Pravila neposredne primjene

7/23/2019 Pravila neposredne primjene

1/25

1. Pravila neposredne primjene

Ta pravila uvijek upuuju, iako se radi o privatnopravnim situacijama s meunarodnimobiljejem, neposredno na primjenu domaeg prava. Pri ureivanju takvih vrsta situacijauope se ne polazi od primjene domaih kolizijskih pravila, ve se neposredno utvruje

primjena domaeg prava.

2. aziv !ime predmeta"

aziv mpp prvi put spominje pod nazivom private international la# $oseph %tor& u svomdjelu 'omentar o sukobu prava 1()*. + uropu je taj naziv uveo -. %chaeer koji je takonaslovio svoje djelo iz 1(*1. $. Phoeli/ 1(*).

). %uis legibus uti

0ntika imljani su pokorenim narodima i plemenima ostavili primjenu svoga prava !suis

legibus uti 3 sluenje svojim pravom". Takvo stanje glede privatnog prava nije se promijeniloni podjeljivanjem rimskog graanstva, 4to je u5inio car 'arakala 212. god.

*. %tvaranje statutarne teorije 6 po5etak modernog mpp7a

8talija. 9lossa 0ccursius 12:;. olognia, ?irenza, one su male, njihova ekonomska mo se

bazirala na trgovini, trgovac koji je ivio u nekom od tih gradova je i4ao trgovati u drugegradove, zaradu vraao u svoj grad, plaao poreze, pa je htio svoju sigurnost, potpisao je

ugovor pa mu je bilo u interesu da se taj ugovor izvr4i. Tada su pravnici shvatili da je potrebanmpp. Pravnik 0ccursius je napisao da nije u redu da se osobi koja ivi u @odeni sudi po pravu>olognie. Tu je po5etak mpp7a.

:. Predstavnici rane talijanske statutarne 4kole

>aldini, 0co, 0ccursius, Augolinus

B. Postglosatori 3 predstavnici

>artholus de %a/oerato, +baldi, 8mola, %aliceto

C. Predstavnici 4panjolske !statutarne" 4kole

Dancer, Eopez, ?erreri

(. Predstavnici nizozemske 4kole

Paul =oet, +lrich Auber,$ohannes =oet, ikolaus >urgundus, Dhristian odenburg


2/25

F. Auberovi aksiomi

a" Gakoni svake drave vrijede unutar njezinih granica i obvezuju sve njene

podanike, ali ne djeluju izvan njezinih granicaHb" Podanici drave su sve osobe koje se nalaze unutar njezinih granica, bez obzira

nalaze li se tamo trajno ili privremenoH

c" =ladari drava dozvoljavaju iz u5tivosti da pravo koje se primjenjuje u dravigdje je doneseno zadrava svugdje pravno djelovanje ako ne 4teti dravnojvlasti ili pravu drugih vladara ili njihovih graana.

1. -aechter i statutarna teorija

-aechter opisuje statutarnu teoriju pa je odbacuje. In polazi od toga da sudac odlu5uje samona temelju prava svoje drave. + vezi s tim postavlja tri sljedea pravilaH

a" sudac u prvom redu treba primjenjivati izri5ita pravila mpp7a svoje zemljeH

b" pomono sudac treba donositi odluku prvenstveno u duhu i smislu zakonasvoje zemlje koji ureuju konkretni odnosH

c" ako sud ne moe sa sigurno4u izvesti rje4enje iz materijalnih pravila svoje

zemlje, treba u sumnji primijeniti materijalno pravo svoje vlastite zemlje 3 le/ori.

1. 'raj statutarne teorije

-aechter, %avign&, @ancini, Pilet

2. 'oje Aa4ke konvencije su u A na snaziJ

1" A' o graanskom sudskom postupku 1F:*.

2" A' o mjerodavnom pravu za oblik oporu5nih raspolaganja 1FB1.

)" A' o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava 1FB1.

*" A' o mjerodavnom pravu za prometne nezgode 1FC1.

:" A' o odgovornosti proizvoa5a za svoje proizvode 1FC).

B" A' o olak4anju meunarodnog pristupa sudovima 1F(;.


3/25

C" A' o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece 1F(;.

1. =rste dvostranih meunarodnih ugovora

+govori o pravnoj pomoi, konzularne konvencije, ugovori o trgovini, ugovori o plovidbi

2. Polje primjene meunarodnog ugovora erga omnes

rga omnes 3 bez obzira na dravljanstvo ili dravnu pripadnost osobe, djeluju neke novijeha4ke konvencije, kao npr. A' o mjerodavnom pravu za oblik oporu5nih raspolaganja iz1FB1. i A' o mjerodavnom pravu za prometne nesree 1FC1.H obje te konvencije u Arvatskojsu na snazi. 'olizijske norme takvih konvencija djeluju u okviru svoga polja primjenerationae materiae bez ikakva ograni5enja, dakle jednako kao autohtona kolizijska pravilaunutra4njeg prava 5ija se primjena ne uvjetuje postojanjem uzajamnosti.

). Polje primjene meunarodnog ugovora inter partes

=eina konvencija 4to sadre pravila mpp7a i meunarodnog procesnog prava, temelji se nana5elu uzajamnostiH primjenjuje se samo prema dravi koja je takoer stranka te konvencije.

