of 28/28
ZNAČAJ PRIMJENE SVJETSKE ZDRAVSTVENE DEKLARACIJE -Seminarski rad -

Značaj Primjene Svjetske Zdravstvene Deklaracije

  • View
    17

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Značaj Primjene Svjetske Zdravstvene Deklaracije

ZNAAJ PRIMJENE SVJETSKE ZDRAVSTVENE DEKLARACIJE -Seminarski rad -

Sadraj

1.Uvod12.Znaaj primjene Svjetske zdravstvene deklaracije22.1.Svjetska zdravstvena deklaracija22.2. Strategija ''Zdravlje za sve politika za XXI st.''43.Zakljuak16Literatura17

1.UvodSvjetska zdravstvena organizacija (SZO) je meunarodno tijelo koje djeluje u okviru Ujedinjenih naroda kao koordinator zdravstvenih akcija i instrument meunarodne zdravstvene saradnje meu dravama. Najvanijim dokumentom SZO moe se smatrati Rezolucija ''Zdravlje za sve'' donesena 1977.god. Cilj ove Rezolucije je bio postizanje nivoa zdravlja koji e svakom stanovniku svijeta omoguiti da vodi socijalno i ekonomski produktivan ivot. Globalna strategija, uz brojne dokumente za ostvarenje cilja ''Zdravlje za sve'' donesena je 1981.god. i imala je vanu ulogu u razvoju nacionalnih strategija i zdravstvene politike u svim zemljama svijeta. ''Zdravlje za sve'' je trajni putokaz,a za ije ostvarenje je neophodno povremeno korigovati posebne ciljeve i prilagoditi ih aktuelnoj situaciji. Stoga, kao odgovor na brojne promjene krajem XX.st. (starenje stanovnitva, siromatvo i rast nejednakosti, urbanizacija, ekoloki problemi itd.) 1995.god. je zapoet proces inovacije Strategije i dokumenta ''Zdravlje za sve u XXI.st.''.Uzimajui u obzir sve globalne promjene, formulisani su novi pojedinani ciljevi i definisani pravci politike za njihovu realizaciju te je 1998.god. usvojen i novi dokument ''Zdravlje za sve - politika za XXI.st.''. Kao dodatak ovoj Rezoluciji usvojena je Svjetska zdravstvena deklaracija, koja poziva ljude i institucije na uee u viziji ''Zdravlje za sve politika za XXI st.''

2.Znaaj primjene Svjetske zdravstvene deklaracije

2.1.Svjetska zdravstvena deklaracijaSvjetska zdravstvena deklaracija je usvojena od strane Svjetske zdravstvene zajednice na Pedestprvoj svjetskoj zdravstvenoj skuptini, 16.maja 1998. godine, u enevi, kao aneks Rezolucije ''Zdravlje za sve politika za XXI st.''.[footnoteRef:1] [1: http://www.nszm.cz/cb21/archiv/material/worldhealthdeclaration.pdf]

IMi, drave lanice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), potvrujemo nau odanost principima objavljenim u Ustavu da je uivanje najvieg mogueg standarda zdravlja jedno od osnovnih prava svakog ljudskog bia; stoga, mi priznajemo dostojanstvo i vrijednost svake osobe, ista prava, iste obaveze, kao i zajedniku odgovornosti svih za zdravlje.

IIMi prihvatamo da su unapreenje zdravlja i dobrobit ljudi konani cilj socijalnog i ekonomskog razvoja. Mi potujemo etike principe jednakosti, solidarnosti i socijalne pravde i pitanje spola inkorporirano u naim strategijama. Mi naglaavamo vanost smanjivanja socijalnih i ekonomskih nejdnakosti u unapreenju zdravlja cijele populacije. Zbog toga je imperativ da se obrati vea panja onima koji je najvie trebaju, koji su optereeni poremeenim zdravljem, kojima se pruaju neadekvatne zdravstvene usluge, ili onima koji su ugroeni siromatvom. Mi potvrujemo nau spremnost da unapreujemo zdravlje bavei se osnovnim determinantama i preduslovima zdravlja. Mi smo svjesni da promjene u zdravstvenoj situaciji u svijetu zahtijevaju od nas da kroz odgovarajuu regionalnu i dravnu politiku i strategiju realizujemo politiku Zdravlje za sve u dvadesetprvom vijeku".

