sijftZAKON O RADU

Predmet Zakona o raduUređuju se radni odnosi u RH.

POJAM RADNIKA I POSLODAVCA

Radnik-ca je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

Poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Fizička osoba koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Na nju se ne primjenjuju odredbe o prestanku ugovora o radu.

OGRANIČENJA U PRIMJENI

Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.

Ministar nadležan za poslove rada, uz suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo, donijet će pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Na radnika koji je kao rukovodeće osoblje statutom , društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlašten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika člana obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju.

Ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je tim ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor, u kojem je poslodavac obvezan omogućiti ostvarenje tog prava, i to:1. ako je to neophodno zbog udaljenosti između

mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika,

2. ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine,3. ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili

proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o: uslugama vezanim uz prijam, liječenje i

njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi i u zatvorima,

radu radnika u lukama i zračnim lukama, uslugama vezanim uz tisak, radio, TV,

poštu i elektroničku komunikaciju, hitnu pomoć, vatrogastvo i civilnu zaštitu,

proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, električne energije, skupljanju i odvozu kućnoga otpada i pogonima za spaljivanje,

industriji u kojoj se rad ne može prekidati zbog tehnoloških razloga,

djelatnosti istraživanja i razvoja, djelatnosti javnog gradskog prijevoza,

4. ako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u:

– poljoprivredi,– turizmu,– poštanskim uslugama,

5. ako se radi o radu izvršnih radnika u djelatnosti željezničkog prometa,

6. u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja.

Ugovorom kojim se osigurava odgovarajući zamjenski odmor u trajanju = propuštenim satima odmora, radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od 10h dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od 20h, pri čemu se tom radniku korištenje dnevnog zamjenskog odmora mora osigurati u svakom razdoblju od 7 dana, a korištenje tjednog zamj. odmora u svakom razdoblju od 4 tjedna.

EVIDENCIJA O RADNICIMA ZAPOSLENIM KOD POSLODAVCA: Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima

koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o

radnom vremenu. Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov

zahtjev dostaviti te podatke. Ministar će pravilnikom propisati sadržaj i način

vođenja evidencije o radnicima.

TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA: Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku

dati posao i za obavljeni rad isplatiti mu plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Dužan je osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno.

DUŽNOST POŠTIVANJA PROPISA U SVEZI S RADNIM ODNOSOM: U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su

pridržavati se odredbi ZOR i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi,2.propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

1

sijft Prije stupanja radnika na rad poslodavac je dužan

omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Propisi o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.

Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, a koje nije uređeno zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava.

SLOBODA UGOVARANJA: Poslodavac, radnik i RV te sindikati i udruge

poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ZoR ili drugim zakonom.

Mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih, samo ako ih ZOR ili poseban zakon na to izričito ovlašćuje.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA:Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME:Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.Obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen ZOR.Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME:

* Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

* Poslodavac ne smije sklopiti 1 ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od 3g.

* Iznimno, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od 3 god, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kol. ugovorom.

* Prekid kraći od 2 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 3 g.

* Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno ZOR ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

UVJETI RADA RADNIKA KOJI RADE NA TEMELJU UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME: Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega

zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Ako kod poslodavca nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.

Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

OBLIK UGOVORA O RADU: Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o

radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost ugovora.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odn početka rada.

Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

2

sijft Ministar će pravilnikom propisati postupak

registracije i sadržaj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu:Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odn sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu posla, odn naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu početka rada,5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora

o radu na određeno vrijeme,6. trajanju plaćenoga GO na koji radnik ima pravo,

a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odn izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka PODVUČENIH iznad, može se u ugovoru, odn potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.-isto vrijedi I za sezonske poslove.

OBVEZNI SADRŽAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE POSLOVEAko poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.U slučaju sklapanja ugovora, obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac.

Osim gore navedenih 9 uglavaka mora sadržavati i uglavke o:

1. uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje,

2. roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni,

3. roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi, a koji ne može biti kraći od 8 dana.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.

OBVEZNI SADRŽAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, uz onih 9 uglavaka, mora sadržavati i dodatne uglavke o:

1) dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada,

2) rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,

3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati,

4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time,

5) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova,

6) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Na ugovor primjenjuju se odredbe ugovora o radu u pisanom obliku.Plaća radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.Ugovor ne može se sklopiti za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja.Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera.O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je dužan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.Odredbe ZOR o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ovaj ugovor, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugov. o radu.Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odn pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u INOZEMSTVOAko se radnik privremeno upućuje na rad u inozemstvo, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora sadržavati, osim onih 9 navedenih sadrži i dodatne uglavke o:

a. trajanju rada u inozemstvu,b. rasporedu radnog vremena, c. neradnim danima i blagdanima u koje radnik

ima pravo ne raditi uz naknadu plaće,d. novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća, e. drugim primanjima u novcu i naravi na koja će

radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

f. uvjetima vraćanja u zemlju.

3

sijftUmjesto uglavaka podvučenih, može se u ugovoru, odn potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. Primjerak prijave poslodavac mora uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo.

NAJNIŽA DOB ZA ZAPOSLENJE : Osoba mlađa od 15 god ili osoba s 15 i starija od 15, a mlađa od 18 god koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika koji je zaposlen u takvom slučaju.

POSLOVNA SPOSOBNOST MALOLJETNIKA ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADU ; Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s 15 i

starijeg od 15 god za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz ugovora ili u svezi s ugovorom.

Od ovlaštenja, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.

U slučaju spora između zakonskih zastupnika ili između 1 ili više zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo nadležno za poslove soc. skrbi, vodeći računa o interesima maloljetnika.

Zakonski zastupnik može povući ili ograničiti ovlaštenje, odn u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.

Skrbnik može ovlaštenje dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove soc. skrbi.

Ovlaštenje mora se dati u pisanom obliku.

ZABRANA RADA MALOLJETNIKA NA ODREĐENIM POSLOVIMA

* Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.

* Ministar će pravilnikom propisati koji su to poslovi.* Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrđivanja

zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja te sposobnosti.

* Ministar će pravilnikom propisati poslove na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova, kao i aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada smiju uz naplatu sudjelovati osobe maloljetne osobe.

* Pravilnike ministar će donijeti uz sugl. ministra zdravstva.

* Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika na poslovima ako ih obavlja bez prethodno utvrđene zdravstvene sposobnosti za njihovo obavljanje, odn ako sudjeluje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja.

* Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, odn skrbnika, RV, sindikata ili inspektora rada,

poslodavac je dužan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati pod uvjetima propisanima ZoR.

Nadziranje rada maloljetnika na određenim poslovima Ako posumnja da poslovi koje obavlja maloljetnik

ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, inspektor rada može u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika i da nalaz i mišljenje o tom.

U tom slučaju, inspektor rada će odrediti rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i mišljenje o tome da li poslovi koje obavlja maloljetnik, ugrožavaju njegovo zdravlje ili razvoj. Troškove liječničkoga pregleda, nalaza i mišljenja snosi poslodavac.

Na temelju nalaza i mišljenja liječnika, inspektor rada može zabraniti rad maloljetnika na određenim poslovima.

Prijavu za vođenje postupka može inspektoru rada podnijeti maloljetnik, njegov roditelj, odn skrbnik, RV ili sindikat.

U tom slučaju, poslodavac je dužan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima ZOR.

POSEBNI UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADUAko su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima.Ministar će, uz suglasnost ministra zdravstva, pravilnikom propisati poslove na kojima radnik može raditi samo nakon, prema posebnom propisu provedenog, prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.Pravilnikom propisat će se način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, sadržaj i način izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja važna za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ZOR i posebnim zakonom kojim se uređuje zapošljavanje tih osoba.Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima : Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac.

PODACI KOJI SE NE SMIJU TRAŽITIPrilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika

4

sijftpodatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.

III. PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE

AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE _ Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac

koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa radnika (ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (korisnik) za obavljanje privremenih poslova.

Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada.

Agencija ne može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva.

Sporazum o ustupanju radnikaSporazum o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.Uz opće uvjete poslovanja agencije, mora sadržavati i uglavke o:

1. broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku,

2. vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici,

3. mjestu rada,4. poslovima koje će ustupljeni radnici obavljati, te

znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje,

5. uvjetima rada koji se odnose na radna mjesta na kojima će ustupljeni radnici obavljati poslove,

6. načinu na koji i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obračun za isplatu plaće, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće, i

7. osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.

U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, uza sve to još mora sadržavati i uglavke o:

a. zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika,

b. pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovog i drugih zakona RH i koja je korisnik dužan osigurati ustupljenom radniku,

c. obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju.

Sporazum se ne može sklopiti: 1) za zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se

provodi štrajk,2) ako je korisnik u prethodnom razdoblju od 6 mj

poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu radnika koji su radili na poslovima za obavljanje kojih traži ustupanje radnika,

3) za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja

4) za ustupanje radnika drugoj agenciji,5) u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim

ugovorom koji obvezuje korisnika.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslovaUgovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija može sklopiti s radnikom na određeno ili neodređeno vrijeme.

Ugovor mora sadržavati sljedeće uglavke:1. strankama te njihovom prebivalištu, odn

sjedištu,2. danu početka rada,3. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora

o radu na određeno vrijeme,4. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji

radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

5. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

6. da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika,

7. naznaku poslova za obavljanje kojih će se radnik ustupati,

8. obveze agencije prema radniku u vrijeme kada je ustupljen korisniku.

U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

Ugovor koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadržavati uglavke o:

strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,očekivanom trajanju ugovora,sjedištu korisnika,mjestu rada,poslovima koje će ustupljeni radnik obavljati,datumu početka i završetka rada,plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće,trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem, odn nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.Ako se plaća, odn drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi onda se utvrđuju sporazumom o ustupanju radnika.

Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova Na otkazivanje ugovora o radu za obavljanje

privremenih poslova ne primjenjuju se odredbe ZOR o zbrinjavanju viška radnika.

Ugovor agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su opravdani razlozi za otkaz nastali kod korisnika i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od 8 dana od dana

5

sijftsaznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu povrijeđenog prava ostvaruje kod poslodavca putem sudske zaštite.

Ograničenje vremena ustupanja radnikaAgencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od 1 god.Prekid kraći od 1 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 1.g.

Obveze agencije prema ustupljenom radniku : Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku,

agencija mu je dužna uručiti ugovor o radu, odn uputnicu, ako s ustupljenim radnikom ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju dužem od vremenskog razdoblja na koje se radnik ustupa korisniku.

Uputnica mora sadržavati potrebne podatke. Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku,

agencija ga je dužna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vještinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla, a koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i u tu svrhu, dužna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako sporazumom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvrši korisnik.

Agencija je dužna ustupljenog radnika usavršavati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da će se radnik ustupati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.

Agencija je dužna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plaću za obavljeni rad kod korisnika i u slučaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obračun za isplatu plaće.

Obveze korisnika : Korisnik je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radničko vijeće o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete.

Naknada štete Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s

radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi, dužan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem.

Za štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija sukladno općim propisima obveznoga prava.

Ako ustupljeni radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom kod korisnika, naknadu štete može potraživati od agencije ili korisnika.

EVIDENCIJA

Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku.

Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu.

O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadrži broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju.

Agencija je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva.

Potvrdu ministarstvo izdaje u 3 istovjetna primjerka, od kojih se 1 dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove inspekcije rada.

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika:

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.Dužan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja.Dužan je osposobiti radnika za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijedi radnika.

Zaštita privatnosti radnika Osobni podaci radnika smiju se prikupljati,

obrađivati, koristiti i dostavljati 3. osobama samo ako je to određeno ZR ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odn u svezi s radnim odnosom.

Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati 3. osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.

Netočni osobni podaci moraju se odmah ispraviti. Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni

ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.

Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

Ta Osoba mora uživati povjerenje radnika, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti mora brižljivo čuvati.

V. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

6

sijft

Ugovaranje i trajanje probnog radaPrilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.Ne smije trajati duže od 6mjeseci.Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.

Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u

skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o raduOsobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala poslodavac može zaposliti kao pripravnika (pripravnik).Pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za koje se školovao. Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Način osposobljavanja pripravnikaNačin osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili određen ugovorom o radu.Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Trajanje pripravničkog stažaOsposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno.

Stručni ispitNakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano.Ako sadržaj i način polaganja stručnog ispita nije određen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadržaj i način polaganja stručnog ispita propisuju se pravilnikom o radu.Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

Stručno osposobljavanje za rad Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.Može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

VI. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odn u kojem je spreman obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je

radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno i nepuno radno vrijemeUgovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme.Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno.Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.Na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu se primjenjuju odredbe ZOR.Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odn drugim poslodavcima.Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno

7

sijftradno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada.

Skraćeno radno vrijeme

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.Ti poslovi I trajanje radnog vremena na njima utvrđuju se posebnim propisom, a ako nisu utvrđeni posebnim propisom, ministar će na prijedlog osobe koja prema ZR može biti stranka kolektivnog ugovora, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom urediti ta pitanja.Radnik koji radi na tim poslovima ne smije raditi duže od radnog vremena koje je utvrđeno, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se može odrediti da radnik koji na poslovima ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova štetnog utjecaja..Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme = se s punim radnim vremenom.

Prekovremeni radU slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno.Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže od 180 sati godišnje.

Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od 4tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odn ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi 10% ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od 8 dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit će rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječnika ovlaštenog posebnim propisom.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.Inspektor rada zabranit će prekovremeni rad ako štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno ZOR.

Raspored radnog vremena Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugovorom o

radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.Kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od 4 mj, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od 12 sati mjesečno.U tom slučaju, radnik može raditi najviše 48 sati tjedno.Ako je istekom 48h tjedno, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odn nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odn nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom. Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi duže od 8h dnevno.

Preraspodjela radnog vremena Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno

vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom 1 kalendarske god u 1 razdoblju traje duže, a u 2 razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Ako preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom, odn sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 h tjedno, ali ne duže od 56 h tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od 48h tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Poslodavac je dužan na zahtjev inspektora rada, uz plan, priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mj, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno

8

sijftradno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8h dnevno.

Trudnica, roditelj s djetetom do 3 g starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 g starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspektor rada zabranit će ili ograničiti preraspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno ZR ili ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika, proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.

Noćni radNoćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između 22h uvečer i 6h ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između 22h uvečer i 5h ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i RV nije drukčije određeno.

Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između 19h uvečer i 7h ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.

Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između 20h uvečer i 6h ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.

Ministar će pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom.Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje 3h u vremenu noćnog rada, odn koji tijekom kalendarske godine radi najmanje 1/3 svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Poslodavac je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad radnika ne smije trajati duže od 8 sati.

Zabrana noćnog radaPoslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne može, u razdoblju od 24h, trajati duže od 8h, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do 4h ujutro.U tom slučaju noćnog rada, poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.Inspektor rada će zabraniti noćni rad trudnica I maloljetnika, ako je protivan ZR.

Rad u smjenamaRad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog

tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima: Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u

smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni.

Dužan je noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.

Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

Troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac. Ako se zdravstvenim pregledom utvrdi da noćni

radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.

Ako poslodavac radniku ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Poslodavac je dužan noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od 24 sata u kojem radi noću.

VII. ODMORI I DOPUSTI

StankaRadnik koji radi najmanje 6h dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30min, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.Maloljetni radnik koji radi najmanje 4,5h dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 min neprekidno.Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.

Dnevni odmorTijekom svakog vremenskog razdoblja od 24h, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12h neprekidno.Iznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10h neprekidno, pod uvjetom da se tom

9

sijftradniku u svakom razdoblju od 8 dana osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom propuštenim satima odmora.

Tjedni odmorRadnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24h, kojem se pribraja dnevni odmor.Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48h.Odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odn iza nje slijedi.Ako radnik ne može koristiti odmor na taj način, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne može biti duže od 2 tjedna.Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24h, uz koji se ne pribraja dnevni odmor.

Najkraće trajanje godišnjeg odmora:Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana.

Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmoraTrajanje godišnjeg odmora duže od 4 tjedna te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmorNištetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odn o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmorRadnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između 2 radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor (4 tjedna najkraće) nakon šest mjeseci neprekidnog rada.Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmoraRadnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora, za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju:

a. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka, nije stekao pravo na godišnji odmor,

b. ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka,

c. ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan GO.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmoraZa vrijeme korištenja GO radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).Poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje GO iskorištenog prije ispunjenja uvjeta.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmorU slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio GO u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja GO.Naknada određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga GO.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovimaRadnik ima pravo godišnji odmor koristiti u 2 dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori.Ako radnik koristi GO u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na GO, iskoristiti najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 2 tjedna.

Prenošenje GO u sljedeću kalendarsku godinu:Neiskorišteni dio GO radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.Iznimno, godišnji odmor, odn dio GO koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Raspored korištenja godišnjeg odmoraRaspored korištenja GO utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZR, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju GO, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu.Pri utvrđivanju rasporeda korištenja GO moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja GO obavijestiti o trajanju GO i razdoblju njegovog korištenja.

10

sijftJedan dan GO radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

Plaćeni dopustTijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.Radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Neplaćeni dopust Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

VIII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicamaPoslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu.Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Zaštita trudnice, odnosno žene koja doji dijetePoslodavac trudnici, odn ženi koja doji dijete može, na njezin prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.Ako radnica radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac joj je dužan ponuditi sklapanje sporazuma

kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a koji će za određeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu.U sporu između poslodavca i radnice samo je ovlašteni liječnik nadležan ocijeniti da li su drugi poslovi ponuđeni odgovarajući.Ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi drugi posao, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu.Istekom vremena (dopusta) I sporazuma radnica vraća na poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.Sporazum ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenuAko je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

Najava i korištenje prava Radnik koji tijekom korištenja prava na rodiljne i

roditeljske vremenske potpore, namjerava mijenjati način korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo, dužan je o tome obavijestiti poslodavca.

Poslodavac je dužan, na pisanu obavijest, izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u slučaju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, svojom izjavom može iskazati neprihvaćanje takve radnikove namjere.

Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od 15 dana, smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika.

Ako poslodavac ne prihvati namjeru radnika, radnik može odustati od najave korištenja tih prava.

Zabrana otkaza Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog,

roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.Otkaz je ništetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje tih okolnosti, ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.Navedene okolnosti ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

11

sijft

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o raduRadnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do 3 godine života djeteta, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.Ugovor o radu može se otkazati najkasnije 15 dana prije onoga dana kojeg se radnik dužan vratiti na rad.Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće posloveNakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do 3godine života djeteta, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.Ako radnik prestane koristiti pravo, poslodavac ga je dužan vratiti na poslove na kojima je radio prije korištenja prava, u roku od mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku korištenja tih prava.Radnik koji se koristio pravom ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi ima pravo.

IX. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešćuRadniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka.Zabrana ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na određeno vrijeme.

Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih pravaOzljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za radRadnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka,

ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za radRadnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati potvrdu o nesposobnosti.Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.Ministar će, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati sadržaj i način izdavanja potvrde.

Pravo zaposlenja na drugim poslovimaAko ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku osigura odgovarajuće poslove.

Otkaz u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti Poslodavac može otkazati radniku kod kojega

postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost RV.

RV će dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku osigura odgovarajuće poslove, odn ako dokaže da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

Ako RV uskrati suglasnost na otkaz, odn ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze RV, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolestiRadnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odn koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

12

sijftAko je neopravdano odbio ponuđene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanjuRadnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.

X. PLAĆE

Određivanje plaće Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne

smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom.

Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu.

Ako plaća nije određena na način određen tako, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću.

Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja.

Jednakost plaća žena i muškaracaPoslodavac je dužan isplatiti = plaću ženi i muškarcu za =rad i rad jednake vrijednosti.

2 osobe različitog spola obavljaju = rad i rad = vrijednosti ako:

1. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,

2. je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja 2, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti,

3. je rad koji 1 od njih obavlja, = vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi.

Plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivno određenom, ništetna je.

Isplata plaće i naknade plaćePlaća se isplaćuje nakon obavljenog rada.Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do 15. dana u idućem mj.

Plaća i naknada plaće su u bruto iznosu.

Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremniniPoslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.Obračuni su ovršne isprave.Ministar će pravilnikom propisati sadržaj obračuna.

Pravo na povećanu plaćuZa otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

Naknada plaće Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih

razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće, također se određuje vrijeme za koje se naknada isplaćuje na teret poslodavca.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.

Ako ZR ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

Zabrana prijebojaPoslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Radnik ne može suglasnost dati prije nastanka potraživanja.

Zaštita plaće pri prisilnom ustegnućuPlaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

XI. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem

izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom. Podatke o izumu radnik je dužan čuvati kao

poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.

Izum pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

Ako nadoknada nije utvrđena, sud će odrediti primjerenu nadoknadu.

13

sijftIzum koji je u svezi s djelatnošću poslodavca

O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnošću poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika.Na ustupanje prava na izum, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.

Tehničko unapređenjeAko poslodavac prihvati primijeniti tehničko unapređenje koje je predložio radnik, dužan mu je isplatiti nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.Ako nadoknada nije utvrđena tako, sud će odrediti primjerenu nadoknadu.

XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Zakonska zabrana natjecanja Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj

ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

Ako radnik postupi protivno zabrani, poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odn da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mj od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno 5 g od dana sklapanja posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Poslodavac može odobrenje opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Ugovorna zabrana natjecanja Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno

vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun 3 osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).

Ugovor se ne smije zaključiti za razdoblje duže od 2 godine od dana prestanka radnog odnosa. Može biti sastavni dio ugovora o radu. Mora se sklopiti u pisanom obliku. Ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na područje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika.

Ništetan je ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plaću manju od prosječne plaće u RH.

U tom slučaju, na ništetnost ugovorne zabrane natjecanja ne može se pozivati poslodavac.

Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanjaUgovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u 3mj prije prestanka ugovora o radu.Naknadu poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca. Visina naknade usklađuje se s kretanjem prosječne plaće u RH. Ako je dio plaće radnika namijenjen za pokriće određenih troškova u svezi s obavljanjem rada, naknada se može razmjerno umanjiti.

Prestanak ugovorne zabrane natjecanja Ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim

otkazom iz razloga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom.

Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti i kada poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu u iznosu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku tijekom 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Visina naknade plaće usklađuje se s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Odustanak od ugovorne zabrane natjecanjaPoslodavac se može osloboditi obveze plaćanja naknade, ako pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja.Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja oslobađa poslodavca obveze plaćanja naknade nakon što su prošla 3mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku.

Ugovorna kaznaAko je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznoga prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete.Ugovorna kazna može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.XIII. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili

zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

14

sijft

Unaprijed određeni iznos naknade šteteAko bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete.Štetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom veća od utvrđenog iznosa naknade, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.

Regresna odgovornost radnikaRadnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu 3 osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene 3 osobi.

Smanjenje ili oslobođenje radnika od dužnosti naknade šteteKolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete.

Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radnikuAko radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o raduUgovor o radu prestaje:

a. smrću radnika,b. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o

radu na određeno vrijeme,c. kada radnik navrši 65 g života i 15 g

mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,

d. sporazumom radnika i poslodavca,e. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju

prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,

f. otkazom,g. odlukom nadležnog suda.

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o raduSporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o raduPoslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Redoviti otkaz ugovora o raduPoslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

a) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

b) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih

trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

c) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom

otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odn ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Pravila iznad ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od 20 radnika.Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije 6 mj na istim poslovima zaposliti drugog radnika.Ako u roku 6 mj nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o raduPoslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u

roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkazPrivremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.Podnošenje žalbe ili tužbe, odn sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme

15

sijftUgovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Postupak prije otkazivanja Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog

ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Oblik, obrazloženje i dostava otkazaOtkaz mora imati pisani oblik.Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rokOtkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, GO, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu.

Najmanje trajanje otkaznog rokaU slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

a. 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine,

b. mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 1 godinu,

c. mjesec dana i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 2 godine,

d. 2 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 5 godina,

e. 2 mjeseca i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina,

f. 3 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina.

Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 g, povećava se za 2 tjedna ako je radnik navršio 50 g života, a za mjesec dana ako je navršio 55 g života.Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova.Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka,

poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje 4h tjedno radi traženja novog zaposlenja.Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka određenog, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovoraOdredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.U slučaju otkaza, rok teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkazaAko sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.Radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

Sudski raskid ugovora o raduAko sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.Takvu Odluku sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, podnijeti do okončanja glavne rasprave pred sudom 1°.

Savjetovanje radničkog vijeća o otkazuNamjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopćiti RV te je dužan o toj odluci savjetovati se s RV.

Otpremnina

16

sijft Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 g

neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odn odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Savjetovanje o zbrinjavanju viška radnikaPoslodavac koji utvrdi višak od najmanje 20 radnika i kojima će neovisno o načinu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od 90 dana prestati ugovori o radu, dužan je, ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, savjetovati se s RV u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem.Poslodavac je dužan, u cilju provođenja obveze savjetovanja, RV u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti višak, odnosno koji će biti obuhvaćeni otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu, dodatnim kriterijima, o kojima će poslodavac voditi računa pri odlučivanju o otkazivanju, te iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja.

Program zbrinjavanja viška radnikaPoslodavac koji i nakon provedenog savjetovanja o zbrinjavanju viška radnika namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.Tijekom izrade programa zbrinjavanja viška radnika, poslodavac je dužan savjetovati se s nadležnom javnom službom zapošljavanja o mogućnostima uključivanja radnika u programe aktivne politike zapošljavanja.

Program zbrinjavanja viška radnika, mora sadržavati i:a. mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji

rada u cilju zbrinjavanja viška radnika,b. mogućnost zapošljavanja radnika na drugim

poslovima,c. mogućnost pronalaženja zaposlenja kod 2

poslodavca,d. mogućnost rada u nepunom radnom vremenu,e. mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije

radnika.

Poslodavac je dužan u izradi programa zbrinjavanja viška radnika izjasniti se o primjedbama i prijedlozima RV, posebno o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se spriječe ili na najmanju mjeru ograniče očekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

Obavješćivanje o programu zbrinjavanja viška radnika Poslodavac je dužan nadležnoj javnoj službi

zapošljavanja i radničkom vijeću dostaviti program zbrinjavanja viška radnika.

RV može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja viška radnika.

Nadležna javna služba zapošljavanja dužna je očitovati se o programu zbrinjavanja viška radnika u roku od 8 dana od dana primitka programa, a ako se u tom roku ne očituje, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od 30 dana od dana dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja.

Iznimno, nadležna javna služba zapošljavanja može u očitovanju, naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika za najduže 3 mj, ako za to postoje opravdani važni gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako će u odgođenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Posebna prava radnika upućenih na rad u inozemstvo

Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovačko društvo ili drugo poduzeće u vlasništvu tog poslodavca, dužan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim trgovačkim društvom ili poduzećem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika, naknaditi troškove preseljenja i osigurati mu odgovarajuće zaposlenje u zemlji.Razdoblje koje je radnik proveo na radu u inozemstvu ubraja se pri određivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava* Poslodavac je dužan u roku od 8 dana na zahtjev

radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

* Dužan je u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

* U potvrdi ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

XV. PRAVILNICI O RADU

Obveza donošenja pravilnika o radu Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika

dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odn pojedine skupine radnika.

17

sijft Ministar može, uz prethodno mišljenje sindikata i

udruga poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti i na koji način će se objaviti pravilnik.

Postupak donošenja pravilnika o radu O donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora

savjetovati s RV. U pravilniku mora se naznačiti dan stupanja na snagu. Ne može stupiti na snagu prije isteka roka od 8 dana od dana objave. Ministar će pravilnikom propisati način objave pravilnika. Pravilnik o radu može se mijenjati i dopunjavati. RV može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima.

XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSAOdlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosaPoslodavac koji je fizička osoba, može pisanom punomoći ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.Ako je poslodavac pravna osoba, ovlaštenja ima osoba ili organ za to ovlašten statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. Osoba ili organ može svoja ovlaštenja pisanom punomoći prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosaNa dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te donesenih odluka primjenjuju se odredbe o dostavi iz propisa kojim je uređen parnični postupak, ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio

neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odn od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Iznimno, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva, u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odn od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od 15

dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Nadležan sud je onaj za radne sporove, a ove odredbe se ne primjenjuju na postupak zaštite dostojanstva radnika.

Zaštita dostojanstva radnika Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika

od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavac ili ta osoba koju imenuje dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ako poslodavac u roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od 8 dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

Teret dokazivanja u radnim sporovima U slučaju spora iz radnog odnosa, teret

dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odn koja pokreće spor.

U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na

18

sijftposlodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

U slučaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.

Arbitraža i mirenjeRješavanje radnog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitraži, odn mirenju. Kolektivnim ugovorom može se urediti sastav, postupak i 2 pitanja važna za rad arbitraže/ mirenja.

Prenošenje ugovora na novog poslodavcaAko se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odn koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja.Radnik čiji je ugovor o radu prenesen, zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu.Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu, preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu.Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti dužan je novog poslodavca potpuno i istinito pisano izvijestiti o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose.Propust poslodavca da novog poslodavca pisano izvijesti o pravima radnika čiji se ugovori prenose ne utječe na ostvarivanje prava radnika čiji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca.Poslodavac je dužan o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa pisano obavijestiti RV i sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni.

U obavijesti moraju biti navedeni podaci o: 1) danu prenošenja ugovora o radu,2) razlozima prenošenja ugovora o radu,3) utjecaju prenošenja ugovora o radu na pravni,

gospodarski ili socijalni položaj radnika,4) mjerama predviđenim u svezi s radnicima čiji se

ugovori prenose.

Ugovori o radu prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica, u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao na temelju kojega se vrši prijenos.

Ako se prijenos poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti obavlja u sklopu stečajnog postupka ili postupka sanacije, prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu s posebnim propisom, sklopljenim kolektivnim ugovorom, odn sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca.

Ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadržalo svoju samostalnost utemeljeno RV, ono nastavlja s radom, a najduže do isteka mandata na koje je izabrano.

Ako ne zadržava svoju samostalnost i nastavak rada RV nije moguć, radnici čiji se ugovori prenose zadržavaju pravo na zastupljenost sve dok se ne stvore uvjeti za izbor novog RV, odn do isteka mandata njihovog dotadašnjeg predstavnika.

Ako je sklopljen kolektivni ugovor, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije promjene poslodavca.

Ako se prenosi na novog poslodavca, novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja.

Ovo se primjenjuje sve i na ustanove i pravne osobe koje se prenose.

Osobu koja prenošenjem poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti ili na drugi način zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema radniku, nadležni će sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njezinih obveza i u slučaju da ugovor o radu nije sklopljen s tom osobom.

Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavcaAko je poslodavac dužan pribaviti suglasnost RV, sindikata, inspektora rada ili nadležne javne službe zapošljavanja za svoju odluku, njihova je dužnost, u roku 8 dana od dostave zahtjeva poslodavca, očitovati se o davanju ili uskrati te suglasnosti..Ako u roku 8 dana RV, sindikat, inspektor rada, odn nadležna javna služba zapošljavanja ne dostave poslodavcu svoje očitovanje o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da su suglasni s odlukom poslodavca.

Zastara potraživanja iz radnog odnosaPotraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za 3 godine.

XVII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU1. RADNIČKO VIJEĆE

Pravo na sudjelovanje u odlučivanjuRadnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.

Pravo na izbor radničkog vijećaRadnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem izabrati 1 ili više svojih predstavnika koji će ih zastupati kod poslodavca u

19

sijftzaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Postupak utemeljenja RV pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.

Broj članova radničkog vijećaBroj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, i to:

1) do 75 radnika, 1 predstavnik,2) od 76 - 250 radnika, 3 predstavnika,3) od 251 - 500 radnika, 5 predstavnika,4) od 501 - 750 radnika, 7 predstavnika,5) od 751 – 1 000 radnika, 9 predstavnika.

Za svakih sljedećih započetih 1000 radnika, povećava se broj članova RV za 2.Pri predlaganju članova RV potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).

Glavno radničko vijećeAko je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica, može se organizirati više radničkih vijeća koja omogućuju odgovarajuće sudjelovanje radnika u odlučivanju.Onda se organizira Glavno RV sastavljeno od predstavnika radničkih vijeća organizacijskih jedinica.Sporazumom između poslodavca i RV uređuje se sastav, ovlaštenja i druga pitanja važna za rad Glavnog radničkog vijeća.

Izborno razdobljeRV se bira na izborno razdoblje od 3 godine. Izbori se redovito održavaju u ožujku.

Biračko pravoPravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca.Članovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i članovi njihovih obitelji te radnici koje je poslodavac ovlastio, nemaju pravo biti birani. To se ne odnosi na predstavnike radnika u organima poslodavca. Izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo.

Liste kandidata Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu

predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10 % radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca.

Ako se bira 1 predstavnik, mora se predložiti i najmanje 1zamjenik, a ako se bira 3 ili više predstavnika, mora se predložiti i najmanje 3 zamjenika, kako bi RV, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u punom broju.

Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko se predstavnika radnika bira.

Izborni odborZa provođenje izbora utemeljuje se izborni odbor.Izborni odbor ima najmanje tri člana, ima neparni broj članova.U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje 1 svojeg

predstavnika. Član izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana RV. RV imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije 5 tjedana prije isteka mandata radničkog vijeća. Ako kod poslodavca nema RV, izborni odbor se imenuje na skupu radnika.

Rad izbornog odboraIzborni odbor provodi i nadzire glasovanje.Brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi. O radu odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora.Izborni odbor odlučuje običnom većinom.

Provođenje izboraIzbori za RV, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni, slobodni i pošteni, bez ometanja i pritisaka te provedeni na način koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika.Postupanje protivno tomu može imati za posljedicu ništetnost izbora. Izbori su valjani ako je glasovala najmanje 1/3 radnika s pravom glasa. Troškove provođenja izbora snosi poslodavac.Ministar će pravilnikom propisati postupak izbora radničkih vijeća.

Utvrđivanje rezultata izboraAko se bira 1 predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali.Ako 2 ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca.

U slučaju da se bira tri ili više predstavnika , broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se na sljedeći način: ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista

(biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do, zaključno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj; svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između 2 ili više lista dobila koje predstavničko mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.

Lista koja na izborima dobije manje od 5% glasova radnika koji su glasovali ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta.U tom slučaju, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja 1 pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavničkih mjesta koje je određena lista dobila.Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od 1. neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata.

20

sijft

Temeljna ovlaštenja radničkog vijećaRV štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika.Pazi na poštivanje ZR, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa.Pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa sukladno posebnom propisu, te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.Ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije.

Obveza obavješćivanjaPoslodavac je dužan najmanje svaka 3mj obavijestiti RV o:

1. stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada,

2. očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika,

3. kretanju i promjenama u plaćama,4. obimu i razlozima uvođenja prekovremenog

rada,5. broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni,

strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapošljavanja,

6. zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,

7. drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.

Dužan je obavijestiti RV pravodobno, istinito i cjelovito.

Obveza savjetovanja prije donošenja odlukePrije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s RV o namjeravanoj odluci te mora RV dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezinog utjecaja na položaj radnika.U tom slučaju, poslodavac je RV na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje.

Važnim odlukama smatraju se osobito odluke o:1) donošenju pravilnika o radu,2) planu te razvoju i politici zapošljavanja,

premještaju i otkazu,3) očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim

posljedicama koje za radnike mogu proizaći,4) mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i

sigurnosti na radu,5) uvođenju nove tehnologije te promjena u

organizaciji i načinu rada,6) planu godišnjih odmora,7) rasporedu radnog vremena,8) noćnom radu,9) naknadama za izume i tehničko unapređenje,10)donošenju programa zbrinjavanja viška radnika

te sve druge odluke za koje je ZR ili kolektivnim

ugovorom propisano sudjelovanje RV u njihovu donošenju,

11)prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca, te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni.

Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti RV potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.Ako sporazumom poslodavca s RV nije drukčije određeno, RV je dužno u roku od 8 dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od 5 dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.Ako se RV u roku ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.RV se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja.RV mora obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca.Ako se ono protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i traži od poslodavca da ga zadrži na radu, poslodavac je dužan radnika vratiti na rad u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti i dokaza o podnošenju tužbe i zadržati ga na radu do okončanja sudskog spora.U tom slučaju, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna 3 mj.Ako je protivljenje RV izvanrednom otkazu očito neutemeljeno, odn protivno ZR, poslodavac može od suda tražiti da ga privremeno, do okončanja sudskog spora, oslobodi obveze vraćanja radnika na rad i isplate naknade plaće.Odluka poslodavca donesena protivno ZR o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem ništetna je.

SuodlučivanjePoslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o:

1) otkazu članu radničkog vijeća,2) otkazu kandidatu za člana RV koji nije izabran

te članu izbornog odbora, u razdoblju od 3 mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata,

3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s invaliditetom,

4) otkazu radniku starijem od 60 godina,5) otkazu predstavniku radnika u organu

poslodavca,6) uvrštavanju osoba u program zbrinjavanja viška

radnika,7) prikupljanju, obrađivanju, korištenju i

dostavljanju trećim osobama podataka o radniku,

8) imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju 3. osobama.

21

sijftPoslodavac iznimno može bez prethodne suglasnosti RV, donijeti odluku ako se njome rješava o pravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu.Ako se RV u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca.Ako uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka.O tužbi poslodavca u slučaju, sud 1° je dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana podnošenja tužbe.Sporazumom poslodavca s RV mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

Obveza obavješćivanja radnikaRadničko vijeće je obvezno redovito obavješćivati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge.

Odnos sa sindikatomRadničko vijeće, u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju surađuje sa svim sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca.Član RV može nesmetano nastaviti rad u sindikatu.Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze RV, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca.Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, a sindikati ne postignu sporazum o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze, spor će se riješiti odgovarajućom primjenom odredbi ZR o izborima za radničko vijeće.

Rad radničkog vijećaAko RV ima 3 ili više članova, radi na sjednicama. Donosi poslovnik o svom radu. Na sjednicama mogu biti nazočni predstavnici sindikata koji imaju članove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odlučivanju.RV može zatražiti mišljenje stručnjaka o pitanjima iz svog djelokruga. Troškovi stručnog savjetovanja terete poslodavca u skladu sa sporazumom sklopljenim između poslodavaca i RV.

Nastupanje pred sudomRV može tužiti ili biti tuženo samo na temelju ovlaštenja, odn obveza utvrđenih ZR ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. Ne može imati vlastitu imovinu.Radničko vijeće, a niti njegovi članovi, ne odgovaraju građansko-pravno za odluke koje ono donosi.

Uvjeti za rad radničkog vijećaRV zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme.Za rad u RV svaki član ima pravo na naknadu plaće za 6 radnih sati tjedno. Članovi RV mogu jedan drugome ustupati radne sate.Ako broj raspoloživih radnih sati to dopušta, poslovi predsjednika ili člana RV mogu se obavljati u punom radnom vremenu.

Poslodavac mora RV osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad. Mora članovima RV omogućiti osposobljavanje za rad u radničkom vijeću.Poslodavac snosi i druge troškove koji nastanu djelatnošću RV.Predsjednik ili član RV koji je poslove za RV obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi obavljanje drugih odgovarajućih poslova.Sporazumom između poslodavca i RV pobliže se uređuju uvjeti za rad radničkog vijeća.Odnos RV i poslodavca temelji se na povjerenju i međusobnoj suradnji.

Zabrana nejednakog postupanja prema članovima RVPoslodavac ne smije članove radničkog vijeća povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

Zabrana nejednakog postupanja RV prema radnicimaU svom djelovanju RV ne smije radnika ili određenu skupinu radnika povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

Čuvanje poslovne tajneČlan radničkog vijeća dužan je čuvati poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju svojih ovlaštenja. Ta obveza postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja.

Sporazum radničkog vijeća s poslodavcem RV može s poslodavcem sklopiti pisani sporazum

koji može sadržavati pravna pravila kojima se uređuju pitanja iz radnog odnosa.

Sporazum primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum.

NJime se ne smiju urediti pitanja plaća, trajanja radnoga vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma.

Povećanje broja i ovlaštenja radničkog vijećaSporazumom RV s poslodavcem može se povećati broj članova RV preko određenog broja, a može se povećati i opseg oslobođenja članova RV od obveze rada, uz naknadu plaće.Također se mogu proširiti ovlaštenja radničkog vijeća.

Poništenje izbora, raspuštanje RV i isključenje njegova člana RV, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju

svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za RV, može od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede u provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

Ako RV ili neki njegov član teško povrijedi obveze koje ima, ili ako za vrijeme izbornog razdoblja, u odnosu na nekog člana nastupe zapreke za njegovo članstvo u RV, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca, mogu zatražiti od nadležnog suda da raspusti RV ili da

22

sijftisključi određenoga člana, a isto može zatražiti i najmanje 25°% radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac.

Ako pri izboru članova RV nije osigurana ravnomjerna zastupljenost članova po spolu, dobi itd, raspuštanje RV može zatražiti najmanje 25% svih radnika zaposlenih kod poslodavca..