1B.a 5emu se temelji podjela poveznica s obzirom na njihovu vezu s pravnim poretkomJ

1" odnos osoba s odreenim pravnim poretkom

2" veza pravnog poretka sa stvari

)" veza pravnog poretka s pravnim djelovanjem

1C. %ubjektivna i objektivna poveznica

Podjela poveznica s obzirom na !ne"mogunost zainteresiranih subjekata da sami utje5u namjerodavno pravo.

I>$'T8= 3 utvruje ih zakonodavac ili su nastale u sudskoj praksi. 0ko se namjerodavno pravo upuuje objektivnim poveznicama, na primjenu mjerodavnog prava neutje5e volja stranaka. =eina situacija s meunarodnim obiljejem utvrena je objektivnim

poveznicama, npr. dravljanstvo, prebivali4te, redovno boravi4te, mjesto gdje stvar lei.

%+>$'T8= 3 autonomija stranaka, volja stranaka 3 omoguuje strankama izbormjerodavnog prava. Id pravno relevantne volje pravnih subjekata zavisi koje e se pravo

primijeniti. Ina samo potencijalno upuuje na pravo koje se treba primijeniti, a od pravnorelevantne volje pravnih subjekata zavisi hoe li tu mogunost iskoristiti.

1(. 8n avorem testamenti

Iporuka je pravovaljana ako je pravovaljana po jedno od ovih pravaH


4/25

1" pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena

2" pravu drave 5iji jedravljain bio oporu5itelj bilo u vrijeme raspolaganjaoporukom bilo u vrijeme smrti

)" pravu oporu5iteljeva prebivali4ta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo uvrijeme smrti

*" pravu oporu5iteljeva boravi4ta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo uvrijeme smrti

:" po pravu A

B" za nekretnine 3 i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi

1F. @jerodavno pravo za zaklju5enje braka

G% + pogledu uvjeta za zaklju5enje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave 5ijije ona dravljanin.

2;. Podredno kolizijsko pravilo

Podredno kolizijsko pravilo primjenjuje se samo u slu5aju kada se ne moe primijenitiprimarno kolizijsko pravilo 3 to e biti kada ne postoje okolnosti koje se mogu supsumiratipod poveznicu volje stranaka, tj. kad stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo.

21. 'valiikacija

%pravnogaspekta kvaliikacija ozna5ava postupak traenja mjesta 5injenica u svijetu pravnihpravila ili primjeni prava.'valiikacija zna5i takvo supsumiranje pravno relevantnih 5injenicapod odgovarajuu kategoriju vezivanja. Pravnorelevantne 5injenice su one za kojezakonodavac smatra da ih treba podvesti pod pravo, samo dio ivotnih odnosa prerasta voljomzakonodavca pod pravni odnos. 'valiikacija kvaliicira 5injeni5no stanje !ono 4to sedogodio" pod odreenu pravnu normu.

22. @etode kvaliikacije1" kvaliikacija po le/ ori

2" kvaliikacija po le/ causae

)" stupnjevita kvaliikacija

*" autonomna !poredbena" kvaliikacija

2). %tupnjevita kvaliikacija


5/25

Tzv. stupnjevitu kvaliikaciju postavio je %chnitzer u *;7im godinama pro4log stoljea. %astojise u tezi da kolizijska pravila i materijalna pravila treba uvijek tuma5iti i kvaliicirati po onom

pravnom poretku kojemu pripadaju. Pri tome se razlikuju dva stupnja kvaliikacijeH

1" kvaliikacija po le/ ori 3 supsumiranje pravne 5injenice pod kolizijsko pravilo

polaznog prava

2" kvaliikacija po le/ causae 3 do tzv. druge kvaliikacije dolazi se nakon 4topolazno kolizijsko pravilo uputi na mjerodavno pravo 3 po le/ causae.

2*. 'akav je stav hrvatskog suda o renvoiJ

Pozitivan stavH prihvaa ga 6 uzima ga u obzir

2:. Polje primjene renvoi

Primjenjuje se na bra5na, obiteljska, statusna, nasljedna pitanja

2B. %lu5ajevi isklju5enja primjene metode renvoi J


6/25

PI%8E0K$ P0=0 3 mijenja se okolnost koja dovodi do toga dapoveznica upuuje na neko mjerodavno pravo,tako npr. ako je poveznica dravljanstvo stje5ese novo dravljanstvo ili ako je poveznica locus rei sitae mijenja se mjesto gdje stvar lei.

PI%8E0K$ P0=0 3 nastaje kad se zaobilazi polazno kolizijsko praviloH

postoji ako se postupa na na5in koji dovodi do neprimjene domaeg kolizijskog prava time 4tose postupak vodi pred sudom strane drave 5ije kolizijsko pravo upuuje na povoljnijematerijalno pravo.

2(. Prethodno pitanje

Prethodno pitanje je samostalna pravna cjelina !bit i osnova prethodnog pitanja", zbog toga4to je pogodno da se samostalno rje4ava. Prethodna pitanja su pravni odnosi iz dispozicije

materijalne norme legis causae. Takvo se pitanje postavlja tek nakon 4to je kolizijsko pravilouputilo na mjerodavno strano materijalno pravo.

Problem odreivanja prethodnog pitanja javlja se ako su kumulativno ispunjene pretpostavke

1" za glavno pitanje mjerodavno je strano pravo

2" strano kolizijsko pravo i kolizijsko pravo drave oruma ne upuuju naprimjenu istog prava

)" postoji razlika izmeu mjerodavnih prava na koje upuuju kolizijska pravila

navedena pod 2.