IIIMi se ponovo obavezujemo da osnaimo, prilagodimo i reformiemo, ukoliko je to potrebno, nae zdravstvene sisteme, ukljuujui esencijalne javno-zdravstvene funkcije i usluge, sa ciljem da se osigura univerzalni pristup zdravstvenim slubama koje su bazirane na naunim dokazima, kvalitetu, i u okviru finansijskih mogunosti, a koje su odrive u budunosti. Mi namjeravamo da osiguramo dostupnost onoga to je bitno u primarnoj zdravstvenoj zatiti, kako je definisano u Deklaraciji iz Alma-Ate i osmiljeno u novoj politici. Mi emo nastaviti da razvijamo zdravstvene sisteme u skladu sa trenutnim i predvienim zdravstvenim stanjem, socio-ekonomskim okolnostima i potrebama ljudi, zajednice i zemalja, kroz odgovarajue voenje javne i privatne aktivnosti i investiranje u zdravlje.

IVMi prihvatamo da su u radu u pravcu zdravlja za sve meusobno zavisni svi uesnici, sve nacije, zajednice, porodice i pojedinci. Kao zajednica nacija, mi emo djelovati zajedno da bismo se uhvatili u kotac sa prijetnjama zdravlju i da bismo promovisali univerzalnu dobrobit.

VMi, zemlje lanice Svjetske zdravstvene organizacije, smo odlune da promoviemo i podrimo prava i principe, akcije i odgovornosti navedene u Deklaraciji kroz konkretne akcije, puno uee i partnerstvo, pozivajui sve ljude i institucije da uestvuju u viziji Zdravlje za sve u 21. vijeku, i da nastoje da je zajedniki realiziraju.

2.2. Strategija ''Zdravlje za sve politika za XXI st.''Osnovni ciljevi globalne strategije ''Zdravlje za sve politika za XXI st.'' su: Poveanje duine zdravog ivotnog vijeka za sve ljude; Obezbjeenje pristupa, svim ljudima, adekvatnoj i kvalitetnoj zdravstvenoj zatiti; Jednakost u zdravlju unutar i izmeu zemalja.

Definisano je i deset ciljeva SZO za XXI.st. na globalnom nivou, a to su:1. Poveati jednakost ljudi u oblasti zdravstva.2. Poveati preivljavanje i kvalitetu ivota.3. Zaustaviti globalne trendove vodeih pandemija.4. Eradikacija i eliminacija odreenih bolesti.5. Poboljati dostupnost vodi, sanitaciji, hrani, stanovanju.6. Unaprijediti zdrav i smanjiti tetan stil ivota.7. Razvoj, implementacija i monitoring nacionalnih politika ''Zdravlje za sve''.8. Unaprijediti dostupnost esencijalne visoko kvalitetne zdravstvene zatite.9. Implementirati nacionalne i globalne zdravstvene informacije.10. Dati podrku istraivanjima u oblasti zdravlja.

