Unapređenje obrazovnh sistemaŠta smo naučili?

Alberto RodrígezMenadžer, Education Global Practice

Evropa i Centralna Azija

Svjetska banka

Zašto dobro obrazovanje?

Da bi se unaprijedilo zapošljavanje i podstakao ekonomski rast

0

10

20

30

40

50

60

Mo

nte

neg

ro

Alb

ania

Serb

ia

Bo

snia

an

d H

erze

govi

na

Mac

edo

nia

, FYR

Net

her

lan

ds

Ger

man

y

Cze

ch R

epu

blic

Bel

giu

m

Den

mar

k

Un

ited

Kin

gdo

m

Slo

ven

ia

Fran

ce

Po

lan

d

Ital

y

Hu

nga

ry

Bu

lgar

ia

Irel

and

Cro

atia

Gre

ece

Spai

n

No

rway

Au

stra

lia

Ru

ssia

n F

eder

atio

n

Can

ada

Un

ited

Sta

tes

Turk

ey

OEC

D

Euro

pe

& C

entr

al A

sia

Euro

pea

n U

nio

n

Western Balkans(excluding EU

members)

European Union Other Countries Aggregates

Ukupna i stopa nezaposlenosti mladih (Indikatori svjetskog razvoja, 2012)

Total (15-64)

Youth (15-24)

Crna Gora 2010.

Fuente: Banco Mundial

-30 -20 -10 0 10 20 30

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75+

Men Women

Osnovo i srednješkoslo obraz

Visoko obraz.

Zaposleni

NezaposleniIzvan radne snage

Prognoze Crna Gora 2035.

Fuente: Banco Mundial

-30 -20 -10 0 10 20 30 40

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75+

Men Women

Osnovno i srednješkol. obraz.

Visoko obraz.

Zaposleni

NezaposleniIzvan radne snage

Brazil 2005.

Fuente: Banco Mundial

Osnovno i srednješkol. obraz.

NezaposleniIzvan radne snage

Visoko obraz.

Zaposleni

Prognoze Brazil 2035.

Fuente: Banco Mundial

Osnovno i srednješkol. obraz.

NezaposleniIzvan radne snage

Visoko obraz.

Zaposleni

Zašto dobro obrazovanje?

Promovisanje individualnog i socijalnog razvoja građana sa sljedećim ciljevima:

1) Obuka za kritičko razmišljanje.2) Promovisanje učešća građana u društvu.3) Razvoj vrijednosti koje jačaju socijalni i

demokratski kapital u zemljama.4) Promovisanje sreće pojedinaca.

Tri naučene lekcije

• 1. dio: Izazovi srednješkolskog obrazovanja

• 2. dio: Značaj socijalnih i emocionalnihvještina.

• 3. dio: Tijesno povezani sistema.

Izvor: Aedo et al., 2013.

Pro

cen

ti

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1980 2008

SAD

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1992 2009

Čile

96

97

98

99

100

101

102

103

104

2002 2010

Poljska

96

97

98

99

100

101

102

103

104

2004 2008

Turska

Ne-rutinske kognitivne i analitičke

Ne-rutinske interpersonalne

1. dio: Koje vještine su potrebne na tržištu rada?

Veća potražnja za ne-rutinskim vještinama…

… kombinovane sa potražnjom za rutinskim vještinama koja se ne mijenja ili opada.

Pro

cen

ti

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1980 2008

SAD

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1992 2009

Čile

96

97

98

99

100

101

102

103

104

2002 2010

Poljska

96

97

98

99

100

101

102

103

104

2004 2008

Turska

Routinske kognitivne

Rutinske manualne

Source: Aedo et al., 2013.

Koje vještine su potrebne na tržištu rada?

Duboke promjene ako vještine zahtijevaju.

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1980 2008

SAD

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1992 2009

Čile

96

97

98

99

100

101

102

103

104

2002 2010

Poljska

96

97

98

99

100

101

102

103

104

2004 2008

Turska

Ne-rutinske, kognitivne, analitičke

Ne-rutinske interpersonalne

Rutinske kognitive

Rutinske manualne

Izvor: Aedo et al., 2013.

Koje vještine su potrebne tržištu rada?

Pro

cen

ti

Izvor: McKinsey, 2012.

Poslovi u zemljama OECD-a više su povezani sa visoko kvalifikovanim radnicima.