@TI


7/25

2F. %lu5ajevi neprimjene stranog prava

1" kada je strano pravo protivno javnom poretku

2" u slu5aju renvoi

)" kod prijevarnog zaobilaenja prava.

);. Promjenjivost statuta !conict mobiles"

Pod promjenjivo4u statuta !conlict mobiles" podrazumijeva se pojava koja se javlja kada zavrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene 5injeni5nog stanja na kojem se zasniva

poveznica, 4to moe utjecati na promjenu mjerodavnog prava. Primjenjuje se isto kolizijskopravilo, no mijenjaj se okolnosti na kojima se zasniva poveznica 3 tako se npr. mijenja

dravljanstvo, dravna pripadnost broda, prebivali4te ili mjesto gdje stvar lei. Takva sepitanja javljaju samo ako se mjerodavno pravo odreuje pomou navedenih i drugihpromjenjivih, a ne dakle stalnih poveznica.

)1. Tri vremenske promjene prava

1" promjena kolizijskih pravila legis ori

2" utjecaj promjene 5injeni5nog stanja zna5ajnog za poveznicu na tzv. promjenjivost statuta

)" promjena materijalnog prava legis causae.

)2. $avni poredak

Pitanja o granicama primjene mjerodavnog prava postavljali su ve u 1*. st. komentatori!postglosatori" oni su u5ili da se tzv. 4kodljivi statuti 3 statuta odiosa 3 primjenjuju samoteritorijalno. Time su postavljeni temelji instituta javnog poretka, koje dalje razrauje

izozemac Auber u 1C. st. time 4to odreuje granice primjene stranog prava. @eutim,moderno u5enje o tom institutu vee se uz %avign&ja.

$avni poredak sadri temeljna na5ela i norme svakog dru4tva !poretka", a 4titi se institutomjavnog poretka. 8nstitut javnog poretka je mogunost da sudac u svakom trenutku kad uo5i dabi se javni poredak mogao povrijediti odbije pravo strane drave i u5inke tog prava i takoza4titi domai javni poredak. estriktivno tuma5enje ovog propisa nije opravdano, zato se

pravni poredak deinira generalno 3 strano pravo se ne primjenjuje ukoliko ono 4teti domaempravnom poretku. %vaka odredba javnog poretka je bianco pravilo !apstraktno pravilo kojeodreuje sudac u konkretnom slu5aju po svom osjeaju pravde i pravednosti.".

$0=8 PI


8/25

1" javni poredak 3 osnovne norme domaeg prava

2" institut javnog poretka 3 4titi javni poredak

e postoji ni jedan poredak a da nema propisan institut javnog poretka.

1" )). ?unkcije javnog poretka

90T8=0 ?+'D8$0 3 sastoji se u tome da se odbija primjena stranog prava, odnosnoodbija sve ono 4to bi moglo na4tetiti javnom poretku, ne priznaje se strano pravo.

PIG8T8=0 ?+'D8$0 3 izri5ito se nareuje primjena domaeg prava.

)*. Procesni javni poredak

Procesni javni poredak 4titi sudske odluke i arbitrane presude. Procesnim javnim poretkomse sprje5ava da strane sudske odluke koje su nespojive s bitnim na5elima domaeg procesnog

prava tj. koje su donesene protivno osnovnim na5elima procesnog prava drave priznanja,ostvaruju u5inke u tuzemstvu.

@aterijalni javni poredak 3 uz kontrolu procesnog javnog poretka, u azi priznanja i ovrhestrane sudske i arbitrane odluke, kontrolira se u odreenoj mjeri bez ulaenja u su4tinuodluke i njen sadraj 4to se ti5e primjene materijalnog prava.


9/25

Pitanja s ispita

1. @eunarodni ugovori djeluju

a" inter partes 3 na5elo uzajamnosti

b" prema treima 3 unutra4nji mpp

1. 0utonomna kvaliikacija

0>E

2. Prethodno pitanje 3 esej

Prethodno pitanje je samostalna pravna cjelina !bit i osnova prethodnog pitanja" zbog toga 4toje podobno da se samostalno rje4ava. Prethodna pitanja su pravni odnosi iz dispozicije

materijalne norme legis causae 3 npr. pitanje postojanja braka glede zahtjeva za uzdravanje.Takvo se pitanje postavlja tek nakon 4to je polazno kolizijsko pravilo uputilo na mjerodavnostrano materijalno pravo.

Problem odreivanja prethodnog pitanja javlja se ako su kumulativno ispunjene pretpostavke

a" za glavno pitanje je mjerodavno strano pravo

b" strano kolizijsko pravo i kolizijsko pravo drave oruma ne upuuju naprimjenu istog prava

c" postoji razlika izmeu mjerodavnih prava na koje upuuju kolizijska pravilanavedena pod 2.

Postoje tri metode rje4avanja prethodnog pitanja

1" metoda zavisnog upuivanja 3 prethodno pitanje se prosuuje po kolizijskimpravilima legis causae. Time se postie meunarodna ujedna5enost rje4enja! da odluka vrijedi u svim dravama". 'od metode zavisnog upuivanja zna5ida rje4avanje prethodnog pitanja zavisi od mjerodavnog prava po kojem se

prosuuje glavno pitanje 3 prethodno i glavno pitanje se prosuuju po istom

pravu.2" nezavisna metoda 3 prethodna pitanja ureuju se po kolizijskim pravilima legis

ori. Time se postie ujedna5enost rje4enja u dravi oruma.