Evropski region je utvrdio, u skladu sa ciljevima SZO, svoju politiku poznatu pod nazivom ''21 cilj za XXI st.'', a iji je trajni cilj postii puni potencijal zdravlja za sve. Dvije su stavke najvanije: unaprijediti i ouvati zdravlje tokom cjelokupnog ljudskog ivota i smanjiti uestalost vodeih bolesti i povreda dananjice, te ublaiti njima uzrokovanu patnju.Principi na kojima poiva strategija "21 cilj za XXI st." su: zdravlje je temeljno ljudsko pravo; za postizanje ciljeva nuna je pravinost i solidarnost unutar i izmeu zemalja i njihovih stanovnika; ostvarivanje ciljeva zahtijeva aktivno uee i odgovornost prema stalnom razvoju zdravlja kako pojedinaca, tako i grupa, institucija i zajednica u cjelini.Odabrane su etiri kljune strategije za akciju koje trebaju voditi ka nauno, ekonomski, drutveno i politiki odrivoj implementaciji ciljeva. Te strategije su:1.) Strategija meuresornog pristupa u razmatranju drutvenih odrednica zdravlja, koja prepoznaje fiziku, ekonomsku, socijalnu, kulturalnu i perspektivu spola te osigurava koritenje procjene zdravstvenih uinaka.2.) Strategija kojom e odabir meu programima i ulaganjima u razvoj zdravstva i kliniku zatitu biti voen kriterijem njihovog uinka na zdravlje.3.) Strategija integrirane primarne zdravstvene zatite orijentirane prema porodici i zajednici, podrane perceptivnim i prilagodljivim sistemom bolnike zatite.4.) Strategija participativnog razvojnog procesa koji ukljuuje sve relevantne partnere za zdravlje u domu, u koli, na radnome mjestu, u zajednici, promoviui zajedniko odluivanje, provoenje i odgovornost.Strategija ''21 cilj za XXI st.'' ukazuje na potrebe cjelokupne evropske regije i predlae akcije nune za unapreenje situacije. Ovi ciljevi e predstavljati standard prema kojem e se mjeriti napredak u unapreenju i ouvanju zdravlja te smanjivanju rizika. Dvadeset i jedan cilj daje strateki okvir za razvoj zdravstvene politike u zemljama Evropske regije.Ciljevi su:1.) solidarnost u zdravlju unutar Evropske regije;2.) pravinost u zdravlju unutar zemalja lanica;3.) zdrav poetak ivota;4.) zdravlje mladih;5.) zdravo starenje;6.) unapreenje mentalnog zdravlja;7.) smanjivanje zaraznih bolesti;8.) smanjivanje nezaraznih bolesti;9.) smanjivanje povreda uzrokovanih nasiljem i nesreama;10.) zdrava i sigurna fizika okolina;11.) zdravije ivljenje;12.) smanjivanje tetnosti uzrokovanih alkoholom, opojnim sredstvima i duhanom;13.) uslovi za zdravlje;14.) multisektorska odgovornost za zdravlje;15.) integrirani zdravstveni sistem;16.) rukovoenje za kvalitetu zdravstvene zatite;17.) financiranje sistema zdravstva i alokacija resursa;18.) razvoj ljudskih potencijala za zdravlje;19.) istraivanje i znanje za zdravlje;20.) mobiliziranje partnera za zdravlje;21.) politika i strategija za zdravlje za sve.Koncept ''21 cilj za XXI st.'' bi trebao biti ugraen u razvojnu politiku zdravlja svake zemlje Evropske regije, a njegovi principi prihvaeni od svake vee evropske organizacije i institucije. Evropski odjel Svjetske zdravstvene organizacije sa svoje bi strane trebao snano podrati donesenu strategiju obnaajui pet kljunih uloga:I. biti "zdravstvena savjest", branei zdravlje kao temeljno ljudsko pravo, utvrujui i ukazujui na trajne ili novonastale probleme vezane uz zdravlje ljudi;II. djelovati kao vodei informacijski centar za zdravlje i razvoj zdravlja;III. biti promotor politike zdravlja za sve u regiji, osigurati njezino praenje i redovito obnavljanje;IV. staviti zemljama lanicama na raspolaganje uinkovito orue kojim e se one moi sluiti prilikom sprovoenja u akciju svoje politike;V. djelovati kao katalizator za akciju.