2. SKUPOVI RADNIKASkupovi radnika

U cilju sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca, te o radu RV, moraju se 2X godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca.Ako veličina poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju, skupovi mogu se održati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama.Skup radnika saziva RV, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne šteti poslovanju poslodavca.Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV, skup radnika iz dužan je sazvati poslodavac.Ne dirajući u pravo RV da saziva skup radnika iz, poslodavac može, ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodeći pri tome računa da se time ne ograniče ovlasti RV.O sazivanju skupa poslodavac se mora savjetovati s RV.

3. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU POSLODAVCAPredstavnik radnika u organu poslodavca U trgovačkom društvu ili zadruzi, utemeljuje organ

koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, 1 član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odn 1 član organa javne ustanove (upravno vijeće, odn drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.

NJega u organ imenuje i opoziva radničko vijeće. Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV, onda ga

između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan za izbor RV koje ima 1 člana.

Član organa izabran na taj način, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi organa.

4. EUROPSKO RADNIČKO VIJEĆEPravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju Radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja

gospodarsku djelatnost na razini EU, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju putem europskog RV ili putem 1 ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja, o pitanjima koja se odnose na poslovanje poslodavca, odn povezanih poslodavaca, a koja bi mogla imati učinak na gospodarska i socijalna prava i interese radnika u najmanje 2 države članice.

Države članice su države članice EU i države koje su stranke Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.

Gospodarsku djelatnost na razini EU obavlja poslodavac, odno povezani poslodavci koji ispunjavaju uvjete.

Odredbe ZR, primjenjuju se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU i koji ima sjedište u RH, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, ako poslodavac s vladajućim utjecajem ima sjedište u Republici Hrvatskoj.Kada poslodavac ili vladajući poslodavac nema sjedište u državi članici, odredbe ZR primjenjuju se pod sljedećim uvjetima:a. ako je poslodavac ili vladajući poslodavac ovlastio

kao svojeg predstavnika podružnicu poslodavca ili poslodavca pod njegovim vladajućim utjecajem koji imaju sjedište u RH ili

b. ako poslodavac ili vladajući poslodavac nije ovlastio svojeg predstavnika, a podružnica poslodavca ili poslodavac pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u odnosu na druga povezana društva ima sjedište u Republici Hrvatskoj.

Sudjelovanje radnika u odlučivanjuSudjelovanje radnika u odlučivanju u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, obuhvaća obavješćivanje i savjetovanje.Savjetovanje obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga predstavnika radnika i središnje uprave ili druge odgovarajuće razine uprave.Radnici sudjeluju u odlučivanju putem europskog radničkog vijeća osnovanog sporazumom ili putem jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja uređenog sporazumom ili ZR.

Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost i povezani poslodavci na razini EU

Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU je društvo koje u državama članicama zapošljava najmanje 1000 radnika, a od toga najmanje 150 radnika u svakoj od barem 2države članice.Povezani poslodavci su poslodavac s vladajućim utjecajem i svi poslodavci pod njegovim vladajućim utjecajem.Povezani poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU su najmanje 2 povezana društva sa sjedištem u različitim državama članicama u kojima zapošljavaju najmanje 150 radnika i koji u državama članicama zapošljavaju najmanje 1000 radnika.

Poslodavac s vladajućim utjecajemPoslodavac s vladajućim utjecajem označava pravno samostalno društvo koje je s drugim pravno samostalnim društvom ili društvima povezano tako da nad njima može, izravno ili neizravno, imati prevladavajući utjecaj.

Društvo ima prevladavajući utjecaj, ako izravno ili neizravno:

a. može imenovati više od polovice članova uprave, nadzornog ili upravnog odbora ovisnih društava, ili

b. nadzire većinsko pravo odlučivanja u ovisnom društvu, ili

23

sijftc. ima većinski udio u upisanom temeljnom

kapitalu ovisnih društava.

Ako više poslodavaca udovoljava uvjetima poslodavcem s vladajućim utjecajem smatra se poslodavac koji može imenovati više od polovice članova uprave nadzornog odbora ovisnih društava.

Kod određivanja poslodavca s vladajućim utjecajem, pravu imenovanja i pravu odlučivanja pribrajaju se odgovarajuća prava svih ovisnih društava te prava svih fizičkih i pravnih osoba, koje djeluju u svoje ime, a za račun društva s vladajućim utjecajem ili ovisnih društava.Neće se smatrati da poslodavac nad drugim poslodavcem ima vladajući utjecaj, ako se njihov međusobni utjecaj prema posebnom propisu koji uređuje tržišno natjecanje, ne smatra koncentracijom poduzetnika.Pravo koje se primjenjuje pri utvrđivanju vladajućeg utjecaja između povezanih društava je pravo države članice u kojoj se nalazi sjedište poslodavca koji ima vladajući utjecaj, osim kada to mjerodavno pravo nije pravo države članice, u kojem slučaju će se primijeniti pravo države članice u kojoj sjedište ima ovlašteni predstavnik društva s vladajućim utjecajem ili ako takav predstavnik ne postoji, u kojoj je središnja uprava društva pod vladajućim utjecajem koje zapošljava najveći broj radnika.

Središnja uprava Središnja uprava je središnja uprava poslodavca

koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU ili središnja uprava poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja posao na razini EU.

Dužna je osigurati uvjete i potrebna sredstva za osnivanje europskog RV ili postupaka za obavješćivanje i savjetovanje, radi ostvarivanja prava radnika.

Središnjom upravom smatraju se i osobe ovlaštene da u poslovanju zastupaju podružnicu poslodavca ili uprava poslodavca pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u bilo kojoj državi članici u odnosu na druga povezana društva.

Utvrđivanje broja radnikaBroj radnika kod poslodavaca u RH, utvrđuje se na osnovi prosječnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u prethodne 2 godine.Središnja uprava je dužna na zahtjev predstavnika radnika dostaviti podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama članicama te o broju radnika i strukturi poslodavaca.

Odgovornost poslodavaca u Republici HrvatskojPovezani poslodavci u Republici Hrvatskoj koji su podružnice poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije ili su ovisna društva poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU, dužni su osigurati uvjete i potrebna sredstva za ostvarivanje prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju.Poslodavci dužni su na zahtjev središnje uprave dostaviti podatke o broju radnika.

Pregovarački odborPregovarački odbor je odbor utemeljen radi pregovaranja sa središnjom upravom o osnivanju

europskog RV ili uređenju postupaka obavješćivanja i savjetovanja radnika radi ostvarivanja prava radnika.Radnici zaposleni kod poslodavaca i povezanih poslodavaca imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja odbora.Odbor se utemeljuje na pisani zahtjev najmanje 100 radnika ili njihovih predstavnika zaposlenih u najmanje 2 povezana poslodavca ili 2 podružnice u različitim državama članicama, upućen središnjoj upravi ili na inicijativu središnje uprave.Ako je podneseno više zahtjeva, ukupan broj podnositelja utvrđuje se zbrajanjem broja podnositelja svakog pojedinačnog zahtjeva.Ako je zahtjev podnesen poslodavcima oni su dužni takav zahtjev proslijediti središnjoj upravi najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva i o tome obavijestiti podnositelje.

Broj članova pregovaračkoga odboraPregovarački odbor čine predstavnici radnika iz svake države članice u kojima poslodavac ili podružnica poslodavca, odn povezani poslodavci zapošljavaju radnike.Predstavnici radnika se biraju, odn imenuju u pregovarački odbor sukladno pravu i praksi država članica, što uključuje i postojeća pregovaračka pravila.Pregovarački odbor ima najmanje 3, a najviše onoliko članova koliki je broj država članica.Iznimno , sastav pregovaračkog odbora može se povećati dodatnim predstavnicima radnika, i to za:

a. iz svake države članice u kojoj je zaposleno najmanje 25% ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, 1 dodatnog predstavnika,

b. iz svake države članice u kojoj je zaposleno najmanje 50% ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, 2 dodatna predstavnika,

c. iz svake države članice u kojoj je zaposleno najmanje 75% ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, 3 dodatna predstavnika.

Predstavnik radnika iz RH u pregovaračkom odboru Predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor

biraju radnici svih poslodavaca, podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.

Liste kandidata za predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca.

Ministar će pravilnikom pobliže propisati izbor i opoziv predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor.

Suradnja središnje uprave i pregovaračkog odbora

Središnja uprava dužna je pokrenuti postupak utemeljenja odbora.

24

sijftSuradnja središnje uprave i pregovaračkog odbora temelji se na međusobnom povjerenju.Pregovarački odbor je dužan središnju upravu najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja obavijestiti o imenima svojih članova, njihovom prebivalištu i podacima o poslodavcu, odn podružnici u kojima su zaposleni.Središnja uprava podatke dostavlja upravi poslodavca ili podružnice, koja je o tome dužna obavijestiti RV.Dužna je u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti sazvati osnivačku sjednicu pregovaračkog odbora, na kojoj se bira predsjednik i donosi poslovnik o radu odbora te s pregovaračkim odborom sporazumno određuje vrijeme, vođenje i dovršetak pregovora.Središnja uprava je dužna pregovaračkom odboru pravodobno dostaviti podatke važne za donošenje odluke.

Sudjelovanje predstavnika radnika u radu pregovaračkog odbora iz država koje nisu članice Europske unijeAko se središnja uprava i pregovarački odbor dogovore da će se sporazum primjenjivati i na radnike zaposlene kod poslodavaca i podružnica iz država koje nisu države članice, taj sporazum mora sadržavati odredbu o načinu uključivanja u pregovarački odbor predstavnika radnika zaposlenih kod poslodavaca, podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca iz država koje nisu države članice, te određivanju njihovog broja i pravnog položaja.

Prekid pregovoraPregovarački odbor može najmanje 2/3 većinom glasova svojih članova odlučiti da ne započne pregovore ili da već započete pregovore prekine.O odluci i provedbi glasovanja, sastavlja se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik, a primjerak istog dostavlja se središnjoj upravi.Ponovni zahtjev za utemeljenje pregovaračkog odbora, ne može se podnijeti prije proteka roka od 2 godine od donošenja odluke, osim ako pregovarački odbor i središnja uprava ne postignu drukčiji pisani sporazum.

Uvjeti za rad pregovaračkog odboraSredišnja uprava snosi troškove utemeljenja i rada pregovaračkog odbora.Pregovarački odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje, odn stručnu pomoć stručnjaka.Središnja uprava snosi troškove jednog stručnjaka.Dužna je pregovaračkom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, uključujući i sredstva za naknadu plaće, troškove puta, smještaja i prijevoda.Za obveze središnje uprave, solidarno odgovara i poslodavac.

Sloboda ugovaranja načina sudjelovanja radnika u odlučivanju

Središnja uprava i pregovarački odbor dužni su pregovarati u dobroj vjeri u skladu s načelom slobode ugovaranja.

Mogu se sporazumjeti o načinu sudjelovanja radnika u odlučivanju, odn mogu, većinom glasova odlučiti o utemeljenju europskog RV ili o uređenju 1 ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja.Ako je postignut sporazum, njegove će se odredbe primjenjivati neovisno o slobodi ugovaranja prema ZR.Sporazum primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod poslodavaca i podružnica, odn povezanih poslodavaca iz država članica, ako sporazumom nije uređeno šire područje primjene.

Europsko radničko vijeće utemeljeno sporazumomSredišnja uprava i pregovarački odbor utemeljuju europsko RV sklapanjem pisanog sporazuma o osnivanju, ovlaštenjima i radu europskog RV.

Sporazum o utemeljenju europskog radničkog vijeća mora sadržavati uglavke o:1. primjeni sporazuma, odn o tome na koje se

poslodavce, podružnice i povezane poslodavce sporazum primjenjuje

2. sastavu i broju članova europskog RV te trajanju njegovog mandata,

3. obvezi i postupku obavješćivanja i savjetovanja s ERV,

4. ovlaštenjima europskog radničkog vijeća,5. mjestu održavanja, učestalosti i trajanju sastanaka

ERV6. sredstvima koja je potrebno osigurati za rad ERV7. roku na koji je sporazum sklopljen i o postupku

ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma,8. izmjenama i dopunama sporazuma u slučaju

izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utječu na interese radnika.

Sporazum o uređenju postupaka obavješćivanja i savjetovanjaSredišnja uprava i pregovarački odbor pisanim sporazumom uređuju jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja.Sporazumom uređuju se uvjeti održavanja sastanaka i savjetovanja predstavnika radnika sa središnjom upravom o pitanjima koja utječu na interese radnika kod svih poslodavaca, podružnica ili povezanih poslodavaca na koja se sporazum odnosi.

Europsko radničko vijećeNa osnivanje, sastav, način rada i ovlaštenja europskog radničkog vijeća, primjenjuju se odredbe ZR ako:

tako odluče središnja uprava i pregovarački odbor,središnja uprava ne započne pregovore u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva se niti u razdoblju od 3 godine od dana podnošenja zahtjeva ne sklopi sporazum.

Sastav europskog radničkog vijećaERV sastoji se od predstavnika radnika poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca, koji posluju na razini Europske unije.Ima onoliko članova koliki je broj država članica u kojima poslodavac, podružnica ili povezani poslodavac obavlja gospodarsku djelatnost i zapošljava radnike, ali ne manje od 3 niti više od 30 članova.

25

sijftIznimno, čine ga i dodatni predstavnici radnika određeni odgovarajućom primjenom odredbe ZR.

Obavijest o članovima europskog radničkog vijećaERV dužno je središnju upravu, najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja ili izbora, obavijestiti o imenima svojih članova, njihovom prebivalištu i podacima o poslodavcu, odn podružnici u kojima su zaposleni, koja je o tome dužna obavijestiti RV.Središnja uprava te podatke dostavlja poslodavcu, podružnicama poslodavca ili povezanim poslodavcima.

Rad europskog radničkog vijećaSredišnja uprava saziva osnivačku sjednicu ERV na kojoj članovi većinom glasova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu ERV.Ono zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika.Poslovnikom, ERV može urediti osnivanje izbornog odbora, koji se sastoji od 3 člana zaposlena u različitim državama članicama.Odbor zamjenjuje ERV u slučajevima predviđenim ZR.

Ovlaštenja europskog radničkog vijećaERV ima pravo jedanput godišnje održati sastanak sa središnjom upravom, radi obavješćivanja i savjetovanja u pogledu pitanja koja se odnose na poslodavca, podružnicu ili povezane poslodavce u cjelini ili na najmanje dva poslodavca ili podružnice koji se nalaze u različitim državama članicama.Središnja uprava je dužna najmanje 1 u kalendarskoj godini obavijestiti ERV i s njime se savjetovati o rezultatima poslovanja i planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluju na razini EU, te mu o tome pravodobno dostaviti izvješće s odgovarajućom dokumentacijom, a poslodavca, podružnice poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku.

Poslovni rezultati i planovi odnose se na:a) stanje i rezultate poslovanja poslodavca ili

povezanog poslodavca,b) uvođenje novih tehnologija, razvojne planove i

njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika,

c) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja,

d) planirano zbrinjavanje viška radnika,e) organizacijske i statusne promjene poslodavca,

podružnice ili povezanog poslodavca,f) promjenu sjedišta poslodavca, podružnice ili

povezanog poslodavca te prijenos poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti.

ERV dužno je o sadržaju i ishodu postupaka obavješćivanja i savjetovanja obavijestiti predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca.

Obavješćivanje i savjetovanje u posebnom slučajuSredišnja uprava je dužna izborni odbor, odn ERV, ako odbor nije osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika,

te mu predočiti odgovarajuću dokumentaciju i s njime se o tome savjetovati.U tom slučaju, izborni odbor, odn ERV ima pravo na sastanak sa središnjom upravom.

Posebnim slučajem smatra se osobito:promjena sjedišta poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti,statusna promjena poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca, zbrinjavanje viška radnika.

Članovi ERV koji su predstavnici radnika zaposlenih kod poslodavca ili podružnice kod kojih je nastao poseban slučaj, imaju pravo sudjelovati u radu izbornog odbora, te sudjelovati na sastanku.Prije održavanja sastanka, ERV odn odbor, ima pravo na pripremni sastanak sa središnjom upravom, bez prisutnosti uprave poslodavca kod kojeg je nastao poseban slučaj.Postupci obavješćivanja i savjetovanja u posebnom slučaju, ne smiju umanjivati obveze uprave poslodavaca kod kojih je nastao poseban slučaj da provedu postupak obavješćivanja i savjetovanja sukladno propisu države članice.

Mandat europskog radničkog vijeća ERV se imenuje, odn bira na razdoblje od 4 godine. Član ERV može biti opozvan. Središnja uprava je dužna ERV, protekom razdoblja

od 2 godine od dana osnivačke sjednice ERV, dostaviti podatke o promjenama broja radnika u državama članicama EU i kod poslodavaca, podružnica ili povezanog poslodavca.

Ako podaci o promjenama radnika upućuju na potrebu promjene broja članova i sastava ERV, broj članova i sastav predstavnika radnika u ERV će se ponovno odrediti za predstavnike one države članice EU u kojima je došlo do promjene broja radnika.

ERV mora većinom glasova donijeti odluku o tome da li će započeti pregovore za sklapanje sporazuma..

Ako ERV odluči započeti pregovore, ima ista prava i obveze kao pregovarački odbor.

Ako dođe do sklapanja sporazuma o obavješćivanju i savjetovanju s radnicima, ERV prestaje mandat.

Suradnja središnje uprave i europskog radničkog vijećaSuradnja središnje uprave i ERV temelji se na međusobnom povjerenju.TO se na odgovarajući se način primjenjuje i na suradnju između središnje uprave i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja i savjetovanja.Članovi ERV dužni su i po proteku mandata čuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlaštenja koja imaju.

Dužnost čuvanja poslovne tajne, na odgovarajući se način primjenjuje i na:

I. članove pregovaračkog odbora,II. predstavnike radnika u okviru postupaka

odlučivanja i savjetovanja,

26

sijftIII. stručnjake i prevoditelje,IV. predstavnike radnika u europskom radničkom

vijeću zaposlenih kod poslodavaca i u podružnicama u RH.

Obveza čuvanja poslovne tajne ne primjenjuje se:i. u pogledu provođenja postupaka obavješćivanja

i savjetovanja s drugim članovima ERV i s predstavnicima radnika kod poslodavca, podružnica ili povezanih društava,

ii. na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca,

iii. na prevoditelje ili stručnjake koji pomažu ERV

Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na:

a. članove pregovaračkog odbora u pogledu stručnjaka i prevoditelja,

b. predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja i savjetovanja u pogledu prevoditelja i stručnjaka koji im pomažu kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca, podružnica ili povezanih poslodavaca u RH.

Zaštita predstavnika radnika u Republici HrvatskojNa članove ERV koji su zaposleni u RH, u pogledu prava i zaštite, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZR.

5. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU EUROPSKOG DRUŠTVAPravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvuRadnici zaposleni u europskom društvu, odn kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva koji će imati ili ima sjedište u državi članici EU, odn državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima europskog društva.

Pojam europskog društvaEuropsko društvo je društvo osnovano sukladno posebnom zakonu.Poslodavac sudionik je društvo koje izravno sudjeluje u osnivanju europskog društva.Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj.Zainteresirani poslodavac jeovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europskog društva, postanu njegovo ovisno društvo ili podružnica.

Sudjelovanje radnika u odlučivanju Sudjelovanje radnika u odlučivanju u europskom

društvu je postupak obavješćivanja, savjetovanja te suodlučivanja radnika, kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje.

Postupak obavješćivanja obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsko društvo i na poslodavce koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici, a u

vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje.

Postupak savjetovanja obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama, u cilju usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskom društvu.

Suodlučivanje radnika, obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), odn pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva.

Postupak pregovoraSvi poslodavci sudionici dužni su, u roku od 8 dana od dana objave prijedloga za osnivanje europskog društva, započeti pregovore s predstavnicima svojih radnika, te predstavnicima radnika poslodavaca o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu.Radi provođenja pregovora utemeljuje se pregovarački odbor.

Predstavnici radnika prije započinjanja pregovora moraju biti obaviješteni o:

i. podacima u pogledu pravnog oblika, međusobnoj povezanosti, sjedištu poslodavaca

ii. broju radnika zaposlenih kod svakog pojedinog poslodavca,

iii. imenovanim, odnosno izabranim predstavnicima radnika kod poslodavaca, i

iv. broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u organima koji nadziru vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) poslodavaca

Ako kod poslodavaca nema predstavnika radnika, takav poslodavac je o pitanjima dužan obavijestiti sve radnike.Na postupak pregovora primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj će biti sjedište europskog društva.Predstavnici radnika u pregovarački odbor biraju se, odnosno imenuju sukladno pravu države članice.

Pregovarački odborPregovarački odbor je odbor utemeljen radi uređenja postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odlučivanju u europskom društvu.Broj članova pregovaračkog odbora određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili zainteresiranih poslodavaca, na način da radnici iz svake države članice imaju pravo na jednog predstavnika za svakih započetih 10% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u svim državama članicama.Ako se europsko društvo osniva spajanjem poslodavaca, radnici iz svake države članice mogu ostvarivati pravo na dodatnog predstavnika, kojim

27

sijftće se osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavca sudionika kojem osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe.Broj dodatnih predstavnika u odnosu na ukupan broj članova pregovaračkog odbora ne smije prelaziti 20%, niti dovesti do toga da radnici zaposleni kod poslodavca kojem osnivanjem ED prestaje svojstvo pravne osobe, budu dvostruko zastupani.Ako je broj poslodavaca sudionika kojima osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe veći od ukupnog broja dodatnih predstavnika, pravo na dodatnog predstavnika imat će radnici poslodavaca sa sjedištem u različitim državama članicama koji zapošljavaju najveći broj radnika, zaključno s poslodavcem koji je prema broju zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko dodatnih predstavnika se može izabrati.Broj radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih na dan objavljivanja prijedloga za osnivanje europskog društva.Pri izboru ili imenovanju članova pregovaračkog odbora potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).

Predstavnik radnika iz RH u pregovaračkom odboruNa izbor, odnosno imenovanje i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovarački odbor primjenjuje se ZR.

Suradnja poslodavaca i pregovaračkog odbora Poslodavci sudionici su dužni pregovarački odbor

obavještavati o prijedlogu i provođenju postupka osnivanja ED.

Pregovarački odbor i poslodavci sudionici mogu, osim ako se drukčije ne dogovore, o postizanju pisanog sporazuma o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu, pregovarati u razdoblju od 6mjeseci od dana osnivanja pregovaračkog odbora.

Ako pregovarački odbor i poslodavci sudionici ne postignu sporazum, pregovori mogu trajati najdulje godinu dana od osnivanja pregovaračkog odbora.

Uvjeti za rad pregovaračkog odboraPoslodavci sudionici snose troškove utemeljenja i rada pregovaračkog odbora.Pregovarački odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje, odn stručnu pomoć stručnjaka te o početku pregovora obavijestiti udrugu sindikata.Poslodavci sudionici dužni su im omogućiti prisutnost na sastancima pregovaračkog odbora, te snositi troškove za jednog stručnjaka.Poslodavci sudionici su dužni pregovaračkom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, uključujući i sredstva za naknadu plaće, troškove puta, smještaja i prijevoda.

Suradnja poslodavaca i predstavnika radnika

Suradnja između organa koji nadzire vođenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika temelji se na međusobnom povjerenju.Ovo se na odgovarajući se način primjenjuje i na suradnju između organa koji nadzire vođenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja.Članovi pregovaračkog odbora dužni su i po proteku mandata čuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju svojih ovlaštenja.

Dužnost čuvanja poslovne tajne, na odgovarajući se način primjenjuje i na:

i. predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja,

ii. stručnjake i prevoditelje,iii. predstavnike radnika u vijeću radnika

europskog društva.

Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se:

a. u pogledu provođenja postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s drugim članovima vijeća radnika ED i s predstavnicima radnika kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i podružnica,

b. na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca,

c. na prevoditelje ili stručnjake koji pomažu predstavnicima radnika.

Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na:

i. predstavnike radnika u pogledu stručnjaka i prevoditelja,

ii. predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja u pogledu prevoditelja i stručnjaka koji im pomažu kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili podružnica u RH.

Zaštita predstavnika radnika u Republici HrvatskojNa predstavnike radnika koji sudjeluju u postupcima obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja, a koji su zaposleni u RH, u pogledu prava i zaštite, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZR.

Odlučivanje pregovaračkog odboraPregovarački odbor odlučuje većinom glasova koja ujedno predstavlja i većinu ukupnog broja radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika.Član pregovaračkog odbora imenovan ili izabran u pojedinoj državi članici ima jedan glas i zastupa sve radnike zaposlene kod poslodavaca sudionika u toj državi.Iznimno, kod donošenja odluka koje umanjuju prava suodlučivanja radnika, pregovarački odbor odlučuje najmanje 2/3 većinom svojih članova, koja ujedno predstavlja dvije trećine radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz najmanje 2 države članice, ako:

i. se ED osniva spajanjem, a pravo na suodlučivanje ostvaruje najmanje 25% radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ili

28

sijftii. se ED osniva kao holding ili se osniva

ovisni poslodavac, a pravo na suodlučivanje ostvaruje najmanje 50% radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika.

Umanjenje prava suodlučivanja radnika iz označava umanjenje udjela broja predstavnika radnika u organima ED u odnosu na najveći udio broja predstavnika radnika u organima poslodavaca sudionika.Ako kod poslodavaca sudionika postoje različiti postupci suodlučivanja radnika, a pregovarački odbor ne odluči koji će se oblik suodlučivanja primijeniti u europskom društvu, primijenit će se onaj postupak suodlučivanja radnika koji se primjenjivao za većinu radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika, o čemu je pregovarački odbor dužan u roku od 8 dana obavijestiti sve te poslodavce.

Prekid pregovoraPregovarački odbor može, najmanje 2/3 većinom članova koja ujedno predstavlja 2/3 radnika zaposlenih u najmanje 2 države članice, odlučiti da ne započne pregovore ili da već započete pregovore prekine.Iznimno, pregovarački odbor ne može odlučiti na propisan način, ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo postoji postupak sudjelovanja radnika u odlučivanju.Pregovarački odbor se mora ponovno sazvati na pisani zahtjev najmanje 10% radnika ED ili njihovih predstavnika, a najranije 2 godine nakon donošenja odluke, osim ako se strane pregovora ne dogovore o ponovnom početku pregovora.

Sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u EDPregovarački odbor i poslodavci sudionici pisanim sporazumom uređuju postupak sudjelovanja radnika u odlučivanju u ED.

Sporazum mora sadržavati uglavke o:1. području primjene sporazuma,2. sastavu i broju članova, članstvu te trajanju

mandata predstavničkog tijela radnika ED koji obavješćivanjem ili savjetovanjem sudjeluje u odlučivanju,

3. načinu i postupku obavješćivanja i savjetovanja s predstavničkim tijelom radnika europskog društva,

4. mjestu, učestalosti i trajanju sastanaka predstavničkog tijela radnika europskog društva,

5. sredstvima koja je potrebno osigurati za rad predstavničkog tijela radnika europskog društva,

6. roku na koji je sporazum sklopljen,7. slučajevima i postupku ponovnog pregovaranja o

sklapanju sporazuma,8. načinu izmjena i dopuna sporazuma u slučaju

izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utječu na interese radnika.

Ako sporazumom stranke pregovora utvrde da će se umjesto osnivanja predstavničkog tijela radnika ED uspostaviti 1 ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja, sporazumom mora biti utvrđen njihov sadržaj i način provođenja.Sporazumom stranke pregovora mogu urediti postupke suodlučivanja radnika, uključujući i broj predstavnika

radnika u organima koji nadziru vođenje poslova ED te pravo izbora ili imenovanja članova, odn pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih članova organa koji nadzire vođenje poslova ED.U slučaju osnivanja ED preoblikovanjem, sporazumom osigurat će se najmanje ona razina sudjelovanja radnika u odlučivanju koja postoji kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo.

Vijeće radnika europskog društvaOdredbe ZR o vijeću radnika ED primijenit će se na europsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako:

i. se stranke pregovora tako dogovore, iliii. u roku nije postignut sporazum o postupcima

sudjelovanja radnika u odlučivanju u ED, a poslodavci sudionici se odluče za primjenu odredaba ZR o vijeću radnika ED te nastave s postupkom osnivanja ED, a pregovarački odbor nije donio odluku..

Odredbe ZR o vijeću radnika ED neće se primijeniti ako nakon ponovnog započinjanja pregovora nije zaključen sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu.Vijeće radnika europskog društva utemeljuje se radi sudjelovanja radnika europskog društva u obavješćivanju i savjetovanju.Vijeće radnika europskog društva sudjeluje u odlučivanju glede pitanja koja se odnose na europsko društvo i na poslodavce koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici.

Sastav vijeća radnika europskog društva Vijeće radnika europskog društva sastoji se od

predstavnika radnika zaposlenih u europskom društvu, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili podružnice.

Broj članova vijeća određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca, u trenutku obavješćivanja, na način da se u vijeće radnika europskog društva, za svakih započetih 10% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca određuje po 1 predstavnik.

Vijeće radnika ED dužno je na temelju godišnjeg izvješća o broju zaposlenih radnika u ED, uskladiti broj članova.

Rad vijeća radnika europskog društva Imenovani ili izabrani članovi vijeća radnika ED

dužni su o tome, najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja ili izbora, obavijestiti organ koji nadzire vođenje poslova ED.

Organ dužan je u roku od 30dana od dana primitka obavijesti, sazvati osnivačku sjednicu vijeća radnika ED, na kojoj članovi većinom glasova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu.

Vijeće radnika europskog društva zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika.

Poslovnikom, vijeće radnika ED može, ako ima više od 10 članova, urediti osnivanje tročlanog odbora.

29

sijft Vijeće radnika ED je dužno, u roku od 4 godine

nakon svog utemeljenja, odlučiti hoće li započeti pregovore za sklapanje sporazuma ili će nastaviti s radom.

Ako vijeće radnika europskog društva odluči započeti pregovore, ima ista prava i obveze kao pregovarački odbor.

Ako u roku nije postignut sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u ED, vijeće radnika ED nastavlja s radom.

Ovlaštenja vijeća radnika europskog društvaVijeće radnika ED ili njegov odbor ima pravo 1 godišnje održati sastanak s organom koji nadzire vođenje poslova europskog društva, radi obavješćivanja i savjetovanja u vezi s pitanjima koja se odnose na poslovanje i planove razvoja europskog društva, a koji ima sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici.Organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva, dužan je vijeću radnika ED redovito dostavljati izvješća o stanju poslovanja ED i razvojnim planovima, dnevni red sjednica organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva, te dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivača europskog društva, a o istome je dužan obavijestiti i uprave poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i podružnica.

Poslovanje i planovi razvoja odnose se na:1) stanje i rezultate poslovanja europskog društva,2) uvođenje novih tehnologija, razvojne planove i

njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika,

3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja,

4) planirano zbrinjavanje viška radnika,5) organizacijske i statusne promjene europskog

društva,6) promjenu sjedišta europskog društva te prijenos

gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.

Vijeće radnika ED ili njegov odbor dužni su o sadržaju i ishodu postupaka sudjelovanja u odlučivanju u ED, obavijestiti predstavnike radnika zaposlene kod ED, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene u ED.

Sudjelovanje u odlučivanju u ED u posebnom slučajuOrgan koji nadzire vođenje poslova dužan je vijeće radnika ED, odn njegov odbor ako je osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika te mu predočiti odgovarajuću dokumentaciju i na posebnom sastanku se s njime o tome savjetovati.

Posebnim slučajem smatra se osobito:i. promjena sjedišta ED te prijenos gospodarske

djelatnosti ili dijela djelatnosti,ii. statusna promjena europskog društva,iii. zbrinjavanje viška radnika.

Ako organ nadležan za vođenje poslova europskog društva ne prihvati mišljenje ili prijedlog vijeća radnika europskog društva, vijeće radnika ED ima pravo na

ponovni sastanak s organom koji nadzire vođenje poslova ED radi postizanja dogovora.Članovi vijeća radnika koji su predstavnici radnika na čije interese utječu posebni slučajevi, imaju pravo sudjelovati na sastancima, ako se održavaju s odborom.Prije održavanja sastanka, vijeće radnika odn odbor, ima pravo održati pripremni sastanak bez prisutnosti ostalih članova organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva.

Suradnja nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društvaPrimjenjuju se odredbe ZR.

Suodlučivanje radnika u europskom društvuNa postupak suodlučivanja radnika u europskom društvu primjenjuju se odredbe ZR ako:1) se ED osnovalo preoblikovanjem, a radnici su prije

preoblikovanja imali pravo na suodlučivanje u upravnom ili nadzornom tijelu društva preoblikovanog u europsko društvo,

2) se ED osniva spajanjem, a pravo na suodlučivanje je prije registracije ED ostvarivalo najmanje 25% ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod 1 ili više tih poslodavaca prije registracije pravo na suodlučivanje ostvarivalo i manje od 25% ukupnog broja radnika, ako tako odluči pregovarački odbor,

3) se ED osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac, a pravo na suodlučivanje je prije registracije ED ostvarivalo najmanje 50% ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod 1 ili više tih poslodavaca prije registracije pravo na suodlučivanje ostvarivalo i manje od 50% ukupnog broja radnika, ako tako odluči pregovarački odbor.

Pregovarački odbor, vijeće radnika ED ili radnici zaposleni u ED dužni su, u roku od 8 dana od donošenja odluke o izboru postupaka suodlučivanja, o tome izvijestiti sve poslodavce sudionike.Iznimno, u europskom društvu nije potrebno urediti pravo na suodlučivanje radnika, ako takvo pravo prije osnivanja društva nije postojalo niti kod jednog poslodavca sudionika.

Zastupljenost radnika u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva Vijeće radnika ED odlučuje o raspodjeli mjesta

između predstavnika radnika u organu koji nadzire vođenje poslova imenovanjem ili izborom predstavnika radnika iz različitih država članica EU, razmjerno udjelu radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u pojedinoj državi članici u odnosu na ukupan broj radnika zaposlenih u europskom društvu.

Ako bi pri odlučivanju, radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika jedne države članice bili nadzastupljeni, a ujedno radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika drugih država članica ne bi bili zastupljeni, vijeće radnika ED dužno je ponovno odlučiti o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika.

Pri ponovnom odlučivanju o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika, potrebno je osigurati zastupljenost radnika poslodavaca sudionika iz

30

sijftdržava članica Europske unije koji prethodno nisu bili zastupljeni.

U tom slučaju, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz države članice EU u kojoj će ED imati sjedište, a ako su ti radnici već zastupljeni, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u državi članici koji nisu bili zastupljeni, a imaju najveći udio zaposlenih radnika.

Ako se promijeni sastav i broj članova u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva, vijeće radnika ED dužno je ponovno odlučiti o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika.

Predstavnik radnika imenovan ili izabran u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi toga organa.

Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društvaPredstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire vođenje poslova u europskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, imenuje ili bira vijeće radnika europskog društva.

Sprječavanje zlouporabe postupka osnivanja EDRadnicima, postupkom osnivanja ED, ne smije biti oduzeto niti uskraćeno pravo na sudjelovanje u odlučivanju.Ako je odlukom nadležnog suda utvrđeno da je zlouporabom postupka osnivanja ED došlo do oduzimanja ili uskraćivanja prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju, obveza je društva odn poslodavaca sudionika da na temelju te odluke ponovi postupak pregovora.

6. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU U EUROPSKOJ ZADRUZI

Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u eur. zadruziRadnici zaposleni u europskoj zadruzi, odn kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europske zadruge koja će imati ili ima sjedište u državi članici EU, odnosno državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima EZ.

Pojam europske zadruge EZ je zadruga osnovana sukladno posebnom

zakonu. Poslodavac sudionik je društvo ili zadruga koja

izravno sudjeluje u osnivanju europske zadruge. Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo

sudionik ima vladajući utjecaj. Zainteresirani poslodavac je ovisno društvo ili

podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europske zadruge, postanu njezino ovisno društvo ili podružnica.

Sudjelovanje radnika u odlučivanju Sudjelovanje radnika u odlučivanju u EZ je postupak

obavješćivanja, savjetovanja te suodlučivanja radnika, kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje.

Postupak obavješćivanja obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na EZ i na poslodavce koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje.

Postupak savjetovanja obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama, u cilju usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskoj zadruzi.

Suodlučivanje radnika, obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova europske zadruge (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), odn pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire vođenje poslova EZ.

Sudjelovanje radnika u općoj ili sektorskoj skupštini

Radnici imaju pravo sudjelovanja u općoj ili sektorskoj skupštini europske zadruge ako je sporazumom o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi dogovoreno suodlučivanje radnika na način da radnici imaju pravo imenovanja ili izbora svojih predstavnika radnika koji sudjeluju u radu opće, odnosno sektorske skupštine s pravom glasa, uz ograničenje, da sukladno posebnom propisu, isti u njezinom radu ne mogu nadzirati više od petnaest posto glasova.

Pravo imenovanja ili izbora radnika u opću, odn sektorsku skupštinu, radnici imaju i u slučaju kada:1) se zadruga u kojoj već postoji takav oblik suodlučivanja preoblikuje u europsku zadrugu,2) u jednom od poslodavaca sudionika već postoji takav oblik suodlučivanja.7. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU KOD PREKOGRANIČNOG PRIPAJANJA ILI SPAJANJA POSLODAVACA

Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanjuRadnici zaposleni u društvu nastalom prekograničnim pripajanjem ili spajanjem, odn kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca tog društva, koje će imati ili ima sjedište u državi članici EU, odn državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima društva nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem.

Pojam poslodavca nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjemPoslodavac nastao prekograničnim pripajanjem ili spajanjem je društvo osnovano sukladno posebnom zakonu.Poslodavac sudionik je društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju ili spajanju.Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj.

31

sijftZainteresirani poslodavac je ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koji se predlaže da postane ovisno društvo ili podružnica društva nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem.

Odredbe primjenjuju se na društvo nastalo prekograničnim pripajanjem ili spajanjem, koje ima ili će imati sjedište u RH. Primjenjivat će se, bez obzira na sjedište društva nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem, na radnike tog društva koji su u RH zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca, koji ima ili će imati sjedište u drugoj državi članici.

XVIII. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA1. OPĆE ODREDBE O UDRUGAMA

Pravo na udruživanjeRadnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata.Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge.Udruge mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost članstva u udruzi Radnik, odn poslodavac slobodno odlučuje o svojem

pristupanju udruzi i istupanju iz udruge. Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj

zbog članstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge.

Postupanje protivno predstavlja diskriminaciju.

Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlastiDjelatnost udruge ne može se privremeno zabraniti niti se udruga može raspustiti odlukom izvršne vlasti.

Udruge više razine Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge

oblike udruživanja u kojima se njihovi interesi povezuju na višoj razini (udruge više razine).

Udruge više razine uživaju sva prava i slobode zajamčene udrugama.

Udruge i udruge više razine imaju pravo slobodno se udruživati i surađivati s međunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.

Ovlaštenja udruge Udruga može biti stranka kolektivnog ugovora samo

ako je utemeljena i registrirana sukladno ZR. Udruga može u radnim sporovima kod poslodavca,

pred sudom, u mirenju i arbitraži te pred državnim tijelima zastupati svoje članove.

Utemeljenje drugih pravnih osobaUdruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka predviđenih statutom ili pravilima, utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima.

2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA

Utemeljenje udruge Sindikat može utemeljiti najmanje 10 punoljetnih

poslovno sposobnih fizičkih osoba. Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti 3 pravne

osobe ili punoljetne poslovno sposobne fizičke osobe.

Udrugu više razine mogu utemeljiti najmanje dvije udruge.

Naziv udruge, odnosno udruge više razine, mora se jasno razlikovati od naziva već registriranih udruga, odn udruga više razine.

Statut udrugeUdruga / udruga više razine, mora imati statut utemeljen i donesen na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.Statutom udruge utvrđuje se svrha udruge, naziv, sjedište, područje djelovanja, znak, tijela udruge, način izbora i opoziva tih tijela, ovlaštenja tijela udruge, postupak učlanjivanja i prestanak članstva, način donošenja i izmjene statuta, pravila i drugih općih akata te prestanak djelovanja udruge.Statut udruge mora sadržavati odredbe o tijelima ovlaštenima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija.Statutom određena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora.Statutom, odlukom o utemeljenju ili udruživanju u udrugu više razine, ovlaštenje za sklapanje kolektivnog ugovora može se prenijeti na udrugu više razine.

Pravna osobnost udrugeUdruga i udruga više razine stječe pravnu osobnost danom upisa u registar udruga.Statutom udruge određuje se ima li udruga podružnice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja te koja ovlaštenja podružnice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom prometu.Podružnica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stječe ovlaštenja u pravnom prometu danom utvrđenim odlukom o njezinom osnivanju u skladu sa statutom udruge.

Registar udrugaUdruge i udruge više razine koje djeluju na području samo jedne županije, upisuju se u registar udruga koji se vodi u uredu državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.Udruge i udruge više razine koje djeluju na području Republike Hrvatske ili na području dviju ili više županija, upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu.U registar se upisuje: dan utemeljenja, naziv, sjedište, područje djelovanja, naziv izvršnog tijela, imena osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge više razine.Ministar će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra udruga.