)" metoda ureivanja prethodnih pitanja zavisno od ocjene pretenosti interesa napostizanje unutra4nje odnosno meunarodne ujedna5enosti rje4enja 3 u prvomslu5aju primijenit e se za ocjenu prethodnog pitanja kolizijska pravila legisori, a u drugom legis causae.

avedeni pristupi rje4avanja prethodnog pitanja ne dolaze do primjene ako je

prethodno pitanje rije4eno pravomonom sudskom odukom ili odukom drugogdravnog tijela.


10/25

1. Auberovi aksiomi

1" Gakoni svake drave vrijede unutar njezinih granica i obvezuju sve njenepodanike, ali ne djeluju izvan njezinih granica.

2" Podanici drave su sve osobe koje se nalaze unutar njenih granica, bez obziranalaze li se tamo trajno ili privremeno.

)" =ladari drava dozvoljavaju iz u5tivosti da pravo koje se primjenjuje u dravigdje je doneseno zadrava svugdje pravno djelovanje ako ne 4teti dravnojvlasti ili pravu drugih vladar ili njihovih graana.

1. Ga poredbenopravnu kvaliikaciju veemo

0>E0

metode autonomnih pojmova

2. Pretpostavke za primjenu javnog poretka

1" veza s le/ ori 3 o5ituje se u postojanju trajnih u5inaka u tuzemstvu

2" ublaeno djelovanje javnog poretka 3 jer se respektiraju u5inci pravnih stanjanastalih primjenom stranog prava u inozemstvu, iako takve situacije ne bimogle nastati primjenom stranog prava u tuzemstvu.

1. 'oje Aa4ke konvencije su na snazi u AJ

1" A' o graanskom sudskom postupku 1F:*.

2" A' o mjerodavnom pravu za oblik oporu5nih raspolaganja 1FB1.

)" A' o izbjegavanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava 1FB1.

*" A' o mjerodavnom pravu za prometne nezgode 1FC1.

:" A' o jerodavnom pravu za odgovornost proizvoa5a za 4tetu od njegovihproizvoda 1FC).

B" A' o meunarodnom pristupu sudovima 1F(;.

C" A' o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece 1F(;.

1. Prethodno pitanje 3 nezavisna metoda

Prethodna pitanja se rje4avaju kolizijskim pravilima legis ori. Iva metoda je prihvaena u

praksi. Time se postie ujedna5enost rje4enja u dravi oruma.


11/25

2. Promjenjivost statuta !esej"

Promjenjivost statuta !conlict mobiles" je situacija koja se javlja kada za vrijeme trajanjapravnog odnosa dolazi do promjene 5injeni5nog stanja na kojem se zasniva poveznica 4tomoe utjecati na promjenu mjerodavnog prava. Primjenjuje se isto kolizijsko pravilo, ali se

mijenjaju okolnosti na kojima se zasniva poveznica !npr. dravljanstvo, dravna pripadnostbroda, prebivali4te". Pitanje promjenjivosti statuta prisutno je samo ako se mjerodavno pravoodreuje pomou promjenjiv ih poveznica. 'od stalnih poveznica !npr. mjesto sklapanja

braka, mjesto nastanka 4tete" nema promjenjivosti statuta kao ni kod trenutno djelujuih.

IPM0 $L$0

Promjenjivost statuta rje4ava se analognom primjenom pravila o rje4avanju promjenakolizijskih pravila legis ori. azlika izmeu te dvije promjenjivosti kod promjenjivihkolizijskih pravila radi se o dva zakona istog zakonodavca, s tim 4to jedan zakon zamjenjuje

drugi, dok je kod promjenjivosti statuta rije5 o dva zakona razli5itih zakonodavaca koji ostajuna snazi na svom podru5ju, a pitanje je samo koji od njih od odreenog trenutka treba

primjenjivati. + svakom konkretnom slu5aju treba utvrivati o kakvim se pravnim situacijamaradi 3 da li o zavr4enim, trajnim ili pravnim situacijama koje tek nastaju.

'atkada se u vezi s promjenom statuta javljaju tehni5ki problemi prilagoavanja kao npr. ubra5noimovinskim odnosima. %matra se da nastale pravne odnose, koji se ne mogusupsumirati pod novi statut, treba i dalje prosuivati po ranije pravu po kojem su valjanonastali, npr. poligani brak.

). 'raj statutarne teorije ozna5avaju

-aechter, %avign&, @ancini, Pilet

*. 'riterij podjele na subjektivne i objektivne poveznice

% obzirom na !ne"mogunost zainteresiranih pravnih subjekata da sami odrede mjerodavno

pravo, 4to zna5i da su subjektivne poveznice npr. pravo koje su stranke izabrale, a objektivne,npr. dravljanstvo, prebivali4te, mjesto gdje stvar lei 3 utvruje zakonodavac ili su nastale usudskoj praksi.

:. 'oji je stav hrv. suda prema renvoiJ

Pozitivan stav, uzima ga u obzir

B. 'akvo postupanje suda, u pitanju mjerodavnog prava,implicira povreda javnog poretkaJ

'olizijska pravila odreuju mjerodavno pravo. Gaklju5uje se da je to pravo protivno javnomporetku i ta strana norma ne moe se primijeniti. +mjesto neprihvatljivog stranog prava


12/25

primjenjuje se odgovarajua norma domaeg prava ili se ne primjenjuje podredno na4e pravo,ve u situacijama nastalom primjenom stranog prava nee dati nikakav u5inak, ili nastaje

pravna praznina koju treba popuniti prilagoavanjem.