Ciljevi evropskog regiona:[footnoteRef:2] [2: http://izjzv.org.rs/soc/Kat_socMed_Strategija_zdravlje_za_XXI%20vek.pdf]

Cilj 1: Solidarnost izmeu zemalja u Evropskom regionuDo 2020. sada prisutna razlika u zdravlju meu zemljama lanicama Evropskog regiona treba da bude smanjena za bar 30%.Razlika u oekivanom trajanju ivota izmeu treine Evropskih zemalja sa najviim i treine zemalja sa najniim oekivanim trajanjem ivota treba da bude sniena za bar 30%.Raspon u kome se kreu vodei indikatori morbiditeta, nesposobnosti i mortaliteta izmeu grupa zemalja treba da bude smanjen na osnovu ubrzanog napretka u zemljama koje su najugroenije.

Cilj 2: Jednakost u zdravlju unutar zemaljaDo 2020. godine razlika u zdravlju izmeu socioekonomskih grupa unutar zemalja treba da se redukuje u bar jednoj etvrtini svih zemalja, prvenstveno zahvaljujui poboljanju nivoa zdravlja najugroenijih kategorija stanovnitva.Razlika u oekivanom trajanju ivota treba da se smanji za 25%.Vrijednosti glavnih indikatora morbiditeta, invaliditeta i mortaliteta u grupama razliitog socioekonomskog statusa treba da budu ujednaenije rasporeene.Socioekonomski uslovi koji utiu na nivo zdravlja, kao to su prihod, obrazovanje, dostupnost zapoljavanja se moraju unaprijediti.Udio siromanih se mora osjetno smanjiti.Ljudi sa posebnim potrebama u vezi zdravlja, socijalnog statusa ili ekonomskim uslovima se moraju zatititi i omoguiti im se dostupnost odgovarajuoj zatiti.

Cilj 3: Zdrav poetak ivotaDo 2020. godine sva novoroenad i predkolska djeca iz regiona treba da imaju vii nivo zdravlja koji im omoguuje zdrav poetak ivota.Sve zemlje treba da osiguraju dostupnost zatite reproduktivnog zdravlja ene, kao i prenatalne, perinatalne i zdravstvene zatite djece.Smrtrnost odojadi ne smije prei 20 na 1000 ivoroenih u bilo kojoj zemlji regiona, a u zemljama u kojima je taj cilj ve dostignut teiti stopi od 10 i manje na 1000 ivoroenih. Zemlje ije su stope smrtnosti odojadi trenutno ispod 10 na 1000 ivoroenih treba da poveaju uee djece bez kongenitalnih poremeaja ili invalidnosti.Smrtnost i invaliditet od nesrea i nasilja kod djece ispod 5 god starosti treba smanjiti za 50%.Udio djece roene sa teinom ispod 2500 g treba spustiti za bar 20% i smanjiti znaajno razlike meu zemljama regiona.

Cilj 4: Zdravlje mladih osoba Do 2020. godine mladi u Regionu bi trebali da budu zdraviji i vie u mogunosti da ostvare svoju ulogu u drutvu.Djeca i adolescenti treba da razviju ivotne navike koje tite zdravlje i sposobnost da naine zdrave izbore. Broj mladih koji imaju neodgovarajue navike u vezi sa zdravljem, kao to su konzumacija duhana, alkohola i droge mora se znaajno smanjiti.Incidenca tinejerskih trudnoa se mora smanjiti bar za treinu.

Cilj 5: Zdravo starenjeDo 2020. godine osobe od 65 godina i starije treba da dobiju mogunost da iskoriste cio svoj zdravstveni potencijal igrajui aktivnu ulogu u drutvu.Treba da se obezbjedi porast od bar 20% u oekivanom trajanju ivota i u godinama bez invaliditeta kod osoba starih 65 godina.Potrebno je obezbjediti porast od bar 50% u proporciji ljudi starih 80 godina sa takvim nivoom zdravlja koji im omoguava da sauvaju samostalnost u kunom okruenju i zadre svoje mesto u drutvu.