Zahtjev za upis u registar udruga Na zahtjev utemeljitelja, udruga se upisuje u

registar. Zahtjevu za upis mora se priložiti: odluka o

utemeljenju, zapisnik skupštine utemeljitelja, statut,

32

sijftpopis utemeljitelja i članova izvršnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje.

Utemeljitelji su dužni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine.

Tijelo nadležno za registraciju dužno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga.

Rješenje o zahtjevu za upis u registar udrugaO zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rješenje.Obvezno sadrži: datum upisa i broj pod kojim je udruga upisana, naziv udruge, sjedište, područje djelovanja te ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje.

Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja Ako tijelo ovlašteno za registraciju utvrdi da

priloženi statut nije u skladu s ZR ili da podneseni zahtjev ne sadrži dokaze o ispunjenju uvjeta predviđenih ZR za utemeljenje udruge, pozvat će podnositelje zahtjeva da usklade statut s ZR ili podnesu odgovarajuće dokaze te im za to odrediti rok koji ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana.

Ako u roku 15 dana podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ZR za utemeljenje udruge, tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga.

Rok za donošenje rješenja o zahtjevu za upis u registar udruga

Tijelo ovlašteno za registraciju dužno je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva.Ako ovlašteno tijelo ne donese rješenje u roku smatrat će se da je udruga registrirana idućega dana od isteka toga roka.U tom slučaju, tijelo ovlašteno za registraciju dužno je u roku od 7 dana od proteka roka za donošenje rješenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa propisanim sadržajem.

Odbijanje zahtjeva za upisTijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u skladu s ZR. Rješenje kojim se odbija zahtjev za upis mora biti obrazloženo. O žalbi protiv rješenja ureda državne uprave u županiji, odn Grada Zagreba nadležnog za poslove rada odlučuje ministarstvo. Ako ministarstvo donosi rješenje u 1°, ono je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Prijava promjene podatakaU registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge, sjedišta, područja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge.Osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna je promjene prijaviti tijelu koje vodi registar udruga, u roku od 30 dana od dana nastale promjene.Na upis promjene podataka, primjenjuju se odredbe ZR o upisu udruga u registar.

3. IMOVINA UDRUGAPrikupljanje i zaštita imovine od prisilnog izvršenjaUdruge mogu prikupljanjem upisnina i članarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi zakonit način, stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.Prisilno izvršenje ne može se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nužnoj za održavanje sastanaka, provođenje obrazovnih djelatnosti te knjižnicama udruga.

Podjela imovine udrugeAko se udruga razdijeli ili se znatniji dio članstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge dijeli se među udrugama, razmjerno broju članova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim sporazumom nije drukčije određeno.Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na način propisan statutom udruge.Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne može se podijeliti članovima udruge.

4. DJELOVANJE UDRUGA

Zabrana nadzoraPoslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati utemeljenje i djelovanje sindikata, odn njihovih udruga više razine, niti u cilju ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi način podupirati sindikate, odnosno njihove udruge više razine.Zabrana nadzora, primjenjuje se i na odnos sindikata, odn njihovih udruga više razine prema poslodavcima i njihovim udrugama.

Sudska zaštita članskih pravaČlan udruge može tražiti sudsku zaštitu u slučaju povrede njegovih prava utvrđenih statutom ili drugim pravilima udruge.

Sudska zaštita prava na udruživanjeUdruga ili udruga više razine može zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruživanje radnika, odnosno poslodavaca. Može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela zbog djelatnosti.

Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga članstva ili djelatnostiRadnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu, a osobito nije dopušteno:

I. ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odn pod uvjetom da istupi iz sindikata,

II. otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika, zbog njegovog članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena.

Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada,

33

sijftstručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu.Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata.

Sindikalni predstavnik i povjerenik Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihovog

zastupanja kod poslodavca. Sindikati koji imaju članove zaposlene kod

određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati 1 ili više sindikalnih predstavnika, odn sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod toga poslodavca.

Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca.

Sindikalni predstavnici, odn sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku, odn sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava te pristup podacima važnim za ostvarenje toga prava.

Sindikalni predstavnik, odn sindikalni povjerenik mora pravo ostvarivati na način koji ne šteti poslovanju poslodavca.

Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odn sindikalnog povjerenika.

Sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Zaštita sindikalnih povjerenikaSindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i 6mj nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće:

i. otkazati ugovor o radu, iliii. na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u

odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

Ako se sindikat u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.Zaštitu uživa najmanje 1 sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ZR o broju članova radničkog vijeća.

Sindikalna članarinaNa zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika – člana sindikata, poslodavac je dužan obračunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu članarinu te je redovito uplaćivati na račun sindikata.

5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGENačini prestanka djelovanja udrugeUdruga prestaje djelovati:

1) ako tako odluči tijelo udruge koje je statutom ovlašteno da odlučuje o prestanku djelovanja udruge,

2) ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom određeno da se takva sjednica mora održati,

3) ako se broj članova udruge smanji ispod broja određenog ZR za utemeljenje udruge,

4) ako sud zabrani djelovanje udruge.Odluku o prestanku djelovanja udruge PODVUČENO donosi nadležni sud. Tijelo nadležno za vođenje registra brisat će udrugu iz registra, na temelju pravomoćne sudske odluke.

Zabrana djelovanja udrugeDjelovanje udruge zabranit će se presudom županijskog suda nadležnog prema sjedištu udruge, ako je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu.Postupak za zabranu djelovanja udruge pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenoga državnog odvjetnika.U obrazloženju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se označiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno.Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge, sud mora odlučiti o imovini udruge u skladu sa statutom udruge.Izrjeka pravomoćne presude o zabrani djelovanja udruge objavit će se u »Narodnim novinama«.

XIX. KOLEKTIVNI UGOVORI

Stranke kolektivnog ugovoraStranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca 1 ili više poslodavaca ili njihove udruge, a na strani radnika 1 ili više sindikata ili njihove udruge, koje su spremne i sposobne sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora na području za koje se kolektivni ugovor sklapa.

Odbor sindikata za kolektivne pregovoreAko je na području za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odn udruga sindikata više razine, poslodavac ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, može o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata.O broju članova i sastavu pregovaračkog odbora odlučuju sindikati sporazumno.Ako se sindikati ne sporazumiju o broju članova i sastavu pregovaračkog odbora, o tome odlučuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odn ministar, ako Gospodarsko--socijalno vijeće nije utemeljeno.U tom slučaju, broj članova i sastav pregovaračkog odbora određuje se tako da pregovarački odbor ima najmanje 3, a najviše 9 članova, vodeći računa o broju članova sindikata zastupljenih na području za koje se sklapa kolektivni ugovor.Poslodavac, udruga poslodavaca, odn udruga poslodavaca više razine, ovisno o području za koje se sklapa kolektivni ugovor, dužni su u roku od 15 dana od primitka zahtjeva GSV, na temelju njima

34

sijftraspoloživih podataka, dostaviti potvrdu o broju članova sindikata zastupljenih na tom području.Pregovarački odbor utvrđuje način rada i donošenja odluka.

Predmet kolektivnog ugovoraKolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radničkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima.Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se primjenjuje kolektivni ugovor.Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Obveza kolektivnoga pregovaranja u dobroj vjeriOsobe koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dužne su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s pitanjima koja mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

Osobe koje obvezuje kolektivni ugovorKolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.Obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru.U njemu se mora naznačiti područje njegove primjene.

Oblik kolektivnog ugovoraKolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku.

Dužnost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeriStranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete.

Punomoć za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora

moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora.

Ako je stranka ugovora pravna osoba, punomoć mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe.

Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine osobe koje ju zastupaju uz pisanu punomoć, moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca članova udruge u čije ime pregovaraju, odn sklapaju kolektivni ugovor.

Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora

Kolektivni ugovor može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje duže od 5 godina.

Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u KUAko KU nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

Otkaz kolektivnog ugovoraKolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati.Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.KU sklopljen na neodređeno vrijeme i KU sklopljen na određeno vrijeme u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima.Ako se KU može otkazati, a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je 3 mjeseca.Otkaz se mora dostaviti svim strankama KU.KU mora sadržavati odredbe o postupku izmjene i obnove.

Dostava kolektivnog ugovora nadležnom tijelu Svaki KU te svaka promjena (izmjena, dopuna,

otkaz ili pristup) mora se dostaviti, ovisno o području primjene, ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

Ministarstvu se dostavlja KU ili njegova promjena u kojem je kao područje primjene navedeno područje RH ili područje 2 ili više županija, a svi ostali KU ili nove promjene dostavljaju se uredu državne uprave u županiji odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

Kolektivni ugovor ili promjenu KU nadležnom tijelu dostavlja stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor.

Udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine dužna je nadležnom tijelu dostaviti popis poslodavaca koje obvezuje kolektivni ugovor sklopljen od strane udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine te sve promjene u članstvu udruge nastale za vrijeme važenja kolektivnog ugovora.

Ministar će pravilnikom propisati postupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadležnom državnom tijelu te način vođenja evidencije o dostavljenim kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama.

Objava kolektivnog ugovoraKolektivni ugovor se mora javno objaviti. Ministar će pravilnikom propisati način objave. Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz kolektivnog ugovora.

Pristupanje kolektivnom ugovoru

35

sijft Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti

osobe koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora. Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se

dostaviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te osobama koje su mu naknadno pristupile.

Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora Ministar može na prijedlog stranke KU proširiti

primjenu KU sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca više razine, na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odn nisu mu naknadno pristupile.

Odluku ministar može donijeti, ako iz procjene učinaka proizlazi javni interes za proširenje kolektivnog ugovora i ako je istom utvrđeno da su KU zaključili sindikati koji imaju najveći broj članova i udruga poslodavaca koja ima najveći broj radnika, na području na kojem se isti proširuje.

Procjenu učinaka, dužno je izvršiti i dostaviti ministru tripartitno tijelo GSV, u roku od 90 dana od dana podnošenja prijedloga za proširenje kolektivnog ugovora.

U odluci, koju je ministar dužan donijeti u roku od 15 dana od dana dostave procjene učinka, ministar je dužan naznačiti područje primjene KU čija se primjena proširuje.

Istekom roka na koji je kolektivni ugovor čija je primjena proširena, bio sklopljen, prestaje njegova proširena primjena te se na području na kojem je bio proširen, njegova pravna pravila neće primjenjivati.

Ako je primjena kolektivnog ugovora proširena, a nakon proširenja je došlo do njegove izmjene ili obnove, na proširenje takve izmjene ili obnove kolektivnog ugovora primjenjuju se isto ove odredbe.

Odluka o proširenju primjene KU može se opozvati. Odluka o proširenju primjene KU i KU koji se

proširuje, odn odluka o opozivu proširene primjene kolektivnog ugovora, mora se objaviti u »Narodnim novinama«.

Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovoraStranka kolektivnog ugovora može tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

XX. ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Štrajk i štrajk solidarnostiSindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog plaće, odn naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća.Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odn udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira.Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja kada je takav postupak predviđen, odn prije provođenja drugog postupka

mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od 2 dana od dana početka štrajka u čiju se potporu organizira.U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Sporovi u kojima je obvezno mirenjeU slučaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora se provesti postupak mirenja ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegovog mirnog rješavanja.Mirenje provodi osoba (miritelj), koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje GSV ili koju sporazumno odrede.

Lista miriteljaLista miritelja koju utvrđuje GSV vodi se pri GSV.Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno mišljenje GSV i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. GSV se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka.

Rok za okončanje postupka mirenjaAko se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje se mora dovršiti u roku od 5 dana od dana dostave obavijesti o sporu GSV ili uredu državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.

Sporazum stranaka i njegovi učinciStranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom.Sporazum postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi KU ili drugog sličnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.Sporazum postignut u slučaju spora zbog plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća, ima pravnu snagu i učinke nagodbe.

Arbitražno rješavanje sporaStranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća te druga pitanja arbitražnoga postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora.

Pitanje o kojem odlučuje arbitražaU sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu, stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu. Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora.

Arbitražna odluka Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona,

drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.

36

sijft Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi

KU, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti.

Ako stranke spora u KU ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drukčije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.

Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba. Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi

KU, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke KU.

Isključenje s rada (lockout)Poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk.Isključenje s rada ne smije započeti prije isteka roka od osam dana od dana početka štrajka.Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku.Za radnike isključene s rada poslodavac je dužan uplatiti doprinose na najnižu osnovicu utvrđenu posebnim propisom.Odredbe ZR o štrajku na odgovarajući se način primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu isključe radnike.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidatiNa prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada.Ta Pravila sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući poslovi), odn s ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva (nužni poslovi).Određivanjem tih poslova ne smije se onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk.Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o određivanju poslova u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga poslodavca, poslodavac odn sindikat može u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža.Arbitraža sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuju sindikat i poslodavac.Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća, a ta pitanja nisu drukčije uređena KU ili sporazumom stranaka, njega će imenovati predsjednik suda, nadležnost kojeg se određuje sukladno ZR o određivanju nadležnosti u 1° za zabranu štrajka ili isključenja s rada.Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitražnom postupku utvrđivanja poslova koji se ne smiju prekidati, postupak će se provesti bez njezinog sudjelovanja, a odluku o poslovima donosi predsjednik arbitražnog vijeća.Odluku o poslovima arbitraža mora donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova do dana početka postupka mirenja, postupak

utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku

organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, KU i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

Radniku se može otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, KU ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu obveza iz radnog odnosa.

Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku.

Razmjerno umanjenje plaće i dodataka na plaćuRadniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, osim doplatka na djecu, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Sudska zabrana nezakonitoga štrajka i naknada štetePoslodavac, odn udruga poslodavaca, može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivno odredbama zakona. Poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona.

Sudska zabrana nezakonitog isključenja s rada i naknada šteteSindikat može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje isključenja s rada protivnog odredbama zakona. Može zahtijevati naknadu štete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog isključenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona.

Sudska nadležnost za zabranu štrajka i isključenja s rada

Ako štrajk, odn isključenje s rada, obuhvaća područje samo jedne županije, o zabrani štrajka odnosno isključenja s rada, u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od 3 suca.Ako obuhvaća područje 2 ili više županija, o zabrani štrajka odnosno isključenja s rada u 1° odlučuje Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od 3 suca.O žalbi protiv odluke donesene odlučuje VSRH.Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odn isključenja s rada, mora se u prvom stupnju donijeti u roku od 4 dana od dana podnošenja zahtjeva.Odluka o žalbi mora se donijeti u roku od 5 dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta.

Štrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službamaŠtrajk u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama uređuje se posebnim zakonom.

XXI. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

37

sijft

Ovlaštenja Gospodarsko-socijalnoga vijećaRadi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti u cilju zaštite i promicanja gosp. i soc. prava odn interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, soc. i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene KU te njihovoga usklađivanja s mjerama gosp., socijalne i razvojne politike, može se osnovati GSV.Djelatnost GSV temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade RH, sindikata i udruga poslodavaca, na rješavanju gosp i soc. pitanja i problema.

Gospodarsko-socijalno vijeće:1.) prati, izučava i ocjenjuje utjecaj gospodarske

politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj,

2.) prati, izučava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj,

3.) prati, izučava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj,

4.) daje obrazloženo mišljenje ministru o svim problemima vezanim uz sklapanje i primjenu KU, te procjenu učinka proširenja KU,

5.) predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odn njihovim udrugama i udrugama više razine, vođenje usklađene politike cijena i plaća,

6.) utvrđuje listu miritelja,7.) donosi pravilnik o načinu izbora miritelja i

provođenju postupka mirenja,8.) potiče mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova,9.) daje mišljenje o prijedlozima zakona iz područja

rada i socijalne sigurnosti,10.)promiče ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i

udruga poslodavaca na rješavanju gosp. i soc. pitanja i problema,

11.)daje mišljenje i prijedloge ministru u svezi s drugim pitanjima

GSV osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca.

Sporazumom o osnivanju GSV pobliže se određuju njegova ovlaštenja. Ono može osnovati povjerenstva za pojedina pitanja iz svoga djelokruga. Donijet će poslovnik kojim će urediti način donošenja odluka iz svojega djelokruga.

Svaki član GSV može podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odn za donošenje odluke iz nadležnosti GSV.

Ako se GSV ne osnuje ili ako ono u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara, odn članova arbitražnog vijeća ili ako u tom roku ne donese pravilnik o načinu izbora miritelja i postupku mirenja, ova će pitanja urediti ministar u daljnjem roku od 30 dana.

Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijećaSporazumom o osnivanju GSV određuje se njegov sastav.Pri utvrđivanju sastava mora se voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gosp. i javnih djelatnosti.

XXII. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Upravni nadzor

Upravni nadzor nad primjenom ZR i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada..

Inspekcijski nadzorInspekcijski nadzor nad provedbom ZR i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada..U provođenju nadzora, inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora.

XXIII. POSEBNE ODREDBE1. ODREDBE U SVEZI S DUŽNOSTIMA GRAĐANA U OBRANI

Utjecaj vršenja dužnosti građana u obrani na radni odnos Za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani,

prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Radnik koji nakon završetka vršenja dužnosti

građana u obrani želi nastaviti rad kod istoga poslodavca, dužan je, čim sazna dan prestanka vršenja dužnosti građana u obrani, a najkasnije u roku od mjesec dana od dana prestanka vršenja dužnosti građana u obrani, o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca.

Radnika koji je dao izjavu, poslodavac je dužan vratiti na poslove na kojima je radio prije početka vršenja dužnosti građana u obrani, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Ako u tom slučaju poslodavac ne može vratiti radnika na rad, dužan mu je isplatiti naknadu plaće za razdoblje propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuću otpremninu.

Poslodavac je dužan vratiti radnika na rad u roku od mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca.

Radnik kojega nije moguće vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga članka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vršenja dužnosti građana u obrani prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca.

Vršenje dužnosti građana u obrani nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu.

Za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani poslodavac ne može redovito otkazati ugovor o radu.

Ako poslodavac otkaže ugovor o radu protivno odredbama ovoga članka, radnik ima sva prava koja su predviđena za slučaj nedopuštenog otkaza.

2. ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUŽNOSNICIMA

Prava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnike i članove skupština ili vijeća

38

sijft Kandidat za predsjednika RH ima za vrijeme

predizborne promidžbe pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 20 radnih dana.

Kandidat za zastupnika u HS ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 15 radnih dana.

Kandidat za člana županijske skupštine ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 10 radnih dana.

Kandidat za člana gradskog ili općinskog vijeća ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 5 radnih dana.

O korištenju dopusta, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje 24 sata ranije.

Dopust radnik ne može koristiti u razdobljima kraćim od 1 radnoga dana.

Na zahtjev radnika, umjesto dopusta adnik može pod istim uvjetima koristiti GO, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja.

Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaćenoga dopusta izjednačuju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

3. RADNA KNJIŽICA

Radna knjižica i postupanje poslodavca s radnom knjižicom

Radna knjižica je javna isprava.Na dan početka rada radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu.Poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka ugovora o radu.Na pisani zahtjev radnika poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu vratiti radniku radnu knjižicu.Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan ju je dostaviti uredu državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, odn nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice, ako je prebivalište radnika nepoznato.Sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjižica, način vođenja registra izdanih radnih knjižica, oblik i način izrade te prodaje radnih knjižica uređuje se pravilnikom.

XXIV. KAZNENE ODREDBE

Lakši prekršaji poslodavcaNovčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1.) ako prije početka rada, radniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim odnosima, odn ako ga ne upozna s organizacijom i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,

2.) ako propise o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne učini na prikladan način dostupnima radnicima

3.) ako ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima ne registrira pri uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada

4.) ako sklopi ugovor o radu, odnosno izda potvrdu koja ne sadrži uglavke propisane ZR

5.) ako sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji ne sadrži uglavke propisane ZR

6.) ako ugovor ili potvrda ne sadrži uglavke propisane ZR, odn ako radniku ne uruči primjerak prijave na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje prije upućivanja na rad u inozemstvo

7.) ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od zakonom dopuštenoga

8.) ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravnički staž ugovoren u trajanju dužem od zakonom propisanoga

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Teži prekršaji poslodavcaNovčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:1.) ako u slučaju koji nije predviđen zakonom ili

kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme

2.) ako zaposli maloljetnika bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika

3.) ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, propisanim zakonom, drugim propisom, KU ili pravilnikom o radu

4.) ako prilikom postupaka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom

5.) ako sklopi ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova koji ne sadrži podatke propisane ZR

6.) ako korisniku ustupi radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od 1 godine

7.) ako RV ne obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika u roku propisanom ZR ili ako ustupljene radnike ne obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete

8.) ako u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu ili ugovoru ne navede broj pod kojim je kao agencija upisana u evidenciju ministarstva

9.) ako prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja 3. osobama osobne podatke radnika protivno odredbama ZR ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka 3. osobama

10.) ako s osobom koja se stručno osposobljava za rad ne sklopi ugovor u pisanom obliku

11.) ako radniku ne omogući korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanim ZR

12.) ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ZR

13.) ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ZR

39

sijft14.) ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg

odmora u dijelovima pod uvjetima propisanim ZR 15.) ako raspored korištenja GO ne utvrdi u skladu s

ZR ili ako u propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja GO ili ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili kod više poslodavaca, a koji nisu postigli sporazum o istodobnom korištenju GO, ne omogući korištenje GO prema njegovom zahtjevu

16.) ako radniku ne omogući korištenje plaćenog dopusta na način i pod uvjetima propisanim ZR

17.) ako traži podatke o trudnoći žene ili uputi drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica

18.) ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, pod uvjetima propisanim ZR, ne vrati na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ili ako ga, u slučaju prestanka korištenja tog prava, u roku od mjesec dana od dana obavijesti o prestanku korištenja prava, ne vrati na poslove na kojima je radio prije njihovog korištenja,

19.) ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova

20.) ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova

21.) ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće

22.) ako prije isteka roka od 6 mjeseci zaposli 2 radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem, a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga

23.) ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika u skladu s ZR

24.) ako nadležnoj javnoj službi zapošljavanja ili radničkom vijeću ne dostavi program zbrinjavanja viška radnika

25.) ako provede otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika prije isteka roka od trideset dana ili prije isteka roka na koji je nadležna javna služba zapošljavanja odgodila provođenje otkazivanja

26.) ako ne donese, ako ne objavi pravilnik o radu ili ako pravilnikom ne uredi pitanja koja moraju biti uređena

27.) ako pravilnik o radu donese prije savjetovanja s RV

28.) ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za

zaštitu dostojanstva radnika ili ako otkrije podatke utvrđene u postupku zaštite dostojanstva

29.) ako onemogući radnike u izboru radničkog vijeća

30.) ako ne obavijesti RV o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti

31.) ako se s RV ne savjetuje o pitanjima o kojima se dužan savjetovati na način propisan ZR

32.) ako bez prethodne suglasnosti RV donese odluku koju može donijeti samo uz suglasnost radničkog vijeća

33.) ako ne osigura uvjete za rad radničkog vijeća 34.) ako ne omogući imenovanom odn izabranom

predstavniku radnika članstvo u organu poslodavca, odn drugom odgovarajućem tijelu trgovačkog društva, zadruge, odnosno javne ustanove

35.) ako na zahtjev predstavnika radnika ne dostavi podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama čl. EU i kod pojedinih poslodavaca ili o strukturi poslodavca

36.) ako u propisanom roku ne sazove osnivačku sjednicu pregovaračkog odbora

37.) ako pregovaračkom odboru pravodobno ne dostavi podatke važne za donošenje odluke

38.) ako ne osigura uvjete za rad pregovaračkog odbora na način propisan ZR

39.) ako ne sazove osnivačku sjednicu ERV40.) ako ERV ne osigura uvjete za rad na način

propisan ZR41.) ako najmanje 1 u kalendarskoj godini ne

obavijesti ERV i s njim se ne savjetuje o rezultatima poslovanja, ili u svezi s tim ne dostavi pravodobno izvješće s odgovarajućom dokumentacijom

42.) ako izborni, odn ERV ako odbor nije osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika ili mu ne predoči odg. dokumentaciju ili se s njime o tome ne savjetuje,

43.) ako protekom razdoblja od 2 godine od dana osnivačke sjednice ERV, ne dostavi podatke o promjenama broja radnika u državama članicama EU ili kod poslodavaca, podružnica ili povezanog poslodavca

44.) ako u propisanom roku ne započne pregovore s predstavnicima radnika o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u ED i odlučivanju u EZ ili ako predstavnike radnika ne upozna s propisanim podacima

45.) ako ne osigura uvjete za rad pregovaračkog odbora na način propisan ZR

46.) ako u propisanom roku ne sazove osnivačku sjednicu vijeća radnika ED i vijeća radnika EZ

47.) ako vijeću radnika ED ili vijeću radnika EZ redovito ne dostavlja izvješća o stanju poslovanja europskog društva i razvojnim planovima ili dnevni red sjednica organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva ili dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivača ED

48.) ako vijeće radnika ED ili EZ odn njihov odbor, ako je osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika ili mu ne predoči odgovarajuću dokumentaciju ili se na posebnom sastanku s njime o tome ne savjetuje,

49.) ako ne osigura uvjete za rad vijeća radnika EDili EZ odnosno njihovog odbora na način propisan ZR

40

sijft50.) ako pokuša ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor

nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata ili udruge sindikata više razine

51.) ako ne obračuna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu članarinu

52.) ako u slučaju, kada je to dužan učiniti, ne dostavi KU ili promjenu kolektivnog ugovora nadležnom tijelu

53.) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način

54.) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predviđ. ZR

55.) ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku organiziranom u skladu s ZR, KU i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji položaj od 2 radnika

Novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.Za prekršaje, poslodavac pravna osoba odgovara i u slučaju da ne postoji prekršajna odgovornost odgovorne osobe. Za prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kuna. Pravne osobe smatraju se poslodavcem.

Najteži prekršaji poslodavcaNovčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:1.) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom

vremenu ili istu ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu

2.) ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno MO i zdra. osiguranje u propisanom roku

3.) ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada koji ne sadrži uglavke propisane ZR ili ga sklopi za poslove za koje ga ne smije sklopiti

4.) ako o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada u propisanom roku ne obavijesti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada

5.) ako zaposli osobu mlađu od 15 ili osobu s 15 i stariju od 15, a mlađu od 18 koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje,

6.) ako ne postupi po nalogu inspektora rada, kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika mlađeg od 15 godina ili osobe s 15 ili starije od 15, a mlađe od 18 godina koja pohađa obv. osnovno obrazovanje

7.) ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj

8.) ako prije utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposli maloljetnika na poslovima na kojima može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti,

9.) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, ili se zabranjuje sudjelovanje u aktivnostima bez njegovog preth. odobrenja

10.) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova

11.) ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj maloljetnog radnika,

12.) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika na određenim poslovima

13.) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova kada je to dužan učiniti na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenoga liječnika

14.) ako obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva

15.) ako ustupi radnika bez sklopljenog sporazuma o ustupanju, ili ako sklopi sporazum o ustupanju radnika koji ne sadrži podatke propisane ZR ili ga sklopi u slučajevima kada ga ne može sklopiti

16.) ako uputi radnika korisniku bez ugovora o radu, odnosno uputnice ili ako uputnica ne sadrži podatke propisane ZR

17.) ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od zakonom dopuštenog,

18.) ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radi duže od skraćenoga radnoga vremena

19.) ako od radnika zahtijeva da radi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom određenog najdužeg trajanja takvoga rada

20.) ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od trideset 2 sata mjesečno ili duže od 180 sati godišnje

21.) ako u propisanom roku ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti

22.) ako u roku kojeg odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova prekovremenog rada ili rada u preraspodijeljenom radnom vremenu na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika

23.) ako maloljetnom radniku naredi prekovremeni rad

24.) ako trudnici, roditelju s djetetom do 3.g starosti ili samohranom roditelju s djetetom do 6.g starosti ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad

25.) ako ne postupi po rješenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad koji štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika ili se obavlja protiv. ZR

26.) ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada

27.) ako u slučaju organiziranja procesa rada u smjenama uslijed kojeg puno ili nepuno radno vrijeme nije raspoređeno jednako po tjednima, već se isto utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od 4mj, odstupanje od punog radnog vremena utvrđenog iznosi više od 12h mjese.

41

sijft28.) ako maloljetnom radniku utvrdi raspored radnog

vremena duže od 8 sati dnevno 29.) ako u slučaju kada preraspodjela radnog

vremena nije predviđena KU odn sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, te ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada

30.) ako je preraspodijeljeno radno vrijeme duže od zakonom utvrđenog

31.) ako na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele radnog vremena, ne priloži popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu

32.) ako maloljetnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 sati dnevno

33.) ako trudnici, roditelju s djetetom do 3.G starosti ili samohranom roditelju s djetetom do 6 g starosti ili radniku koji radi nepuno radno vrijeme, bez njegovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu ili ako takav rad traje dulje od 48h tjedno

34.) ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani ili ograničenju preraspodijeljenog radnog vremena

35.) ako dnevni raspored radnog vremena radnika koji radi u vremenu noćnog rada, odredi u trajanju dužem od 8 sati

36.) ako, trudnici ili maloljetnom radniku naredi noćni rad

37.) ako ne osigura da se noćni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe, ili ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani noćnog rada

38.) ako u slučaju kada je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, ne osigura izmjenu smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan

39.) ako radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, prije započinjanja ili tijekom trajanja toga rada, ne omogući zdravstveni pregled

40.) ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije započinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan noćnog rada

41.) ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije započinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, a rasporedom radnog vremena ne može osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće odgovaraju poslovima na kojima je radnik prethodno radio

42.) ako noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, ne utvrdi raspored radnog vremena tako, da ne radi više od 8h u razdoblju od 24h u kojem radi noću

43.) ako radniku ne omogući korištenje GO u najkraćem trajanju ,

44.) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na GO, odn o isplati naknade umjesto korištenja GO,

45.) ako radniku ne omogući korištenje razmjernog dijela GO ,

46.) ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na način određen ZR,

47.) ako zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu ili joj protivno odredbama ZR, ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu ,

48.) ako za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s ½ punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odn u roku od 15 dana od dana prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, otkaže ugovor o radu trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava,

49.) ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkaže radniku koji je privremeno spriječen za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

50.) ako radniku u propisanom roku ne dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj

51.) ako radniku ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj

52.) ako otkaz ne obrazloži ili ako ga ne dostavi radniku

53.) ako radniku na njegov zahtjev, u propisanom roku ne izda potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa

54.) ako nakon prestanka radnog odnosa, radniku ne vrati u propisanom roku sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga MO i zdravstvenog osig ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa

55.) ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, naznači nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu,

56.) ako u slučaju prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, potpuno i istinito pisano ne izvijesti novog poslodavca o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose

57.) ako o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gosp. djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa, pisano i potpuno ne obavijesti RV ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni

58.) ako onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provođenju inspekcijskog nadzora

59.) ako radniku ne vrati radnu knjižicu kada je to dužan učiniti

60.) ako radniku ne vrati radnu knjižicu u propisanom roku

Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Ako je prekršaj

42

sijftpočinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.Za prekršaj, poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.

Prekršaji sindikata i udruga sindikata više razineNovčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sindikat ili udruga sindikata više razine:

1.) ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge

2.) ako u slučaju, kada je to dužan učiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada

3.) ako ne najavi štrajk 4.) ako započne štrajk prije provođenja postupka

mirenja, predviđenog ZR, odn prije provođenja 2 postupka mirnoga rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele

5.) ako u pismu kojim se štrajk najavljuje, ne naznači razloge za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka

6.) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja

Prekršaji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca više razineNovčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine:

1. ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge

2. ako u slučaju kada je to dužna učiniti, ne dostavi KU ili promjenu KZ ministarstvu ili uredu drž uprave u žup., odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada

3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisan način

4. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja5. ako organizira ili poduzme isključenje s rada

koje nije odgovor na već započeti štrajk 6. ako isključenje radnika s rada započne prije

roka 7. ako isključi s rada radnike u broju većem od

dopuštenog 8. ako isključi radnike s rada protivno

odredbamaZR9. ako za vrijeme isključenja s rada onemogući

radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati

ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

I. OPĆE ODREDBESvrha zakona

Osigurava se zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka RH, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili

etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, .., rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.Diskriminacijom smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po gore navedenoj osnovi kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju.

II. OBLICI DISKRIMINACIJE

Izravna i neizravna diskriminacijaIzravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od navedenih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje

uzrokovano nekim od osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbePoticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom.Diskriminacijom smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući:– korištenje javno dostupnih resursa,– sudjelovanje u javnom i društvenom životu,– pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada,prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na 2 način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti.

SegregacijaDiskriminacijom smatra se i segregacija. Ona predstavlja prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od osnova.

Teži oblici diskriminacijeTežim oblikom diskriminacije smatrat će se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više osnova (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija), koja je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena

43

sijftdiskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije.Sud će voditi računa o okolnostima pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete te pri odmjeravanju kazne za utvrđene prekršaje.

Zaštita od viktimizacijeNitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog toga jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju, nazočio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije.

Područje primjeneOvaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (reg) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima:

1. rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije,

2. obrazovanja, znanosti i športa,3. socijalne sigurnosti, uključujući i područje

socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti,

4. zdravstvene zaštite5. pravosuđa i uprave,6. stanovanja,7. javnog informiranja i medija,8. pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih,9. članstva i djelovanja u sindikatima,

organizacijama civilnoga društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama,

10. sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.

III. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Zabrana diskriminacije i iznimke od zabrane diskriminacije

Diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena.

Iznimno ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u sljedećim slučajevima:1.) kada je takvo postupanje određeno zakonom u cilju

očuvanja zdravlja i prevencije kaznenih i prekršajnih djela te kada su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići,

2.) pozitivne akcije, odn kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina ili drugih skupina diskriminiranih građana

3.) pogodovanja trudnicama, djeci, mladeži, starijim osobama, osobama s pravnom obvezom uzdržavanja koje redovito ispunjavaju obvezu uzdržavanja i osobama s invaliditetom u cilju njihove zaštite kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa i mjera,

4.) u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s nekim od osnova predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići opravdana i uvjet odmjeren,

5.) pri zasnivanju radnog odnosa, uključenja u članstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u RH, te druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina, uvjerenja ili ciljevi,

6.) na temelju dobi i spola pri ugovaranju premija, osiguranina i drugih uvjeta u osiguranju u skladu s relevantnim i točnim statističkim podacima i pravilima aktuarske matematike, pri čemu troškovi vezani uz trudnoću i majčinstvo ne mogu opravdati razlike,

7.) određivanja najniže dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih uz radni odnos kada je to predviđeno posebnim propisima,

8.) određivanja prikladne i primjerene najviše dobi kao razlog za prestanak radnog odnosa te propisivanje dobi kao uvjeta za stjecanje prava na mirovinu,

9.) na temelju državljanstva prema posebnim propisima,

10.) stavljanje u nepovoljniji položaj pri uređivanju prava i obveze iz obiteljskog odnosa kada je to određeno zakonom, a osobito u cilju zaštite prava i interesa djece, što mora biti opravdano legitimnom svrhom, zaštitom javnog morala, kao i pogodovanju braka u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

Sve iznimke trebaju se tumačiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su određene.

Obveza prijavljivanja i davanja podatakaTijela i osobe dužni su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima, uz pristanak osobe za koju postoji sumnja da je žrtva diskriminacije.Dužni su u roku od 15 dana dati sve podatke i tražene dokumente vezane uz diskriminaciju na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnih pravobranitelja.

Pravo na naknadu šteteŽrtva diskriminacije ima pravo na naknadu štete prema propisima koji uređuju obvezne odnose.

IV. INSTITUCIONALNI OKVIRSredišnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacijePoslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije obavlja pučki pravobranitelj.Pučki pravobranitelj u okviru svoga rada: zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba,, fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele

pritužbu zbog diskriminacije pruža potrebne obavijesti o njihovim pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite,

ako nije započet sudski postupak, ispituje pojedinačne prijave i poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe,

upozorava javnost na pojave diskriminacije

44

sijft uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz

mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe, podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima

diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu prikuplja i analizira statističke podatke o

slučajevima diskriminacije, u svom godišnjem izvješću, a po potrebi i

izvanrednim izvješćem Hrvatski sabor izvješćuje o pojavama diskriminacije,

provodi istraživanja u području diskriminacije, daje mišljenja i preporuke te predlaže Vladi RH odgovarajuća zakonska i strateška rješenja.

Posebni pravobraniteljiPojedine poslove obavljaju posebni pravobranitelji kada je to utvrđeno posebnim zakonom.

Vođenje evidencijaSva pravosudna tijela dužna su voditi evidencije o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju i osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode te ih dostavljati ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.Posebni pravobranitelji dužni su voditi evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti.Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i posebni pravobranitelji dužni su dostaviti evidencije i statističke podatke o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju, pučkom pravobranitelju do 1. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.Pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji dužni su sve evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti iskazati po spolu.

Socijalni dijalog i suradnja s organizacijama civilnog društvaPučki pravobranitelj pri izradi redovitih izvješća, mišljenja i preporuka o pojavama diskriminacije konzultirat će socijalne partnere i organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava, organizacije koje se bave zaštitom prava skupina izloženih visokom riziku diskriminacije, crkve i vjerske organizacije upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u RH na temelju Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica te Savjet za nacionalne manjine.Socijalni partneri su reprezentativne udruge sindikata i poslodavaca više razine.

V. POSTUPAK PRED SUDOMZajedničke odredbeSvatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku.Posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i zapošljavanja smatrat će se sporovima iz radnih odnosa.Sud i druga tijela koja provode postupak dužna su radnje u postupku poduzimati hitno, nastojeći da se sve tvrdnje o diskriminaciji što prije ispitaju.

Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije

Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti:1.) da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo

pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije),

2.) da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije),

3.) da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom zaštićenih prava (tužba za naknadu štete),

4.) da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.

O zahtjevima odlučuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku.Zahtjevi mogu se istaknuti zajedno sa zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadležan za njih, bez obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovitom ili u posebnom parničnom postupku, osim sporova o smetanju posjeda. U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu spora o kojoj je riječ.

Zahtjev za objavu presude sud će usvojiti ako utvrdi:1. da je do povrede prava na jednako

postupanje došlo posredstvom medija, ili2. da je informacija o postupanju koje krši

pravo na jednako postupanje bila objavljena u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u budućim slučajevima.

Ako usvoji zahtjev za objavom presude, sud će naložiti da se presuda objavi u cijelosti. Iznimno, sud može odrediti da se presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta presude uklone određeni osobni podaci ako je to potrebno radi zaštite privatnosti stranaka i drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pružene pravne zaštite.Presuda kojom se nalaže objava u medijima obvezuje nakladnika medija u kojem treba objaviti presudu, bez obzira na to je li bio stranka u postupku.

NadležnostZa sporove po tužbi u 1°je stvarno nadležan općinski sud.Nadležan je pored suda opće mjesne nadležnosti i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište, odn boravište te sud mjesta gdje se dogodila šteta ili je počinjena radnja diskriminacije.

Privremene mjere Prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom

zahtjeva sud može, na prijedlog stranke, odrediti privremene mjere.

Na privremene mjere se primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. Iznimno, pretpostavke za određivanje privremenih mjera jesu:

45

sijfta. da je podnositelj zahtjeva učinio

vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te

b. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje, ili sprječavanja nasilja.

Teret dokazivanjaAko stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.Odredba ne primjenjuje se u prekršajnom i kaznenom postupku.

Sudjelovanje trećih U parnicu povodom tužbe može se kao umješač

na strani tužitelja diskriminacije pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku. O sudjelovanju umješača odlučuje sud primjenjujući na odgovarajući način odredbe ZPP.

Sud će dopustiti sudjelovanje umješača samo uz pristanak tužitelja.

Umješač može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču.

Rok za ispunjenje činidbe, ovršnostU povodu zahtjeva sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok za ispunjenje činidbe koje su naložene tuženiku.

Izvanredni pravni lijekoviRevizija je uvijek dopuštena.

Udružna tužba za zaštitu od diskriminacije Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje

su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti.

U tužbi mogu se istaknuti zahtjevi da se:a. utvrdi da je postupanje tuženika povrijedilo

pravo na jednako postupanje u odnosu na članove skupine,

b. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice u odnosu na članove skupine,

c. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.

O tužbi u 1° odlučuje ŽS opće mjesno nadležan za tuženika, ili ŽS mjesta na kojem je počinjena radnja diskriminacije ili ŽS u Zg.

VI. PREKRŠAJNE ODREDBETko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu... povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 - 30.000,00 kuna.

Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave.

Za prekršaj koji učini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja, kaznit će se $ od 10.000,00-200.000,00 kn.

Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna.Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave.Za taj prekršaj obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 250.000,00 kuna. Pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 350.000,00 kuna.

Odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne podnese očitovanja, podatke i dokumente vezane uz diskriminaciju i ne omogući uvid u njih kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne omogući uvid u spis.