C. 'ategorija vezivanja

'ategorija vezivanja predstavlja okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih odnosa, pravnih5injenica, pravnih situacija i pravnih odnosa koji se podvrgavaju pod odreeno mjerodavno

pravo.

(. 'ada se renvoi primjenjuje, a kada neJ

Primjenjuje se 3 bra5na, obiteljska, statusna, nasljedna pitanja

e primjenjuje se 3 delikti 6 deliktna odgovornost, ugovori 3 konvencije, nekretnine, ormu!oblik" pravnog posla

F. 'ategorija vezivanja

Predstavlja okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih odnosa, pravnih 5injenica, pravnihsituacija i pravnih odnosa koji se podvrgavaju pod odreeno mjerodavno pravo. pr. poslovnasposobnost, oblik zaklju5enja braka, posvojenje, nasljeivanje, ugovorni odnosi. 'olizijsko

pravilo upuuje na pravo po kojem e se prosuivati njegova kategorija vezivanja.

1;. a5elo avor testamenti 3 G%

Iporuka je pravovaljana u pogledu oblika, ako je pravovaljana po jednom od ovih prava

1" po pravu mjesta gdje je oporuka nastala

2" po pravu drave 5iji je dravljanin bio oporu5itelj bilo u vrijeme raspolaganjaoporukom bilo u vrijeme smrti

)" po pravu oporu5iteljeva prebivali4ta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilou vrijeme smrti

*" po pravu oporu5iteljeva boravi4ta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u

vrijeme smrti:" po pravu A

B" za nekretnine 3 i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi !odstupanje odna5ela jedinstva oporu5ivanja, ali je u skladu s na5elom in avorem testamenti".

1. 'ada se renvoi primjenjuje, a kada neJ


13/25

Primjenjuje se bra5na i obiteljska pitanja, statusna pitanja, nasljednopravna pitanja, a neprimjenjuje se na ugovore 3 konvencije !autonimija stranaka", delikte 6 deliktnu odgovornost,oblik !ormu" prvnog posla te na nekretnine.

2. +z ratio meunarodnog privatnog prava u tuma5enju

sjedi4ta pravnog odnosa veemo

%avign& 3 pravo najblie veze

). -aechter i statutarna teorija

%ru4io je statutarnu teoriju. jegove postavke su da

1" sudac u prvom redu treba primjenjivati izri5ita pravila mpp7a svoje zemlje

2" pomono sudac treba donositi odluku prvenstveno u smislu i duhu zakona

svoje zemlje koji ureuje konkretan odnos

)" ako sud ne moe sa sigurno4u izvesti rje4enje iz materijalnih pravila svojezemlje, treba u sumnji primijeniti materijalno pravo svoje vlastite zemlje 3 le/ori.

1. Podredna poveznica

Primjenjuje se samo onda kada se ne moe primijeniti primarno kolizijsko pravilo 3 to e biti

kada ne postoje okolnosti koje se mogu supsumirati pod poveznicu volje stranaka, tj. kadstranke nisu ugovorile mjerodavno pravoH kad primarna poveznica upuuje na nepostojei

pravni poredak, kada se ne moe utvrditi sadraj mjerodavnog stranog prava, za4tita javnogporetka i prijevarnog zaobilaenja prava.

2. 'raj statutarne teorije ozna5avajuJ

-aechter, %avign&, @ancini, Pilet.

). Po 5emu se razlikuje neposredno od posrednog

zaobilaenja pravaJPI%


14/25


2" promjena materijalnih prava legis causae

)" promjenjivost statuta

1. 'ako postupaju nadlena tijela ako strano pravo nijeutvrenoJ

1" primjenjuju pravo najblie veze

2" primjenjuju polazno pravo !le/ ori"

)" primjenjuju pravo koje je najpovoljnije

1. 'oja glosa predstavlja po5etak modernog mpp7aJ

9lossa 0ccurssiuus 12:;. god.

2. Podjela poveznica na subjektivne i objektivne

Podjela s obzirom na !ne"mogunost pravnih subjekata da sami odreuju mjerodavno pravo.

I>$'T8= 3 utvruje ih zakonodavac ili su nastale u sudskoj praksiH ako se namjerodavno pravo upuuje objektivnim poveznicama, na primjenu mjerodavnog prava neutje5e volja stranaka. =eina situacija s meunarodnim obiljejem utvrena je objektivnim

poveznicama, npr. dravljanstvo, dravna pripadnost, prebivali4te, boravi4te,mjesto gdje stvarlei.

%+>$'T8= 3 volja stranaka, autonomija stranaka. Id pravno relevantne volje pravnihsubjekata zavisi koje e se pravo primijeiti. Ina samo potencijalno upuuju na pravo koje setreba primijeniti, a od pravnih subjekata zavisi hoe li tu mogunost iskoristiti. pr. zamaterijalnopravnu valjanost ugovora o arbitrai mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.

). $avni poredak

8nstitut kojim se 4titi domai pravni sistem i to njegova osnovna na5ela koja su u znatnojmjeri sadrana u +stavu.

?unkcije

90T8=0 3 kojom se isklju5uje primjena mjerodavnog stranog prava, ako ta primjena jeprotivna osnovnim pravnim na5elima polaznog prava. Nl.*. G% 3 e primjenjuje se pravostrane drave, ako bi jegov u5inak bio suprotan +stavom A utvrenim osnovama dravnogureenja.