Cilj 6: Unapreenje mentalnog zdravljaDo 2020. godine psihosocijalno blagostanje ljudi treba da bude poboljano, a bolje organizovane i sveobuhvatnije slube dostupne ljudima sa mentalno zdravstvenim problemima.Prevalenca mentalnih zdravstvenih problema treba da bude znaajno smanjena, a ljudi treba da poseduju poveanu sposobnost da se nose sa stresovima iz svakodnevnog ivota.Stope samoubistava treba da se redukuju za 1/3 tako da najznaajnije smanjenje bude postignuto u zemljama gdje su ove stope u stanovnitvu visoke.

Cilj 7: Redukcija zaraznih bolestiDo 2020. godine zdravstveni efekti zaraznih bolesti treba da budu znaajno smanjeni kroz sistematski primjenjene programe eradikacije, eliminacije i kontrole infektivnih bolesti od socijalno medicinskog znaaja.Do 2000. godine razboljevanje od poliomelita u regionu treba da bude zaustavljeno, a do 2003. to treba da bude potvreno u svim zemljama regiona. Do 2005. godine neonatalni tetanus treba da bude eliminisan.Do 2007. godine boginje treba da budu eliminisane, a do 2010. to potvreno u svakoj zemlji regiona. Do 2010. sve zemlje treba da imaju: incidencu difterije ispod 0,1 na 100000 stanovnika; incidencu nosilaca novog hepatitis B virusa redukovanu za 80% kroz ukljuivanje hepatitis B vakcine u program imunizacije; incidencu zauaka, velikog kalja i bolesti izazvanih hemofilusom influence tipa B ispod 1 na 100000 stanovnika; incidencu kongenitalnog sifilisa ispod 0,01 na 100000 ivoroenja; incidencu kongenitalne rubele ispod 0,01 na 100000 ivoroenja.

Do 2015. god. sve zemlje bi trebale da: redukuju incidencu malarije ispod 5 sluajeva na 100000 i da nema vie smrtnih sluajeva od ove bolesti u regionu; svaka zemlja bi trebala da pokae kontinuirano opadanje u incidenci, mortalitetu i posledicama infekcije HIV-om, drugim seksualno prenosivim bolestima, tuberkulozom i akutnim respiratornim i gastrointestinalnim bolestima kod dece.

Cilj 8: Redukcija nezaraznih bolestiDo 2020. godine morbiditet, invaliditet i prijevremena smrtnost izazvani glavnim hroninim bolestima treba da budu snieni na najnie mogue nivoe u cijelom regionu.Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod osoba mlaih od 65 godina treba da se smanji za 40% naroito u zemljama koje imaju visok moratalitet.Smrtnost od raka bilo koje lokalizacije kod osoba mlaih od 65 godina treba da se snizi u prosjeku za 15%, a smrtnost od karacinoma plua za 25%.Incidenca bolesti povezanih sa dijabetesom (sljepilo, bubrena insuficijencija, komplikacija trudnoe, amputacija) treba da se redukuju za 1/3.Treba da bude prisutan kontinuirani pad u morbiditetu, invaliditetu i mortalitetu koji potie od hroninih respiratornih bolesti, bolesti miia i tkiva i drugih hroninih stanja.Bar 80% djece mlae od 5 godina treba da su bez karijesa, a dvanaestogodinjaci u prosjeku treba da imaju manje od 1,5 zuba koji je pokvaren, izvaen ili plombiran.

Cilj 9: Redukcija povreda Do 2020. godine treba da postoji znaajan pad u broju povreda invaliditeta i smrti nastalih zbog nesrea i nasilja u regionu.Invaliditet i mortalitet nastao zbog nesrea u saobraaju treba da bude redukovan za 30%.Mortalitet i invaliditet nastao zbog nesrea na poslu, u kui i slobodnom vremenu treba da bude manji za 50% sa posebnim padom u zemljama kod kojih su ove stope visoke.Incidenca i mortalitet nastao zbog organizovanog nasilja i njegovih zdravstvenih posljedica treba da bude redukovan za 20%.

