata i vode sanacijom mreže i zatvaranjem neekonomičnih lokalnih toplana u Osijeku, (ii) povećanjem profitabilnosti društva HEP T promicanjem korištenja tarifa za povrat troškova i (iii) povećanjem razine zadovoljstva korisnika. Status projekta: Projekt je zatvoren u lipnju 2010. godine.

Kljuĉni rezultati: Projekt je zatvoren u lipnju 2010. godine, a ostvario je većinu zacrtanih ciljeva:

Gubici energije smanjeni su više od planiranog, u Zagrebu su gubici smanjeni za 23 posto (planirano je 15 posto), a u Osijeku za 38 posto (planirano je 10 posto),

U Zagrebu je sanirano ukupno 20 km vrelovoda, a u Osijeku je sanirano 7,2 km i izgrađeno 2,6 km novih cjevovoda.

U Osijeku je izgrađeno 17 novih indirektnih toplinskih podstanica.

Početkom 2009. godine Vlada je odobrila prosječno povećanje tarifne cijene od 17,1 posto, čime je društvu HEP T pomogla smanjiti financijske gubitke, ali postizanje održivosti i dalje predstavlja izazov u odsutnosti dodatnih povećanja tarifnih cijena.

Provedene su dvije ankete zadovoljstva korisnika, koje su pokazale da su korisnici uvelike bili zadovoljni uslugama koje nudi društvo HEP T.

Razvodnici toplinske energije ugrađeni su u 11 zgrada u Zagrebu i jednoj u Osijeku, što je dovelo do uštede energije od oko 10-20 posto po zgradi.

Kljuĉni partneri: Tim Svjetske banke blisko je surađivao s HEP-om (Hrvatska elektroprivreda) koji je jamac i društvom HEP T (Toplinarstvo), lokalnim toplinarskim društvom koje je odgovorno za provedbu projekta.

ZAJAM ZA RAZVOJNU POLITIKU (DPL) U FISKALNOM, SOCIJALNOM I FINANCIJSKOM SEKTORU Ažurirano u kolovozu 2011.

Kljuĉni datumi: Odobreno: 12. siječnja 2010. Stupanje na snagu: 17. veljače 2010. Zatvoren: 30. travnja 2010. Ukupan iznos zajma od 271,2 milijuna USD isplaćen od strane IBRD-a 23. veljaĉe 2011.

Izazov: Odgovarajuća kombinacija proaktivnih politika relativno je dobro ublažila snažan utjecaj svjetske krize u Hrvatskoj, premda ga nije u potpunosti otklonila. Gospodarski rast, koji je u razdoblju prije krize prosječno iznosio četiri posto, naglo se smanjio 2009. godine za gotovo šest posto. Recesija je također pogoršala stanje na tržištu rada i preokrenula neke koristi u pogledu životnog standarda koje su ostvarene prije izbijanja krize. U svrhu zaštite makroekonomske stabilnosti, fiskalna je politika trebala doživjeti značajne prilagodbe. Bilo je potrebno poduzeti mjere i na prihodnoj i na rashodnoj strani koje su predstavljale pravi politički izazov, istovremeno osiguravajući zaštitu za najugroženije skupine stanovništva. Neke od tih mjera, primjerice, smanjenje plaća, odgoda indeksiranja mirovina ili uvođenje poreza solidarnosti, fokusirale su se na ostvarenje kratkoročnih koristi u svrhu održavanja makroekonomske stabilnosti. Međutim, kriza je ujedno stvorila poticaj da bi se poradilo na nekim aspektima srednjoročnih planova Hrvatske. Fiskalna politika sada djeluje prema proračunu koji se izrađuje za trogodišnje razdoblje, osnažuje se sustav javne nabave, a započela je i vrlo potrebna reforma financiranja zdravstva. Vlasti su također poduzele potrebne mjere za zaštitu financijskog posredovanja. Cilj projekta: DPL je usmjeren prema pružanju podrške nastojanjima vlasti pri rješavanju negativnih učinaka svjetske krize. Projekt se bavio mjerama za (i) jačanje javnih financija i uz pomoć smanjenja ukupne mase plaća, socijalnih transfera i ulaganja te unaprjeđivanjem procesa strateškog i proračunskog planiranja, (ii) jačanje otpornosti sustava i usmjeravanjem sektora socijale i (iii) povećanjem učinkovitosti i stabilnosti financijskog sektora.

Kljuĉni rezultati:

Smanjenjem lista čekanja na usluge u zdravstvu i smanjenjem izuzeća od plaćanja participacije za neugrožene skupine stanovništva, ukupne dospjele neplaćene obveze u zdravstvu smanjene su za 0,4 postotna boda BDP-a tijekom 2009. i početkom 2010. godine.

Smanjene su povlaštene mirovine, dok su se starosne mirovine redovito isplaćivale.

Odgovarajuća sredstva za naknade za nezaposlene i socijalne naknade prema imovinskom cenzusu, što iznosi 0,5 posto BDP-a, zadržana su u proračunu za 2009., odnosno 2010. godinu.

Proračun za trogodišnje razdoblje sada je obvezatan, a donosi ga Sabor.

Dovršeno je zakonodavno usklađivanje i jačanje administrativnih kapaciteta sustava javne nabave, što je pomoglo u uspješnom zatvaranju pregovaračkog poglavlja 5 u području javne nabave.

U financijskom sektoru uspostavljena je međuagencijska koordinacija o spremnosti na financijsku krizu i upravljanju u okolnostima krize.

Zakonodavstvo koje se odnosi na financijske institucije usklađeno je s okvirom Basel II, a adekvatnost kapitala zadržana je na razini znatno višoj od propisanog minimuma.

Kljuĉni partneri: Bančin tim blisko je surađivao s (i) Ministarstvom financija, koje je odgovorno za ukupno određivanje politika te svakodnevnu koordinaciju, odnosno upravljanje provedbenim aktivnostima i (ii) Hrvatskom narodnom bankom.

Documents

Partnerstvo Svjetske banke i Republike Hrvatske Pregled ...siteresources.worldbank.org/INTCROATIA/Resources/Pregled_programa_za... · Programi IPA-e blisko su povezani s pristupnim