PIG8T8=0 3 kojom se namee primjena domaeg, polaznog prava.


15/25

*. 'apitalna djela iz podru5ja mpp7a kojima je u uropietabliran naziv ove discipline izradili su -. %chaeer1(*1. $. ?oeli/ 1(*).

:. @etode kvaliikacije

1" le/ ori

2" le/ causae

)" stupnjevita

*" autonomna !poredbena"

1. -aechter je sru4io statutarnu teoriju a njegovenajvanije postavke su

1" %udac u prvom redu treba primjenjivati izri5ita pravila mpp7a svoje zemljeH

2" Pomono sudac treba donositi odluku prvenstveno u smislu i duhu zakonasvoje zemlje koji ureuje konkretan odnosH

)" ako sudac ne moe izvesti rje4enje iz materijalnih pravila svoje zemlje, treba usumnji primijeniti materijalno pravo svoje vlastite zemlje.

1. 'oje skupine poveznica razlikujemo ukoliko je kriterijpodjele njihova veza sa pravnim poretkom J

1" Idnos osoba s odreenim pravnim poretkomH

2" veza stvari sa pravnim poretkomH

)" veza pravnog poretka s pravnim djelovanjem

1. Polje primjene renvoi po 5l. B G%

0ko bi prema odredbama ovog Gakona trebalo primijeniti pravo strane drave, uzimaju se uobzir njegova pravila o odreivanju mjerodavnog prava !uzvrat upuivanje dalje". 0ko

pravila strane drave o odreivanju mjerodavnog prava uzvraaju na pravo A, primjenit ese pravo A !materijalna pravila", ne uzimajui u obzir njegova pravila o odreivanjumjerodavnog prava. Pravila o odreivanju mjerodavnog prava pravnog poretka na koje jeupueno treba uzeti u obzir, ali ne postoji obvezatna primjena Treba ih primijeniti samo uonim slu5ajevima kad je po ope prihvaenom stanovi4tu njihova primjena razumna i u skladus na5elom upuivanja na najblie pravo. 0ko pravo strane drave o odreivanju mjerodavnog

prava uzvraa na pravo A, primijenit e se pravo A !materijalno pravo" i nema daljnjegupuivanja.

2. ajzna5ajniji teoreti5ari rane talijanske statutarne 4kole


16/25

>aldini, 0co,0ccursius, Augolinus

). azlika izmeu potpunog i nepotpunog kolizijskogpravila

azlika je u dosegu njihove kategorije vezivanja, 4to utje5e na prostornu dimenzijumjerodavnog pravaH nepotpuno kolizijsko pravilo upuuje na primjenu domaeg prava, a rjeepostoje takva pravila koja utvruju primjenu stranog prava. Potpuna kolizijska pravilaupuuju na primjenu domaeg ili stranog prava, pritom doseg kategorije vezivanja nijeograni5en ni personalno ni teritorijalno.

*.


17/25

prihvaanje stupnjevite kvaliikacije jer na taj na5in ona najbolje odgovara ravnopravnosti isuverenosti pravnih poredaka, kao ispravnom reguliranju odnosa s meunarodnim elementom.

B. 'akvo postupanje suda u pitanju mjerodavng pravaimplicira povreda javnog poretkaJ

a osnovi polaznog kolizijskog pravila utvrdi se strano pravo 5ija primjena bi bila protivnadomaem javnom poretku. + tom slu5aju ne dolazi do primjene tog stranog prava, pa seumjesto stranog primjenjuje 5esto odgovarajua pravna norma domaeg polaznog prava,odnosno, tako da se to pravo prilagoava.

C. Pojasnite institut renvoi i njegov poloaj u hrvatskom pravnom poretku !deinicijarenvoi, koji je predmet

potaknuo razmi4ljanja o renvoi,odredbe G%, tuma5enjeprimjene ovog instituta u A" Polje primjene renvoi u

AJ

Primjenjuje se bra5na, obiteljska, statusna, nasljedna pitanja

e primjenjuje se delikti6deliktna odgovornost, ugovori 3 konvencije !autonomija stranaka",oblik !ormu" pravnog posla, nekretnine

+G=0T 8 +P+M8=0$


18/25

upuuje 3 sve to sa svojom poveznicom, neposredno na primjenu prava neke

tree drave

envoi nikada ne prihvaa primjenu svog prava ve uvijek odreuje primjenu nekog drugogprava, jer ih uzvraa ili preupuuje.


19/25

Ine odreuju da se mjerodavno materijalno pravo nee primijeniti ako je o5ito protivnojavnom poretku. Procesne ha4ke konvencije ne sadre odredbe o javnom poretku.

Lto je materijalni a 4to procesni javni poredakJ

Procesni javni poredak 3 4titi arbitrane odluke i arbitrane presude. Procesnojavni poredak jeinstitut kojim se 4titi domai procesni javni poredak, kojim se sprje5ava da sudske i arbitraneodluke koje su nespojive s bitnim na5elima domaeg procesnog prava ostvaruju u5inke utuzemstvu, te se uskrauje pravna pomo ako se trai na na5in bitno nespojiv s domaim

pravnim poretkom.

e postoji u G% opa klauzula ni deinicija javnog poretka, ali posebne odredbe sadri G0,GPP, G%.

+z kontrolu procesnog javnog poretka, u azi priznanja i ovrhe strane sudske odluke i

arbitrane odluke, kontrolira se u odreenoj mjeri i njegov sadraj 4to se ti5e primjenematerijalnog prava7 to je materijalnopravna dimenzija javnog poretka.