Cilj 10: Zdrava i bezbjedna fizika sredina Do 2015. godine svi ljudi u regionu bi trebali da ive u bezbjednoj fizikoj sredini gdje je izloenost opasnim zagaivaima po zdravlje na nivou meunarodno priznatih standarda.Izloenost stanovnitva fizikim mikrobiolokim i hemijskim zagaivaima u vodi, vazduhu i otpacima i tlu treba da budu znaajno smanjeni, u skladu sa planovima zdravstvene zatite i zatite ivotne sredine.Ljudi moraju imati dostupnost dovoljnim koliinama vode za pie odgovarajueg kvaliteta.

Cilj 11: Zdraviji ivotDo 2015. godine svi ljudi bi trebali da usvoje zdraviji nain ivota.Zdrave navike u oblasati ishrane, fizike aktivnosti i seksualnog ivota treba da budu u porastu.Znaajan porast u dostupnosti, prisutnosti i kupovnoj moi za bezbjednu i zdravu hranu.

Cilj 12: Redukcija tetnosti alkohola, droge i puenja Do 2015. godine efekti po zdravlje zbog upotrebe psihoaktivnih supstanci kao to su duhan, alkohol i droge treba da budu znaajno snieni u svim zemljama regiona.U svim zemljama bi udio nepuaa trebao da bude bar 80% meu starima 15 i vie godina, a blizu 100% kod osoba mlaih od 15 godina.U svim zemljama konzumacija alkohola ne bi smjela da pree 6 litara godinje, a trebala bi da bude blizu nule kod osoba mlaih od 15 godina.Prevalenca korienja nelegalnih droga treba da bude redukovana u svim zemljama za 20%, a moratalitet od ovog uzroka za 50%.

Cilj 13: Uslovi za zdravljeDo 2015. godine svi ljudi u regionu bi trebali da imaju vee anse da ive u zdravoj fizikoj i socijalnoj sredini tj. domu, koli, radnom mjestu i zajednici.Bezbednost i kvalitet ivotne sredine u kui-domu mora biti unaprijeen usvajanjem vjetina iz oblasti promocije i zatite zdravlja, a svi zdravstveni rizici koji potiu od fizike ivotne sredine u kui moraju biti redukovani.Osobe sa oteenjima zdravlja treba da dobiju veu ansu za odgovarajui ivot u stambenoj zajednici, veu ansu za zaposlenje za javni i drutveni ivot.Nesree na poslu i u kui moraju se redukovati u skladu sa ciljem 10.Bar 50% djece treba da dobiju ansu da se obrazuju u vrtiima koji promoviu zdravlje, a 95% u kolama koje promoviu zdravlje.Bar 50% gradova i urbanih sredina treba da postanu aktivni lanovi mree zdravih gradova ili zdravih zajednica.Bar 10% srednje i veoma razvijenih preduzea treba da prihvate i sprovode principe zdravog radnog mjesta.

Cilj 14: Multisektorska odgovornost za zdravljeDo 2020. godine svi sektori bi trebali da prepoznaju i prihvate odgovornost za zdravlje.Proces donoenja odluka u svim sektorima mora uzeti u obzir sve dobiti iz investiranja u zdravlje u tom odredjenom sektoru i u skladu sa tim orijentisati svoje propise i aktivnosti.Treba uspostaviti mehanizme za procjenu uticaja na zdravlje koje imaju propisi i aktivnosti iz razliitih sektora.