Tko s namjerom dovede u nepovoljniji položaj osobu koja je u dobroj vjeri prijavila diskriminaciju ili na bilo koji način sudjelovala u postupku zbog diskriminacije, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 kuna.Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj tko s namjerom dovede u nepovoljniji položaj osobu koja je nazočila diskriminaciji ili koja je odbila nalog za diskriminatornim postupanjem.Kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

46

sijftZa prekršaje propisane ovim Zakonom, pored ovlaštenih tužitelja propisanih, optužni prijedlog može podnijeti pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelj.

ZAKON O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

I. OPĆE ODREDBEOvim se Zakonom uređuje:

posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, aktivno djelovanje na tržištu rada u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, te novog zapošljavanja i samozapošljavanja, izvori sredstava za djelatnosti HZZte ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda.

Ove djelatnosti mogu obavljati i pravne osobe kao trgovačka društva, a fizičke osobe kao samostalnu djelatnost.

Pravne i fizičke osobe uz obavljanje ovih djelatnosti mogu obavljati još samo djelatnosti istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja.Iznimno srednjoškolske ustanove mogu obavljati samo poslove posredovanja za povremeni rad redovitih učenika u zemlji.Pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju za tražitelje zaposlenja bez naknade te djeluju nepristrano u odnosu na tražitelje zaposlenja i poslodavce. Dužne su podatke iz evidencije koju vode dostaviti ministarstvu nadležnom za rad. Ovo se ne odnosi na posredovanje pri zapošljavanju pomoraca koje je uređeno posebnim propisima.

Kada pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu, dužne su ih obavljati u suradnji s nadležnim tijelima pojedinih zemalja. Dužne su izvijestiti osobe za koje posreduju o uvjetima života i rada, pravima i obvezama po osnovi rada i drugim bitnim elementima zakonitosti rada i radnim uvjetima. Također snose odgovornost prema osobama za koje su posredovale u inozemstvu za zakonitost njihovog zapošljavanja i rada sukladno zakonodavstvu zemlje u koju posreduju, te snose troškove prijevremenog povratka osobe za koju su posredovali ukoliko je isti uzrokovan nezakonitim zapošljavanjem ili radom, a odgovaraju i za eventualnu štetu koju bi osoba mogla pretrpjeti zbog pogrešnih informacija o bitnim elementima uvjeta života i rada.Zatim dužne su pružiti osobama za koje su posredovale u inozemstvu svu potrebnu pomoć u ostvarivanju njihovih prava po osnovi rada nakon povratka s rada u inozemstvu.

Pravne i fizičke osobe i srednjoškolske ustanove mogu obavljati djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem pod uvjetom da:1) prije upisa u odgovarajući registar imaju dozvolu ministarstva rada,2) ispunjavaju kadrovske, organizacijske, prostorne,

tehničke i ostale propisane uvjete za obavljanje tih djelatnosti.

MINISTAR NADLEŽAN ZA RAD će pravilnikom propisati posebne uvjete i način obavljanja djelatnosti.

Za slučaj nezaposlenosti obvezno su osigurani svi radnici u radnom odnosu. Osiguranje za njih provodi se na načelu solidarnosti.

Nezaposlene osobe, na temelju osiguranja, ostvaruju prava na:1) novčanu naknadu,2) mirovinsko osiguranje,3) novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja,4) jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.Državljani država članica Europskoga ekonomskog prostora u pravima i dužnostima = s hrvatskim državljanima.

II. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJAEvidenciju nezaposlenih osoba vodi Zavod na osnovi prijave nezaposlene osobe.

Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi 15 - 65 g koja nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako:1) ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga ili ne ostvari mjesečni primitak, odn dohodak od druge samostalne djelatnosti, a koji je veći od najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja,2) nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odn nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi,3) nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva,4) nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o MO,5) nije zaposlena prema posebnim propisima,6) nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad,7) ne ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu,8) nije redoviti učenik ili student.

Smatra se da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako:- se redovito mjesečno javlja Zavodu,- provodi aktivnosti radi utvrđivanja profesionalnog plana traženja posla,– se pridržava profesionalnog plana,– podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i natječaje.

Smatra se da je nezaposlena osoba raspoloživa za rad ako se odaziva na svaki poziv HZZ radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja.

Nezaposlena osoba prijavljuje se i evidentira u HZZ prema mjestu prebivališta, odn uobičajenog boravišta.

47

sijftHZZ-u se, radi promjene zaposlenja, odn radi posredovanja, bez obveze redovitog javljanja, mogu prijaviti i ostali tražitelji zaposlenja koji se ne smatraju nezaposlenim osobama.

Zavodu se može prijaviti azilant, stranac pod privremenom zaštitom u RH koji je u pravima i dužnostima izjednačen s hrvatskim državljaninom.Oni se prijavljuju i evidentirju prema mjestu boravka, odn adresi stanovanja. Prestaju se voditi u evidenciji Zavoda po prestanku supsidijarne, odnosno privremene zaštite.

Zavodu se, radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu, može prijaviti nezaposlena osoba stranac kojem je prestao radni odnos u RH bez njegove krivnje ili uz pristanak ako ima odobren privremeni boravak u RH. Prijavljuje se prema mjestu odobrenoga privremenog boravka. Po iskorištenosti novčane naknade, odn po isteku privremenog boravka prestaje se voditi u evidenciji Zavoda.

Podatke o nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja vodi HZZ na propisanim obrascima i u elektroničkom obliku.

Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji, ako ta osoba: (podvučeno je kad nezaposlenoj osobi prestaje pravo na novčanu naknadu)1) zasnuje radni odnos, može se javiti u zavod ponovno kad ostane bez posla2) ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema ili ostvari mjesečni primitak, odn dohodak od druge samostalne djelatnosti, a koji je veći od najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima,/istekne razdoblje u kojem je imala pravo na novčanu naknadu .- ->može se ponovno javiti na zavod nakon onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odn dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima, također se može javiti u zavod ponovno nakon 6 mjeseci3) obavlja posao bez potvrde, ugovora, odn rješenja na temelju kojeg radi, -može se nakon 3 mjeseca ponovno javit na zavod.4) registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, -može se javiti ponovno u zavod nakon 6 mjeseci, ili kad prestane ta okolnost5) registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva,-kad prestane okolnost može se ponovno javiti u HZZ6) postane poljoprivredni osiguranik po propisima o MO, -kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod7) zaposli se prema posebnim propisima,- kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod8) ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odn ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,9) ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, 10) obavlja volonterski rad prema propisima o radu,- kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u

zavod11) ostvari prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada po posebnom propisu,- kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod12) postane redoviti učenik ili student,- kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod13) nastupi na dragovoljno služenje vojnog roka,- kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod14) bude pritvorena,- kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod15) nastupi na izdržavanje kazne zatvora,duže od 3mj 16) navrši 65 godina života, ili kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod17) bude uključena u program obrazovanja od strane HZZ do isteka toga programa, -može se ponovno javiti u HZZ nakon isteka tog programa obrazovanja s tim da se vrijeme provedeno u program obrazovanja smatra vremenom provedenim u evidenciji HZZ u status nezaposlene osobe.18) odbije se uključiti u obrazovanje ili bez opravdanog razloga prekine, odn ne završi obrazovanje koje je sukladno njezinim procijenjenim psihofizičkim mogućnostima organizirao i troškove snosi HZZ u cilju povećanja njezine mogućnosti zapošljavanja,-može se ponovno javiti u zavod nakon 6 mjeseci19) se ne javi HZZ u 2 uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja,20) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad.-može se ponovno javiti u HZZnakon 6 mj21) se odjavi s evidencije.-kasnije se može ponovno prijaviT.+ ostvari naknadu prema posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade

Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji (prestaje pravo na naknadu) ako ta osoba ne prihvati ponuđena zaposlenja u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva do utvrđivanja profesionalnog plana, a nakon toga ponuđena zaposlenja iz utvrđenoga profesionalnog plana ili ako svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca:1) u mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta,2) izvan mjesta prebivališta ili boravišta udaljenom do 50 km ako poslodavac snosi troškove putovanja sredstvima javnog prijevoza ili organizira prijevoz na posao i s posla,3) izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta bez obzira na udaljenost pod uvjetom da je osiguran odgovarajući smještaj, osim ako odbije zaposlenje iz razloga što poslodavac redovito ne ispunjava obveze prema radnicima.

Ovo se ne odnosi na trudnicu, jednog od roditelja s djetetom do 8g., jednog od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu ako je drugi roditelj zaposlen, jednog od roditelja s 3 i više malodobne djece ako je drugi roditelj zaposlen, roditelja koji samostalno skrbi o djetetu do 15 godine života, osim ako dade pisanu izjavu da prihvaća posao.Iznimno Zavod će nezaposlenu osobu koja se vodi u evidenciji Zavoda duže od 12 mj, prestati voditi kao nezaposlenu ako ta osoba ne prihvati ponuđeno zaposlenje koje odgovara njezinim procijenjenim

48

sijftpsihofizičkim sposobnostima.

Zavod prestaje voditi ostalog tražitelja zaposlenja u evidenciji, ako se ta osoba:1) ne javi Zavodu u roku od 6 mjeseci od zadnje prijave,2) odjavi s evidencije.

III. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJUZavod u suradnji s nezaposlenom osobom utvrđuje profesionalni plan nezaposlene osobe radi pripreme za zapošljavanje i traženja posla u roku od 60 dana od dana prijave nezaposlene osobe HZZ.

1. Priprema za zapošljavanjePriprema za zapošljavanje uključuje:1) profesionalno usmjeravanje,2) upoznavanje metoda i tehnika aktivnog traženja posla,3) obrazovanje za zapošljavanje,4) profesionalnu rehabilitaciju.

Profesionalno usmjeravanje jest skup različitih stručnih postupaka kojima se identificiraju mogućnosti, interesi i kompetencije korisnika, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitim profesionalnim razvojem.- Uključuje informiranje, savjetovanje i praćenje profesionalnog razvoja osoba. Ove usluge pružaju se nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja, učenicima i studentima.

Metode i tehnike aktivnog traženja posla podrazumijevaju stjecanje znanja i vještina potrebnih za povećanje zapošljivost i unapređenje profesionalnog razvoja pojedinca. Uključuju informiranje i savjetovanje nezaposlene osobe i ostalih tražitelja zaposlenja kako djelotvornije doći do odgovarajućeg posla.

Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća aktivnosti pripreme, odabira, upućivanja kandidata u programe obrazovanja, praćenje njihove uspješnosti, te financiranje i sufinanciranje programa obrazovanja.Obrazovni programi namijenjeni su povećanju zapošljivosti i odnose se na stjecanje kvalifikacija za 1. zanimanje, stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije, stjecanje i produbljivanje stručnih znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi zadržavanja zaposlenja.Osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ukoliko je obrazovni program sukladan potrebama tržišta rada i njezinim psihofizičkim mogućnostima.

Profesionalna rehabilitacija omogućuje nezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje, odn zadržavanje zaposlenja.- U svrhu pripreme za zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom HZZ može osobu uputiti na postupke profesionalne rehabilitacije:1) utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti,2) profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu mogućnosti,3) radno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe održavanja i usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja,

4) pojedinačne i skupne programe unapređenja radno-socijalne uključenosti u zajednicu.

2. Posredovanje pri zapošljavanju

Posredovanje pri zapošljavanju je skup aktivnosti koji obuhvaća stručni odabir, predselekciju i selekciju nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja iz evidencije HZZ, a prema utvrđenim potrebama poslodavaca.- Obuhvaća profesionalni odabir nezaposlenih i drugih osoba čije stručne i druge radne sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama poslodavaca.Profesionalnim odabirom smatraju se stručne metode i tehnike koje uzimaju u obzir zahtjeve i uvjete određenog posla, potrebna znanja, vještine, iskustvo i sposobnosti osoba za koje se posreduje, te njihove osobne uvjete.Profesionalni odabir može obuhvatiti i upućivanje nezaposlenih i drugih osoba na ispitivanje njihovih psihofizičkih sposobnosti, sklonosti i zdravstvenog stanja.

Posredovanje pri zapošljavanju HZZ obavlja bez naknade. Troškove nastale na temelju posebnih zahtjeva poslodavca i troškove posredovanja u inozemstvu HZZ-u nadoknađuje poslodavac.- Posredovanje obavlja na osnovi evidencije

nezaposlenih i ostalih tražitelja zaposlenja te na osnovi procjene potrebnih znanja, vještina i sposobnosti za rad na određenim poslovima u neposrednoj suradnji s poslodavcem.

U inozemstvu se obavlja u suradnji s nadležnim tijelima pojedinih zemalja. U tom postupku HZZ će izvješćivati radnike o uvjetima života i rada, pravima iz rada i posebnim obvezama te im pružati pomoć u ostvarivanju prava po osnovi rada nakon povratka s rada u inozemstvu.

Poslodavac može potrebu za radnikom dostaviti HZZ osobno, poštom, e-mailom ili na drugi način, te na za to propisanom obrascu ako je zakonom propisana obveza popunjavanja slobodnoga radnog mjesta putem javnog natječaja. Zavod će potrebu za radnikom objaviti u svojim sredstvima informiranja.

HZZ će u roku od 5 dana od dana primitka potrebe za radnikom izvijestiti poslodavca o mjerama koje HZZ može poduzeti ili poduzima radi traženja potrebnih radnika, ako u evidenciji nezaposlenih i ostalih tražitelja zaposlenja nema osoba koje u potpunosti zadovoljavaju traženim uvjetima.

IV. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOŠLJAVANJU

Vlada RH donosi nacionalne akcijske planove zapošljavanja.Na temelju plana Zavod i druge nadležne pravne osobe provode mjere za poticanje zapošljavanja, u cilju unapređenja zapošljavanja razvijanja poduzetništva, poticanja prilagodljivosti poslodavaca i radnika uvjetima na tržištu rada, kao i poticanju istih uvjeta pri zapošljavanju žena i muškaraca.Za praćenje provedbe plana Vlada RH osniva povjerenstvo sastavljeno od socijalnih partnera, nadležnih ministarstava i ostalih interesnih skupina koje djeluju na tržištu rada.

49

sijftPredsjednik povjerenstva je ministar nadležan za rad, odn u slučaju njegove spriječenosti državni tajnik za rad.

Mjere za poticanje zapošljavanja provode se na temelju programa koje donosi Zavod, a obuhvaćaju osobito:1) programe za otvaranje novih radnih mjesta,2) programe prilagodbe radnih mjesta za pojedine skupine nezaposlenih,3) p. zapošljavanja posebno osjetljivih skupina nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna isključenost,4) programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba,5) programe pripreme radnika kod poslodavaca koji prelaze na nove proizvodne programe ili na nove tehnologije,6) programe prostorne i profesionalne pokretljivosti,7) programe humanitarnih, ekoloških, komunalnih, infrastrukturnih sadržaja, očuvanja kulturnih i povijesnih spomenika i drugih djelatnosti ako neposredno zapošljavaju nezaposlene osobe,8) programe izrade studija, istraživačkih i drugih projekata vezanih za tržište rada,9) programe obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada.

V. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

1. Novčana naknada

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.Kao vrijeme provedeno na radu, smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odn rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdr. osiguranju.

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba ako se prijavi HZZ i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odn rodiljnog, roditeljskog, posvojit. ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za prijavu, može se prijaviti i podnijeti zahtjev Zavodu u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

Pravo na novčanu naknadu NEMA nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:1) zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,2) pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,3) zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odn vježbeničkog staža, odn nije u propisanom roku položila stručni ispit,4) zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti,

5) zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odn službe, ako je taj radni odnos trajao kraće od 3mj, a prethodni radni odnos odn služba prestao njezinom krivnjom ili uz pristanak.

Nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos pisanim sporazumom, iznimno pripada pravo na novčanu naknadu, ako je radni odnos prestao zbog:1) premještaja bračnog druga, odn izvanbračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima,2) promjene mjesta prebivališta iz zdrav. razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar zdravstva.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odn službe.U osnovicu ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima.Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku vremena provedenom na radu.

Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 50% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu RH u prethodnoj god prema posljednjem službeno objavljenom podatku.Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odn ako nastupe okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novčanu naknadu najviši iznos novčane naknade nakon 12 mj korištenja ne može biti viši od 40% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 80% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja, odn ako nastupe okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novčanu naknadu najviši iznos novčane naknade nakon 12 mjeseci korištenja ne može biti viši od 60% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.

Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od:

90 dana ako je provela na radu od 9 mj-2 god,120 dana ako je provela na radu više od 2 god,150 dana ako je provela na radu više od 3 god,180 dana ako je provela na radu više od 4 god,210 dana ako je provela na radu više od 5 god,

50

sijft240 dana ako je provela na radu više od 6 god,270 dana ako je provela na radu više od 7 god300 dana ako je provela na radu više od 8 god,330 dana ako je provela na radu više od 9 god,360 dana ako je provela na radu više od 10 g.,390 dana ako je provela na radu više od 15 g.,420 dana ako je provela na radu više od 20 g.,450 dana ako je provela na radu više od 25 g

Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 god ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odn do nastupa okolnosti kad im prestane pravo na naknadu.Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i vrijeme koje je radnikproveo na bolovanju, odn rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa/ službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi zapošljavanja, samozapošljavanja i volontiranja prema propisima o radu. Može ponovno steći pravona novčanu naknadu ako ima najmanje 9 mjeseci rada u poslijednja 24 mjeseca.Iznimno nezaposlenoj osobi može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu za razdoblje koje ne može biti duže od 2 g od dana kada je podnesen zahtjev za isplatu novčane naknade u jednokratnom iznosu.Nezaposlena osoba, kojoj je jednokratno isplaćena novčana naknada, ne može se prijaviti HZZ prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu.

Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu uračunava se u vrijeme provedeno na radu vrijeme obveznog osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odn rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju ostvarenog nakon isteka vremena za koje je nezaposlena osoba primila jednokratnu isplatu.

Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po prestanku radnog odnosa, prestanka bolovanja, odn rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, ako podnese zahtjev za novčanu naknadu HZZ u roku od 30 dana.Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev u roku od 8, odn 60 dana novčana naknada pripada od dana podnošenja zahtjeva.

Isplaćivanje novčane naknade obustavlja se korisniku: 1) za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odn dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema

posebnom propisu2) ako se ne javi Zavodu jedanput mjesečno,3) za vrijeme trajanja obrazovanja na koji ga uputi Zavod,4) za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka,5) u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca,6) za vrijeme pritvora,7) za vrijeme volonterskog rada prema propisima o radu,8) za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada.

Korisniku novčane naknade nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do obustave.

Nezaposlena osoba može ponovno steći pravo na novčanu naknadu ako od trenutka prestanka prava na novčanu naknadu ima 9 mjeseci staža u poslijednja 24 mjeseca.Nezaposlena osoba kojoj je pravo na novčanu naknadu prestalo ponovnim zapošljavanjem prije isteka vremena u kojem je imala pravo na novčanu naknadu, a koja je ponovno ostala nezaposlena,osim osoba koje nemaju pravo na novčanu naknadu, nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje i u utvrđenoj visini.Iznimno nezaposlenoj osobi koja se ponovno zaposlila duže od 3mj nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje te naknade i u visini utvrđenoj prema novoj osnovici, ako je to za nju povoljnije.Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila novčanu naknadu, kod ponovnog stjecanja toga prava, u vrijeme provedeno na radu, uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije prestanka posljednjega utvrđenog prava na ovu naknadu.

2. Mirovinsko osiguranjePravo na MO ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne prvi uvjet mirovinskog staža za starosnu mirovinu,ali najdulje u trajanju5g.

Zahtjev za MO nezaposlena osoba može podnijeti u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa. Pravo na MO nezaposlena osoba gubi nastupanjem okolnosti gdje joj prestaje pravo na novčanu naknadu osim ako istekne razdoblje za koje je imala pravo na novčanu naknadu.

Invalidi rada kojima je priznato pravo na PR osnovi MO ostvaruju pravo na naknadu plaće po propisima o MO.Razdoblja koja je nezaposlena osoba kao invalid rada provela koristeći se pravom na PR uračunavaju se u vrijeme provedeno na radu za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu.

3. Novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja

Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje, ima u tijeku trajanja toga obrazovanja

51

sijftpravo na:1) novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu,2) naknadu troškova prijevoza za vrijeme toga obrazovanja u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza,3) troškove za propisanu zaštitnu odjeću, obuću i druga pomagala u slučaju obrazovanja za deficitarna zanimanja po posebnim ovlastima i licencijama, te naknadu troškova hranarine izvan mjesta prebivališta ili boravišta.

4. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć te na naknadu putnih ili selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, odn izvanbračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja.

5. Pravo na novčanu naknadu osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu

Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora.Hrvatski državljanin koji je radio u državi s kojom RH nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, odn u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti, može ostvariti novčanu naknadu, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu.

VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba ostvaruje u HZZ. Postupak se pokreće na zahtjev nezaposlene osobe.

U postupku rješavanja o pravima nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti primjenjuju se odredbe ZOUP.O žalbi protiv 1° rješenja odlučuje nadležno tijelo Zavoda određeno Statutom Zavoda.Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava dužna je u roku od 15 dana prijaviti HZZ svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava.

Nezaposlena osoba kojoj je na teret Zavoda izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo, dužna je vratiti primljene iznose, odn nadoknaditi učinjene izdatke:1) ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni, ili na drugi protupravan način ostvarila pravo, ili ga je ostvarila u obujmu većem nego što joj pripada,2) ako je ostvarila novčanu isplatu ili drugo davanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene, odn

okolnosti koje utječu na prestanak prava ili obujam njegovog korištenja, a znala je ili je morala znati za nastale promjene ili okolnosti.

Ako je na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca radnik vraćen na rad i počeo raditi te su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen, radnik je dužan vratiti HZZ iznose isplaćene novčane naknade.U ovom slučaju HZZ ima pravo na povrat uplaćenog doprinosa za MO.

VII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJEHZZ je javna ustanova u vlasništvu RH na koju se primjenjuju propisi o ustanovama.

Zavod obavlja sljedeće poslove:1) prati, analizira i istražuje gospodarska, socijalna i druga kretanja, zaposlenost, zapošljavanje i nezaposlenost 2) vodi evidencije o nezaposlenima i drugim osobama, posreduje pri zapošljavanju između poslodavaca i osoba koje traže zaposlenje, 3) u suradnji s poslodavcima, obrazovnim ustanovama i drugim pravnim osobama organizira i provodi programe profesionalnog usmjeravanja, obrazovanja 4) surađuje s obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa s potrebama za radnicima i provođenja profesionalnog usmjeravanja,5) provodi međunarodne ugovore o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti,6) obavlja poslove zapošljavanja hrvatskih državljana u inozemstvu i ostvarivanja njihovih prava,7) rješava o pravima nezaposlenih osoba i obavlja isplatu naknada na temelju donesenih rješenja,8) usmjerava i upravlja sredstvima ostvarenim po osnovi doprinosa za zapošljavanje i drugim sredstvima osiguranim za namjene utvrđene ovim Zakonom,9) podnosi 1 godišnje Vladi RH i Gospodarsko-socijalnom vijeću izvješće o radu HZZ i to do 30.4. za proteklu god,

Statut Zavoda donosi Upravno vijeće Zavoda, a potvrđuje Vlada RH.NJime se osobito uređuje: ustrojstvo Zavoda, prava, obveze i odgovornosti tijela koja upravljaju Zavodom; javnost rada Zavoda i njegovih tijela; obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i dr. poslova i druga pitanja od važnosti za rad Zavoda.

Zavodom upravlja Upravno vijeće.Upravno vijeće čini 11 članova koje imenuje Vlada RH i to:1) 3 člana na prijedlog ministra nadležnog za rad,2) 6 članova od kojih 3 predstavnika sindikata i 3 predstavnika poslodavaca na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća ili na prijedlog reprezentativnih udruga poslodavaca i sindikata ako Gospodarsko-socijalno vijeće nije osnovano,3) 1 član na prijedlog radnika Zavoda izabranog sukladno propisima o radu,4) 1 član na prijedlog udruga nezaposlenih.

Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća od članova koje predloži ministar. Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom ukupnog broja članova.

52

sijftPredsjednik Upravnog vijeća može obustaviti od izvršenja odluke Upravnog vijeća koje imaju negativne posljedice na financijsko poslovanje Zavoda. Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđuju se Statutom Zavoda.

Zavod ima ravnatelja kojeg imenuje Vlada RH na prijedlog ministra rada, a na temelju provedenoga javnog natječaja.Njegov Djelokrug rada, ovlasti i odgovornosti utvrđuju se Statutom.

Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja ministarstvo rada. Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svom radu ministarstvu nadležnom za rad.

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova u svezi sa zapošljavanjem pravnih i fizičkih osoba obavlja Državni inspektorat.

VIII. IZVORI SREDSTAVA ZA DJELATNOSTI ZAPOŠLJAVANJA

Izvori sredstava za djelatnosti zapošljavanja su:1) doprinos poslodavca,2) doprinos radnika zaposlenog u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu države, međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu koje na teritoriju RH ima diplomatski imunitet,3) doprinos radnika u osobnoj službi kod stranih državljana,4) doprinos radnika zaposlenih u inozemstvu,

Rashodi djelatnosti zapošljavanja su:1) novčana naknada i druga prava za vrijeme nezaposlenosti,2) troškovi pripreme za zapošljavanje i posredovanja pri zapošljavanju,3) troškovi provedbe aktivne politike u zapošljavanju,4) troškovi provedbe djelatnosti zapošljavanja i troškovi tijela upravljanja Zavodom,5) drugi troškovi.

Rashodi za djelatnost zapošljavanja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

I. OPĆE ODREDBE

Svrha Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu.Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja

radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.

Prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu uređuju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva, MO, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zašite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima.

Vlada RH sustavno prati stanje u zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, u okvirima svoje nadležnosti, utvrđuje, predlaže, provodi i povremeno preispituje politiku i potiče rad na usklađivanju zakonodavstva, u svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu. Vlada RH osniva Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, koje čine predstavnici države, poslodavaca, radnika i istaknutih stručnjaka zaštite na radu. Radi promicanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrade. Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti vrste priznanja i nagrada, postupak, način i uvjete njihove dodjelE.

Poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava 1 ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran način, uključujući tijela državne uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove.

Osobe koje obavljaju posao za poslodavca su:radnici,volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju na temelju posebnog propisa,osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere,osobe koje poslove obavljaju osobnim radom.

Drugim osobama smatraju se osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (na pr. poslovni suradnici, djelatnici tijela državne uprave, korisnici usluga i druge osobe). Zakon se ne odnosi na pripadnike oružanih snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti.Ne odnose se na kućne pomoćnice.

Pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada.

Preventiva obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu.Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloženi radnici, radniku se jednom u 3.g, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom.To se ne primjenjuje se na radnike

53

sijftkojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda utvrđena posebnim propisom.

Za š tita na radu kao organizirano djelovanje obuhva ć a sustav pravila koja se primjenjuju , a to su :

pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih ustanova zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu.

Djelatnost zaštite na radu je od javnog interesa. Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u slučaju potrebe moraju:

osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i zdravlja radnika,biti uključene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja.

Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu.

Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na radu).

Vrste pravila zaštite na radu.a) Osnovna pravilab) Posebna pravilac) Priznata pravila

Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara . .. osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka...osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

Sredstvima rada, smatraju se: građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije,

garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika), prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa, strojevi i uređaji (osim postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati), skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan objekata, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.

Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu). Ona sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

Posebna pravila zaštite na radu sadrže i: obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti, obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku, postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravst. ustanovi.

Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu. Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih osoba. Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u RH utvrđuje Vlada RH.

Ministar rada uz mišljenje predstavnika poslodavaca i sindikata propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila zaštite na radu. Izradu stručnih podloga podzakonskih propisa ministar može povjeriti odgovarajućoj znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, trgovačkom društvu, odnosno stručnom udruženju. Pravila zaštite na radu za pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi donose nadležni ministri.

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od

54

sijftopasnosti i štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.

Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predst. (ovlaštenik). Ovlaštenik je svaka osoba koja rukovodi radom 1 ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku.Ovlaštenje poslodavac daje ugovorom o radu, odn drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu.

Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na 1 radilištu odno poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada, dužni su surađivati u primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi.

Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.Iznimno, se može osloboditi odgovornosti ili s ograničiti odgovornost prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti (više sile), a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

Primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve troškove za radnike.

II. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU

1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE NA RADU KOD POSLODAVCA

Poslodavac je du ž an primjenjivati pravila za š tite na radu na temelju op ć ih na č ela za š tite :

izbjegavanja opasnosti i štetnosti, procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,  sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, davanje prednosti skupnim mjerama pred pojedinačnim, odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, prilagođavanja tehničkom napretku, prilagodbe rada radnicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

2. UREĐIVANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva.Dužan je u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena propisima. Podloga za izradu akta je prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu . Obveza donošenja akta ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika. Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. Upute moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja.

Svaki poslodavac je dužan odrediti 1 ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu.Radnik mora posjedovati potrebna znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. Poslodavac mu je dužan osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja aktivnosti propisanih propisima.

Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti, može poslove zaštite na radu obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti.Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti, obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.Radnik/ poslodavac moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova.

Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti 1 ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti.Stručnjak zaštite na radu je radnik koji ispunjava uvjete, i s kojim poslodavac ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova zaštite na radu.Smatrat će se da je poslodavac ispunio obvezu ako je s drugim poslodavcima osnovao zajedničku službu, odn ugovorio s drugim poslodavcem pružanje usluga službe.

Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi, te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu.Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća, organizaciji posla, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od 3 stručnjaka zaštite na radu..

55

sijftStručnu službu za pružanje stručne pomoći, praćenje stanja, unutarnji nadzor i ostale poslove zaštite na radu može osnovati više poslodavaca na jednoj lokaciji, odn jedan poslodavac, a usluge službe ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji.Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke. Dužan imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, odn službu obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje radnika.Stručnjaci imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dok postupaju prema pravilima. Obveze stru č njaka za š tite na radu , odn slu ž bi su naro č ito :

stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da nadležne službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede zaštite na radu, praćenje i rasčlamba podataka u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg izvješća za potrebe poslodavca, suradnja s tijelima inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlaštenim ustanovama i trgovačkim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu, osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom radu, rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca, suradnja sa stručnim službama polodavca prilikom građenja i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava, suradnja sa specijalistima medicine rada.

Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja.

Obavljanje poslova zaštite na radu ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje zaštite na radu.

3. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o tehnologijama

u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Ministar nadležan za rad propisuje program, sadržaj i način provjere znanja.

Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način.Ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana.

Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:

prije početka rada,kod promjena u procesu rada,kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene,kod uvođenja nove tehnologije,kod upućivanja radnika na novi posao.

Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada.Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje.Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. To može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika, provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak.

Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odn trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. Poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca.

4. OBAVJEŠĆIVANJE O ZAŠTITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Poslodavac je dužan radnike i njihove predstavnike obavijestiti i dati pisane upute o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a vezano uz obavljanje poslova, a osobito o:

opasnostima i štetnostima posla, odn radnog mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i

56

sijftaktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao,mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere pružanja prve pomoći, gašenja požara i spašavanja radnika.

Poslodavac je dužan obavijesti, odn pisane upute dati i svim drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca.Dužan je radniku i povjereniku zaštite na radu predočiti odgovarajuću dokumentaciju, a osobito o:

procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u cilju uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti,evidencijama i ispravama koje je dužan voditi i čuvati,svim informacijama koje se odnose na preventivne i zaštitne mjere, određenih od strane tijela ovlaštenih za provođenje nadzora.

Poslodavac je dužan radniku, što je moguće prije, dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj je izložen ili bi mogao biti izložen, kao i mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje.

Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima. Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme.

Dužan najmanje svaka 3mj izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. Obvezu ima posebno nakon smrtne, skupne i teške ozljede na radu, slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadležnog tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila zaštite na radu. Za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika radnika.

5. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihičkog stanja te psihička sposobnost. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete.

Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odn specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje poslova.

Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. Ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je to bio dužan učiniti.

6. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA

Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. Radnici smanjenih radnih sposobnosti su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te dr. razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom.

Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati poslove vatrogasca, poslove na visini, u nepovoljnoj mikroklimi, u buci i vibracijama..., prašini i dimovima mangana i spojeva,.., kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama. Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika.

Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu.

Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti.

7. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCIPoslodavac je dužan građevine namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u utvrđenim rokovima. Dužan je prestati s radom u građevinama namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

Obveza je poslodavca da se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju na

57

sijftsigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima, odn njihovim predstavnicima.

Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova. Dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Obvezan je poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva.Dužan je provesti potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti, osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete..Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika. U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika, poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja.Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme.

8. OPASNE RADNE TVARI

Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. Poslodavac koji koristi, odn prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način.

U procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene tvari.

Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je du ž an pravila za š tite na radu primjenjivati sljede ć im redoslijedom :

1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru:

količinu opasne tvari, broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.

4. ako se pravilima gore navedenom ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva.

Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje š tetnih tvari ve ć a od max dopustivih poslodavac mora neodlo ž no :

utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite, nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima.

Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Dužan je osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite. Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari.

9. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA TE STROJEVA I UREĐAJA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA Poslodavac je du ž an obavljati ispitivanja u radnim prostorijama :

u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija, u kojima se pri radu koriste/proizvode opasne tvari, u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, u kojima je pri radu potrebno osigurati rasvjetu.

Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih prostorija. Ako posebnim propisima nije drukčije određeno ispitivanja poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od 2 godine.

58

sijftNeovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem.

Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima:

prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon 2.g njihove uporabe, poslije rekonstrukcije,a prije ponovnog početka korištenja, prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.

Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, …, kompresori, centrifuge, .., kotlovi za centralno grijanje, .. strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika

O obavljenim ispitivanjima sastavlja se zapisnik i izdaju odgovarajuće isprave. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete pod kojima ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac, odn ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo te postupak ispitivanja, sadržaj, oblik i način izdavanja isprava.

Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u građevinama namijenjenim za rad kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika. Ovlašten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okoliša i strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, posebno u slučaju pojave profesionalne bolesti. Može narediti ispitivanje i u radnim prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u kojima proces rada ne utječe na stanje u radnom okolištu na temelju zahtjeva radnika, odn njegovog povjerenika ili ako sam opravdano pretpostavi da postojeće stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu.

10. PRIVREMENA I ZAJEDNIČKA PRIVREMENA RADILIŠTA

Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove, radove na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu. Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisom.

Investitor u djelatnosti graditeljstva, odn poslodavac u djelatnostima brodogradnje i šumarstva je dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba.Investitor odn poslodavac je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odn drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova.Prijavu radilišta dužan je investitor, odn poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada.Investitor ne može svoje obveze prenijeti na izvođača/izvođače radova.Ako samo 1 poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od 5 dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova.Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana, niti je dužan izraditi plan izvođenja radova.Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu.

Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu odn obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika dr. poslodavaca.Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu.Investitor u graditeljstvu, odn poslodavac koji je glavni izvođač u djelatnosti brodogradnje i šumarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odn odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova.Koordinator zaštite na radu na radilištu po posebnom propisu, odn odgovorna osoba u drugim djelatnostima dužna je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu.Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati upute koordinatora zaštite na radu. Imenovanje koordinatora ne oslobađa izvođače i druge osobe na radilištu od njihove odgovornosti za provedbu zaštite na radu.

Za koordinatore za zaštitu na radu se mogu imenovati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima.Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova je dužan:

k oordinirati primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu,koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom,izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokum. sa svim promjenama na gradilištu,

59

sijftosigurati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika,provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti,organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.

Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova.

11. ZAŠTITA OD POŽARA, EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE

Poslodavac je dužan u svakoj građevini uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu građevine, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru. Dužan je poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika, odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje.Broj radnika, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, mora utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnog broja radnika.Dužan je osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu.

Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan:

što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje,poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto,organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga.

Dužan je osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu.Radnici zbog svog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj, osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz dužnu pažnju.

Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike. Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrđivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio takav plan na temelju drugih propisa.

12. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA POMOĆ

Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći.Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje 1 od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema.

13. ZAŠTITA NEPUŠAČA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI

Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima i u radnim prostorijama i prostorima osim onih u kojima poslodavac utvrdi da je pušenje dozvoljeno gdje mora biti istaknut znak mjesta za pušenje.

Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore.Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu.Prikladne mjere su mjere primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu, a u pravilu sadržavaju aktivnosti: sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih

sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore,

obavješćivanja i osposobljavanja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost,

izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom mjestu, sukladno utvrđenim potrebama,

uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu, djelatnika službe medicine rada, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti,

uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i konfirmacije rezultata).

Poslodavac ne može provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenje od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu.Postupak se može provesti samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u programu.

60

sijftPotvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Utvrđivanje se obavlja alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom. Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba.

14. SAVJETOVANJE I SUODLUČIVANJE RADNIKAPoslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu:

savjetovanje s radnicima,pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.«

Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo.Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odn pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi.Postupak izbora članova odbora poslodavac uređuje općim aktom.

Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik.

Odbor se sastaje najmanje jedanput u 3 mjeseca. Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavještava inspektora rada, a inspektor će ocijeniti je li nužna njegova nazočnost na sjednici.U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu pred-sjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite.Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu u roku predviđenom, povjerenik radnika ili koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora.Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta zaredom u rokovima utvrđenim, povjerenik radnika ili koordinator povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora.Povjerenik radnika i član radničkog vijeća dužni su poticati rad Odbora. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi politiku sprečavanja ozljeda na

radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapređivanje zaštite na radu.

15. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran ili imenovan svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika može biti izabrana, odn imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.Sindikat ili sindikati mogu imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom.Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom.Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora..Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. Povjerenik ima i sljede ć a prava i du ž nosti :

podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radusudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca na provedbu zaštite na radu, biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima, pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta/odbija učiniti, obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način, obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.

O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka 3 mjeseca izvještavati radničko vijeće.

61

sijftPoslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se uređuju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi.Poslodavac, radničko vijeće i sindikat, odnosno sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga specifična pitanja vezana za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za zaštitu na radu, plaće, primanja i ostala materijalna prava kao i izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari,i sl.).

16. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA

Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. Obvezan je inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu. Mora odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza. Obvezan je u roku od 8 dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno. Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (2 ili više radnika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada propisano pisano izvješće. Obvezan je izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada 3 ili više dana.Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu ako je u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede izvijestio HZZO.HZZO zaštite zdravlja na radu dužan je u roku od 8 dana izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o svakom utvrđenom slučaju profesionalne bolesti odnosno ozljede na radu.

17. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU

Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za

poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, a naro č ito :

da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način, da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete da se malodobnicima, ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati, da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna, da radnici rade prema zakonu, propisima donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, da koriste propisana osobna zaštitna sredstva, da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno gore navedenom, da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odn da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.

18. ISPRAVA I EVIDENCIJE

Poslodavac je du ž an č uvati : glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,.upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi, planove uređenja privremenih radilišta dok ih koristi, isprave o obavljenim ispitivanjima, dokaze o ispravnosti instalacija.

Poslodavac je dužan voditi evidencije o: radnicima osposobljenim za rad na siguran način, -II- raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi,opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, ozljedama na radu,slučajevima profesionalnih bolesti, poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je du ž an voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke :

ovlaštenici poslodavca, stručnjak za zaštitu na radu, ovlaštena fizička ili pravna osoba, inspektor rada.

Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo.

62

sijftMinistar nadležan za rad propisuje način čuvanja isprava i vođenja evidencija, sadržaj i način vođenja knjige nadzora kao i sadržaj godišnjeg izvješća o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti.

III. OBVEZE I PRAVA RADNIKA

Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili dr. okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje dr. radnika.

Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.

Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada:

prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto,pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),odmah obavijesti poslodavca i osobu o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, posao obavlja sukladno pravilima struke te uputama,prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada,surađuje s poslodavcem, osobom za obavljanje zaštite na radu i povjerenikom za zaštitu na radu.

Radnik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu. Dužan je surađivati s poslodavcem, osobom i povjerenikom za zaštitu na radu, sve dok mu ne omogući da osigura radni okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu.Dužan je odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu. Poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na

radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i zdravlje.Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj.Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica.Radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu.Poslodavac ili njegov ovlaštenik, odn radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 h utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.

IV. DJELATNOST U SVEZI SA ZAŠTITOM NA RADU

1. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU

Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne sadržaje zaštite na radu. Programi srednjoškolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavršavanje. Programi višeg i visokog obrazovanja obuhvaćaju specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajućeg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog područja. Najmanje sadržaje programa propisuje ministar prosvjete i športa u suradnji i na prijedlog ministra nadležnog za rad.

2. SLUŽBA MEDICINE RADA

Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi. Može obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. Dužan je djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. Služba medicine rada dužna je surađivati s ostalim službama poslodavca. Djelatnici službe medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike.

Zada ć e slu ž be medicine rada su osobito : utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada, praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu,

63

sijftsavjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu, sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta, savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima, praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima, trajno unapređivanje prilagođenosti rada radnicima, sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije, suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada…sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profes. bolesti, suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća

Ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo propisat će ovisno o vrsti djelatnosti najmanji broj sati koje poslodavac mora ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja poslove djelatnosti medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Poslodavac i njegov ovlaštenik te radnici i njihovi povjerenici dužni su izvijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima na mjestu rada i u radnom okolišu za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. Služba medicine rada mora biti obaviještena o učestalosti obolijevanja među radnicima i izostancima s posla iz zdravstvenih razloga, kako bi bila u mogućnosti utvrditi vezu između uzroka bolesti ili odsutnosti s posla i štetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na mjestu rada. Služba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti.