'ako odreujemo sadraj javnog poretkaJ

Pri odreivanju sadraja javnog poretka ustavna na5ela imaju vanu ulogu, kao i'IGOP8T% iz 1F:;. koja je na snazi u A. Prava 5ovjeka iz konvencijskog polja primjeneulaze u opseg javnog poretka drava ugovornica.

1. Promjenjivost statuta, deinicija, opa rje4enja, posebnarje4enja

Promjenjivost statuta !conlict mobiles" je pojava koja se javlja kada za vrijeme trajanjapravnog odnosa dolazi do promjene 5injeni5nog stanja na kojemu se zasniva poveznica, 4tomoe utjecati na promjenu materijalnog prava. Primjenjuje se isto kolizijsko pravilo, ali semijenjaju okolnosti na kojima se zasniva poveznica!npr. dravljanstvo, dravna pripadnost

broda, prebivali4te ili mjesto gdje stvar lei. Pitanje promjenjivosti statuta prisutno je samoako se mjerodavno pravo odreuje pomou promjenjivih poveznica. 'od stalnih poveznica!npr. mjesto sklapanja braka, mjesto nastanka 4tete" nema promjenjivosti statuta kao i kodtrenutno djelujuih.

je4enje za problem promjenjivosti statuta

Ipa rje4enja

Promjenjivost statuta rje4ava se analognom primjenom pravila o odreivanju kolizijskihpravil legis ori. azlika izmeu te dvije promjenjivosti kod promjenjivih kolizijskih pravila,radi se o dva zakona istog zakonodavca, s time 4to jedan zamjenjuje drugi, dok je kod

promjenjivosti statuta rije5 o 2 zakona razli5itih zakonodavaca koji ostaju na snazi na svom

podru5ju, a pitanje je samo koji od njih od odreenog trenutka treba primjenjivati. + svakom


20/25

konkretnom slu5aju treba utvrivati o kakvim se pravnim situacijama radi 3 da li o zavr4enim,trajnim ili pravnim situacijama koje tek nastaju.

Posebna rje4enja

'atkad se u vezi s promjenom statuta javljaju tehni5ki problemi prilagoavanja kao npr. ubra5noimovinskim odnosima. %matra se da nastale pravne odnose, koji se ne mogusupsumirati pod novi statut, treba i dalje prosuivati po ranijem pravu po kojem su valjanonastali, npr. poligamni brak .

1. 'valiikacija

'valiikacija 3 podvrgavanje pravno relevantnih dogaaja pod odreenu pravnu normu.

% pravnog aspekta kvaliikacija ozna5ava postupak traenja mjesta 5injenica u svijetu pravnihpravila ili primjene prava. 'valiikacija zna5i takvo supsumiranje pravno relevantnih5injenica pod odgovarajuu kategoriju vezivanja. Pravnorelevantne 5injenicesu one za kojezakonodavac smatra da ih treba podvesti pod pravo, samo dio ivotnih odnosa prerasta voljomzakonodavca pod pravni odnos.

%upsumiranje pod odreenu kategoriju vezivanja podrazumijeva i potrebu tuma5enja tekategorije 3 posebno njeno razlikovanje od drugih kategorija. e odreuje mjerodavno pravo,ve mu prethodi. 'valiikacija kvaliicira 5injeni5no stanje !ono 4to se dogodilo" pododreenu pravnu normu.

=rste kvaliikacije 6 temeljne metode kvaliikacije

1" legis ori 3 kvaliikacija po domaem pravu

2" legis causae 3 kvaliikacija po pravu ode drave na koje upuuju kolizijskenorme legis ori

)" stupnjevita 3 1. dio je po domaem, a 2. dio po mjerodavnom stranom pravu

*" poredbena !autonomna" 3 najbolja kad bi bila mogua. e bi se kvaliikacija

trebala oslanjati na nacionalno pravo le/ ori i le/ causae. Pogodna pri primjenimeunarodnih ugovora i konvencija 3 pojmovi koji su ve deinirani i imajuistozna5no zna5enje. a po5etku konvencije se daje kvaliikacija pojmovaH npr.>e5ka konvencija o kupoprodaji 3 kupoprodajom se u smislu kupoprodajesmatra to i to, ve na po5etku se kvaliiciralo i podvelo pod 5injenicukupoprodaje,i to vrijedi za sve zemlje koje su preuzele 'onvenciju.

azlozi za prihvaanje stupnjevite kvaliikacije

Potrebno je imati dva stupnja jer se prvo treba kvaliicirati po polaznom pravu jer je ono

najblie domaem sudu i samo to pravo poznajemo, a drugi stupanj imamo kad se ve utvrdimjerodavno strano pravo, onda se treba kvaliicirati po njemu, po le/ causae. To je razlog za


21/25

prihvaanje stupnjevite kvaliikacije jer na taj na5in ona najbolje odgovara ravnopravnosti isuverenosti pravnih poredaka, kao ispravnom reguliranju odnosa s meunarodnim elementom.

1. Prethodno pitanje

'ad kolizijsko pravilo polaznog prava 3 legis ori7 upuuje na primjenu stranog pravapostavlja se pitanje treba li po kolizijskim pravilima legis ori ili legis causae 3 tj. stranogprava koje je u tom slu5aju mjerodavno 3 ocijeniti neke prethodne pravne situacije. adi se otzv. prethodnom pitanju.