Cilj 15: Integrisani zdravstveni sistem Do 2010. godine ljudi u regionu treba da imaju bolju dostupnost primarnoj zdravstvenoj zatiti koju prati fleksibilni bolnikli sistem.Bar 90% zemalja treba da imaju sveobuhvatnu primarnu zdravstvenu zatitu koja obezbjeuje kontinuitet u lijeenju kroz efikasan i efektivan referalni sistem i povratnu informaciju od sekundarne i tercijarne bolnike zdravstvene zatite.Bar 90% zemalja treba da imaju porodinog ljekara i sestru koji rade u okviru integrisane primarne zdravstvene zatite koristei multiprofesionalne timove iz sektora zdravstva, socijalne zatite i drugih i aktivno ukljuujui lokalnu zajednicu u svoj rad.Bar 90% zemalja treba da imaju takvu zdravatvenu zatitu koja e osigurati pojedincu uee i podrku u ostvarivanju zdravstvene zatite.

Cilj 16: Rukovoenje za kvalitetnu zatituDo 2010. godine sve zemlje lanice bi trebale da obezbjede takvo rukovoenje u zdravstvenom sektoru koje obuhvata dijapazon od populacionih zdravstvenih programa do individualne zdravstvene brige na klinikom nivou sa orijentacijom ka efektima te zatite po zdravlje populacije ili pojedinca.Efektivnost glavnih javno zdravstvenih strategija treba da bude procjenjena na osnovu krajnjih ishoda po zdravlje, a odluke koje se odnose na izbor strategija u rjeavanju zdravstvenih problema moraju biti rukovoene kako krajnjim ishodima po zdravlje tako i njihovom efektivnou.Sve zemlje treba da razviju nacionalne mehanizme za kontinuirano praenje kvaliteta zdravstvene zatite za bar 10 vodeih poremeaja zdravlja ukljuujui kratkorone efekte na zdravlje,efektivnost i zadovoljstvo pacijenata.Rezultati po zdravlje kod bar 6 vodeih poremeaja zdravlja treba da pokau znaajno poboljanje, a rezultati istraivanja treba da potvrde porast zadovoljstva pacijenata kvalitetom zdravstvene zatite posebno u svijetlu potovanja njihovih prava.

Cilj 17: Finansiranje zdravstvene zatite i alokacija resursaDo 2010. godine sve zemlje lanice bi trebale da imaju stabilno finansiranje i razvijene mehanizme za alokaciju resursa u sistemu zdravstvene zatite bazirane na principima jednake dostupnosti,efektivnosti, solidarnosti i optimuma kvaliteta.Troenje na zdravstvenu zatitu mora biti u skladu sa zdravstvenim potrebama stanovnitva.Resursi treba da budu usmjereni na promociju zdravlja, i njenu zatitu, lijeenje i njegu uzimajui u obzir kratkorone efekte, efektivnost i dostupne naune dokaze.Sistem finansiranja za zdravstvenu zatitu treba da garantuje univerazalnu pokrivenost, solidarnost i stabilnost.

Cilj 18: Razvoj ljudskih resursa za zdravljeDo 2010. godine sve zemlje lanice bi trebale da osiguraju da svi profesionalci u oblasti zdravstva i drugih sektora imaju usvojeno odgovarajue znanje, stavove i vjetine potrebne za zatitu i promociju zdravlja.Obrazovanje profesionalaca u oblasti zdravlja treba da bude bazirano na principima strategije zdravlja za sve, pripremajui ih da obezbjeuju promotivne, preventivne, kurativne i rehabilitacione usluge dobrog kvaliteta.Sistem planiranja bi trebao da omogui da broj i odnos izmeu tipova zdravstvenih radnika koji se obrazuju za ovu struku odgovara sadanjim i buduim potrebama za ovim kadrom.Sve zemlje lanice moraju imati odgovarajue kapacitete za obuku u okviru specijalizacija iz javnog zdravlja, menadmenta i klinike prakse.Obrazovanje profesionalaca iz srodnih sektora treba da ukljui osnovne principe starategije zdravlja za sve, a posebno znanje o tome kako rad ovih sektora moe da utie na determinante zdravlja.