Kada određene poslove mogu obavljati radnici koji ispunjavaju posebne uvjete glede zdravstvenog stanja, isprave kojima se dokazuje da te uvjete ispunjavaju, izdaju ovlaštene ustanove, odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada.

Psihičke sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno specijalist medicine rada u privatnoj praksi uz prethodnu konzultaciju psihologa.

Nadležno tijelo određeno propisima o zdravstvu dužno je na prijedlog nadležnog tijela inspekcije rada odrediti da se izvrši nadzor nad stručnim radom djelatnika, odnosno zdravstvene ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada glede zdravstvenog stanja, odnosno psihičkih sposobnosti.

3. USTANOVE I TRGOVAČKA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU NA RADU

Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem zaštite na radu obavlja zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te druge ustanove i trgovačka društva koja te poslove obavljaju kao sastavni dio svoje djelatnosti. Praćenje stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu provodit će zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

U obavljanju djelatnosti, zavod:prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, utvrđuje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada provodi statistička istraživanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede broja i vrste ozljeda na radu,vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika,oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravst. stanja radnika izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje problema u svezi sa zaštitom na radu ,organizirano provodi specifičnu zdravstvenu zaštitu u cilju prevencije oštećenja zdravlja radnika,sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i terapijskih postupaka ,daje prijedloge Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i sigurnost na raduizrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za različite subjekte,pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama i trgovačkim društvima i fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ,provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale,održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika,sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju liječnika i stručnjaka zaštite na radu,provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima iz područja zdravstva u okviru svoje nadležnosti,obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima,koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području RH sukladno pravilniku

64

sijftSredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz državnog proračuna.

Ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti, obavljati osposobljavanje za rad na siguran način, ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, i ispitivanja u radnom okolišu te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima.

ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

I. OPĆE ODREDBE

Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona.Za provedbu prava propisanih Zakonom nadležan je HZZO ako nije utvrđeno drugo nadležno tijelo.

Novčane potpore ostvarene ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (kredita, pologa i slično), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog CZSS radi koristi djeteta za koje su ostvarene. Također potpore ne mogu iznositi manje od 50% proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Primjenjuje se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.

»ZAPOŠLJAVANJE« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi ugovora o radu ili drugog akta zaključenim s poslodavcem kojim se uređuje radni odnos ili rad fizičke osobe koja je izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u određenom tijelu državne vlasti, odnosno jedinici lokalne i podr. samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke osobe koja je član uprave trgovačkog društva ako po toj osnovi ostvaruje primitak ili rad fizičke osobe koja je prema propisima o radu sklopila ugovor o volonterskom radu s poslodavcem, bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja radi stručnog osposobljavanja,

» SAMOZAPOŠLJAVANJE « je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, odn profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje, s namjerom ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda podložnog plaćanju poreza na dobit, u skladu s poreznim propisima,

» DRUGI DOHODAK « je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

» STAŽ OSIGURANJA « je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

» STAŽ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA « je vremensko razdoblje u kojem je fizička osoba imala utvrđen status zdravstveno osigurane osobe od strane HZZO ako međudržavnom ugovorom o soc. osig. nije drugačije određeno.

» MJESEC « je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun trajanja prava.

» KUĆANSTVO « je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova obitelji korisnika prava iz Zakona.

» PUNO RADNO VRIJEME « je rad od 40 sati tjedno,

» RAD S POLOVICOM PUNOGA RADNOG VREMENA « je rad s polovicom radnog vremena.-20h tjedno.

II. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora je djetetov roditelj koji:1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (zaposleni roditelj), što obuhvaća:

osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u RH,osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odn koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju;

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (samozaposleni roditelj), što obuhvaća:

osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost teosobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada,službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada;

3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (roditelj koji ostvaruje drugi dohodak);

4. je poljoprivrednik koji u RH obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;

5. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe (nezaposleni roditelj);

65

sijft6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju RH ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija (roditelj izvan sustava rada).

Iznimno od stavka zaposlenim roditeljem smatraju se i: osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave ako za taj rad primaju plaću i ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO,članovi uprave trgovačkih društava ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO, osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o volonterskom radu, koje se bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO.

Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora je i osoba koja je stekla status posvojitelja koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. To je i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj (skrbnik). To je i stranac s odobrenim stalnim boravkom u RH koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju po propisima o obiteljskim odnosima ima pravo, zavisno od njegova radnopravnog statusa, na posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć. Državljani država članica Europskoga ekonomskog prostora u pravima i dužnostima = su s hrvatskim državljanima.

Svi gore navedeni korisnici imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete.

III. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

Zaposleni roditelj I samozaposleni roditelj ima pravo na:1. rodiljni dopust,2. roditeljski dopust,3. rad s polovicom punoga radnog vremena,4. rad u skrać. radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta,5. stanku za dojenje djeteta,6. dopust trudnice ili majke koja doji dijete,7. dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju,8. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.+ imaju pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu

Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik I nezaposleni roditelj ima pravo na:1. rodiljnu poštedu od rada,2. roditeljsku poštedu od rada.+ imaju pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu

Korisnik mirovine (roditelj izvan sustava) po rođenju djeteta ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu.

Svi Korisnici, osim novčanih potpora, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.

Korisnik koji nije iskoristio prava ne može potraživati novčanu naknadu za neiskorišteno pravo.Prava ne mogu istodobno koristiti oba roditelja.

IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

1. Rodiljni dopust

Zaposlena majka ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mj života djeteta. Ona obvezno koristi rodiljni dopust 28 dana prije dana očekivanog poroda i koristi ga u neprekidnom trajanju do 42. dana poslije poroda (obvezni rodiljni dopust).Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor opće/obiteljske medicine na prijedlog ginekologa.Ona majka može početi koristiti rodiljni dopust i 45 dana prije dana očekivanog poroda, prema nalazu i ocjeni ginekologa.

Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta može koristiti djetetov otac.Ako je dijete prerano rođeno, rodiljni dopust produžuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno.Za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

2. Roditeljski dopust

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon proteka rodiljnog dopusta ima pravo na roditeljski dopust. Može koristiti roditeljski dopust do 8.g života djeteta.To je osobno pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu.Iznimno pravo na roditeljski dopust može koristiti samo jedan od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mj, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja. Ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:

6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,

66

sijft30 mj, za rođene blizance, 3. i svako sljedeće dijete.

Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja, u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust ne koristi samo jedan od roditelja.

Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje 3mj, roditeljski dopust produžuje se za dva mjeseca.Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski u cijelosti ili u njegovim dijelovima. Za slučaj da roditeljski dopust koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.U broj rođene djece uračunavaju se i mrtvorođena djeca te umrla djeca majke i posvojena djeca.Za vrijeme korištenja ovog prava zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

3. Rad s polovicom punoga radnog vremena

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može pravo na rodiljni dopust i roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. Nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta, ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta, kao i pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena.Ima pravo nakon navršenih 6 mj života djeteta koristiti rad s polovicom punoga radnog vremena u onolikom trajanju koliko je to pravo koristio do 6. mjeseca života djeteta, a najduže do 9. mjeseca života djeteta. Po iskorištenju prava na rodiljni dopust ili prava na rad s 1/2 punoga radnog vremena, može pravo na roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s 1/2 punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

4. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta

Po iskorištenju roditeljskog dopusta ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 3.g djeteta ako mu je potrebna pojačana briga i njega.Ministar zdravstva + ministra za obitelj pravilnikom će propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu, radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3.g.Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

5. Dopust za slučaj smrti djeteta

Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo korištenje još 3

mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila smrt djeteta.

6. Korištenje prava na roditeljski dopust od jednog roditelja

Ako za vrijeme korištenja jednog od prava jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog razloga onemogućen koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja pripadajućeg prava u cijelosti se prenosi na drugog roditelja.

Opravdani razlozi su:kad je jedan od roditelja lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, nestao, nepoznat, nepoznatog prebivališta ili boravka,ako su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema propisima o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora u kojem dijete živi,ako je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je spriječen u obavljanju roditeljske skrbi prema ocjeni liječničkog povjerenstva, kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan RH ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od 1.g neprekidno, a sve pod uvjetom da se je roditelj iz ovoga podstavka svojom pisanom izjavom odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta u korist 2. roditelja.

7. Stanka za dojenje djeteta i pravo na dopust trudnice i majke koja doji dijete7.1. Stanka za dojenje

Zaposlena majka i samozaposlena majka, koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih Zakonom.

To pravo se može koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od sat vremena. Zaposlena majka ili samozaposlena majka može koristiti to pravo do navršene 1. godine života djeteta. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme.

Zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme korištenja prava ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće.Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

7.2. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete

Ako zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i zdravlje

67

sijftdjeteta koje doji, a poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke na druge odgovarajuće poslove, ona ima pravo na trudnički ili dojenački dopust, uz naknadu plaće u visini njezine pripadajuće plaće, a na teret poslodavca.Pravo na dopust koristi od prvoga sljedećeg dana od dana kad je prema propisima o radu i zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života.

Ministar za obitelj + sugl.ministra za rad pravilnikom će propisati uvjete i postupak ostvarivanja prava zaposlene trudnice i zaposlene majke koja doji dijete.Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

8. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života

Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s 1/2 punoga radnog vremena, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene 3. G. života djeteta.Za vrijeme korištenja ovog prava, prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na MO ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do 3.g djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.

9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva.Nakon prestanka korištenja prava ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.Jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje. Pravo ne može ostvariti zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja.Roditelj koji koristi ova prava ima pravo na naknadu plaće.Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja

Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili prava na rad s 1/2 punoga radnog vremena zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće, a koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO.

Također ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osn. mj, u trajanju od 6 mj, počevši od 1.dana korištenja prava.U preostalom trajanju (po isteku 6 mj njegova korištenja) ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% prorač. osnovice mje.Za vrijeme korištenja prava zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno.Za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na naknadu plaće koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.

Iznimno u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, a koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. g djetetova života ima pravo za puno radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći 1/2 punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, za vrijeme korištenja prava utvrđenih Zakonom ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice.

Zaposlenom roditelju ili samozaposlenom roditelju naknada plaće ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li ili volontira u punom ili nepunom radnom vremenu. Naknada plaće isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.

11. Ostvarivanje prava u većem opsegu

Prava zaposlenog roditelja mogu se u većem opsegu urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca.

V. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK, RODITELJA POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA

Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik i nezaposleni roditelj, počevši od dana rođenja djeteta, ima pravo na rodiljnu i roditeljsku

68

sijftpoštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava.

Nezaposleni roditelj može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine,3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju,4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ najmanje 9 mj neprekidno ili 12 mj s prekidima u posljednje 2 godine prije rođenja djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:

u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana završnog ispita,u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku prestanka tih okolnosti ima najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža.

Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ došlo:

radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima,radi korištenja prava iz ovoga Zakona.

Korisnici koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda, gube pravo na korištenje prava.

1. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada

Rodiljnu poštedu od rada obvezno od rođenja djeteta do 42. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta.Majka djeteta rodiljnu poštedu od rada ima pravo koristiti do navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.Ona nakon isteka 42 dana može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu poštedu od rada, pri čemu otac djeteta, koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu poštedu od rada, uz majčinu pisanu suglasnost.Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik(majka ugl)ima pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju od:– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,– 30 mjeseci, za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Korisnik prava, može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.

Zatim može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje, ako je proveo na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz Zakona.Korisnik (isto se odnosi i na majku izvan sustava rada) koji na radu nije proveo najmanje 9 mj prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost, a na radu je proveo najmanje 3 mj neprekidno, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja.Korisnik ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na drugog roditelja.

2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada

Korisnik prava za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno. Za slučaj smrti djeteta pripada mu pravo na isplatu novčane naknade još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta.Za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADAMajka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mj života djeteta, a pod roditeljskom brigom razdoblje od 6. mj do navršene 1. g života djeteta, za 1. i 2. rođeno dijete ili do navršene 3. g djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.Majka, nakon 42. dana od dana rođenja djeteta, radi zaposlenja ili samozaposlenja, može prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu, pri čemu otac djeteta, koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu brigu o djetetu, uz majčinu pisanu suglasnost.Nakon 42. dana od dana rođenja djeteta, može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu te započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1g. odn 3.g djeteta ako je provela na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposl. roditelj.

Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodilje i roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH

69

sijftda ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina, da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija, zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba kod HZZ.

Majka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na korištenje prava.

Novčana pomoć iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć može ostvariti počevši od dana rođenja djeteta. Za slučaj smrti djeteta, ostvaruje pravo na novčanu pomoć još 3mj od mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta.

VII. PRAVA POSVOJITELJA DJETETAPosvojitelj, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske dopuste ili poštede od rada te pravo na naknadu plaće ili drugi oblik novčane naknade.Opseg prava posvojitelja ovisi o radnopravnom statusu korisnika prava i životnoj dobi posvojenika.Prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja djeteta, neovisno o broju posvojene djece.

Korisnici za vrijeme korištenja prava imaju prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.

1. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja1.1. Posvojiteljski dopust

Zaposleni posvojitelj i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj djeteta, ima pravo na posvojiteljski dopust. Pravo na posvojiteljski dopust stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.

Ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od:6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine,5 mj, za posvojenika u životnoj dobi od 3. do navršene 5. g,4 mj, za posvojenika u dobi od 5. do navršene 18. g.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje 3. ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust produžuje se za 60 dana.

Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 3. godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja.Za slučaj posvojenja djeteta u dobi iznad 3 g. pravo na roditeljski dopust do navršene 8. G. posvojenika skraćuje se za 30 dana po svakoj navršenoj godini života posvojenika iznad te dobi.Posvojiteljski dopust korisnik može koristiti u neprekinutom trajanju ili na način propisan za korištenje rodiljnog dopusta, odnosno roditeljskog dopusta.

1.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopustZa vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta korisnik ima pravo na naknadu plaće pod uvjetima i u visini propisanoj za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje, korisnike rodiljnog, odn roditeljskog dopusta, odn drugih prava propisanih za zaposlene ili samozaposlene roditelje

2. Prava drugih posvojiteljaKorisnik koji je roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, koja je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.Za vrijeme korištenja prava korisnik ima pravo na novčanu naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.

2.1. Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetuKorisnik, koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postao posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada.

Korisnik, koji je osoba izvan sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj (posvojitelj izvan sustava rada), pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.

Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju od:

12 mjeseci, za posvojenika u dobi do 3 godine,9 mj, za posvojenika u dobi od 3. do navršene 5. G djeteta,6 mj, za posvojenika u dobi od 5. do navršene 8. godine,4 mj, za posvojenika u dobi od 8. do navršene 18. godine.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje 3. ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan sustava rada, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada

70

sijftili posvojiteljska briga o djetetu produžuje se za 60 dana.Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, prekinuti korištenje prava ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost i pod uvjetom da ima isti radnopravni status osobe koji prenosi pravo.

Korisnik, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, može nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je proveo na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja.Korisnik, koji na radu nije proveo najmanje 9 mj prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost, a na radu je proveo najmanje 3 mj neprekidno, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, kao nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja.

2.2. Pravo na novčanu naknaduKorisnik koji je roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba, za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.Korisnik koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo pravo na korištenje posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu za vrijeme korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava iz ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.

VIII. JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE

Korisnik zaposleni roditelj, samozaposleni roditelj, roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik,nezaposlena osoba i osobe koje se iznimno smatraju zaposlenim roditeljem može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mj,da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Korisnik mirovine ili prava na prof.rehab. ili invalidsku mirovinu može ostvariti pravo na novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 5 g,

da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Korisnici gore navedeni svi mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da je dijete:

upisano u maticu rođenihprijavljeno kao član njihovog kućanstva,zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice. Pravo na novčanu potporu, ima i korisnik za posvojeno dijete u dobi do njegove navršene 3. g,ako novčana potpora za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku.

IX. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVAPrava se ostvaruju na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi pisanog zahtjeva korisnika.Iznimno pravo na rodiljni dopust od 45. dana prije očekivanog termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje se na temelju izvješća o bolovanju kojeg izdaje doktor primarne zdravstvene zaštite, a na prijedlog ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o danu očekivanog poroda na kojoj izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obvezno naznačuje samo početni datum korištenja prava.U postupku rješavanja po zahtjevu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za početak njegova korištenja.

O pravima u 1° rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem je području prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva. O žalbi protiv 1° rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.Rješenje o žalbi donijeto u 2° konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.Rješenje o pravu obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik prava zaposleni roditelj, zaposleni posvojitelj ili zaposleni skrbnik.Rješenje o pravu nezaposlenog roditelja obvezno se dostavlja nadležnoj ustrojbenoj jedinici HZZZ u čijoj se evidenciji nezaposlenih osoba vodi korisnik prava.

Korisnik koji potražuje prava dužan je na zahtjev nadležne ustrojbene jedinice Zavoda dostaviti dokaze koji su uvjet za ostvarenje traženog prava, ako Zavod istima ne raspolaže ili ih ne može pribaviti po službenoj dužnosti.U prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje opravdanost zahtjeva korisnika Zavod ima pravo služiti se svim raspoloživim podacima o korisniku kao osiguranoj osobi prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju te koristiti službene podatke nadležnih središnjih tijela državne uprave i javnih ustanova, kao i drugih nadležnih tijela iz kojih se može utvrditi osnovanost stjecanja traženog prava. Nadležna središnja tijela državne uprave i javne ustanove, kao i druga nadležna tijela, dužni su Zavodu dostaviti ili staviti na raspolaganje tražene podatke u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja

71

sijftZaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava namjerava mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.Na pisanu obavijest poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.

Zaposleni roditelj, kojem se o pravu odlučuje, dužan je nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rješavanje o pripadajućem pravu priložiti i pisanu izjavu poslodavca.

1.2. Najava i korištenje prava drugih korisnika iz ZakonaSamozaposleni roditelj koji u tijeku korištenja prava namjerava mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu.

Korisniku koji zahtjev za korištenje prava podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana rođenja djeteta.Korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.U zahtjevu za korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada ili s osnove rodiljne ili roditeljske brige o djetetu, korisnik obvezno naznačuje način korištenja odnosnog prava.Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na 2. roditelja, drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za prekid ili prijenos korištenog prava na 2. roditelja. Iznimno, zahtjev za prekid ili prijenos korištenog prava na 2. roditelja može biti podnijet u roku kraćem od utvrđenog, a koji ne može biti kraći od 8 dana, ako je uvjetovan nepredviđenim socijalnim okolnostima, kao što je smrt u obitelji, teška bolest jednog od članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje, o čemu Zavod odlučuje.

1.3. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijeteSvi korisnici nabrojani na početku pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta.Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi zahtjeva, rodnog lista djeteta, te dokumentacije kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta. Pravo ostvaruje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja.

1.4. Prijava okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava i naknada šteteKorisnik je dužan Zavodu prijaviti svaku promjenu, u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje priznatog prava. Ko ne postupi tako dužan je Zavodu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni

nepripadajući primitak, s pripadajućom kamatom te ga uplatiti na račun državnog proračuna, a sve u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim okolnostima.

X. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONAMinistar za obitelj osniva Povjerenstvo koje se sastoji od 7 članova. Članove Povjerenstva imenuje ministar za obitelj i to 2 predstavnika ministarstva obitelji, od kojih je 1 predsjedavajući Povjerenstva te po jednog predstavnika ministarstva rada, Zavoda, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Koordinacije sindikalnih središnjica.Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona, daje nadležnom ministarstvu za obitelj i Zavodu mišljenja i prijedloge za provedbu Zakona, daje prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora iz Zakona te donosi poslovnik o svom radu. Stručne i administrativne poslove Povjerenstva obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.

XI. FINANCIRANJESredstva za financiranje prava i potpora osiguravaju se u državnom proračunu izuzev sredstva koja se odnose na dopust zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete i ostvarivanja prava u većem opsegu.

.ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

I. OPĆE ODREDBEOvim se Zakonom uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u RH, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze osoba, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, prava i obveze nositelja osiguranja, uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja provedbe zdravstv. zaštite iz obv. zdr. osig.

Obvezno zdravstveno osiguranje provodi HZZO.Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i obveze na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti , na način i pod uvjetima utvrđ Zakonom.

II. OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezne su

se osigurati sve osobe s prebivalištem u RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH, ako međunarodnim ugovorom o soc. osiguranju nije drukčije određeno.

Iznimno, djeca do navršene 18. g života s prebivalištem, odn odobrenim stalnim boravkom u RH smatraju se osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obv. zdravstvenog osiguranja.

Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze smatraju se osiguranici, članovi obitelji osiguranika i 2 osigurane osobe obvezno osigurane u određenim okolnostima.

Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stranci s odobrenim privremenim boravkom u RH, a na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH, odn na temelju obavljanja gospodarske, ili profesionalne djelatnosti u RH.

72

sijft Prava i obveze koje pripadaju osiguranim

osobama ne mogu se prenositi na druge osobe niti nasljeđivati.

Iznimno, nasljeđivati se mogu prava na novčana primanja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaćena zbog smrti osigurane osobe.

III. OSIGURANE OSOBE1. OSIGURANICI

Na obvezno zdravstveno osiguranje prema ovom Zakonu obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika:

1.) osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u RH,

2.) dužnosnici u tijelima državne vlasti, ako za taj rad primaju plaću,

3.) osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima,

4.) članovi uprave trgovačkih društava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada,

5.) osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasn. radnog odnosa(volonterski rad),

6.) osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom = djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljo. i šum. kao jedino ili glavno zanimanje,

7.) poljoprivrednici koji u RH obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci

8.) svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice

9.) korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u RH,

10.) korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mir. i invalid. osiguranja,

11.) osobe koje su u vrijeme prestanka radnog odnosa zatečene u korištenju prava na naknadu plaće za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,

12.) osobe s prebivalištem, odn odobrenim stalnim boravkom u RH koje su prijavljene HZZO:a. u roku od 30 dana od prestanka radnog

odnosa, od prestanka primanja naknade plaće

b. u roku od 30 dana od dana prijevremenog prestanka drag. služenja vojnog roka, odn od dana isteka roka za dragovoljno služenje vojnog roka

c. u roku od 30 dana od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ustanove, ako je bila primijenjena mjera psih. liječenja ili liječenja od ovisnosti u zdr. Ustan.,

d. u roku od 30 dana od dana navršenih 18 g života

e. u roku od 30 dana od dana prestanka primanja naknade plaće,

f. u roku od 90 dana od dana isteka šk. godine u kojoj su završile redovito školovanje u RH, odn u roku od 30 dana od dana položenoga završnog ispita,

13.) učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta državljani RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH, a nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najduže do isteka ŠK godine u kojoj su završili redovito školovanje,

14.) osobe s prebivalištem u RH koje su izgubile status učenika, odn redovitog studenta ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta,

15.) supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti supružnika,

16.) osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog invalida ..,

17.) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata,

18.) osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog ,

19.) osobe s prebivalištem u RH koje su bile korisnici zdravstvene zaštite po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca .........

20.) osobe na odsluženju vojnog roka, pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u oružanim snagama RH, obveznici civilne službe

21.) osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna ili fizička osoba uputila na obrazovanje ili stručno usavršavanje, dok traje obrazovanje, odn usavršavanje,

22.) osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe,dok traje praktični rad,

23.) osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje, dok se nalaze u inozemstvu po toj osnovi,

24.) osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegov,

25.) članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja ,

26.) osobe kojima je priznat status azilanta u RH

Pod radnim odnosom podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim propisima koji uređuju pitanja zapošljavanja.

Djelatnosti osoba koje obavljaju godspodarsku djelatnost... su: registrirana djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva, slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne

73

sijftdjelatnosti za čije je obavljanje odobrenje izdalo mjerodavno tijelo za samostalno obavljanje djelatnosti fizičke osobe, upisane u odgovarajući registar toga tijela, .......Za osobe iz točke 12., 14., 15. i 17. HZZO i HZZZ međusobno će razmjenjivati podatke o nezaposlenim osobama koje se vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Za članove uprave trgovačkih društava, a koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, status osiguranika utvrđivat će se prijavom Zavodu.

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem pripadaju osiguranicima, imaju i osobe s prebivalištem, odn odobrenim stalnim boravkom u RH kojima je po osnovi primitaka uplaćen jednokratnom ili višekratnim uplatama u posljednjih 5 godina doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje u visini doprinosa obračunatog na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za razdoblje od 6 mjeseci..

Te Osobe imaju status osiguranika Zavoda za sve vrijeme dok, imaju mjesečno uplaćen doprinos najmanje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa.

2. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

Status osigurane osobe kao članovi obitelji osiguranika mogu steći:

1.) supružnik (bračni i izvanbračni),2.) djeca (rođena u braku, izvan braka ili

posvojena, pastorčad), te druga djeca bez roditelja, ako ih osiguranik uzdržava,

3.) roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj) koji s osiguranikom žive u zajedničkom kućanstvu ako su nesposobni za samostalan život i rad, ako nemaju sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava,

4.) unuci, braća, sestre, djed i baka koji s osiguranikom žive u zajedničkom kućanstvu ako –II-.

Članovi obitelji osiguranika stječu pravo pod uvjetom da isto pravo ne mogu ostvariti po drugoj osnovi te da imaju prebivalište, odn odobren stalni boravak u RH..Zavod će općim aktom utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je osoba nesposobna za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za uzdržavanje,i da živi u zaj. kućanstvu sa osiguranikom.

Supružnik razvodom braka zadržava status osigurane osobe kao član obitelji supružnika od kojeg se razveo:

a. ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje, dok traje uzdržavanje,

b. ako je u vrijeme razvoda braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima o mirovinskom osiguranju,

c. ako su mu sudskom odlukom o razvodu braka djeca povjerena na čuvanje i odgoj, pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke, ako pravo na obvezno zdravstveno

osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi.

Djeca osiguranika zadržavaju status člana obitelji osiguranika i nakon navršene 18. godine života ako su na redovitom srednjem, ili visokom obrazovanju, do kraja redovitog obrazovanja, ali najduže do navršene 26. godine života.

Pod redovitim obrazovanjem smatra se obrazovanje do završetka stručnog studija, , odn diplomskoga sveučilišnog studija.Iznimno, djeci osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede prekinula redovito obrazovanje, produžava se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za onoliko vremena koliko je trajala bolest, odn ozljeda.Produžava im se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za vrijeme nastavka redovitog obrazovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovitog obrazovanja.Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18.g, odn za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, imaju pravo na obvezno zdr osiguranje za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti.Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i djeca osiguranika koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava.Djeca koja imaju 1 ili oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje, imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao članovi obitelji tog osiguranika, ako se roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom uzdržavanju.

3. DRUGE OSIGURANE OSOBEOsobe s prebivalištem, odn odobrenim stalnim boravkom u RH, koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova obvezne su se osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe.Te Osobe prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa od dana prestanka ranijeg statusa osig. osobe, a najdulje za razdoblje od 12 mj.Državljani RH na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca obvezni su se osigurati i uplaćivati propisani doprinos za svakog člana svoje obitelji s prebivalištem, u RH koji nije zdravstveno osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, a bio je prije njegova odlaska na rad u inozemstvo zdravstveno osiguran u RH kao član njegove obitelji.Osobe s prebivalištem, odn odobrenim stalnim boravkom u RH koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rješenja koje donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi..

74

sijftMjerila i postupak utvrđivanja nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatka sredstava za uzdržavanje propisat će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.Pravo na obvezno zdravst. osiguranje traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je pravo priznato.

IV. PRAVA IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOGA OSIGURANJA

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju:

1.) pravo na zdravstvenu zaštitu,2.) prava na novčane naknade.

1. PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITUPravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaća pravo na:

a. primarnu zdravstvenu zaštitu, b. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, c. bolničku zdravstvenu zaštitu, d. pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni

osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda,e. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i

stomatološko-protetske nadomjestke,f. pravo na ortopedska i druga pomagala ,g. pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.

Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu PODVUČENA osigurava se provedbom mjera zdravstvene zaštite.Mjere zdravstvene zaštite utvrđuju se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Zavoda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, a sukladno osiguranim financijskim sredstvima te raspoloživim zdravstvenim kapacitetima.

Osigurane osobe (a-e) zdravstvenu zaštitu na teret sredstava Zavoda mogu ostvariti u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je Zavod sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

Osigurane osobe (f) zdravstvenu zaštitu na teret sredstava Zavoda ostvaruju kod pravnih ili fizičkih osoba koje imaju odobrenje za proizvodnju, odn promet na malo ortopedskim i drugim pomagalima, a s kojima je Zavod u skladu s uvjetima i na način utvrđen općim aktom Zavoda sklopio ugovor o isporuci ortopedskih i drugih pomagala osiguranim osobama (ugovorni isporučitelji pomagala).

Pravo na zdravstvenu zaštitu osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe.Osiguranim osobama Zavoda u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti (100%) za:

Preventivna zdravstvena zaštita djece, učenika, studenata na redovitom obrazovanju te odraslih osoba

Kemoterapija Radioterapija Zdravstvena zaštita u vezi s uzimanjem i

presađivanjem dijelova ljudskog tijela

Hitna medicinska i stomatološka pomoć i sl.

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite za:

1.) specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 0,75% proračunske osnovice,

2.) specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, ortopedska i druga pomagala – 1,50% proračunske osnovice,

3.) specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 0,75% proračunske osnovice po danu,

4.) liječenje u inozemstvu sukladno općem aktu Zavoda,

5.) troškove bolničke zdravstvene zaštite – 3,01% proračunske osnovice po danu,

6.) stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba od 18 do 65 godina starosti – 30,07 proračunske osnovice,

7.) stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba starijih od 65 godina – 15,03 proračunske osnovice.

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,45% od proračunske osnovice za:

a. zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i stomatologije,

b. izdavanje lijeka po receptu.

Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 90,20% proračunske osnovice.

Osnovna i dopunska lista lijekova sadrži lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.Liste lijekova sadrže lijekove prema šifri anatomsko-terapijsko-kemijske, klasifikacije lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, uobičajenom imenu, ...

Osnovna lista lijekova sadrži najsvrsishodnije lijekove za liječenje svih bolesti. Referentna cijena lijekova (cijena koju Zavod plaća iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na razini najniže cijene koja jamči opskrbu osiguranih osoba Zavoda) utvrđuje se u postupku javnog nadmetanja prema posebnim propisima.

Dopunska lista lijekova sadrži lijekove s višom razinom cijene u odnosu na cijene iz osnovne liste lijekova pri čemu Zavod osigurava pokriće troškova u visini cijene ekvivalentnog lijeka određenog prema posebnom zakonu, s osnovne liste lijekova. Osim pune cijene lijeka obvezno sadrži iznos

sudjelovanja u cijeni lijeka koju osigurava osigurana osoba neposredno ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja.

75

sijft Osnovnu i dopunsku listu lijekova, uz prethodno

pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore i Hrvatske stomatološke komore, donosi Upravno vijeće Zavoda. Ako komora u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo Zavodu ne dostavi mišljenje o osnovnoj, odn dopunskoj listi lijekova, smatra se da je dano pozitivno mišljenje.

Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova.

Iznimno, osigurana osoba kod koje liječenje iz medicinskih razloga nije moguće provoditi lijekovima utvrđenim osnovnom i dopunskom listom lijekova, može ostvariti pravo na lijek koji nije utvrđen tim listama lijekova, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi, i to na teret sredstava bolničke zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka.

Osigurane osobe imaju pravo na ortopedska i druga pomagala te stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, ako ispunjavaju uvjet prethodnoga obveznoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu u trajanju od najmanje 12 mj neprekidno, odn 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine prije nastupa osiguranog slučaja.To se ne odnosi na osigurane osobe mlađe od 18 godina te osigurane osobe sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju koje su nesposobne za samostalan život i rad.

Pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu podrazumijeva pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo, pravo na korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu u skladu s međunarodnim ugovorima te drugu zdravstvenu zaštitu.Pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo osigurana osoba može ostvariti samo ako se radi o potrebi liječenja koje se ne provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH, a može se uspješno provesti u inozemstvu.Provedbene propise o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu donijet će Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Osiguranim osobama Zavoda u okviru zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ne osigurava se plaćanje troškova zdravstvenih usluga kao:

razliku za povećane troškove liječenja koji su posljedica osobne želje osig osobe zbog njezinog vjerskog uvjerenja

eksperimentalno liječenje, zahvate estetske kirurgije, liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta, kirurško liječenje pretilosti, liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju

kao posljedica korištenja zdravstvene zaštite izvan obveznoga zdravstvenoga osiguranja,....

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite.

Osigurana osoba troškove zdravstvene zaštite plaća osobno prilikom korištenja zdravstvene zaštite ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja.

2. PRAVO NA NOVČANE NAKNADE

Osiguranici u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja imaju pravo na:

naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdr. zaštite,

novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci,

naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

PRAVO NA NAKNADU PLAĆEPravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odn spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite pripada

osiguranicima osobama u radnom odnosu u RH, članovima uprave trg društva,

osobama u radnom odnosu u inozemstvu, dužnosnicima, osobama koje obavljaju gosp djelatnost i s njom

= djelatnost, djelatnost poljopriverede i šumarstva

svećenici, osobe koje pružaju njegu i pomoć invalidu DOM

rata i one osobe koje imaju status roditelja

njegovatelja.

Pod bolovanjem za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odn drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, ako je:1.) privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili

ozljede, odn radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,

2.) privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,

3.) izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,

4.) određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta prebivališta, odn boravišta osigurane osobe koja se upućuje,

5.) određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika

6.) privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,

7.) privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena

8.) privremeno spriječen za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju

76

sijftmrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,

9.) privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom. ratu.--> isplaćuje osiguraniku na teret sredstava državnog proračuna.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja (podvučeno) isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava.

Koso-Naknadu plaće za vrijeme bolovanja od 43. dana, odn 8. dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna, odn fizička osoba – poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.Zacrnjeno!!Naknadu plaće za vrijeme bolovanja od prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna, odn fizička osoba – poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.U slučaju kada pravna, odn fizička osoba nije u mogućnosti, iz razloga nelikvidnosti, isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće u trajanju od najmanje 3kalendarska mjeseca, isplatu naknade plaće izvršit će Zavod.

Naknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava:

1.) pravna ili fizička osoba – poslodavac za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu,

2.) pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odn pravna ili fizička osoba – poslodavac za osiguranika radnika – invalida rada za prvih 7 dana bolovanja.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – djeteta s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana, a za dijete do 7. godine života najviše do 40 radnih dana.Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 15 radnih dana.Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje člana obitelji – djeteta do 18. godine života takvo da duljina trajanja njege roditelja neće biti dovoljna, potrebno trajanje njege određuje ovlašteni doktor Zavoda.

U slučaju stečajnog postupka poslodavca naknadu plaće zbog bolovanja kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava Zavoda, osiguraniku isplaćuje Zavod.

U slučaju kada osiguraniku pravna, odn fizička osoba – poslodavac nije utvrdila naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj u roku od 60 dana, osiguranik ima pravo uložiti prigovor Zavodu. Zavod će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i pravnoj, odnosno fizičkoj osobi u roku od 30 dana.

Pravna, odn fizička osoba dužna je osiguraniku isplatiti naknadu plaće u roku od 30 dana prema obračunu koji je dostavio Zavod.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku za sve vrijeme bolovanja, a najduže u trajanju propisanom ZOZO.Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane, odn sate, za koje bi osiguranik imao pravo na plaću da radi..

Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odn u privatnoj praksi.Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog propisom koji na prijedlog Hrvatske liječničke komore, odn Hrvatske stomatološke komore donosi ministar nadležan za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora.Nakon proteka roka pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor područnog ureda Zavoda.Izabrani doktor dužan je prekinuti bolovanje osiguranika i prije roka utvrđenog, odn prije roka koji je utvrdio ovlašteni doktor Zavoda ako utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika poboljšalo tako da može nastupiti na rad.Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti bolovanja za sve vrijeme trajanja bolovanja osiguranika.

Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite o pravu na korištenje bolovanja ovlaštenom doktoru područnog ureda Zavoda.Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva područnog ureda Zavoda izdat će se rješenje u upravnom postupku.Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.U 2° upravnom postupku ocjenu, nalaz i mišljenje daje liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika.Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine.

Nadležno tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja u nalazu, mišljenju i ocjeni koje donosi prema prijedlogu izabranog doktora obvezno utvrđuje samo da invalidnost kod osiguranika ne postoji ili da je kod osiguranika nastupila opća, odn profesionalna nesposobnost za rad.

77

sijftKad utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna nesposobnost za rad, obvezno je u nalazu, mišljenju i ocjeni navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati, odn koje poslove i radne zadatke ne može obavljati.Ako ne donese nalaz, mišljenje i ocjenu i ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Zavoda u rokovima osiguranik od prvoga idućeg dana nakon isteka roka od 30 dana ostvaruje naknadu plaće kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na teret sredstava toga Zavoda.

Osiguranika, kod kojeg je nalazom, mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, poslodavac je obvezan od prvoga idućeg dana od donošenja navedene ocjene rasporediti na druge poslove i radne zadatke koji u skladu s tom ocjenom odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti ili s njim sklopiti ugovor o radu u radnom vremenu koje odgovara osiguranikovoj preostaloj radnoj sposobnosti, odn u radnom vremenu koje je manje od polovice punoga radnog vremena.

Poslodavac koji ne postupi tako obvezan je naknadu plaće za vrijeme bolovanja osiguraniku isplaćivati na teret svojih sredstava.

Osiguranik točke 6. i 8., kod kojeg je nalazom, mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja.

Osiguranik koji je navršio 65 godina života i 20 godina staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja već na teret sredstava poslodavca, odn na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa.

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos, odn obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće, još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odn obavljanja djelatnosti osobnim radom.Iznimno, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom. ratu, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon prestanka radnog odnosa, odn obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom, mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost, a najduže do isteka roka ostvarivanja prava na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.

Za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, te prava na dopust za slučaj smrti djeteta, osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i po prestanku radnog

odnosa, odn obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava.Osiguraniku koji je tijekom korištenja prava zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plaće.

Osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja po istoj dijagnozi bolesti u maksimalnom trajanju od 3 godine bez prekida.Ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini utvrđenoj do isteka 18 mjeseci trajanja bolovanja, a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime toga bolovanja. To se ne odnose se na osiguranika koji je na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemodijalizi ili peritonejskoj dijalizi te koji je na bolovanju u svezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela.

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako: je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost

za rad, ne izvijesti izabranog doktora medicine

primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od 3 dana nakon početka bolesti, odn u roku od 3 dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,

namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje

za vrijeme bolovanja radi, se bez opravdanog razloga ne odazove na

poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odn ovlaštenog dokotora Zavoda,

izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja, odn ovlašteni doktor Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje,ili bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način.

U tim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih.

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje.

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, redovita mjesečna plaća osiguranika, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Za osiguranika člana udruge trgovačkog društva,osobe zaposlene u inozemstvu, koji obavljaju gosp djelatnost, i svećenike osnovica za naknadu plaće jest mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na

78

sijftosnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.Iznimno, osiguranicima koji pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruju na teret sredstava Zavoda ili državnog proračuna, u osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i drugi dohoci ostvareni prema primicima od kojih se, utvrđuje drugi dohodak, prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja pod uvjetom da su isplaćeni u šestomjesečnom razdoblju na temelju kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, te da imaju ostvaren staž osiguranja u Zavodu.

U slučaju kad se osnovica za naknadu ne može na takav način, osnovicu za naknadu čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili aktu s tim da tako određena osnovica, kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj.Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno dulje od 3mjeseca, osnovica za utvrđivanje naknade povećava se sukladno porastu plaće zaposlenih u RH, ako je taj porast veći od 5%.Naknada plaće, pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca po isteku 3 mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja, ako je ispunjen uvjet za povećanje naknade.

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 25% od proračunske osnovice.

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu:

za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom ratu,

za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom,

za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena

za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ,

za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od 3.g života,

za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,

za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Zavod, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28% osim naknade za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta z aslučaj smrti djeteta.

Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda pripada osiguraniku u visini propisanoj pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž

osiguranja na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odn na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine (prethodno osiguranje).Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice.

NOVČANA NAKNADA ZBOG NEMOGUĆNOSTI OBAVLJANJA POSLOVA NA TEMELJU KOJIH SE OSTVARUJU PRIMICI OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK SUKLADNO PROPISIMA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA

Novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak određuje se od prosječne osnovice za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.Pod prosječnom osnovicom podrazumijeva se prosjek osnovica osiguranja na koji je uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje u posljednjih 6mj prije mjeseca u kojem je nastupila nemogućnost osiguranika za obavljanje poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

Novčana naknada iznosi 70% od prosječne osnovice s time da iznos naknade ne može biti viši od proračunske osnovice uvećane za 28% osim naknade za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta z aslučaj smrti djeteta, a isplaćuje se od prvog dana korištenja prava na teret sredstava Zavoda, u trajanju najdulje 6mj neprekidno.