37

24

41

44

2232

1995 2010

Visoko obrazovanje

Više srednje obrazovanje

Osnovno i niže srednje obrazovanje

Obrazovno postignuće zaposlenih radnika u OECD100%=Ukupno zaposlenih

Koje vještine su potrebne na tržištu rada?

Izvor: Skills, Not Just Diplomas (World Bank, 2008)

Why are Skills Important?Obrazovni sistemi ne zadovoljavaju zahtjeve tržišta rada

Od suštinskog značaja je ažuriranje vještina radnika.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

x<10% 10%<x<20% 20%<x<30% 30%<x<40% 40%<x<50% x>50%

Prikaz kompanija u Evropi i Centralnoj Aziji koje smatraju da su vještine radnika značajno ograničenje (2008).

HUN

MNE

SVN

GEO

KGZ

ALB

BGR

TUR

AZE

BIH

KOS

MKD

SRB

TJK

UZB

CZE

EST

HRV

LVA

POL

SVK

ARM

UKR

MDA

LTU

ROM

BLR

RUS

KAZ

EU11 i Turksa CIS Srednji prihodCIS Nizak prihodZapadni Balkan

Prosjek=30.2

Izazovi tržišta rada

• Kako obučavamo mlade danas za tržište rada 2035. godine?

• Kakav nastavni plan i program priprema naše mlade za tržište rada budućnosti:

– Koje se brzo mijenja (tehnologija).

– Koje je globalno

– Koje karakteriše visok stepen mobilnosti u konkurentnim sektorima.

– U kome često dolazi do organizacionih promjena koje rezultiraju visokim stepenom rotacije rada.

Stručno obrazovanje: Uticaj na ishode tržišta rada

Fuente: Back to Work (World Bank, 2014)

Iako je tranzicija na tržište rada u početku visoka, dugoročno ona može dovesti do neravnoteže.

é

Rano stručno obrazovanje: politika koja je u akademskom smislu nepravedna i neefikasna.

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

Low

High

Socioeconomic Index

21.7

57.6

0.0

59.4

Uzrast prvog praćenja:10

Uzrast prvog praćenja: 15

Izvor: Hanushek & Woessmann (2005)

Rano stručno obrazovanje uvećava nejednakost bez povećanja prosječnog postignuća u školi…

PISA bodova (u poređenju sa najnižom kategorijom)

Obrazovna reforma u Poljskoj 1999: Sistemska i kontinuirana reforma

Osnovna škola

Visokoobravanje

Više opšte srednješk.obrazovanje

Više stručno srednješk.obrazovanje

Osnovo stručno obrazovanje

Osnovna škola Gimnazija

Opšte i stručno višeSrednješk. obrazovanje

Osnovno stručno

Visokoobrazovanje

Ispit Ispit Matura

MaturaEntry Exam

Centralizovani ispiti

7 15 1813

Raznolika opcijaStručnog obrazovanja

Prije 1999

Poslije 1999

Promjene su podrazumijevale kasnije usmjeravanje, usavršavanje nastavnika, eksterno ocjenjivanje, kvalitetno učenje i reviziju kurikuluma

Rezultati su pokazali veliko širenje opšteg višeg srednjeg obrazovanja i unapređenje kvaliteta sistema, posebno za one u najnepovoljnijem položaju.

450

470

490

510

530

550

2000 2003 2006 2009 2012

OECD

Poljska

Prosječni rezultati iz matematike na PISA testu

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Level 1 or Below Level 2 Level 3 Level 4 Level 5 and above

Procenat poljskih učenika po nivou znanja čitanja na PISA testu

PISA 2000

PISA 2012Značajnounapređenje

Više srednje škole50%

Osnovno stručno50%

Vše srednje škole86%

Osnovno stručno14%

Prije 1999 In 2012

Obrazovna reforma u Poljsko 1999: Sistemska i kontinuirana reforma

Izazovi srednješkolskog obrazovanja

• Značajne promjene u potražnji za vještinama potrebnim na tržištu rada u kontekstu globalizacije i tehnoloških promjena: potreba za više analitičkih i manje rutinskih vještina. Fleksibilne, prilagodljive vještine su najcjenjenije!

• Teško je ažurirati vještine tokom profesionalne karijere bez temeljnog osnovnog znanja.

Dio 2: Značaj nekognitivnih vještina.