Cilj 19: Istraivanje i znanje za zdravlje Do 2005. godine sve zemlje treba da imaju razvijena istraivanja u oblasti zdravlja, informacione i komunikacione sisteme koji pomau usvajanje, korienje i diseminaciju znanja u skladu sa strategijom.Sve zemlje treba da imaju takvu politiku istraivanja usmjerenu ka prioritetima odreenim dugoronom politikom zdravlja za sve.Sve zemlje treba da imaju mehanizme koji omoguavaju pruanje zdravstvenih usluga i njihov razvoj zasnovan na naunim dostignuima.Informacije o zdravlju treba da budu lako dostupne i upotrebljene od strane politiara, rukovodilaca, zdravstvenih i drugih profesionalaca kao i stanovnitva uopte.Sve zemlje treba da imaju odgovarajue programe komunikacije i prema usvojenoj politici zdravlja za sve i dobar pristup tim informacijama.

Cilj 20: Mobilizacija partnera za zdravljeDo 2005. godine primjenom politike zdravlja za sve treba da angauje pojedince, grupe i organizacije unutar javnog i privatnih sektora u saradnji i partnerstvu za zdravlje.Sektor zdravstva se mora angaovati na aktivnoj promociji i zalaganju za zdravlje ohrabrujui druge sektore da prihvate multisektorske aktivnosti i dijele ciljeve i resurse.Potrebno je da na meunarodnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou postoje strukture koje olakavaju i harmonizuju saradnju svih uesnika i sektora na razvoju zdravlja.

Cilj 21: Politike i strategije za zdravlje za sveDo 2010. godine sve zemlje lanice treba da imaju u primjeni politiku zdravlja za sve kako na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou podranu odgovarajuom infrastrukturom procesom upravljanja i vostvom.Politika i zakoni na nacionalnom nivou treba da poslue kao motivacija i inspiracija za politiku i propise na nivou regiona, grada i lokalne zajednice i u sredinama kao to su kole, radne organizacilje i kua.Struktura i proces treba da budu vodei kada se radi o razvoju zdravstvene politike zemlje, a irok dijapazon partnera javnih i privatnih se angauju na formulacilji politike, njenoj primjeni, praenju i evaluacilji.Kratkoroni, srednjoroni i dugoroni ciljevi indikatori i prioriteti treba da se formuliu kao i strategije za njihovo dostizanje bazirane na vrijednostima zdravlja za sve i napretka u pravcu njihovog postizanja. Ovaj napredak je redovno praen i evaluiran.

3.ZakljuakSvjetska zdravstvena deklaracija je dokument donesen 16.maja 1998. na 51.Svjetskoj zdravstvenoj skuptini, kao aneks Rezolucije ''Zdravlje za sve politika za XXI st.''. Osnovni ciljevi globalne strategije su produenje zdravog ivotnog vijeka, dostupnost adekvatne i kvalitetne zdravstvene zatite te jednakost unutar i izmeu zemalja u oblasti zdravstva. Evropski region je ovu globalnu strategiju utvrdio pod nazivom ''21 cilj za XXI st.'', a glavni ciljevi su unapreenje i ouvanje zdravlja tokom itavog ivota te smanjenje uestalosti vodeih bolesti i povreda dananjice.

Literatura

Avdagi, M. Organizacija zdravstvene slube i legislativa. Farmaceutsko-zdravstveni fakultet, TravnikZdravlje za sve Politika za XXI vek preuzeto sa http://izjzv.org.rs/soc/Kat_socMed_Strategija_zdravlje_za_XXI%20vek.pdf Zdravlje za sve za 21. stoljee preuzeto sa http://www.zdravi-gradovi.com.hr/media/3757/zdravlje_za_sve_za_21_stoljece.pdf

Health-for-all policy for the twenty-first century preuzeto sahttp://www.nszm.cz/cb21/archiv/material/worldhealthdeclaration.pdf 1