Osiguranik ostvaruje novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova pod uvjetom da je privremeno nesposoban za obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti koju utvrđuje ovlašteni doktor Zavoda.Osiguranik kojem je prestao status osiguranika ostvaruje pravo na novčanu naknadu najviše 30 dana od dana prestanka statusa osiguranika.

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA U SVEZI S KORIŠTENJEM PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Osigurana osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta, odn boravka.Ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je zdravstvenu zaštitu koristila u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja pomagala u mjestu koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njezina prebivališta, odn boravka jer potrebnu zdravstvenu zaštitu nije mogla ostvariti u bližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, ili kod bližeg ugovornog isporučitelja pomagala.

79

sijftPravo na naknadu troškova prijevoza, neovisno o udaljenosti, ima osigurana osoba do 18. godine života, osigurana osoba upućena na liječenje u inozemstvo, osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica te osigurana osoba koja hemodijalizu koristi kao kronični bubrežni bolesnik.Osigurana osoba koja zdravstvenu zaštitu želi koristiti u drugoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odn ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja pomagala na području RH, a ne tamo gdje je upućena ima pravo ostvariti tu zdravstvenu zaštitu na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, ali bez prava na naknadu troškova prijevoza i prava na sanitetski prijevoz.

Zavod snosi troškove prijevoza umrle osigurane osobe koja je upućena na liječenje izvan mjesta prebivališta, odn boravka..Snosi troškove prijevoza umrle osigurane osobe do mjesta njezina prebivališta, ako je toj osobi izvršena eksplantacija organa u svrhu transplantacije izvan mjesta njezina prebivališta.

Pravo na naknadu troškova prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe ako izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite utvrdi potrebu pratnje.

Smatra se da je djeci do 18. godine života kao i osigurane osobe nesposobne za samostalan život.

Pod troškovima prijevoza podrazumijevaju se troškovi prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema službenom daljinomjeru javnog prijevoznika.Iznimno, osiguranoj se osobi zbog njezinoga zdravstvenog stanja može odobriti korištenje skupljega javnoga prijevoznog sredstva.

V. FINANCIRANJE OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA1. Izvori sredstava

Prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja su:1.) doprinosi osiguranika,2.) doprinosi poslodavaca,3.) doprinos za nezaposlene osobe koji se vode u

evidenciji nezaposlenih osoba prema propisima o zapošljavanju,

4.) doprinosi drugih obveznika plaćanja doprinosa,5.) posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite

u inozemstvu,6.) prihodi iz državnog proračuna,7.) prihodi od sudjelovanja u troškovima zdravstvene

zaštite osigur. osoba, odn njihovih osiguravatelja u DZO,

8.) prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda,9.) prihodi od posebnog poreza na duhanske

prerađevine,10.)prihodi od obveznog osiguranja od automobilske

odgovornosti.

Prihod od posebnog poreza na duhanske prerađevine u visini od 32% od ukupnog prihoda doznačuje se iz državnog proračuna na račun Zavoda do 5. dana u mjesecu za protekli mjesec.

Prihod od obveznog osiguranja od auto odgovornosti uplaćuju društva za osiguranje u visini od 7% naplaćene funkcionalne premije osiguranja. Taj iznos predstavlja naknadu prouzročene štete Zavodu koju su prouzročili vlasnici, odnosno korisnici osiguranoga motornog vozila.Društva za osiguranje obvezna su sredstva na ime prihoda uplatiti do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec na ukupan iznos naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u korist računa Zavoda.Uvjete, način plaćanja i izvješćivanja te postupak i ovlaštenje utvrdit će pravilnikom ministar financija.

Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju izdatke za:

1.) zdravstvenu zaštitu,2.) naknade plaća zbog bolovanja,3.) novčanu naknadu zbog nemogućnosti

obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja,

4.) naknade troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,

5.) provedbu obveznoga zdravstvenog osiguranja,6.) rad tijela upravljanja Zavodom,7.) ostale izdatke.

Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.

2. Doprinosi i obveznici doprinosa

Porezna uprava obvezna je do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Zavodu sve evidencije koje se odnose na uplatu doprinosa i ostalih prihoda obveznog zdravstvenog osiguranja za koje je nadležna i za koja vodi evidenciju.Stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuju se na način da se očekivanim prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju očekivani izdaci.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji osiguranika, osiguravaju se iz istih izvora sredstava iz kojih se osiguravaju sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika.

Poljoprivrednik koji je navršio 65 godina života oslobađa se plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako ispunjava uvjete koje propisom utvrđuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.Obveznici plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu mogu biti oslobođeni plaćanja tog doprinosa za osiguranika koji nije osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja pod uvjetom da djelatnost obavljaju u državi s kojom RH nema zaključen ugovor o socijalnom osiguranju ili je međudržavnim ugovorom drukčije određeno, ako su zdravstvenu zaštitu u inozemstvu osigurali o svojem trošku.Na zahtjev obveznika uplate doprinosa oslobađanje plaćanja doprinosa utvrđuje Zavod rješenjem prema svom općem aktu.

80

sijftPosebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu mogu plaćati i osigurane osobe Zavoda koje po privatnom poslu borave u inozemstvu.Osigurana osoba koja ne podnese Zavodu prijavu boravka u inozemstvu i prethodno ne uplati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za sve vrijeme planiranog boravka u inozemstvu, nema pravo na teret sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti naknadu troškova te zdravstvene zaštite.Osnovicu i stopu te način obračuna i uplate posebnog doprinosa utvrđuje Zavod.

Radi utvrđivanja točnosti podataka i činjenica o kojima ovisi ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod ima pravo kontrole poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika uplate doprinosa.Porezna uprava, Središnji registar osiguranika, tijela državne vlasti i druga nadležna tijela obvezni su Zavodu dostavljati podatke kojima raspolažu i o kojima vode službene evidencije potrebne za ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.Ako Zavod u postupku provjere utvrdi nepravilnosti, o tome sastavlja zapisnik koji dostavlja Poreznoj upravi na nadležno postupanje utvrđeno propisom ministra financija.

Korisnicima mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja te obveznicima obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, a koji nisu uplatili doprinos za najmanje 30 dana ograničava se korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, osim prava na hitnu medicinsku pomoć.

Pod hitnom medicinskom pomoći podrazumijeva se pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje.

Obustavljeno korištenje prava uspostavlja se unaprijed, od dana podmirenja dužnog iznosa doprinosa s pripadajućim kamatama.

3. Osiguranje sredstava u državnom proračunuRH osigurava u državnom proračunu posebna sredstva za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, i to za:1.)sredstva za isplatu naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad,2.) sredstva za troškove zdravstvene zaštite za:

a) provođenje mjera povećane zdravstvene skrbi za osigurane osobe starije od 65 god kao i za osigurane osobe djecu do navršene 18. godine života,b) zdravstveno prosvjećivanje,c) liječenje po posebnim propisima,d) hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama,e) razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvane većim odstupanjem u organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci, gustoća naseljenosti),f) osobe čije je prebivalište nepoznato,g) međunarodne obveze na području zdravstvenog osiguranja.

Sredstva uplaćuju se na račun Zavoda do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec i prihod su Zavoda.

4. Financijsko poslovanje Zavoda.

Zavod ima poslovne fondove za:prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,dopunsko zdravstveno osiguranje sukladno posebnome zakonu.

Zavod ima pričuvu za provedbu prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Ako se po završnom računu utvrdi višak prihoda, taj se višak unosi u pričuvu izdvajanjem najmanje 50% viška prihoda. Nadzor nad korištenjem pričuve obavlja Upravno vijeće Zavoda.

Pričuva može iznositi najviše 1/12 planiranih rashoda u tekućoj godini za provedbu utvrđenog opsega prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Tijekom godine pričuva se može koristiti kao obrtna sredstva za podmirivanje tekućih obveza Zavoda te kao pozajmica uz obvezu vraćanja najkasnije do kraja iduće godine uz kamatu. Pričuva služi za pokrivanje viška rashoda nad prihodima i sanaciju gubitaka Zavoda.

U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provođenje obveznoga zdravstvenog osiguranja te nadzor nad ostvarivanjem prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu se vode evidencije. Opće akte o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije te obveznicima vođenja evidencija, donijet će Upravno vijeće Zavoda.

VIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJAPravo na obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuje se priznavanjem statusa osigurane osobe u Zavodu.Osiguranoj osobi prestaje status osigurane osobe prestankom okolnosti na temelju kojih je stekla taj status. Status osigurane osobe dokazuje se posebnom ispravom. Opći akt o sadržaju, obliku i naknadi za troškove izdavanja isprave, donijet će Zavod.

Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje koju podnosi obveznik plaćanja doprinosa, osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu.Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe.

Osobi za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod će donijeti rješenje o prestanku statusa osigurane osobe.Sve pravne i fizičke osobe obvezne su dostaviti Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba, a radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave.Ako obveznik plaćanja doprinosa u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti za stjecanje statusa osigurane

81

sijftosobe ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje Zavod će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznavanju statusa osiguranika, odn osigurane osobe Zavoda.

Zavod ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovi kojih je prijava podnesena, odn na osnovi kojih je osobi priznao taj status.Pravne i fizičke osobe, podnositelji prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i osigurana osoba obvezni su na traženje Zavoda predočiti sve činjenice i dokaze kojima se dokazuje osnovanost prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno valjanost važećeg statusa osigurane osobe.Ako Zavod ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi status osigurane osobe po nekoj drugoj osnovi, odnosno ospori status osiguranoj osobi u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog nepostojanja okolnosti na osnovi kojih joj je taj status utvrđen o tome donosi rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi sukladno općem aktu Zavoda.

O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odlučuje Zavod u pravilu bez donošenja rješenja. Zavod donosi rješenja o pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja kada je to utvrđeno općim aktom Zavoda ili na zahtjev osigurane osobe.

Radi zaštite prava, osiguranim se osobama u Zavodu osigurava 2° rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba. 2° rješenje Zavoda je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja rješava:1. u prvom stupnju – područni uredi Zavoda nadležni prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe,2. u drugom stupnju – Direkcija Zavoda.

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite. Osigurana osoba bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite za razdoblje od najmanje jedne godine.Opće akte o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijet će Zavod uz mišljenje nadležne komore i suglasnost ministra zdravstva.U postupcima za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja sudjeluje ovlašteni doktor, dok u drugim postupcima sudjeluje liječničko povjerenstvo Zavoda.Opći akt o ovlastima i načinu rada ovlaštenog doktora Zavoda, odnosno sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkog povjerenstva Zavod

ZAKON O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

I. OPĆE ODREDBEOvim se Zakonom uređuju vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje jest: a) dopunsko zdravstveno osiguranje , b) dodatno i c) privatno zdravstveno osiguranje.

Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje ugovaraju se kao dugoročna osiguranja, a najmanje u trajanju od 1.g. To su neživotna osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju.

Dopunsko zdravstveno osiguranje jest osiguranje kojim se osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se zdravstvena zaštita fizičkim osobama koje borave u RH, a koje se nisu obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje te vrste osiguranja od nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju (osiguravatelj).

Osiguravatelj ne smije započeti obavljati poslove dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja bez prethodno pribavljene suglasnosti ministra zdravstva. On će postupak i način davanja suglasnosti propisat će pravilnikom.Iznimno, dopunsko zdravstveno osiguranje za pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja provodi i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (Zavod).Zavod vodi sredstva dopunskoga zdravstvenog osiguranja odvojeno od sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

II. DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Dopunsko zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja, odn Zavoda.Ugovarateljem dopunskoga zdravstvenog osiguranja, smatra se osiguranik, odn pravna ili fizička osoba, tijelo državne vlasti ili drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o DZO i koje se obvezalo na uplatu premije osiguranja.

Osiguranikom dopunskoga zdravstvenog osiguranja, smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine suglasnosti, sklopljen ugovor o DZO i koja koristi prava utvrđena ugovorom o osiguranju.Osiguranik može biti samo osoba koja ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

82

sijftGubitkom statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju gubi status osiguranika u DZO.

Osiguravatelj određuje premiju za DZO s obzirom na opsege pokrića iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju.Zavod općim aktom određuje cijenu premije za DZO s obzirom na opsege pokrića iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, prihodovnog cenzusa osiguranika i statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Osiguravatelj dopunskoga zdravstvenog osiguranja, odnosno Zavod obvezni su:

sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom osobom Zavoda koja se želi osigurati za prava iz DZO po programima osiguravatelja,za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz dopunskoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja.

Sredstva za premiju DZO koje provodi Zavod osiguravaju se u dr ž avnom prora č unu za osiguranike :

1) osigurane osobe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te za osigurane osobe kojima je priznat status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Dom. rata i članova njihovih obitelji, ...

2) osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pravo na pomoć i njegu u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima, kojima je priznato pravo na osobnu invalidninu prema posebnim propisima, koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja prema propisima o MO ,

3) osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja(muškarci), odn s više od 25 davanja (žene),

4) osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18GOD,

5) osigurane osobe – hrvatske branitelje iz Dom. rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%,

6) osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen Zakonom.

Osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije DZO iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (prihodovni cenzus).Iznimno, osiguranik – umirovljenik samac ima pravo na plaćanje premije ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice.

Pod prihodom smatraju se svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja

te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.Pod dohotkom smatra se:

plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca (tuzemnog ili inozemnog) umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak,mirovina od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja,dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina,dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina,dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak,dohodak od imovine i imovinskih prava,dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu,dohodak od dividenda i udjela u dobiti,dohodak od osiguranja tedohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa.

U prihod uračunava se: naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.Prihod umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obitelji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Pod obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug te ostali članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, neovisno o tome jesu li zdravstveno osigurani kao članovi obitelji, jesu li sposobni za samostalan život i rad i imaju li sredstva za uzdržavanje.

Postupak utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna provodi se sukladno općem aktu Zavoda.

Pokriće troškova sudjelovanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ugovorni subjekt Zavoda naplaćuje od osiguravatelja, odnosno Zavoda. Pobliže uvjete i način provođenja DZO utvrđuje pravilnikom ministar zdravstva. Pravila provođenja DZO koje provodi Zavod utvrdit će Upravno vijeće Zavoda.

III. DODATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Dodatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja.

83

sijftUgovarateljem dodatnoga zdravstvenog osiguranja, smatra se osiguranik, odn pravna ili fizička osoba, tijelo državne vlasti ili drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju i koje se obvezalo na uplatu premije osiguranja.

Osiguranikom dodatnoga zdravstvenog osiguranja, smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine suglasnosti, sklopljen ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju i koja koristi prava utvrđena ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju. Osiguranik može biti samo osoba koja ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Osiguravatelj određuje premiju za dodatno zdravstveno osiguranje s obzirom na opseg pokrića iz ugovora o dodatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranik izložen, uzimajući u obzir dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i tablice bolesti te trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju.

Osiguravatelj dodatnoga zdravstvenog osiguranja obvezan je:

sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom osobom Zavoda koja se želi osigurati za prava iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja po programima osiguravatelja,za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja.

Ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju određuju se zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici kod kojih osiguranik može koristiti prava iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom mogu sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa Zavodom i za osiguranje većeg opsega prava na zdravstvenu zaštitu u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja kao i za osiguranje višeg standarda zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, izvan ugovorenog radnog vremena sa Zavodom.

Za korištenje kapaciteta izvan ugovorenih kapaciteta Zavoda za provođenje dodatnoga zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezni su ishoditi suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Po ishođenoj suglasnosti ministra zdravstva, zdravstvena ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost može sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju na temelju prethodne odluke upravnog vijeća, odnosno nadležnog tijela trgovačkog društva.Postupak i način provođenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja uređuje se općim aktom koji donosi upravno

vijeće zdravstvene ustanove, odnosno nadležno tijelo trgovačkog društva.

Osiguravatelj je obvezan podatke o sklopljenim ugovorima sa zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnim zdravstvenim radnicima kod kojih osiguranik može koristiti prava iz dodatnog zdravstvenog osiguranja dostavljati na uvid ministarstvu nadležnom za zdravstvo.Sadržaj podataka i rokove za dostavljanje podataka propisat će pravilnikom ministar zdravstva.Pobliže uvjete i način provođenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.

IV. PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJEPrivatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o privatnom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja.

Ugovarateljem privatnoga zdravstvenog osiguranja , smatra se osiguranik, odnosno fizička ili pravna osoba koja je za osiguranika sklopila ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju i koja se obvezala na uplatu premije osiguranja.

Osiguranikom privatnoga zdravstvenog osiguranja smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je, na temelju njezine suglasnosti, sklopljen ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju i koja koristi prava utvrđena ugovorom o osiguranju.Osiguravatelj određuje premiju za privatno zdravstveno osiguranje s obzirom na opseg pokrića iz ugovora o privatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranik izložen, uzimajući u obzir dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i tablice bolesti te trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju.Osiguravatelj privatnoga zdravstvenog osiguranja obvezan je za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz privatnoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja.

Ugovorom o privatnom zdravstvenom osiguranju određuju se zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici kod kojih osiguranik može koristiti prava iz privatnoga zdravstvenog osiguranja.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom mogu sklopiti ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa Zavodom i izvan ugovorenoga radnog vremena sa Zavodom.

Za korištenje kapaciteta izvan ugovorenih kapaciteta Zavoda za provođenje privatnoga zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezni su ishoditi suglasnost ministra zdravstva.

Po ishođenoj suglasnosti ministra nadležnog za zdravstvo, zdravstvena ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost može

84

sijftsklopiti ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju na temelju prethodne odluke upravnog vijeća, odnosno nadležnog tijela trgovačkog društva.

Postupak i način provođenja privatnoga zdravstvenog osiguranja uređuje se općim aktom koji donosi upravno vijeće zdravstvene ustanove, odnosno nadležno tijelo trgovačkog društva.

Osiguravatelj je obvezan podatke o sklopljenim ugovorima sa zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnim zdravstvenim radnicima kod kojih osiguranik može koristiti prava iz privatnoga zdravstvenog osiguranja dostavljati na uvid ministarstvu nadležnom za zdravstvo.Sadržaj podataka i rokove za dostavljanje podataka propisat će pravilnikom ministar zdravstva.

Pobliže uvjete i način provođenja privatnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje pravilnikom ministar zdravstva.

Zakon O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU

Uređuje se sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, nositelj obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava osoba osiguranih po toj osnovi, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu.

Obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu provodi HZZO zaštite zdravlja na radu.

Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu osiguravaju se:1. mjere za sprečavanje ozljeda na radu te mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti (specifična zdravstvena zaštita radnika),2. prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

II. SPECIFIČNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA

Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća:1. liječničke preglede i dijagnostičke postupke radi utvrđivanja radne sposobnosti,2. praćenje zdravstvenog stanja radnika,3. preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu,4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zaštitnim sredstvima,5. organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada,6. praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,7. stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući vrijeme, način i uvjete rada,8. sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite zdravlja na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,

9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vezi s radom,10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje,11. sudjelovanje u mjerama PR radnika,12. provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika provode zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te specijalisti medicine rada u privatnoj praksi s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

Sredstva za specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu sukladno posebnome zakonu.

Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za svaku kalendarsku godinu donosi Upravno vijeće Zavoda uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za medicinu rada i suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

III. OZLJEDA NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI1. Ozljeda na radu

Ozljedom na radu smatra se:1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, ..., ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odn djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana,2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odn obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana,3. ozljeda nastala koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odn na posao na osnovi kojeg je osigurana,4. ozljeda nastala koju osiguranik zadobije u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na PR 5. ozljeda, odn bolest koja nastane kod osobe osigurane,6. ozljeda nastala koju osigurana osoba zadobije u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

2. Profesionalne bolesti

Profesionalne bolesti su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se posebnim zakonom.

IV. OSIGURANE OSOBE

Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu obvezno su zdravstveno osigurani sljedeći osiguranici:1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog

85

sijftposlodavca sa sjedištem u RH,2. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odn jedinicama lokalne i područne samouprave,3. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, 4. članovi uprave trgovačkih društava ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi,5. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa,6. osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost; osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit,7. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajed. koju vodi nadležno tijelo,8. osobe koje pružaju njegu i pomoć HRV ratnom vojnom invalidu Dom. rata s oštećenjem organizma 100% I. grupe,9. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, dok traje praktičan rad.

Pored osiguranika obvezno su zdravstveno osigurani za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti:1. učenici i studenti na redovitom školovanju za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse, stručnih putovanja, odn za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i studenata,2. osobe na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira HZZ3. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje,4. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti,5. osobe koje sudjeluju u akcijama spašavanja ili u zaštiti i spašavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda,6. osobe koje na poziv državnih i drugih ovlaštenih tijela obavljaju dužnosti u interesu RH,7. športaši, treneri ili organizatori u sklopu organizirane amaterske športske aktivnosti,8. osobe koje kao pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno sprečavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život građana,9. osobe koje kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesrećama (poplave, potresi i sl.),10. osobe na odsluženju vojnog roka (ročnici), obveznici civilne službe (civilni obveznici) te pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u Oružanim snagama RH,11. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u RH,12. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službi obavješćivanja,13. osobe koje kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke

gašenja požara, zaštite i spašavanja u slučaju drugih nepogoda, ...

Pravne i fizičke osobe, odn tijela državne vlasti obvezne su osigurati na zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osobe.

Za prava na zdravstvenu zaštitu za slučaj profesionalne bolesti u statusu osigurane osobe osigurani su i umirovljenici te nezaposlene osobe koje su bile profesionalno izložene fibrogenim prašinama ili karcinogenima ako su bile zaposlene kod pravnih ili fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u RH

Pored osoba navedenih za prava na zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osigurani su i umirovljenici te nezaposlene osobe kojima je bolest, odn ozljeda neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odn profesionalne bolesti.Sredstva za zdravstvenu zaštitu osoba osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu sukladno posebnome zakonu.

V. PRAVA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI

Prava koja se ostvaruju za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti su:1. pravo na zdravstvenu zaštitu,2. pravo na novčane naknade.

1. Pravo na zdravstvenu zaštituPravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na:1. primarnu zdravstvenu zaštitu,2. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,3. bolničku zdravstvenu zaštitu,4. pravo na korištenje lijekova,5. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke,6. pravo na ortopedska i druga pomagala.

Zavod je obvezan osobama osiguranim osigurati, u slučaju profesionalne bolesti i ozljede na radu, zdravstvenu zaštitu najmanje u standardu koji se osigurava osiguranim osobama HZZO u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te je obvezan u cijelosti snositi troškove te zdravstvene zaštite.

Zdravstvenu zaštitu osigurane osobe ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te kod specijalista medicine rada u privatnoj praksi, kao i u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenim u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti s kojima je Zavod sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.Osigurana osoba zdravstvenu zaštitu ostvaruje kod isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala s kojima je Zavod sklopio ugovor o isporuci ortopedskih i drugih pomagala.

Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenim u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti Zavod može

86

sijftsklopiti samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta s HZZO.Uvjete i način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, postupak i uvjete sklapanja ugovora s ugovornim subjektima te obrasce uputnica, recepata i drugih isprava na temelju kojih se ostvaruje zdravstvena zaštita propisat će općim aktom Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Općim aktom određuje se i potreban broj zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te specijalista medicine rada u privatnoj praksi s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite (mreža ugovornih subjekata medicine rada).

2. Pravo na novčane naknade

Pravo na novčane naknade obuhvaća pravo na:1. naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu, odn profesionalnom bolešću,2. naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite,3. naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti osigurane osobe ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odn profesionalne bolesti.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za radPravo na naknadu plaće pripada osiguranicima od prvog dana privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću.Naknadu plaće obračunava i isplaćuje pravna, odn fizička osoba, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću ne može iznositi manje od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Privremenu nesposobnost osiguranika za rad uzrokovanu ozljedom na radu, odn profesionalnom bolešću utvrđuje doktor specijalist medicine rada u zdravstvenoj ustanovi, odn trgovačkom društvu koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili specijalist medicine rada u privatnoj praksi, odnosno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za medicinu rada.

Nadzor nad ostvarivanjem prava s osnove privremene nesposobnosti za rad obavlja HZZO.Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti korištenja prava s osnove privremene nesposobnosti za rad osiguranika.

O utvrđenoj privremenoj nesposobnosti osiguranika kao i o prestanku privremene nesposobnosti osiguranika za rad doktor specijalist medicine rada obvezno u roku od 3 dana dostavlja obavijest izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite osiguranika sukladno ZOZO.

Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu specijalista medicine rada o privremenoj nesposobnosti za rad liječničkom povjerenstvu HZMR.

Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva Zavod će izdati rješenje u upravnom postupku.Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće po osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti sve dok doktor specijalist medicine rada, odn liječničko povjerenstvo HZMR ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela MO utvrđena invalidnost osiguranika.

Ako privremena nesposobnost za rad traje neprekidno 6 mj zbog iste ozljede na radu, odn profesionalne bolesti, doktor specijalist medicine rada obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu MO koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga doktora specijalista medicine rada.Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva HZZO samo u slučajevima kada je doktor specijalist medicine rada uputio osiguranika, odn po prijedlogu liječničkog povjerenstva HZMR.

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu, odn profesionalnom bolešću prestao radni odnos, odn obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom.Osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće i dok se nalazi u pritvoru.

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako: – je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,– namjerno sprječava ozdravljenje, odn osposobljavanje,– radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad,– se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled doktora specijalista medicine rada, odnosno liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za medicinu rada (HZMR),– doktor specijalist medicine rada, odn liječničko povjerenstvo HZMR utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odn bez suglasnosti doktora specijalista medicine rada otputuje iz mjesta prebivališta.Osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka, odn prestanka posljedica njima uzrokovanih.

2.2. Pravo na naknadu troškova prijevoza

Pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti ostvaruje se najmanje u visini naknade troškova prijevoza sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.Uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza propisat će uz suglasnost ministra zdravstva, općim aktom HZZO.

87

sijft2.3. Prava po prestanku radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom

Osiguranik koji se ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne bolesti, uz pravo na naknadu plaće ostvaruje i pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na troškove prijevoza u vezi s korištenjem te zdravstvene zaštite zbog ozljede na radu, odn profesionalne bolesti i u slučaju prestanka radnog odnosa, odn obavljanja djelatnosti osobnim radom.Pravo na naknadu plaće osiguranik ostvaruje sve dok ponovno nije radno sposoban, odn do konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti.

2.4. Pravo na naknadu pogrebnih troškova

U slučaju smrti osigurane osobe osigurava se pravo na naknadu pogrebnih troškova ako je smrt osigurane osobe neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odn profesionalne bolesti.Opći akt o visini, uvjetima i načinu ostvarivanja prava na naknadu pogrebnih troškova donijet će Zavod.

VI. POKRETANJE POSTUPKA UTVRĐIVANJA I PRIZNAVANJA OZLJEDE NA RADU, ODNOSNO PROFESIONALNE BOLESTI

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, odn profesionalne bolesti osigurane osobe ostvaruju nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odn profesionalne bolesti od strane Zavoda.Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odn profesionalne bolesti pokreće pravna ili fizička osoba, tijelo državne vlasti, odn osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave Zavodu o ozljedi na radu, odn profesionalnoj bolesti u roku. Primjerak prijave obvezno se podnosi i HZZO, HZMR i doktoru primarne zdravstvene zaštite osiguranika izabranom sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Podnošenje prijave od strane pravne ili fizičke osobe, odnosno tijela državne vlasti ima pravo zahtijevati i ozlijeđena ili oboljela osigurana osoba kojoj se osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Prijava o ozljedi na radu, odn profes. bolesti podnosi se:– za slučaj ozljede na radu – u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu,– za profesionalnu bolest – u roku od 8 dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.

Osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu, odn profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka rokova, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odn profesionalne bolesti od strane Zavoda.

O priznatoj ozljedi na radu, odn profesionalnoj bolesti Zavod je obvezan u roku od 8 dana obavijestiti HZZO, izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite osigurane osobe sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, HZMR, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Državni inspektorat – Inspekciju rada.

Provedbene propise o utvrđivanju i priznavanju ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo donijet će Zavod.Stručni nadzor nad zdravstvenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima koje u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada i privatnim ordinacijama medicine rada u postupku ocjenjivanja profesionalne bolesti, odnosno zdravstvene sposobnosti osiguranika sukladno posebnim propisima provodi Hrvatski zavod za medicinu rada.

ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Sustav mirovinskog osiguranja: I. obvezno mirovinsko osiguranje na

temelju generacijske solidarnosti,II. obvezno mirovinsko osiguranje na

temelju individualne kapitalizirane štednje, -osiguranici mlađi od 40 godStopa doprinosa ne može biti manja od 5% od osnovice za plaćanje doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnosti.

III. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Načela u mirovinskom osiguranju: uzajamnosti solidarnostiNjima se obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odn korisnika mirovine.

Obvezno se osiguravaju PRAVA NA (vrste mirovine podvučeno):

1.) starosnu mirovinu, 2.) prijevremenu starosnu mirovinu, 3.) invalidsku mirovinu, 4.) obiteljsku mirovinu, 5.) najnižu mirovinu, 6.) osnovnu mirovinu, 7.) profesionalnu rehabilitaciju, 8.) naknadu zbog tjelesnog oštećenja, 9.) naknadu putnih troškova u svezi s

ostvarivanjem osiguranih prava.

Prava iz MO: neotuđiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga ne mogu se naslijediti. ne mogu zastarjeti, osim dospjelih a neisplaćenih

mirovina i drugih novčanih davanja.

Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja iza korisnika koji nema nasljednika pripadaju RH, odn državnom proračunu.

88

sijftStečena prava mogu se ukinuti samo u slučajevima određenim ZOMO. Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja.

Za ostvarivanje prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci, drugi obveznici plaćanja doprinosa i RH.

II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE

A. OSIGURANICI 1. Obvezno osiguranje

Obvezno su osigurani: 1.) radnici i s njima izjednačene osobe, 2.) osobe koje su imenovane na dužnosti u tijelima

državne vlasti, jed. lok. uprave i samouprave, ako za taj rad primaju plaću,

3.) osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri), bez obzira na to primaju li za taj rad plaću,

4.) hrvatski državljani zaposleni kod: inozemnih organizacija sa sjedištem u RH koje

ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarodna organizacija i ustanova),

inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem/sjedištem u RH,

diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države sa sjedištem u RH koji uživaju diplomatski imunitet, ili

u osobnoj službi kod stranih državljana5.) strani državljani i osobe bez državljanstva,

zaposleni na teritoriju RH6.) izaslani radnici koji za poslodavca sa sjedištem u RH

obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu.

7.) Nezaposlene osobe8.) Osobe koje pružaju pomoć i njegu ratnim vojnim

invalidima iz Dom rata.

Obvezno su osigurani: 1.) obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajući

registar, 2.) osobe koje samostalno obavljaju prof. djelatnost

(odvjetnici, liječnici), 3.) vrhunski športaši i šahisti, ako nisu osigurani po 2.

osnovi. 4.) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne

djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak/dobit,

5.) osobe koje ostvaruju prihod i upisane su u registar obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a nisu osigurane po drugoj osnovi.

6.) Poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje obvezno se osiguravaju ako su vlasnici, posjednici, zakupci ili koncesionari polj. zemljišta.-Smatra se da ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ako su korisnici mirovine, ili su na redovitom školovanju.

7.) članovi uprave trgovačkih društava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.

8.) svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno središnje tijelo državne uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.

9.) roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u 1.godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u RH. Rođenjem sljedećeg djeteta, prije navršetka prve godine života prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno rođenom djetetu. Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dužnosti prema djetetu, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukčije ne dogovore.

10.)osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za MO prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. Tim osobama ne osiguravaju se prava za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge dohotke.

11.)Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod međ. Org. i stranih poslodavaca ili na brodovima pod stranom zastavom, ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o soc. osiguranju. Pod tim uvjetima obvezno se osiguravaju i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u RH.

2. Produženo osiguranje Ulazi u mirovinski staž!!!!!

Osobe kojima je prestalo obvezno MO mogu se osigurati na produženo osiguranje ako od prestanka nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku.

/po načelu dobrovoljnosti!?/Može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme: 1.) neplaćenog dopusta, 2.) mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši 3.g3.) stručnog usavršavanja nakon prestanka ugovora o

radu,4.) nezaposlenosti, 5.) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja

djelatnosti, 6.) zaposlenja u inozemstvu u međ. i drugim

organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora, odn kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u RH,

7.) boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika - hrvatskog državljanina na radu u inozemstvu,

8.) nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme.

Na produženo osiguranje može se osigurati i osoba koja ima prebivalište na teritoriju RH za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga MO u državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj.

89

sijft

Na produženo osiguranje osigurava se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.Pravo na produženo osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti, ako dospjeli doprinosi nisu uplaćeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijeća.

B. OSOBE OSIGURANE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA

Za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su:

učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse kod poslodavca

nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputio HZZ,

osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, te odgojnih mjera.

To se odnosi i na strane državljane koji se nalaze na školovanju u RH, pod uvjetom uzajamnosti.

Za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeđene na teritoriju RH:

a. sudjelujući u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda ili radi otklanjanja materijalne štete koja prijeti imovini,

b. članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava sudjelujući u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine .. kao i za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo,

c. prigodom obavljanja dužnosti građana u obrani, u skladu s propisima o obrani.

Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja tih poslova.

Za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje na zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole.

C. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:

udovica/udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, djeca rođena u braku ili izvan braka ili

posvojena, pastorčad koju je osiguranik uzdržavao, unučad

koju je osiguranik uzdržavao - ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad,

roditelji - otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao,

djeca bez roditelja - braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba

roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad.

Smatra se da je osiguranik, odn korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji:* ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom

kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio veći od 66% svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža , ili

* ako član obitelji nije živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osigurao sredstva za uzdržavanje u prosječnoj svoti od najmanje 80% svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža .

Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje: kada dođe do promjene u prihodima korisnika

mirovine, tako da pređu svotu od 80%.

Članovi obitelji, osigurani su za slučaj smrti osoba, ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti, dok su obavljale poslove. Pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3.g. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

III. MIROVINSKI STAŽ To je širi pojam od pojma staž osiguranja!!

Podjela mirovinskog staža:a. Staž osiguranjab. Pridodani stažc. Dokupljeni staž

Mirovinski staž obuhvaća razdoblje: 1) provedeno u osiguranju, 2) provedeno u osiguranju za vojne osiguranika, 3) dokupljenog staža osiguranja, 4) pridodanog staža, 5) provedeno u Domovinskom ratu, 6) provedeno u zaposlenju na katol-bogos. učilištima (1952. - 1990)

7) navršeno do 31.12.98. koje se računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osig. s povećanim trajanjem i posebni staž.

1. Staž osiguranja Računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršenih 15'g u obveznom mirovinskom osig. i produženom osiguranju.

Osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, računa se kao staž osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju, ako su u cijelosti plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa.

U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema

90

sijftpropisima o radu.Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa skraćenim radnim vremenom koje provedu:

d. zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta, kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta,

e. roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s 1/2 punoga radnog vremena,

f. radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima.

U staž osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno radno vrijeme. To vrijedi i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva ili više poslodavaca. Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena računa se u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme. Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara 2X vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punoga radnog vremena. Taj Staž osiguranja priznaje se u staž osiguranja u trajanju najviše 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu. Iznimno, za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.

U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo: 1. na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog

rada na osnovi kojega je bio osiguran, a za to je razdoblje primao naknadu plaće,

2. na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upućen kao invalid rada ili kao vojni invalid, kao slijepa osoba, .. bez obzira je li prije toga bio osiguran,

3. koristeći se s naknadom plaće u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.

U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odn osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to:

a. za koje je primao plaću, odn naknadu plaće b. za koje je ostvario pravo na mirovinsko

osiguranje, u skladu s propisima o zapošljavanju,

c. obavljanja roditeljske dužnosti

U staž osiguranja računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi .Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u RH u istoj god, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

2. Dokupljeni staž U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik odn, korisnik mirovine – svećenik, redovnica ili redovnik dokupio za razdoblje provedeno u svećeničkoj ili redovničkoj službi prije 1.1.99.

3. Pridodani staž

Pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje kod određivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 g.

Važan je za invalidsku i obiteljsku mirovinu jer utječe na njihovu veličinu, a ne na priznavanje prava.

Pridodani staž počinje: kod invalidske mirovine - na dan nastanka invalidnosti, kod obiteljske mirovine - na dan smrti osiguranika.

Trajanje pridodanoga staža računa se tako da se pribroje razdoblja do navršene 55.g u trajanju od 2/3, a nakon 55. do navršene 60.g osiguranika u trajanju od 1/2, a za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario staž osiguranja. Kada je osiguranik bio osiguran u državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se staž određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz te države, a u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom.

IV. PRAVA IZ Mir. osiguranja

1. Starosna mirovina Pravo na starosnu mirovinu ima:

muškarac kada navrši 65 god +i 15g mirovinskog stažažena kada navrši 60 god života +i 15g mirovinskog staža.

2. Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima: muškarac kada navrši 60 god + 35 god

mirovinskog staža žena kada navrši 55 god života + 30 god

mirovinskog staža

3. Zajedničke odredbe

Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti nakon prestanka osiguranja. Zahtjev može se podnijeti najranije 2mj prije prestanka osiguranja. Kada se to pravo ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, on ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka tog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6m unatrag.

91

sijft

Osiguranik, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen, obveza uplate dospjelih doprinosa.On može šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu, u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu.

Osiguranici koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima i osiguranici kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla kao i slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije..., ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema pos. zakonu.

4. Prava na osnovi invalidnosti Prava: * profesionalna rehabilitacija * invalidska mirovina

Def. Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od 1/2 prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Def. Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad). Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

Invalid rada, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika radnika i s njim izjednačene osobe toliko da je prijeko potrebno, radi sprječavanja nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren

njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu.

Ozljedom na radu smatra se svaka: 1.) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, 3.) ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odn na posao na osnovi kojega je osiguran, 4.) ozljeda koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju, 5.) ozljeda, odn bolest koje pretrpe osigurana osoba u određenim okolnostima, 6.) ozljeda koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

Def. Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.

a) Profesionalna rehabilitacija def. To je skup aktivnosti(praktično stjecanje i primjena znanja i vještina) radi osposobljavanja invalida rada uz očuvanje njegove preostale radne i opće spsobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima :osiguranik radnik, (ispod „ostali navedeni“)obrtnici, poljoprivrednici (kao jedino i gl zanimanje), osobe koje samostalno obavljaju profes djelatnost (odvj), koje obavljaju samostalnu djelatnost polj. i šumarstva, vrhunski športaši, osobe upisane u registar obveznika poreza na dohodak, članovi uprave trgovačkih društava, i osoba osigurana u određenim okolnostima kod koje je nastala profesionalna nesposobnost za rad i kod koje postoji preostala radna sposobnost.

Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Ako je nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na PR bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Osiguraniku radniku kojemu je priznato pravo na PR dužan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a „ostalim navedenim“ profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod.

92

sijftTroškove profesionalne rehabilitacije za radnike isplaćuje poslodavac na teret Zavoda, a za „ostale navedene“ osiguranike troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod.

Pravo na PR ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navršene 50. G., ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. PR smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten, odno upućen nakon završene PR, kada je ono potrebno radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor.

Invalid rada koji je stekao pravo na PR, a ima stručnu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se traži isti stupanj stručne spreme. Ako takva mogućnost ne postoji, invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niži stupanj stručne spreme.

Osigurana osoba učenik, nezaposlena osoba i koja obavlja poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, koja stekne pravo na PR, osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.

Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem. Ako se profesionalna rehabilitacija ne može obaviti kod poslodavca, ugovor se onda zaključuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida. Zavod ima pravo i dužnost prema ugovornim stranama provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s zakonom i sklopljenim ugovorom.

Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od 6mj od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na PR, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti. Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na PR, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu. Poticaj za pregled može dati i poslodavac.

Invalidu rada s pravom na PR, kojemu je za odlazak na PR i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne može služiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka PR i od dana završetka PR do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine za slučaj profesionalne nesposobnosti za rad.

Za vrijeme PR ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad.

Naknada plaće pripada invalidu rada najduže 12 mj od dana završetka PR pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka PR prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se redovito prijavljuje toj službi.

Invalid rada koji je stekao pravo na PR zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme PR i od dana završetka PR do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staža. Naknada plaće pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana završetka PR pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka PR prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se redovito prijavljuje toj službi.

Invalid rada ima pravo na naknadu plaće i za vrijeme naknadnog liječenja, odn medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na PR zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plaće, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.

Kada se PR obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja PR, invalidu se osigurava smještaj i prehrana ili naknada troškova smještaja i prehrane za vrijeme PR u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod općim aktom.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:

1.) ako ne stupi na PR u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju,

2.) prekine započetu PR tijekom njena trajanja ili ako ne obavlja dužnosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom.

b) Invalidska mirovina

Pravo na invalidsku mirovinu imaju osiguranici na temelju opće i profesionalne nesposobnosti za rad, a osiguranik poljoprivrednik koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje na temelju opće nesposobnosti za rad , ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65g i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje 1/3radnog vijeka.