5

4

7

8

7

12

8

17

17

23

13

9

16

20

0 5 10 15 20 25 30 35Procenat

Gruzija: Procenat firmi koje su izvijestile o nepodudarnosti vještina i potreba radnog mjesta kod

visoko kvalifikovanih radnika

Često ili veoma često Sasvim često

Izvor: STEP Survey Georgia

Otvorenost

Tehničke vještine

Rješavanje problema

Komunikacija

Timski rad

Čitanje

Matematika

Veoma su tražene ne-kognitivne vještine kao što su timski rad, komunikacija ili otvorenost za nove ideje.

Source: Council for Early Childhood Development (2010)

Ključni periodi i formiranje vještina u mozgu

Razvoj kongnitivnih i nekognitivnih vještina odvija se uglavnom tokom prve 4 godine života.

Nekognitivne vještine i obrazac formiranja

Nekognitivne vještine i kvalitet života

• Veća vjerovatnoća za nalaženje posla i veću zaradu.

• Manja stopa upotrebe psihoaktivnih supstanci i niža stopa kriminaliteta.

• Niži nivoi anksioznosti i depresije.

• Duži očekivani životni vijek.

• Veća tendencija ka kooperativnosti i ekstrovertnosti.

Nekognitivne vještine i obrazovni sistemi

• Investiranje u rano obrazovanje ima veći uticaj i pruža više mogućnosti za prevazilaženje jaza u obrazovanju.

• Kompenzatorski programi su skuplji i neefikasni.

• Od suštinske je važnosti imati kvalitetne nastavnike obučene za realizaciju programa ranog obrazovanja.

• Zemlje koje su se blagovremeno bavile pitanjem kvaliteta nastavnika na predškolskom i osnovnoškolskom nivou postižu najbolje rezultate(Finska).

Odgovor obrazovnih sistema

Neto stopa upisa u predškolsko obrazovanje (2012. ili najnovije)

Source: World Bank

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

• Izazov za budućnost je fokusiranje na kvalitet obrazovnog sistema.

• Mjerenje kvaliteta sistema ranog obrazovanja je ključni oslonac za postizanje izvrsnosti: primjer -Trinidad i Tobago.

Odgovor obrazovnih sistema

Dio 3: Crna kutija kvaliteta obrazovanja…tijesna povezanost sistema

Nastavni plan i program

Politike u vezi sa nastavnicima

Udžbenici i

materijali

Ocjenjivanje

Suštinski je važno obezbijediti koordinaciju i povezanost u kreiranju i implementaciji obrazovnih politika.

Tijesno povezani sistemi: Primjer Poljske

Sistemska reforma koja je stavila naglasak na koordinaciju na centralnom i lokalnom nivou:

• Kurikulum i nastava.

• Obuka i usavršavanje nastavnika.

• Eksterno ocjenjivanje.

• Jasne odgovornosti svakog vladinog tijela.

• Sveobuhvatan model.

• 30 godina usaglašavanja oko fundamentalnih pitanja.

Sistemska reforma sa naglaskom na:

• Nastavnicima, nastavnicima,nastavnicima.

• Centralno definisanom kurikulumu, sa autonomijom nastavnika.

• 50 godina usaglašavanja oko fundamentalnih pitanja.

• Sveobuhvatnom modelu u srednjoškolskom obrazovanju.

Tijesno povezani sistemi: Primjer Finske

• Sistem karakteriše visoka decentralizacija i ograničena koordinacija. Na primjer, obuka nastavnika se planira i finansira na lokalnom nivou.

• Skorije promjene u nastavnom planu i programu usmjerene ka izradi bazičnog nacionalnog kurikuluma(“zajedničko jezgro”).

• Ogromni napori da se koordinišu i prošire nacionalna testiranja/ispiti ...“Testiranja visoke važnosti ....”

• Lokalno finansiranje, izuzev kompenzatorskih programa, dovelo je do nejednakosti.

Labavo povezani sistemi: Primjer SAD-a

• Veoma decentralizovan sistem sa niskim stepenom koordinacije.

• Ne postoji nacionalni kurikulum.

• Sadržaji su osmišljeni na osnovu nacionalnih tekstova/literature.

• Postoji “fokus na izvrsnosti,” ali je prosječno postignuće nisko.

Labavo povezani sistemi: Primjer Brazila

Hvala vam!

Alberto Rodríguez

arodriguez@worldbank.org