0GE8'0 8G@+ PTAI


22/25

1" metoda zavisnog upuivanja 3 prethodno pitanje se prosuuje po kolizijskimpravilima legis causaeH time se postie meunarodna ujedna5enost rje4enja !daodluka vrijedi u svim dravama" 3 ujedna5ena primjena prava u razli5itimdravama na odreene pravne slu5ajeve.

2" nezavisna metoda 3 ona pretee u sudskoj praksi naro5ito 4to se ti5e bra5nogpravaH njome se prethodna pitanja ureuju kolizijskim pravilima legis ori.Time se postie ujedna5enost rje4enja u dravi oruma 3 tako se npr. uvijek

prosuuje postojanje braka, ako je to prethodno pitanje u raznim slu5ajevima,npr. pri odreivanju nasljednog statuta ili za odreivanje osobnopravnihu5inaka braka, ocjenjuje se po kolizijskim pravilima legis ori.

)" metoda ureivanja prethodnih pitanja po kojoj se ona ureuju zavisno odocjene pretenosti interesa na postizanje unutra4nje odnosno meunarodneujedna5enosti rje4enja 3 u prvom slu5aju primijenit e se za ocjenu prethodnih

pitanja kolizijska pravila le/ ori, a u drugom le/ causae.

1. 'onvencija i godina dono4enja

A' o obliku oporu5nih raspolaganja 1FB1.

+redba **6 2;;1 o nadlenosti u graanskim i

trgova5kim predmetima 2;;1.

+redba im 88 o mjerodavnom pravu za izvanugovorne

obveze 2;;C.

' o dravljanstvima 1FFC.

A' o pravu mjerodavnom za prometne nesree 1FC1.

1. 'oje se pretpostavke moraju kumulativno ispuniti da bi

do4lo do odreivanja prethodnog pitanjaJ

1" za glavno pitanja mjerodavno je strano pravo

2" strano kolizijsko pravo i kolizijsko pravo drave oruma ne upuuju na istopravo

)" postoji razlika izmeu mjerodavnih prava na koje upuuju kolizijska pravilanavedena pod 2

1. 'onvencija 6 uredba i godina dono4enja


23/25

A' o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih

isprava 1FB1.

+redba**62;;1 o nadlenosti u graanskim i trgova5kim

stvarima 2;;1.

+redba im 8 o mjerodavnom pravu za ugovorne

obveze 2;;(.

O konvencija o priznanju i izvr4enju stranih

arbitranih odluka 1F:(.

A' o mjerodavnom pravu za prometne nezgode 1FC1.

1. @etode kojimase ureuju situacije rje4avanja

prethodnog pitanja

1" metoda zavisnog upuivanja 3legis causae

2" nezavisna metoda 3 legis ori

)" zavisno od ocjene pretenosti interesa na postizanje unutra4nje odnosnomeunarodne ujedna5enosti rje4enjaH u prvom slu5aju primijenit e se zaocjenu prethodnog pitnja kolizijska pravia legis ori, a u drugom legis causae.

1. %uis legibus uti je na5elo koje nalazimo u kojem

povijesnom razdoblju i za4to je ono bitnoJ

0ntika imljani su pokorenim narodima i plemenima ostavili primjenu njihova prava !suislegibus uti 3 sluenje svojim zakonima". Takvo se stanje glede privatnog prava nije

promijenilo ni podjeljivanjem rimskog graanstva, 4to je u5inio car 'araklala 212. god.

2. 'ako je po na4em zakonu rije4eno pitanje ako se priupuivanju na nejedinstveni poredak nepostojanje

interlokalnih normi na razini draveJ+ hrvatskom komparativnom pravu ta se situacija predvia pa se rije4ava supsidijarnomkolizijskom normomH njome se upuuje na mjerodavno podru5no materijalno pravo

primjenom na5ela najblie veze. Pr. 5l. 1; st. 1 G%, tada je mjerodavno pravo podru5ja u tojdravi s kojim postoji najblia veza.

). abrojite slu5ajeve neprimjene stranog prava

1" kad je strano pravo suprotno javnom poretku


24/25

2" u slu5aju renvoi

)" kod prijevarnog zaobilaenja prava

1. Tri vremenske promjene prava


2" utjecaj promjene 5injeni5nog stanja zna5ajnog za poveznicu na tzv.promjenjivost statuta

)" promjena materijalnog prava legis causae

1. 'ojim u5enjem i sa kojim predstavnikom po5inje

shvaanje da je mjerodavno pravo za graane pravomjesta 5iji su podanici a za ugovore pravo mjestanjihova zaklju5enjaJ

'asnije razdoblje srednjeg vijekaH statutarna teorijaH 9lossa 0ccursius 12:;. , Augolinus

2.


25/25

B). 'ada se renvoi ne primjenjuje

B*. 'oje se pravo primjenjuje ako se ne moe utvrditi sadraj mjerodavnog stranog pravaJ

Polazno pravo 3 legis ori

B:. + uropu ime meunarodno pravo uvodi -. %chaeer 1(*1.

BB. ajzna5ajniji predstavnici talijanske statutarne 4kole

BC. @etodom nezavisnog upuivanja u rje4avanje problematike prethodnog pitanja postiese ujedna5enost rje4enja u dravi oruma !legis ori"

B(. ajpoznatiji predstavnici nizozemske 4kole koji su djelovali u Q=88 stoljeuJ

Paul =oet, +lrich Auber, $ohannes =oet, ikolaus >urgundus, Dhristian odenburg

Documents

Pravila neposredne primjene