Iznimno pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik i to: 1.) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35.g, a ima višu stručnu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje 2g, a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio 1.g staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja,

93

sijft2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30-g, ako je navršio najmanje 1 god staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od 1 god nakon prestanka osiguranja.

Kao radni vijek, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. god, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu - od navršene 26. god života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:

proveo na odsluženju vojnog roka, bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

c) Zajedničke odredbe

Osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne može na temelju te invalidnosti ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu.

Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti.

Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag.

Osiguraniku kod kojega je utvrđena invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu, a koji je primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomoćno.

Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću.

Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju prof. nesposobnosti za rad, a koji je nakon utvrđene invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osig, invalidska mirovina isplaćuje se,od dana utvrđene invalidnosti.

A ako mu je nakon utvrđene invalidnosti prestao radni odnos/ osiguranje, invalidska mirovina se isplaćuje, od prvoga idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa/osiguranja.

Osiguranik, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen, obveza uplate dospjelih doprinosa.

Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen prema kaznenom zakonodavstvu za KD protiv RH i KD protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u k.p. postala pravomoćnom.

Ako u tom slučaju postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine.

Prava stečena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti, prema kojoj je pravo određeno.

Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se utvrđeno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stječe se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti.

Ako nastanu promjene zbog kojih se utvrđeno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja o prestanku prava.

5. Naknada zbog tjelesnog oštećenja

Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe

osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju se zakonom.

Ako osiguranik, za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema ZoR i prema drugim propisima, može koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru.

Naknada zbog tjelesnog oštećenja se određuje ovisno o postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice i iznosi: ____________________________________________________Zbog tjelesnog Stupanj Naknada iznosi u oštećenja od postotku od osnovice

94

sijft100% 1 40% 90% 2 36% 80% 3 32%

Osnovicu za određivanje naknade utvrđuje Zavod općim aktom. Naknada zbog tjelesnog oštećenja usklađuje se na isti način kao i mirovine.

Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mj od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka, osiguranik ima pravo na naknadu od 1.dana idućega mj. nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mj unatrag.

6. Obiteljska mirovina

Članovi obitelji umrlog osiguranika (oni prije navedeni) imaju pravo na obiteljsku mirovinu:

ako je osiguranik navršio najmanje 5 g.staža osiguranja ili najmanje 10 god mirovinskog staža ili ako je osiguranik ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili ako je osiguranik bio korisnik prava na PR.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe zbog drugih okolnosti nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.

Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom. Član obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne može po toj osnovi steći pravo na tu mirovinu.

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: ako je do smrti bračnog druga, po kojem joj to

pravo pripada, navršila 50 godina života ili ako je mlađa od 50 god i ako je do smrti bračnog

druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od 1 godine nakon smrti bračnog druga ili

ako je nakon smrti bračnog druga ostalo 1 ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 god, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, navršila 50g., zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo

prestane prije navršene 50 g, ali nakon navršene 45g, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50g.

Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 god, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 god ako kod nje nastupi opća nesposobnost za rad.

Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao što gore piše za udovicu.

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika.

Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete kao i udovica GORE, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odn udovac i bivši bračni drug osiguranika, obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji.

Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti do navršene 15.g, odn do 18. god ako je prijavljeno radi zaposlenja nadležnoj službi za zapošljavanje.

Dijete kod kojega nastupi opća nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva nesposobnost traje.

Dijete kod kojega nastupi opća nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.

Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi opća nesposobnost za rad, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom nakon navršene 15.g ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti - do navršene 26.g, kao i nakon tih godina - ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina.

Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:

ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio, i to: otac - 60 g, a majka - 50 godina života ili

ako je otac mlađi od 60 g, a majka mlađa od 50 g, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća nesposobnost za rad, sve dok takva nesposobnost traje. Ako tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrše 50god, odn 60, trajno zadržava pravo na mirovinu.

Član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje

95

sijftprava na mirovinu, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mj od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od 6mj od dana ispunjenja uvjeta, član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag. Ako je u trenutku podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja, odn obavljanja djelatnosti. Ako zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, obiteljska mirovina koja mu pripada unatrag, ne isplaćuje se za ono razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio osiguran. Kada netko od članova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih članova obitelji koji su već ranije ostvarili pravo na mirovinu, određuje se nova obiteljska mirovina i isplaćuje od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Ako obiteljsku mirovinu koriste 2 ili više članova obitelji, pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine. Tako određena mirovina pripada od dana od kojega nekom od korisnika prestane pravo na mirovinu, a ponovno određena mirovina isplaćuje se počevši od prvoga dana idućega mjeseca nakon nastale promjene. Ako se isplaćivanje dijela obiteljske mirovine obustavi, obiteljska se mirovina ponovno ne određuje za razdoblje dok te okolnosti traju.

Kada se udovici ili udovcu, zbog zaposlenja, odn obavljanja djelatnosti ili korištenja starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ne isplaćuje obiteljska mirovina koja mu pripada, ostalim se članovima obiteljska mirovina ponovno određuje kao da udovica, odn udovac nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako određena mirovina isplaćuje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada udovici, odn udovcu. Ovo vrijedi i u slučaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici ili udovcu i razvedenom bračnom drugu, ako se samo 1 od njih obustavlja isplata pripadajućeg dijela mirovine.

Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima SAMO udovica ili udovac i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn

udovac, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odn udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.

Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota prethodno podijeli na dio koji pripada udovici-cu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove.

Obiteljska se mirovina dijeli, i u slučaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada ako se obiteljska mirovina ponovno ne određuje.

Stupanjem u brak odnos no izvanbra č nu zajednicu gube pravo na obiteljsku mirovinu:

Udovac/ica mlađi od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog opće nesposobnosti za rad,

djeca osiguranika, braća, sestre i druga djeca bez roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog opće nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na red.škol.

Udovici/cu koji je stupanjem u novi brak ili izvanbr. zajednicu izgubio pravo na obiteljsku mirovinu, a po bračnom, odn izvanbr. drugu iz novoga braka ili nove izvan. zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo na prijašnju obiteljsku mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove izvan.Zaj.ima dijete iz prijašnjeg braka ili izvan. zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja roditeljske dužnosti.

7. Naknada putnih troškova

Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem, odnosno korištenjem prava kada ju Zavod:

uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja od strane ovlaštenog vještaka, uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije.

Pravo na naknadu putnih troškova ima i osoba određena kao pratitelj osigurane osobe.

Naknada putnih troškova obuhvaća: naknadu za troškove prijevoza, naknadu za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.

Invalid rada kojemu je priznato pravo na PR ima pravo na naknadu prijevoznih troškova ako mu je zbog korištenja priznatog prava prema stanju invalidnosti i s obzirom na udaljenost mjesta određenog za PR potreban stalni prijevoz.

Zavod općim aktom utvrđuje vrstu i način uporabe prijevoznog sredstva, uzimajući u obzir zdravstveno stanje osiguranika i dužinu puta, potanje uvjete i način ostvarivanja naknade putnih troškova i svotu naknade za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.

8. Određivanje mirovine = OBxMFxAVM

Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i

96

sijftaktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu.

Vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih nakon 1.1.1970. tako da se plaća, (osnovica) osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u RH za istu kalendarsku godinu. Plaće ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s prosječnom bruto plaćom, a ako su u neto svoti s prosječnom neto plaćom.

Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za kalendarske godine, počevši od 1.1.2003., u kojima je osiguranik ostvario osnovicu (plaću) veću od najviše godišnje osnovice za obračunavanje doprinosa, uzima se najviša godišnja osnovica za godinu za koju se utvrđuju vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja ostvarenom u toj godini.Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za staž osiguranja navršen (puno radno vrijeme), uz plaću ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj godini, uzima se i osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stažu osiguranja ostvarenom prema toj odredbi.Vrijednosni bodovi utvrđuju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje.

Za razdoblja mirovinskog staža navršenog do 31.12.1969. uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi. Prosječni vrijednosni bodovi uzimaju se i za razdoblja mirovinskog staža navršenog nakon 1. siječnja 1970. u kojima nije ostvarena plaća, odn osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plaći, odn osnovici osiguranja, kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali pravo na minimalnu plaću.

Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati. Osiguraniku kojem se ne mogu utvrditi vrijednosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu nakon 1.1.1970. zbog toga što osiguranik nakon toga dana nije bio osiguran ili za razdoblja nakon toga dana nema podataka o plaći, odn osnovici osiguranja, vrijednosni bodovi će se utvrditi tako da će se za svaku godinu mirovinskog staža uzeti jedan vrijednosni bod. Plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini.Kada je ukupni mirovinski staž navršen u god, mjesecima i danima, tada se ukupni mirovinski staž računa tako da se za svaki dodatni mjesec navršenoga staža punim godinama dodaje po 0,0834, a za svaki dodatni dan po 0,00274. Jedan vrijednosni bod predstavlja plaću u visini prosječne plaće u RH u jednoj kalendarskoj godini.

Osiguraniku, odn korisniku mirovine koji je pravomoć-nom sudskom presudom, sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom potvrđenom kod javnog bilježnika, ostvario pravo na plaću, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća koje bi pripadale na osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili

pravilnika o radu u odgovarajućem razdoblju, bez kamata po toj osnovi. Ovo se primjenjuje za razdoblje na koje se odnosi pravomoćna sudska presuda, odnosno sudska ili izvansudska nagodba.

Za razdoblja staža osiguranja navršenog od 1.1.1970. do 31.12.1998. u kojima su ostvarene naknade plaće prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, za izračun vrijednosnih bodova uzimaju se osnovice od kojih su određene te naknade plaće, a u slučaju naknade plaće zbog manje plaće na drugom poslu za izračun se uzima ostvarena naknada. Za razdoblja staža osiguranja nakon 1.1.1999. u kojima je ostvarena naknada plaće u svezi s pravom na PR, za izračun vrijednosnih bodova uzima se ostvarena naknada plaće.

Kada je osiguranik tijekom kalendarske godine ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade odnosno osnovice prema kojoj su doprinosi obračunati.Iznimno, kada je osiguranik ostvario naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju do 31.12.1998., za to razdoblje uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi iz razdoblja u kojem je osiguranik ostvario plaću, odnosno osnovicu osiguranja.

Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor određuje u kojem se opsegu uzimaju u obzir vrijednosni bodovi pri utvrđivanju mjesečne svote mirovine. Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0):

kod invalidskih mirovina, kod obiteljskih mirovina nakon smrti osiguranika, kod starosnih mirovina.

Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine utvrđuje se tako da se polazni faktor iznad za svaki kalendarski mjesec smanjuje za 0,15% osiguraniku prije navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Osobni bodovi za određivanje mirovine dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažom i polaznim faktorom.

Osnovica za utvrđivanje osobnih bodova su vrijednosni bodovi: 1) osiguranika - za određivanje starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine,

2) umrlog osiguranika - za određivanje obiteljske mirovine.

Pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.

Ako je invalidnost, na osnovi koje osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu, uzrokovana djelomično ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a

97

sijftdjelomično bolešću ili ozljedom izvan rada, invalidska mirovina koja osiguraniku pripada odredit će se kao jedna mirovina od zbroja osobnih bodova obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti i u razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada.

Pri određivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža. Ako je smrt uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.

Ako je osiguranik umro kao korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja mu je za razdoblje njegova zaposlenja, odn obavljanja samostalne djelatnosti isplaćivana, osobni bodovi umrlog osiguranika odredit će se tako da će se uzeti u obzir i vrijednosni bodovi za staž osiguranja nakon nastanka njegove invalidnosti. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca nakon smrti oba roditelja, za određivanje obiteljske mirovine uzet će se u obzir zbroj osobnih bodova oba umrla osiguranika. Nakon smrti korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine, obiteljska mirovina odredit će se od svote mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti uz primjenu mirovinskog faktora.Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca, nakon smrti oba roditelja koji su ostvarili starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu, obiteljska mirovina odredit će se od svote koju čini zbroj tih mirovina koje su korisnicima pripadale u trenutku smrti, uz primjenu mirovinskog faktora.

Mirovinski faktor iznosi za: 1. starosnu mirovinu 1,0 2. prijevremenu starosnu mirovinu 1,0 3. invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad 1,0 4. invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad 0,85.invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odn obavljanja samostalne djelatnosti 0,5 6. invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti 0,6667 7. obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi: - jedan član obitelji 0,7 - dva člana obitelji 0,8 - tri člana obitelji 0,9 - četiri i više članova obitelji 1,0

Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odn udovcu i djeci odredi

prema zadnje navedenom iznad, a roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odn udovcu i djeci s obzirom na njihov broj, mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 0,9 a za roditelje 0,1. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju i drugi članovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), mirovinski se faktor određuje tako da drugim članovima obitelji ostaje - ostatak do 1,0. Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odn udovac i bivši bračni drug osiguranika, odn korisnika mirovine, oboje se, radi određivanja obiteljske mirovine, smatraju 1 članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za 1 člana obitelji.

Aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod.

Aktualna vrijednost mirovine utvrđuje se za svako polugodište tako da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Utvrđuje ju upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku najkasnije 2mj nakon isteka svakog polugodišta

9. Najniža mirovina

Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% od prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u 1998. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku.Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čija je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se, za 40 godina mirovinskog staža.Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čija je invalidnost djelomično posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a djelomično posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, određuje se od zbroja najnižih mirovina obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, i razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada,.Najniža mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, čija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se, za 40 g mirovinskog staža.Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora. Ne pripada korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

10. Osnovna mirovina

Osiguraniku koji je na dan početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje mlađi od 40 g odn koji ima 40 g. ili više, a manje od 50 g. i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane štednje, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina određuje se na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene

98

sijftobveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž nakon toga određuje se kao osnovna mirovina.

Osiguraniku koji do početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nije bio osiguran prema odredbama ZMO a bio je mlađi od 40 g. odn koji ima 40 g. ili više, a manje od 50 g. i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane štednje, na dan primjene obveznog MO na temelju individualne kapitalizirane štednje, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina određuje se kao osnovna mirovina.

Članu obitelji osiguranika osiguranog u obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane štednje čija su sredstva s osobnog računa naslijeđena, obiteljska mirovina na koju ima pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti određuje se kao osnovna mirovina.

Osnovna mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini:

0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, 25% aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga MO na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Osiguraniku mlađem od 50 g. ili osiguranom kraće od 5 godina u obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastala invalidnost, određuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski staž.Osiguraniku osiguranom u obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ZMO, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 50g. ili osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kraće od 5g. određuje se obitelj. mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika.U slučajevima ostvarivanja prava na mirovinu, nositelj provedbe obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nadoknađuje Zavodu kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u tom osiguranju.

11. Usklađivanje mirovina

Mirovine se usklađuju od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine.

12. Zajedničke odredbe o korištenju, gubitku i ponovnom određivanju prava

Mirovine i ostala novčana primanja iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju unatrag. Dospjela primanja, koja nisu isplaćena zbog okolnosti koje je izazvao korisnik primanja, kao što je nedostavljena obavijest o promjeni adrese, nedostavljena potvrda o životu ili neobnovljena punomoć i drugo, mogu se naknadno isplatiti najviše za 12 mj unatrag, računajući od dana podnošenja zahtjeva za isplatu.

Isplata mirovina u inozemstvo obavlja se u skladu s međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju ili na temelju uzajamnosti.

Ako osiguranik, odn korisnik mirovine stekne pravo na 2 ili više mirovina može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru.

Korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje 1 g. staža osiguranja, može ostvariti, pravo na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, ako su ispunjeni uvjeti godina života. Nova mirovina odredit će se prema ukupnom navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Pri određivanju mirovine, polazni faktor se određuje prema starosti osiguranika na dan ponovnog ostvarivanja prava, i umanjen za 0,15 % za svaki mjesec za koji je osiguranik primao mirovinu. Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne obustavlja se isplata te mirovine.

Korisniku starosne mirovine može se odrediti nova mirovina, ako je navršio najmanje 1 g. staža osiguranja nakon priznanja prava na starosnu mirovinu. Nova mirovina odredit će se prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ako ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nova mirovina odredit će se na temelju mirovinskog staža i ostvarene plaće do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.

Korisnik mirovine može ovlastiti opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu, odn naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Punomoć vrijedi jednu godinu.

Korisnik prava, odn opunomoćenik dužan je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili na opseg korištenja toga prava.

Mirovina podliježe postupku ovrhe tako da se za naplatu potraživanja u ime zakonskog uzdržavanja može uzeti najviše 1/2, a za ostala potraživanja najviše 1/3. Naknada zbog tjelesnog oštećenja ne podliježe postupku ovrhe radi naplate potraživanja.

99

sijft

V. MATIČNA EVIDENCIJA

Zavod obvezno vodi matičnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz MO na način i u skladu s odredbama ovoga Zakona. Podaci o poslovima i osiguranicima evidentiraju se u matičnoj evidenciji na način i u postupku koji utvrđuje Zavod općim aktom. Evidenciju o vremenu koje su osiguranici proveli na određenim poslovima u Ministarstvu obrane, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa vode ta tijela.

U matičnu evidenciju unose se podaci: osiguranicima i osobama koje nisu osigurane, a kojima je mirovinski staž utvrđen rješenjem, odn kojima je razdoblje provedeno u osiguranju upisano u radnu knjižicu (osiguranici), o osobama koje su ostvarile pravo iz mirovinskog osiguranja (korisnici prava), o obveznicima uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Zavod utvrđuje metodološka načela i kodeks šifara za vođenje matične evidencije nakon što pribavi mišljenje Državnog zavoda za statistiku.

Zavod je obvezan utvrditi točnost i potpunost podataka koji se unose u matičnu evidenciju i koji služi za ostvarenje prava iz mirovinskog osiguranja. Podaci uneseni u matičnu evidenciju, mogu se naknadno mijenjati samo u slučajevima ako se utvrdi da su netočni. Zavod osigurava tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju na način propisan zakonom i općim aktom Zavoda.

Podaci sadržani u matičnoj evidenciji koriste se za ostvarivanje prava iz MO, provedbu toga osiguranja i za druge potrebe. Zavod je dužan osiguraniku, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o podacima unesenim u matičnu evidenciju. Potvrda je javna isprava. Osiguranik koji smatra da podaci iz potvrde nisu točni, ima pravo zahtijevati u roku od 15 dana od dana primitka potvrde da Zavod o tome donese rješenje. Zavod je dužan donijeti rješenje u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dužni su Zavodu dostavljati podatke. Središnji registar osiguranika, Porezna uprava i druge nadležne institucije dužne su Zavodu dostavljati podatke propisane posebnim propisima.Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dužni su omogućiti Zavodu provjeru dostavljenih podataka. Ako poslodavac ili sam obveznik ne dostavi podatke u roku, Zavod će poduzeti mjere. Kada Zavod u postupku kontrole utvrdi da obveznik plaćanja doprinosa ne obavlja poslovnu djelatnost za koju je registriran donijet će po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju te činjenice.U postupku kontrole podataka osiguranika, odn u postupku ostvarivanja prava iz MO obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa obvezan je na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi.Za točnost podataka za osiguranike zaposlene kod

pravnih i fizičkih osoba, a koji su dostavljeni i preuzeti od tijela odgovaraju obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa.

Svojstvo osiguranika, mirovinski staž, plaće, osnovice osiguranja, naknade plaće i doprinos utvrđuju se na osnovi isprava izdanih u skladu sa zakonom. Svojstvo osiguranika i mirovinski staž, kada podatke o tome nije moguće pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih Domovinskim ratom, može se dokazivati i izjavama svjedoka. Vrijeme koje je osiguranik, odnosno osoba provela u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17.4.1941. do 15.5.1945., odn u zarobljeništvu kao pripadnik Hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u razdoblju od 16.5.1945. do otpuštanja iz zarobljeništva, može se dokazivati i izjavama svjedoka.

Za vođenje matične evidencije mjesno je nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda, i to:

za osiguranike zaposlene kod poslodavca - prema sjedištu poslodavca odn prema sjedištu njegove podružnice, za osiguranike samostalnih djelatnosti - prema mjestu registracije, odn obavljanja djelatnosti, za osiguranike zaposlene u inozemstvu - prema prebivalištu koje je osiguranik imao prije odlaska u inozemstvo, za nezaposlene - prema sjedištu nadležne službe zapošljavanja, za poljoprivrednike - prema prebivalištu osiguranika,za korisnike prava - ustrojstvena jedinica Zavoda u kojem je osiguranik ostvario pravo iz MO, odn ustrojstvena jedinica Zavoda koja obavlja isplatu mirovinskog primanja, za osiguranike pomorce zaposlene na brodovima pod stranom zastavom - prema mjestu prebivališta, za osiguranike u produženom osiguranju - prema prebivalištu osiguranika, za osiguranike članove uprave trgovačkih društava - prema sjedištu trgovačkog društva.

Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima:

podatke o početku poslovanja, prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa - u roku od 15 dana od dana početka poslovanja, od dana prestanka poslovanja, odn od dana nastale promjene u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa, podatke o početku osiguranja, prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka - u roku od 15 dana od dana početka zaposlenja ili osiguranja ili od pravomoćnosti rješenja o svojstvu osiguranika i osnovici osiguranja, od dana prestanka zaposlenja ili osiguranja, odn od dana promjena tijekom osiguranja, podatke o invalidima rada s pravom na PR - u roku od 15 dana od dana kada je rješenje o priznanju tog prava, odn o prestanku tog prava postalo pravomoćno.

100

sijftZavod je dužan unijeti podatke u matičnu evidenciju u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijave, te u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijave, a najkasnije do kraja tekuće godine za prethodnu godinu.

Podaci dostavljeni na prijavama unose se u matičnu evidenciju na informatičkom mediju radi čuvanja i pohranjivanja. Umjesto izvornih čuvaju se prijave snimljene na informatičkom mediju koji osigurava istovjetnost reprodukcije s izvornom prijavom. Ovjerena preslika prijave je javna isprava.

Dokumentacija koja služi za ustanovljavanje i vođenje matične evidencije čuva se najmanje 30 g, računajući od dana stjecanja prava utvrđenih na osnovi te dokumentacije, ali ne manje od 10 g od dana smrti korisnika prava, odn prestanka ili gubitka tih prava. Podaci za osobe o kojima se vode podaci u matičnoj evidenciji, a koje nisu stekle pravo iz MO, čuvaju se najmanje 40 g, računajući od posljednjeg unosa podataka u matičnu evidenciju. Dokumentacijom smatraju se i podaci pohranjeni na informatičkim medijima u Zavodu.

Nakon isteka rokova, stručno povjerenstvo Zavoda odabire i izlučuje registraturnu građu u skladu s propisima o zaštiti arhivske i registraturne građe.

VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

1. Nadležnost

O pravima na MO i iz mirovinskog osiguranja rješava: a) u 1° - ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je

području osigurana osoba koja ostvaruje pravo, odn od koje se izvodi pravo bila posljednji put osigurana,

b) u 2° - središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.

Iznimno, ako je od prestanka osiguranja do pokretanja postupka za priznanje prava proteklo više od 12 mj, o pravu rješava ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je području prebivalište osobe koja ostvaruje pravo. O pravu na obiteljsku mirovinu nakon smrti korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine rješava ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je području bilo prebivalište korisnika mirovine od kojega se izvodi pravo.

O pravima iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju primjenom međunarodnih ugovora rješava:

u 1° - središnja ustrojstvena jedinica Zavoda, u 2° - posebna ustrojstvena jedinica u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

Ravnatelj Zavoda može ovlastiti pojedinu područnu ustrojstvenu jedinicu Zavoda da rješava o pravima.

2. Utvrđivanje prava na osiguranje

Pravo na MO utvrđuje se priznanjem svojstva osiguranika. Svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju podnosi obveznik plaćanja doprinosa, odn osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa.

Iznimno, prijavu na osiguranje podnosi roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti. Za osobe koje nemaju svojstvo osiguranika, a osigurane su za određene okolnosti, pravo na osiguranje utvrđuje se kada nastane osigurani slučaj koji daje pravo iz mirovinskog osiguranja. Iznimno, a po pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju prestanka poslovanja obveznika plaćanja doprinosa, Zavod će, po službenoj dužnosti, uspostaviti prijavu o prestanku osiguranja za osiguranika prijavljenog kod toga obveznika plaćanja doprinosa i o tome obavijestiti osiguranika.

Osobe stječu svojstvo osiguranika danom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. Na temelju svojstva osiguranika Zavod utvrđuje staž osiguranja.Svojstvo osiguranika i staž osiguranja utvrđuje se na temelju podataka o osnovicama prema kojima su obračunati i uplaćeni doprinosi koje Zavodu dostavlja Središnji registar osiguranika i Porezna uprava. Osoba za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu, odn odjavu osiguranja može zahtijevati da Zavod donese rješenje o priznanju, odn prestanku svojstva osiguranika. Ako osiguranik u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na osiguranje ne podnese prijavu na osiguranje, Zavod će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika.

Ako Zavod na temelju prijave na osiguranje ne prizna svojstvo osiguranika ili to svojstvo prizna po nekom drugom temelju, donosi o tome rješenje. Osiguraniku prestaje svojstvo osiguranika prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika i u slučaju stjecanja prava na mirovinu.

3. Utvrđivanje prava iz osiguranja

Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Zavodu. Postupak za ostvarivanje prava vodi nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na zahtjev osigurane osobe. Mirovinski staž, plaća, osnovice osiguranja te druge činjenice koje utječu na stjecanje i utvrđivanje prava, uzimaju se pri ostvarivanju prava na mirovinu na osnovi podataka utvrđenih u matičnoj evidenciji. Za utvrđivanje činjenica ne mogu se kao jedino dokazno sredstvo koristiti izjave svjedoka, osim u određenom slučaju.

Postupak za ostvarivanje prava iz MO pokreće se na zahtjev osiguranika, odn osigurane osobe. Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je temelj osiguranja, postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se i u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. To vrijedi i u slučaju kada se prava iz MO ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti. Postupak radi kontrolnog pregleda pokreće nadležna ustrojstvena jedinica službe Zavoda po službenoj dužnosti.

101

sijftKada liječnik koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala invalidnost, dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je Zavodu radi vještačenja. Opseg i sadržaj medicinske dokumentacije propisuje Vlada RH

Kada se pri rješavanju o pravu iz MO utvrđuje invalidnost, tjelesno oštećenje ili opća nesposobnost za rad članova obitelji, nadležna ustrojstvena jedinica službe Zavoda koja rješava o pravu utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka. Nalazom i mišljenjem koje daju ovlašteni vještaci u slučaju utvrđivanja invalidnosti obvezno se utvrđuje da se kontrolni pregled mora obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđene invalidnosti. Iznimno, a u slučaju utvrđivanja invalidnosti na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja MO koji nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine, može se odrediti da navedeni korisnik ne podliježe kontrolnom pregledu.Kontrolnom pregledu ne podliježe korisnik prava na temelju invalidnosti nakon navršene 65.g. Ako se korisnik prava na temelju invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled na koji je uredno pozvan, prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon donošenja rješenja.

Vlada RH propisuje tko su ovlašteni vještaci, način imenovanja, područje i način njihova rada, kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju.

Kada se rješava o pravu osiguranika, odn osigurane osobe, kao dan nastanka invalidnosti/tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju pregleda ovlaštenog vještaka dano mišljenje. Iznimno, nastanak invalidnosti/tjelesnog oštećenja, prije obavljenog pregleda može se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja. Kada se rješava o pravu člana obitelji osiguranika na temelju opće nesposobnosti za rad, pri utvrđivanju dana nastanka takve nesposobnosti uzima se u obzir dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu.

Nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju kojega se stječe pravo, prije donošenja rješenja o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe obvezno podliježe reviziji. Reviziju obavlja stručno povjerenstvo sastavljeno od istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti koje imenuje Vlada RH. Pri obavljanju revizije može se obaviti izravni pregled osiguranika. Ovlašteni vještak čiji nalaz i mišljenje treba mijenjati u povodu revizije, dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje, držeći se uputa danih u postupku revizije. Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana, od dana davanja nalaza i mišljenja. Vlada RH općim aktom, kojim uređuje postupak vještačenja u MO propisuje postupak revizije, broj članova, način imenovanja i rada povjerenstva i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije.

Konačno rješenje o priznatom pravu na PR izvršava nadležna područna ustrojstvena jedinica službe Zavoda rješenjem o upućivanju na PR. U izreci rješenja određuju

se poslovi za koje se korisnik prava može PR osposobiti, trajanje PR kao i ustanovu u kojoj će se PR provoditi.

Kada je u postupku za priznanje prava iz MO utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu, a pripadajuća svota mirovine ne može se odmah odrediti ili se postupak ne može završiti zbog rješavanja nekoga prethodnog pitanja, Zavod će obvezno, privremenim rješenjem, odrediti isplatu predujma mirovine.

Rješenje o priznanju prava iz MO izvršava se odmah nakon donošenja. Iznimno, rješenje kojim je priznato pravo na PR izvršava se upućivanjem na PR kad postane konačno u upravnom postupku. Rješenje izvršava Zavod.

4. Zajedničke odredbe

Protiv rješenja o pravima i obvezama iz MO donesenog u 1° može se izjaviti žalba središnjoj ustrojstvenoj jedinici službe Zavoda. Protiv rješenja o pravu iz MO primjenom međunarodnog ugovora može se izjaviti žalba posebnoj ustrojstvenoj jedinici središnje ustrojstvene jedinice Zavoda.Žalba ne odgađa izvršenje rješenja, osim u slučajevima u kojima je to Zakonom određeno. Ako se žalbom pobija nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka u 1°, središnja ustrojstvena jedinica Zavoda dužna je prije donošenja rješenja o žalbi pribaviti mišljenje ovlaštenog vještaka u 2°.

Ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove činjenice ili se nađe, odn stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odn dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno obnoviti postupak iz MO. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

Prava utvrđena rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, pripadaju od 1.dana idućega mj nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka,odn od 1.dana idućega mj nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku pokrenutom po služ.dužnosti.

Pravomoćno rješenje može se izmijeniti novim rješenjem ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon ili opći akt Zavoda na štetu osiguranika, odn osigurane osobe. Novo rješenje donijet će se i onda kada se sazna za nove činjenice koje utječu na pravo osiguranika, odn osigurane osobe, a koje su nastale nakon donošenja rješenja o pravu. Osiguraniku, odn osiguranoj osobi pripada pravo na temelju rješenja donesenog od 1. dana idućega mj nakon podnošenja zahtjeva, a ako je postupak pokrenut po SD - od 1. dana idućega mj nakon donošenja novog rješenja. Kada je mirovina određena, novo rješenje donijet će se po SD kada se u cijelosti uplate dospjeli doprinosi s pripadajućim kamatama, na način da će se mirovina odrediti i na temelju staža osiguranja za koji su u cijelosti uplaćeni dospjeli doprinosi. Mirovina određena pripada osiguraniku od 1. dana idućega mjeseca od mjeseca u kojem su u cijelosti

102

sijftuplaćeni dospjeli doprinosi s pripadajućim kamatama.

Rješenje, kojim se rješava o svojstvu osiguranika i mirovinskom stažu, podliježe reviziji. Reviziju obavlja središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. Revizija rješenja odgađa njihovo izvršenje.

Ako je protiv rješenja u 1° izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. Ako se revizija rješenja, protiv kojega nije izjavljena žalba, ne obavi u roku od 3mj od dana proteka roka za žalbu, smatra se da je revizija obavljena i da je na rješenje dana suglasnost.

U reviziji se može na rješenje dati suglasnost, izmijeniti ga ili poništiti. Nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda, čije je rješenje u reviziji poništeno, donosi novo rješenje, držeći se pravnog shvaćanja i primjedbi iznesenih u rješenju kojim je to rješenje poništeno. Novo rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s razlozima zbog kojih je prijašnje rješenje poništeno. Rješenje kojim je u reviziji izmijenjeno rješenje nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda, ima svojstvo upravnog akta protiv kojega se može voditi upravni spor.

Upravni spor ne može se voditi protiv rješenja donesenog u reviziji, odn u povodu žalbe, ako je s tim rješenjem rješenje 1° poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak.

Pravomoćno rješenje Zavoda može se poništiti, oglasiti ništavim ili ukinuti po pravu nadzora u slučajevima i uz uvjete propisane Zakonom o općem upravnom postupku. Za poništenje, oglašavanje ništavim ili ukidanje po pravu nadzora nadležna je središnja ustrojstvena jedinica Zavoda, odn nadležno tijelo upravnog vijeća Zavoda.

Rješenje doneseno u 2° u povodu žalbe, odn rješenje doneseno pri obavljanju prava nadzora konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Zahtjevi i ostali podnesci, rješenja, potvrde i druge isprave u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, kao i tužbe te sudske odluke u postupku u upravnim sporovima oslobođeni su od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi.

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

I. OPĆE ODREDBE Uređuje se način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi, korisnici, prava korisnika socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje tih prava te druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi.

Samac je osoba koja nema obitelj ili živi bez članova obitelji.Obitelj čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.Mlađa punoljetna osoba je osoba do navršene 21. godine.Samohrani roditelj je roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje

dijete.Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, čuvanje, odgoj, briga o zdravlju i obrazovanju i njegove druge potrebe.Korisnik je osoba ili obitelj koja ostvaruje prava iz socijalne skrbi na osnovi ZSS.

Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za RH kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Radi sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi. Predškolske, školske i zdravstvene ustanove, policija, pravosudna i druga državna tijela, pravne i fizičke osobe koje su po posebnim zakonima određeni za brigu o obitelji, djeci i drugim osobama koje se ne mogu brinuti same o sebi, radi zaštite njihovih interesa dužne su surađivati s ustanovama socijalne skrbi.

Svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih životnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi dužan uzdržavati. Svatko je svojim radom, prihodima i imovinom dužan pridonositi sprječavanju, otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti, kao i socijalne ugroženosti članova svoje obitelji, posebice djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu sami o sebi brinuti.

Ministarstvo za poslove socijalne skrbi i jedinice područne samouprave ustrojavaju i usklađuju djelatnost socijalne skrbi.Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi nadzire ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi a ministarstvo nadležno za obitelj nadzire obavljanje poslova obiteljskog centra..Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne skrbi osigurava RH i jedinica lokalne i područne samouprave.

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju centri za socijalnu skrb i druge ustanove socijalne skrbi, te upravna tijela jedinica lokalne i područne samouprave.Jedinica područne samouprave osigurava sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi.

Sredstva za financiranje centra za socijalnu skrb osiguravaju se u državnom proračunu i u proračunu jedinice područne samouprave na čijem području centar djeluje.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:izdatke za zaposlene (bruto plaće, naknade plaće, doprinosi poslodavca, naknade troškova zaposlenima),izobrazbu i stručno usavršavanje zaposlenika,nabavku kapitalnih sredstava (zemljišta, građevinski objekti, uredski namještaj i oprema, prijevozna sredstva, .., izgradnja kapitalnih objekata, investicijsko održavanje).

103

sijftU proračunu jedinice područne samouprave osiguravaju se sredstva za:

- izdatke za materijal (uredski i ostali potrošni materijal); energiju, komunalne i ostale usluge (izdaci za komunikacije, informiranje, službena putovanja, ..); tekuće održavanje (prijevoznih sredstava, namještaja ..); financijske izdatke (izdaci za platni promet i bankarske usluge, kamate i ostali financijski izdaci); i ostali nespomenuti izdaci (izdaci za reviziju, članarine, ..).

Sredstva za ostvarivanje prava socijalne skrbi, osim prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, osiguravaju se u državnom proračunu.

Sredstva za financiranje obiteljskih centara i domova socijalne skrbi čiji je osnivač RH osiguravaju se u državnom proračunu.Jedinica lokalne samouprave obvezna je u svom pro-računu osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, a jedinica područne samouprave za podmirenje troškova ogrjeva.Jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za ostvarivanje drugih prava u većem opsegu, te druge vrste pomoći.Jedinica područne samouprave može osigurati sredstva za podmirenje troškova ogrjeva u većem opsegu od propisanog.

Jedinica lokalne samouprave posebno će poticati dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad i druge oblike dobročinstava.

Vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba mogu sredstvima koja osiguraju za tu namjenu pružati novčanu, savjetodavnu i drugu pomoć osobama za koje ocjenjuju da im je pomoć potrebna te obavljati djelatnost socijalne skrbi. Mogu se osnivati zaklade i fundacije.

II. KORISNICI SOCIJALNE SKRBI Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora.

Korisnik socijalne skrbi je i: 1. tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete, dijete žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te dijete prema kojem je ili bi trebala biti primijenjena mjera obiteljsko ili kaznenopravne zaštite, 2. tjelesno ili mentalno oštećena ili bolesna odrasla osoba, starija, nemoćna i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama, 3. druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima ili zbog drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i drugih uzroka.

Korisnik socijalne skrbi može biti samac, član obitelji ili obitelj u cjelini. Prava socijalne skrbi osiguravaju se hrvatskim državljanima i osobama bez državljanstva koje imaju stalni boravak u RH.

Stranim državljanima s stalnim boravkom u RH osiguravaju se ona prava iz socijalne skrbi koja su u odnosu na njih. Osoba koja nije obuhvaćena pravilom iznad može privremeno ostvariti prava socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla. Prava iz socijalne skrbi ne mogu se prenositi na drugu osobu niti nasljeđivati.

III. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI prava na : stalnu pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući, osobnu invalidninu, naknadu do zaposlenja, skrb izvan vlastite obitelji i status roditelja njegovatelja.

1.Stalna pomoć Pravo na stalnu pomoć priznaje se samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način.Osnovicu na temelju koje se utvrđuje visina pomoći za uzdržavanje određuje Vlada RH.

Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se u postotku od osnovice i iznosi za: 1. samca 100% osnovice, 2. obitelj za:

odraslu osobu 80% osnovice,  dijete do 7 godina 80% osnovice, dijete od 7 do 15 godina 90% osnovice, dijete od 15 do 18 godina, odnosno do

završetka redovnog školovanja 100% osnovice

Iznosi utvrđeni povećavaju se ako je korisnik: potpuno radno nesposobna odrasla

osoba koja živi sama za 50% osnovice, potpuno radno nesposobna odrasla

osoba koja živi u obitelji za 30% osnovice, trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda za 50%

osnovice, dijete samohranog roditelja za 25% osnovice.

Visina stalne pomoći uvećava se za iznos troškova smještaja u učeničkom domu ako je član obitelji, polaznik srednje škole i smješten u učeničkom domu.

Pravo na stalnu pomo ć priznaje se obitelji za č lana – polaznika srednje š kole smje š tenoga u u č eni č kom domu u visini tro š kova smje š taja , pod uvjetom : – da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 150% osnovice,– ako se radi o djetetu samohranoga roditelja čiji prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 200% osnovice,– ako se radi o djetetu pod skrbništvom čiji vlastiti prihod ne prelazi ili je jednak iznosu od 250% osnovice.Iznimno, polazniku srednje škole, smještenom u učeničkom domu, koji zbog tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja pohađa školu po posebnome programu izvan mjesta prebivališta priznaje se pravo na stalnu pomoć,

104

sijftneovisno o njegovim prihodima ili prihodima njegove obitelji.

CZSS skrb može odrediti odraslu osobu koja predstavlja obitelj radi ostvarivanja prava.

Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se kao razlika između iznosa sredstava za uzdržavanje utvrđenih i iznosa prosječnoga mjesečnoga prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje stalne pomoći, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

Ako samac ili obitelj u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke o ostvarivanju prava na stalnu pomoć ostvaruje drugačiji ukupni mjesečni prihod zbog zaposlenja ili stjecanja prihoda na drugi način, odnosno prestanka zaposlenja ili gubitka prihoda stečenog na drugi način, visina stalne pomoći utvrđuje se kao razlika između sredstava za uzdržavanje i prihoda ostvarenog u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke.

Prihodima smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari po osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način. Poljoprivredniku i članu njegove obitelji, koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak.Odredba ne primjenjuje se na poljoprivrednika samca starijeg od 65 g, kao ni na obitelj koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a svi članovi obitelji su stariji od 65 g.

U prihode ne uračunava se pomoć za podmirenje troškova stanovanja, novčana naknada za tjelesno oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, ortopedski dodatak, osobna invalidnina, doplatak za djecu, državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore, ostvarene prema posebnim propisima, a iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obiteljskim odnosima član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Pravo na stalnu pomoć nema samac niti član obitelji koji: može sam sebe uzdržavati, ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna

uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako CZSS utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje,

ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora,

može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi, ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo, osim

ako CZSS utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza člana obitelji-korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne invalidnine, većeg broja djece, starije teško pokretne osobe...

ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba.

Smatra se da osoba može sama sebe uzdržavati ako prihode može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj ni članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba. Iznimno, imovina djeteta može se izuzeti od opterećenja ili otuđenja, o čemu odlučuje CZSS.

Smatra se da osoba može sama sebe uzdržavati ako nije uredno prijavljena kod službe za zapošljavanje ili ako je prijavljena kod službe za zapošljavanje, a u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbije ponuđeno zaposlenje neovisno o stručnoj spremi , odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode.

OVO iznad ne odnosi se na: potpuno radno nesposobnu osobu, radno sposobnu osobu stariju od 55 g koja u

posljednjih deset godina, nije bila u radnom odnosu, niti je obavljala obrt ili drugu samostalnu djelatnost po posebnim propisima, članove poljoprivrednog domaćinstva starije od 55 g, te osobe kojima do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina života ili mirovinskog staža,

- dijete od 15. do navršene 18. god, odn do završetka redovnog školovanja a najdulje do navršene 26.g

- trudnicu nakon 12 tjedana trudnoće i rodilju do dva mjeseca nakon poroda, te roditelja koji čuva i odgaja dijete do godinu dana života, blizance do tri godine života ili troje i više djece do 10 g, ili teže tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete pod roditeljskom skrbi.

Potpuno nesposobnim za rad smatra se: osoba starija od 65 godina, dijete do navršene 15. godine života, osoba čija je nesposobnost za rad utvrđena prema

općim propisima.

Samac ili obitelj koji su ostvarili sredstva prodajom imovine ili su darovali svoju imovinu nemaju pravo na stalnu pomoć za razdoblje za koje iznos pomoći odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet nekretnina.

Stalna pomoć može se odobriti i u obliku zajma. U obliku zajma može se odobriti samcu ili obitelji koji ima u vlasništvu nekretnine i drugu imovinu ili pravo, ali ih ne može trenutačno prodati ili na drugi način od toga ostvariti prihod ili drugu korist ili nije u mogućnosti ostvariti kakvu tražbinu ili je zbog izvanrednih okolnosti ostao bez svojih redovitih prihoda. Uvjete i način za ostvarivanje prava propisat će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Stalna pomoć može se odobriti u cijelosti ili djelomično kao pomoć u naravi kad CZSS utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da se pomoć u novcu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da se neće koristiti za podmirenje osnovnih životnih potreba.

105

sijft

Stalna pomoć isplaćuje se mjesečno, a pravo se ostvaruje od dana podnošenja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Korisnik koji prima stalnu pomoć dužan je davati točne podatke o svim svojim redovitim i drugim prihodima, nekretninama ili drugoj imovini, te mora omogućiti centru za socijalnu skrb uvid u svoje prihode i imovno stanje.

Samac ili odrasla osoba koja predstavlja obitelj, a ostvaruje stalnu pomoć dužan je u roku od osam dana prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utječe na ostvarivanje ili na visinu pomoći za uzdržavanje, a korisnik stalne pomoći koji ostvaruje prihod dužan je svaki mjesec dostaviti dokaze o visini ostvarenog prihoda, a za nezaposlene radno sposobne korisnike czss će po službenoj dužnosti svaki mjesec pribaviti od nadležne službe za zapošljavanje skupno uvjerenje o njihovoj urednoj prijavi.CZSS donijet će, na osnovi prijave korisnika stalne pomoći ili na osnovi podataka prikupljenih po službenoj dužnosti, novu odluku ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje i visina stalne pomoći. Ako je utvrđena nova osnovica o promjeni iznosa pomoći, korisnik se izvješćuje putem isplatnice, a rješenjem ako korisnik to traži.

Pravo na stalnu pomoć miruje za vrijeme dok se samac ili član obitelji nalazi na vojnoj obvezi, na bolničkom liječenju, u pritvoru, na izdržavanju kazne zatvora, privremenom smještaju u domu socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, te boravku u inozemstvu, u neprekidnom trajanju do 2 mjeseca.Pravo na stalnu pomoć prestaje samcu ili članu obitelji ako je na bolničkom liječenju, izdržavanju kazne zatvora, u inozemstvu, dulje od roka utvrđenog, ako svakog mjeseca više od 15 dana boravi u inozemstvu, kao i korisniku koji je na stalnom ili tjednom smještaju u udomiteljskoj obitelji ili u domu socijalne skrbi, ili mu je u svezi sa školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana.

CZSS donijet će rješenje o prestanku prava na stalnu pomoć samcu ili obitelji ako praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika ocijeni da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati sredstvima predviđenim.

2. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja

Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima.Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji ako plaćanje tih troškova ne osigurava po drugoj osnovi.

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji, ako mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, ne prelazi visinu sredstava za uzdržavanje utvrđenih.

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji koje ne koriste stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji. Mjerila o obilježjima stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji propisat će ministar nadležan za poslove ss.

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja odobrava se, mjesečno, do iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje samca ili obitelji.Pravo može se odobriti i do iznosa sredstava navedenih ako se po ocjeni centra za socijalnu skrb samo na taj način može izbjeći odvajanje djece od roditelja.Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na način da nadležno tijelo djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu.Samcu ili obitelji koja se grije na drva može se, jednom godišnje, osigurati 3 mł drva ili se može odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne samouprave.Odluku nadležna jedinica područne samouprave donijet će najkasnije do 30. rujna za tekuću godinu.Radi osiguravanja sredstava za odobrenje pomoći jedinica lokalne samouprave podnosi zahtjev nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave najkasnije do prosinca tekuće godine.

Jedinica lokalne samouprave dužna je na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, kao i o drugim pravima iz socijalne skrbi utvrđenim njihovim općim aktima, te o tome dostavljati izvješća nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave koja će objedinjeno izvješće dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije, te način i rokove za dostavu izvješća propisuje nadležna jedinica područne samouprave uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove soc.skrbi

3. Doplatak za pomoć i njegu

Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti osobi: kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama, ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi, ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice, odnosno ako prosječni mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250% osnovice a u prethodna 3mj prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odn pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

Doplatak za pomoć i njegu, odobrit će se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja, prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe.

106

sijft

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, iako je prihod po članu obitelji, odnosno prihod samca veći od prihoda utvrđenog, ima:

teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba,teže psihički bolesna osoba,osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,

slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, iako je prihod po članu obitelji, odnosno prihod samca veći od prihoda utvrđenog ima:

– osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ako nema teže tjelesno ili mentalno oštećenje ili težu psihičku bolest ili teže trajne promjene u zdravstvenom stanju,

– slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad.

Doplatak za pomoć i njegu odobrava se u punom ili u smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Prijeka potreba stalne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sama udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može, ni uz pomoć ortopedskih pomagala samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe. Postoji i kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite. Prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom ili smanjenom opsegu postoji i kada osoba zbog promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja ne može udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima.

Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi: - u punom iznosu 100% od - u smanjenom iznosu 70% od osnovice

Korisnik kojemu je osiguran stalni ili tjedni smještaj ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu .Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta radi njege toga djeteta. Osoba čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po posebnim propisima može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu.

4. Pomoć i njega u kući

Pomoć i njegu u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe:

koja nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelj, bračni drug i djeca,

koja nema mogućnosti da pomoć i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice, ako joj je na području njenog prebivališta, , moguće osigurati takvu pomoć.

Pomoć i njega u kući, odobrit će se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja, prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe.

Pomoć i njega u kući može obuhvatiti: organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.), obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština), održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Korisniku kojem je odobren doplatak za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i pomoć i njega za zadovoljenje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji.

Pomoć i njega u kući može se odobriti tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi i psihički bolesnoj odrasloj osobi pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije koja se osigurava kao stručna pomoć u obitelji (patronaža) u obliku i na način koji odgovara dobi korisnika te vrsti i stupnju tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja, odnosno vrsti i težini psihičke bolesti.Pomoć i njega u kući koja se osigurava pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije (patronaža) može se ostvariti neovisno o uvjetima propisanim.Pomoć može se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno.

Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju za njegu tog djeteta, a dijete je na poludnevnom ili cjelodnevnom boravku u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi. Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta radi njege teže tjelesno ili mentalno oštećenog djeteta.

Pomoć i njegu u kući pruža ustanova socijalne skrbi, a može i vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba s kojom CZSS sklopi ugovor. Ministarstvo nadležno za međugeneracijsku solidarnost može sklopiti ugovor s ustanovama socijalne skrbi ili s drugim pravnim ili fizičkim osobama za pružanje usluga pomoći i njege starijim i nemoćnim osobama.

5. Osobna invalidnina

107

sijft

Pravo na osobnu invalidninu ima teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, ako je takvo oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. g, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po 2 osnovi.

Osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice za osobu koja nema vlastitog prihoda. Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa gore navedenog i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna 3mj podnošenja zahtjeva. U prihod ne uračunava se stalna pomoć ostvarena na temelju ovoga Zakona, kao ni iznos koji osoba ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima od zakonskog obveznika uzdržavanja (alimentacija) i obiteljska mirovina.

Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Ako roditelji osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koriste: porodni dopust, dopust do sedme godine djetetova života po posebnim propisima, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege teže tjelesno ili mentalno oštećenoga djeteta, a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi, osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% osnovice. Dnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 i više sati tijekom dana.Ako osoba koristi stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu, osim ako je smještena u dom za samostalno stanovanje s tim da osobnom invalidninom sudjeluje u plaćanju troškova smještaja.

Postojanje vrste, stupnja i težine tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja, vrste i težine psihičke bolesti, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, potpune nesposobnosti za rad, prijeke potrebe stalne ili privremene pomoći i njege druge osobe i njezin opseg, postojanje sposobnosti osposobljavanja za samozbrinjavanje, postojanje sposobnosti osposobljavanja za samostalan rad i postojanje potrebe individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije, , propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

6. Pravo na naknadu do zaposlenjaPravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba kojoj je tjelesno ili mentalno oštećenje ili psihička bolest utvrđena, nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života.Odluku o priznavanju prava na naknadu do zaposlenja donosi mjesno nadležan CZSS.Naknada do zaposlenja koju na temelju svoje odluke, u mjesečnim iznosima isplaćuje nadležan CZSS, tereti sredstva državnoga proračuna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice.

Pravo na naknadu do zaposlenja prestaje zaposlenjem korisnika, a pravo se može ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima.Korisnik koji ostvaruje naknadu ne može istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu.

7. Skrb izvan vlastite obitelji

Skrb izvan vlastite obitelji obuhva ć a : – sve oblike smještaja i boravka u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, obiteljskom domu, udomiteljskoj obitelji i organiziranom stanovanju,– pomoć za osobne potrebe za korisnike stalnoga smještaja,– jednokratni dodatak za slučaj smrti korisnika stalnoga smještaja,– pomoć pri uključivanju djeteta i mlađe punoljetne osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova ,– osposobljavanje za samostalan rad ili samozbrinjavanje (prijevoz i smještaj),– financijsku potporu studentima – korisnicima skrbi izvan vlastite obitelji kojima je prestao stalni smještaj.

Smještaj ili boravak ostvaruju se kao: stalan smještaj, tjedni smještaj, privremeni smještaj, cjelodnevni boravak, poludnevni boravakpovremeni boravak, i organizirano stanovanje.

U sklopu stalnog smještaja osigurava se tijekom duljeg vremenskog razdoblja zadovoljavanje životnih potreba kao što su: stanovanje, prehrana, odijevanje, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija i korištenje slobodnog vremena.

Korisniku stalnog i privremenog smještaja može se odobriti pomoć za osobne potrebe mjesečno, u visini 20% iznosa osnovice, ako vlastitim prihodima ili imovinom ne može osigurati taj iznos.Pomoć neće se odobriti korisniku koji zbog svoga psihofizičkog stanja nema osobne potrebe koje se po svojoj prirodi podmiruju tom pomoći.Ovlaštena osoba može iznimno raspolagati novčanim sredstvima pomoći za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja koji nije u mogućnosti njima raspolagati.

U slučaju smrti korisnika stalnog smještaja koji nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja može se pružatelju usluga stalnoga smještaja odobriti jednokratni dodatak za osnovne pogrebne troškovi.

U sklopu tjednog smještaja osigurava se tijekom radnih dana zadovoljavanje životnih potreba kao što su:

108

sijftstanovanje, prehrana, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija, korištenje slobodnog vremena i organiziranje prijevoza.

Cjelodnevni boravak je boravak dulji od 8 sati u sklopu kojega se osigurava zadovoljavanje ž ivotnih potreba : boravak, prehrana, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija, korištenje slobodnog vremena, organiziranje prijevoza i druge potrebe ovisno o vrsti korisnika.

Poludnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, u kojem vremenu se osigurava pružanje usluga.U sklopu povremenog boravka osiguravaju se tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi usluge psihosocijalne rehabilitacije.Povremenim boravkom smatra se boravak u trajanju od najviše 12 sati tjedno.Rješenje o ostvarivanju skrbi izvan vlastite obitelji u obliku povremenog boravka donosi CZSS uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela vještačenja o potrebi individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije i ocjene pružatelja usluga o trajanju i učestalosti povremenog boravka.Uslugu osiguravaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe i pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

U domovima socijalne skrbi može se provoditi program predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja po posebnim uvjetima i programima koje propisuje ministar nadležan za prosvjetu.Rješenje o ispunjenosti uvjeta za provođenje programa predškolskog odgoja donosi županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove odgoja i naobrazbe, a za provođenje programa obrazovanja donosi ministar nadležan za prosvjetu.

Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem priznaje se pravo na skrb izvan vlastite obitelji u obliku pomoći pri uključivanju u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova.Pravo osigurava se korisniku pružanjem stručne podrške odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u redovitim predškolskim i školskim ustanovama.Uslugu pružaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe i pravne osobe.Pravo ne može ostvariti korisnik koji ostvaruje pravo na skrb izvan vlastite obitelji kao smještaj ili boravak u domu socijalne skrbi i pravnoj osobi.Rješenje o priznavanju prava donosi CZSS na temelju prethodno pribavljenoga mišljenja predškolske ili školske ustanove i ocjene pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge.

U sklopu privremenog smještaja osigurava se: privremeni boravak, prehrana, hitna medicinska pomoć, nabava prijeko potrebne odjeće i obuće, troškovi prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu.

Organizirano stanovanje podrazumijeva stanovanje jedne ili više osoba zajedno, u pravilu do pet osoba, tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe u osiguravanju osnovnih životnih potreba, te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i drugih potreba.Pomoć može se pružati u stanu ili izvan njega.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci bez roditelja, djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, te djeci i mlađim punoljetnicima s poremećajima u ponašanju, ili kad je to iz drugih razloga u interesu djece ili mlađih punoljetnih osoba. Ako to interesi djeteta zahtijevaju, skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djetetu čiji roditelji zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća nisu u mogućnosti privremeno brinuti o djetetu. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do 6 mj, a iznimno ako je to u interesu djeteta do godine dana života djeteta koji nema stana, odnosno nema osiguran smještaj ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obiteljskom domu.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se tjelesno i mentalno oštećenoj osobi kad je to najsvrhovitije radi njihova čuvanja i odgoja, školovanja, osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije, te drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi, privremeno ili trajno, ne može osigurati na drugi način, i to u obliku i na način koji odgovara njihovoj dobi, vrsti i stupnju njihova tjelesnog i mentalnog oštećenja.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se psihički bolesnoj osobi, osobi ovisnoj o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima, kojoj nije potreban smještaj u bolnici, a skrb joj se ne može pružiti u vlastitoj obitelji.

Skrb izvan vlastite obitelji priznaje se tjelesno ili mentalno oštećenoj i psihički bolesnoj odrasloj osobi ako joj je, radi provođenja osposobljavanja za samostalan rad potrebno osigurati stalni smještaj.Pod osposobljavanjem za samostalan rad podrazumijeva se srednjoškolsko obrazovanje po posebnome programu.Rješenje o pravu na skrb izvan vlastite obitelji donosi CZSS na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja, a u skladu s mišljenjem tima za profesionalno usmjeravanje nadležne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prema mjestu prebivališta.Skrb izvan vlastite obitelji priznaje se tjelesno ili mentalno oštećenoj i psihički bolesnoj osobi ako se s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja, odnosno s obzirom na vrstu i težinu psihičke bolesti, na temelju posebnih rehabilitacijskih programa, može osposobiti za samozbrinjavanje.Rješenje o pravu, na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja donosi CZSS.

Tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili psihički bolesna osoba koja pohađa nastavu radi stjecanja srednjoškolskoga obrazovanja po posebnome

109

sijftprogramu ili osposobljavanja za samozbrinjavanje izvan mjesta svoga prebivališta, a ne postoji potreba skrbi izvan vlastite obitelji u okviru smještaja, ima pravo na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza.Rješenje o pravu na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza donosi CZSS.Novčana pomoć za pokriće troškova prijevoza obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku.Novčana pomoć za pokriće troškova prijevoza priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnoga prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik upotrebljava osobno vozilo, novčana pomoć za troškove prijevoza pripada mu u visini cijene vozne karte javnoga prijevoznog sredstva.

Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se odrasloj i starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoći prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se teško oboljeloj osobi kojoj se dugotrajna zdravstvena zaštita i njega ne može osigurati u obitelji ili u zdravstvenoj ustanovi.Skrb izvan vlastite obitelji neće se osigurati osobi kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili se pomoć i njega može osigurati na drugi način. Skrb izvan vlastite obitelji osigurat će se osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi način.

CZSS odlučuje o izboru doma socijalne skrbi, odnosno podružnice doma za stalni smještaj osobe ovisno o psihičkim i tjelesnim sposobnostima korisnika, njegovim materijalnim mogućnostima, kulturnim navikama, prirodnom okruženju i drugim prilikama u kojima je korisnik živio prije smještaja, popunjenosti doma socijalne skrbi i vrstama usluga koje on pruža. Osobi kojoj u cijelosti troškove smještaja snosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, stalni smještaj osigurava se, u pravilu, u domu socijalne skrbi treće kategorije.

Djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba, kao i odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta, a nije u stanju brinuti se o sebi ili ga je zatekla druga nedaća, osigurava se privremena skrb izvan vlastite obitelji dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili se njegov smještaj osigura na drugi način. Privremeni smještaj može se osigurati i stranom državljaninu, kao i osobi bez državljanstva, koja nema prebivalište u Republici Hrvatskoj. Privremeni smještaj osigurava se, dok traje potreba, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima.

Korisnici ostvaruju skrb izvan vlastite obitelji na temelju rješenja cZSS, osim u hitnim slučajevima. Ako je korisnik smješten zbog hitnosti, CZSS dužan je donijeti rješenje o smještaju u roku 8 dana. Odrasla osoba ostvaruje smještaj u dom čiji osnivač nije RH na temelju ugovora o smještaju. Ako se osobi ne može osigurati skrb izvan vlastite

obitelji u domu socijalne skrbi čiji je osnivač RH odnosno jedinica područne samouprave, CZSS može je smjestiti u dom socijalne skrbi čiji osnivač nije RH, odnosno jedinica područne samouprave, kao i kod pravne ili fizičke osobe koja pruža skrb izvan vlastite obitelji.Iznimno, odrasla osoba i odrasla osoba i dijete – žrtva obiteljskog nasilja i žrtva trgovanja ljudima, mogu biti smješteni na temelju ugovora o smještaju u dom socijalne skrbi čiji osnivač nije Republika Hrvatska, kod pravne osobe i u obiteljski dom koji je pribavio rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje skrbi izvan vlastite obitelji navedenim korisnicima.

Korisniku stalnoga smještaja koji upiše studij kao redovit student, CZSS priznaje pravo na mjesečnu financijsku potporu u visini četverostrukog iznosa osnovice.Danom pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na financijsku potporu, korisniku prestaje pravo na stalni smještaj.Pravo na financijsku potporu traje do završetka redovnoga studiranja u skladu s programom studija koji pohađa.Korisniku se može odobriti financijska potpora i tijekom ponavljanja godine u slučaju bolesti ili drugoga opravdanoga razloga, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Korisnik je obvezan dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti CZSS o završetku studiranja.

Skrb izvan vlastite obitelji može se pružiti na zahtjev ili uz pristanak korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

CZSS dužan je pratiti prilike u kojima živi korisnik smješten izvan vlastite obitelji i u tu svrhu ga je dužan obići najmanje jedanput u šest mjeseci. CZSS koji je donio rješenje o priznavanju prava na skrb izvan vlastite obitelji maloljetnoj osobi u obliku smještaja, obvezan je brinuti da se ostvare uvjeti za što brži povratak maloljetne osobe u vlastitu obitelj ili za njezino posvojenje ako je to u najboljem interesu djeteta.

8. Pravo na status roditelja njegovatelja

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta, kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen.Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojega je u potpunosti nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili kod djeteta postoji više vrsta težih oštećenja, zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja.Pravo priznaje se jednom od roditelja ako zbog težine oštećenja ili bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije moguće osigurati uključivanjem u programe boravka.Pravo, roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje, a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

110

sijftPostupak pokreće se na zahtjev roditelja.

Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi isplaćuje naknadu i uplaćuje sve doprinose za obvezna osiguranja, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju fizičkih osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije.

Status roditelja njegovatelja ne može se priznati roditelju djeteta kojem je priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji u okviru smještaja ili boravka.Odredba ne primjenjuju se na roditelja njegovatelja.Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje kada roditelj nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu djetetu zbog svojeg psihofizičkoga stanja, ako zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove roditelja njegovatelja, ako se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora dulje od 2 mjeseca te smrću roditelja njegovatelja ili djeteta.

Rješenje doneseno u prvom stupnju kojim se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja podliježe reviziji.Reviziju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.Ako je protiv rješenja prvostupanjskoga tijela, kojim je priznato pravo na status roditelja njegovatelja izjavljena žalba, o reviziji i žalbi odlučuje se istim rješenjem.Ako protiv rješenja nije izjavljena žalba, prvostupanjsko tijelo dostavit će rješenje, zajedno sa spisima predmeta ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u roku od osam dana od isteka roka za žalbu. Revizija odgađa izvršenje rješenja.

U postupku revizije ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.Prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovnom postupku podliježe reviziji ako je njime priznato pravo na status roditelja njegovatelja.

Rok za provođenje postupka revizije je tri mjeseca, a počinje teći od dana zaprimanja predmeta.Iznimno, ako je u postupku revizije potrebno pribaviti nalaz i mišljenje tijela vještačenja, rok za provođenje revizije ne teče za vrijeme provođenja postupka vještačenja.Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela, koje podliježe reviziji, nije izjavljena žalba, a revizija ne bude provedena u roku tri mjeseca od dana zaprimanja predmeta, smatra se da je revizija provedena i da je dana suglasnost na rješenje.Protiv rješenja donesenog u postupku revizije ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

III.a DRUGI OBLICI POMOĆI

CZSS može odobriti druge oblike pomoći i to:– jednokratnu pomoć i– savjetovanje i pomaganje u prevladavanje posebnih teškoća.

Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i sl.Može se odobriti i korisnicima prava na skrb izvan vlastite obitelji zbog potrebe školovanja, rođenja djeteta, bolesti, nabavke potrebne odjeće i obuće.Može se odobriti do iznosa koji podmiruje potrebu za koju je odobrena.Može se odobriti u novcu ili u naravi.Ako iznos potrebe prelazi peterostruki iznos osnovice, CZSS obvezan je pribaviti prethodnu suglasnost ministarstva za poslove socijalne skrbi.

Jednokratna pomoć može se odobriti, bez prethodne suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, osobi koja je snosila troškove pogreba korisnika stalne pomoći.Pogrebni troškovi će se odobriti u iznosu cijene osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u cijenu se uračunavaju i troškovi prijevoza pokojnika.

Postupak za odobravanje jednokratne pomoći pokreće se na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti.CZSS obvezan je u predmetnoj stvari donijeti odluku u roku od 8 dana od dana pokretanja postupka.Prije donošenja odluke potrebno je pribaviti dokaze o postojanju potrebe i i visini iznosa kojim se potreba može podmiriti.Po pribavljanju dokaza, službena osoba obvezna je pozvati stranku, upoznati je s ocjenom dokaza i dati joj mogućnost da se očituje.O ocjeni dokaza i očitovanju stranke službena će osoba sačiniti zapisnik, čiji je sastavni dio zaključak u predmetnoj stvari.Zapisnik potpisuje stranka, službena osoba koja je vodila postupak i ravnatelj centra za socijalnu skrb.Ako je zaključkom odobrena jednokratna pomoć, zapisnik je osnova za isplatu jednokratne pomoći.Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća jest sustavna stručna pomoć čija je svrha uspješnije prevladavanje nedaća i teškoća, stvaranje uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornoga odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu, koju pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb.

Savjetovanje i pomaganje pruža se samcu ili obitelji radi svladavanja nedaća i teškoća u svezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, problemima u odgoju djece, invalidnošću, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi ili duljega liječenja te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.

Savjetovanje i pomaganje odnosi se na vođenje kućanstva, raspolaganje novcem, organizirano učenje

111

sijftdjeteta, nabavu odjeće, uključivanje u javne kuhinje, klubove, pronalaženje posla, rješavanje problema stanovanja i drugo.

Pomaganje uključuje pravnu i drugu pomoć vezano uz sklapanje, odnosno raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i druge pravne poslove kojima se pojedincu i obitelji osigurava zadovoljavanje životnih potreba, ako pravna pomoć nije osigurana drugim propisima.

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb u pravilu u domu korisnika.

Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi vezano uz sklapanje pravnih poslova, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na stručnog prevoditelja. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća za korisnika je besplatno.

ZAKON O DOPLATKU ZA DJECUI. OPĆE ODREDBEDoplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstava korisnika i dr. uvjeta.Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna zajednica, izjednačava se bračnom zajednicom.

Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.To je osobno pravo korisnika koje se ne može prenositi na drugu osobu.Iznimno, doplatak za djecu može se isplaćivati drugoj osobi.Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati.

Prvo na doplatak za djecu može se ostvarivati samo po jednoj osnovi, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije uređeno.

U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu osigurava se dvostupnost rješavanja u HZMO kao i sudska zaštita prava.Primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

II. KORISNICI DOPLATKA ZA DJECU I DJECA KOJIMA PRIPADA DOPLATAK

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava.Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Korisnik može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u RH najmanje 3.g prije

podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane Zakonom.Korisnik može biti i stranac koji ima neprekinuti odobreni stalni boravak u RH najmanje 3.g prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete.Korisnik može biti i stranac na privremenom boravku u RH ako to pravo ostvaruje na osnovi međunarodnog ugovora ili primjene pravila EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to:

za vlastitu djecu, posvojenu djecu ili postorčad,za uzdržavanu unučad idrugu djecu bez roditelja.

Za unučad i drugu djecu uzetu na uzdržavanje pripada doplatak za djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje, i to:

kad im se roditelj nalazi na odsluženju vojnog roka, a dijete nema drugog roditelja,ako su im roditelji potpuno i trajno nesposobni za privređivanje,ako im se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su upućeni radi primjene mjere sigurnosti, odn odgojne ili zaštitne mjere u ustanove prema propisima o izvršenju kaznenih sankcija,ako je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.

Za dijete koje je državljanin Republike Hrvatske s pre-bivalištem u inozemsvu, ne pripada pravo na doplatak za djecu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.Za dijete koje je strani državljanin i za dijete bez dr-žavljanstva, s prebivalištem na teritoriju RH, ne pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.Za dijete stranca kojem je odobreno trajno nastanjenje pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života.Iznimno pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.Iznimno, za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu, prema propisima iz socijalne skrbi, i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. ovoga članka do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života.Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u osnovnoj ili srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.

112

sijftDoplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete

zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu.

Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi, a čije je oštećenje nastalo prije navršene 18. godine života, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog proračuna, odnosno proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno. Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete.

III. STJECANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU I VISINA DOPLATKA ZA DJECUPravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:

da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice (dohodovni cenzus),i

da živi u kućanstvu s djetetom.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice, po djetetu.Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34 i 33,66% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% proračunske osnovice, po djetetu.Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 50% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice, po djetetu.

Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete.

Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinska prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja) i drugih primanja koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva prema propisima o porezu na dohodak i odredbama ovoga Zakona.

Dohodak smatra se: plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu, mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada, dohodak od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i od drugih samostalnih djelatnosti, dohodak od zakupnina i najamnina, dohodak od iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i turistima, dohodak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dohodak od otuđenja i davanja na korištenje

nekretnina i imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti i kamata i dohodak po osnovi osiguranja života i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.

Druga primanja su: mirovine ostvarene u inozemstvu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade za porodni dopust i naknade zbog nezaposlenosti.

Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva, , podrazumijeva se dohodak umanjen za iznos poreza i prireza.

Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva.Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve članove kućanstva.

Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost i za dijete s oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi, iznos doplatka za djecu uvećava se za 25%.Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, iznos doplatka za djecu uvećava se za 15%.

Za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno.

IV. OSTVARIVANJE PRAVA I ISPLATA DOPLATKA ZA DJECUPostupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće korisnik pisanim zahtjevom.Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.

Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju ustrojstvena jedinica Zavoda, na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva.

O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu rješava središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.Korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj

113

sijftkalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka radi utvrđivanja prava i određivanja visine doplatka za tu godinu.

Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadao manji iznos doplatka za djecu (zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva), korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava iznos doplatka za djecu od prvog dana idućeg mjeseca po prijavi nastale promjene.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je došlo do promjene.

Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupan dohodak kućanstva koji uvjetuje gubitak prava na doplatak, pravo se gubi od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene.

Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti Zavod.

V. FINANCIRANJE DOPLATKA ZA DJECUSredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu.

VI. NADZORNadzor nad zakonitošću rada Zavoda u poslovima pro-vedbe doplatka za djecu obavlja ministarstvo nadležno za obitelj, u skladu s posebnim propisom.Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svojem radu na poslovima doplatka za djecu ministarstvu nadležnom za obitelj.

Zavod vodi očevidnik o korisnicima prava na doplatak za djecu i o djeci za koju pripada doplatak.

.VII. NAKNADA ŠTETEKorisnik doplatka za djecu dužan je Zavodu nadoknaditi štetu koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka:

ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo ili ga ostvari u višoj svoti nego što mu pripada na temelju neistinitih i netočnih podataka za koje je znao/morao znati da su netočni,ako u određenom roku ne prijavi promjene koje uzrokuju gubitak prava na doplatak za djecu ili

utječu na visinu doplatka, a znao je ili morao znati za te promjene,ako mu je isplaćen doplatak na koji nije imao pravo prema rješenju ili je doplatak isplaćen u većoj svoti od svote određene u rješenju kojim je utvrđeno pravo i svota doplatka.

VIII. KAZNENE ODREDBEKorisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj

novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna ako:

1. ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i netočnih podataka datih nadležnom prvostupanjskom tijelu,

2. ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka za djecu.

ZAKON O STRANCIMA

Stranac može raditi u RH na temelju radne ili poslovne dozvole. Ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak.Radom se, smatra i volonterski rad kako je uređen općim propisima o radu. Ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva, registraciju obrta ili slobodnog zanimanja.

Strancima se jamči razina prava u odnosu na uvjete zapošljavanja i rada utvrđena radno pravnim propisima RH, odnosno kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima.

Zajamčena prava osobito se odnose na:1. propisano najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora,2. najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora,3. najniže plaće uključujući plaće za prekovremeni rad,4. zdravstvene uvjete i zaštitu na radu,5. zaštitne mjere za zapošljavanje i rad trudnica, žena i maloljetnih radnika,6. zabranu diskriminacije.Prava jamče se i radnicima ustupljenim putem agencija za privremeno zapošljavanje.

Radi zaštite i ostvarivanja prava na zajamčene uvjete zapošljavanja i rada propisane ovim člankom stranac može protiv pravne ili fizičke osobe poslodavca, odn primatelja usluge pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom u RH.

U cilju ostvarivanja potpunog informiranja o zaštiti i opsegu prava i potrebne međunarodne suradnje, ministarstvo rada osigurat će potrebnu uzajamnu administrativnu suradnju i pomoć kako bi podaci o uvjetima zapošljavanja i rada bili dostupni svim zainteresiranima.

Vlada RH utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola najkasnije do 31.10 tekuće godine za sljedeću godinu i to za produženje već izdanih radnih dozvola i za novo zapošljavanje.Prijedlog godišnje kvote radnih dozvola izrađuje ministarstvo rada na temelju mišljenja HZZ, HGK, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera.

114

sijftGodišnja kvota radnih dozvola utvrđuje se u skladu s migracijskom politikom i stanjem na tržištu rada.Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja. Može se utvrditi i kvota za sezonsko zapošljavanje.

U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju:1. dnevnim migrantima koji su u RH zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti,2. ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i RH3. strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima,4. strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Protokolom o pristupanju RH Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,5. učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,6. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji na temelju valjano zaključenog ugovora o radu, rade u RH7. na temelju međunarodnog ugovora, osim međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je Rh sklopila s EU, drugom državom ili međunarodnom organizacijom.8. strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama, koje su registrirane kao strana udruga u RH i još najmanje 3 države,9. strancima koji su članovi zakladnih tijela predstav. stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Rh.

Strancima koji namjeravaju boraviti u RH duže od 90 dana godišnje može se izdati radna dozvola izvan godišnje kvote na vrijeme koje je potrebno za izvršenje posla, a najduže do 6 mjeseci godišnje.Ako više stranaca obavlja ključne poslove u jednom trgovačkom DOO ili komplementarnom komanditnom društvu (osnivači, prokuristi, članovi uprave i članovi nadzornog odbora), a čija ukupna vrijednost temeljnog kapitala ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna, radna dozvola izdat će se samo jednom strancu.

Osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva, smatra se:1. osoba koja u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu ima viši položaj, osoba koja upravlja poslovanjem, osoba koja se nalazi pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara, odn članova trgovačkog društva te osoba koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući:

upravljanje radom odjela ili pododjela društva; praćenje i nadziranje rada drugih zaposlenika,

odn obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova; ovlaštenje za zapošljavanje i otpuštanje

radnika, odn davanje preporuka vezanih uz

zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove;

2. osoba koja radi u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu, koja posjeduje posebna stručna znanja i/ili ovlasti prijeko potrebne za pružanje usluga, služenje opremom za istraživanje, primjenu tehnika ili vođenje poslovanja trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva.

Dnevni migrant, je državljanin susjedne države u kojoj ima prebivalište i redovito dolazi na rad poslodavcu u RH i vraća se u matičnu državu.

Zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi pravna ili fizička osoba koja zapošljava stranca ( poslodavac).Nadležna policijska uprava o zahtjevu donosi odluku, koja se dostavlja poslodavcu.Protiv odluke može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave.Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za izdavanje radne dozvole zbog popunjenosti godišnje kvote radnih dozvola nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti:1. ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor,2. podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada,3. dokaz o stručnoj spremi i osposobljenosti stranca,4. dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta,udruge ili ustanove u RH,5. dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima,6. obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca.

Policijska uprava, može odbiti izdavanje radne dozvole ako poslodavac krši propise o radu, zdravstv. i MO ili ako stranac krši odredbe Zakona koje se odnose na ulazak, boravak i rad stranaca.Radna dozvola neće se izdati poslodavcu ili strancu ako nije podmirena izrečena novčana kazna ili ako nije izvršena zaštitna mjera.

Ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor poslodavac je dužan dostaviti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja radne dozvole.Ugovor o radu za obavljanje sezonskih poslova sklapa se na vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova, a najduže do 6 mjeseci godišnje.

Radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se zasniva radni odnos, a najduže do 1.G.Iznimno, radna dozvola može se izdati s rokom važenja do 2.G.Radna dozvola za obavljanje sezonskih poslova može se izdati na vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova, a najduže do 6 mj godišnje te se ne može produžavati.

Zahtjev za produženje radne dozvole poslodavac mora podnijeti policijskoj upravi najkasnije 45 dana prije isteka roka važenja radne dozvole.

115

sijft

Stranac može raditi u RH samo na onim poslovima za koje mu je izdana radna dozvola, odnosno samo kod onog poslodavca s kojim je na temelju radne dozvole zasnovao radni odnos.Poslodavac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je izdana radna dozvola.

Radna dozvola/poslovna dozvola za stranca prestaje važiti:1. istekom roka važenja,2. poništenjem,3. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana.

Radna dozvola će se poništiti ako:1. je izdana na temelju neistinitih podataka o radniku ili poslodavcu,2. poslodavac ne dostavi ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor u roku,3. stranac na temelju radne dozvole obavlja poslove za koje mu nije izdana radna dozvola,4. stranac radi za poslodavca koji za njega nije ishodio radnu dozvolu,5. strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak,6. se krše propisi o radu, zdravstvenom i MO

Stranac kojem je neskrivljeno prestao ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, ima pravo boraviti u RH do isteka odobrenja privremenog boravka.U slučaju prestanka ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora te prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana radna dozvola, poslodavac i stranac dužni su obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju, u roku od 8 dana.

Poslovna dozvola može se izdati:1. osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u RH ili strancu koji u trgovačkom društvu ima većinski udio najmanje 51%, a ostvaruje poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u RH,2. vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u RH, odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta,Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnose policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema sjedištu trgovačkog društva ili obrta u RH,3. strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem, sukladno propisima RH Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi policijskoj upravi, prema mjestu obavljanja slobodnog zanimanja4. strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca.Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi policijskoj upravi, prema sjedištu trgovačkog društva, odnosno podružnice ili predstavništva s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor, odnosno prema mjestu pružanja usluge u turizmu.

Poslovna dozvola može se izdati osobama iz točke 1. i 2. ako trgovačko društvo, odn obrt svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u HR, ako se uvode novi proizvodni postupci, nova oprema i suvremena tehnologija te potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage.

Poslovna dozvola može se izdati osobama iz točke 3 ako imaju odgovarajuću kvalifikaciju, financijska sredstva i ako obavljanje njihove djelatnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku.

Strancima iz točke 1. i 2. poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti koju izdaje HGK putem nadležne županijske komore. Davanje ili uskrata suglasnosti mora biti obrazložena.Nadležna županijska komora dužna je suglasnost dostaviti nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji u roku od 15 dana.Strancima iz točke 3. poslovna dozvola može se izdati na temelju upisa u odgovarajući registar RH sukladno posebnim propisima, odnosno upisom u registar propisan pravilnikom koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za određenu djelatnost.Stranci koji su državljani država članica Europske unije nisu dužni ispuniti uvjete.

Poslovna dozvola može se izdati strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca ako je pružatelj usluge zaposlen kod tog poslodavca i ima odgovarajuće kvalifikacije, a inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor s trgovačkim društvom odnosno obrtom u RH, pod uvjetom da se radi o specifičnom pružanju usluga u djelatnosti visoke tehnologije te da pružanje usluga predstavlja interes za RH.Osobe koje pružaju usluge turističkog zastupnika, odnosno turističkog animatora sukladno posebnom propisu, za izdavanje poslovne dozvole ne moraju ispunjavati uvjete.Strancima poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti nadležne županijske komore. Davanje ili uskrata suglasnosti mora biti obrazložena i dostavljena nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji u roku od 15 dana.Iznimno, osobama koje pružaju usluge turističkog zastupnika poslovna dozvola izdaje se na temelju potvrde o upisu ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija u Upisnik ugovora o turističkom zastupanju koji vodi ministarstvo nadležno za poslove turizma, a bez suglasnosti nadležne županijske komore. Poslovna dozvola se izdaje na temelju ugovora o pružanju usluga sklopljenim između inozemnog poslodavca ili obrtnika s trgovačkim društvom ili obrtom u Republici Hrvatskoj.

Protiv odluke o izdavanju poslovne dozvole može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave.Poslovna dozvola izdaje se s rokom važenja do jedne godine, a može se produžavati sve dok stranac ispunjava uvjete za izdavanje poslovne dozvole te ako priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.Zahtjev za produženje poslovne dozvole stranac mora podnijeti policijskoj upravi, odn policijskoj postaji najmanje 30 dana prije isteka roka važeće poslovne dozvole.Stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak.Stranac koji se bavi slobodnim zanimanjem i pružatelj usluge koji radi za isto trg. društvo s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor,može na temelju poslovne dozvole raditi na cijelom području RH.

116

sijft

Poslovna dozvola će se poništiti ako:1. je izdana na temelju neistinitih podataka,2. stranac obavlja poslove za koje mu nije izdana posl. dozvola,3. strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak,4. stranac krši propise o radu, zdravst. i mirovinskom osiguranju te dr propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati,5. stranac u roku od 4 mj od odobrenja privremenog boravka ne započne obavljanje djelatnosti za koju mu je izdana poslovna dozvola.

Stranac kojem je izdana poslovna dozvola dužan je u roku od 8 dana od nastanka okolnosti koje predstavljaju razlog za prestanak poslovne dozvole obavijestiti policijsku upravu, odn policijsku postaju.

Policijska postaja donosi rješenje. Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana dostave. O žalbi odlučuje Ministarstvo.

Bez radne , odn poslovne dozvole , do 90 dana godi š nje , mogu raditi sljede ć e kategorije stranaca : prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog

odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,

stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu,

stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,

učenici koji putem ovlaštene organizacije ili kroz program razmjene učenika dolaze na praksu,

stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u RH

stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u RH koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,

stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,

stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,

studenti koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima.

Bez radne, odnosno poslovne dozvole, do 60 dana godišnje, mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:

umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odn autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti,stranci – predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima.

Bez radne, odnosno poslovne dozvole, do 30 dana godišnje, mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:

autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,

stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac,stranci koji u RH nastupaju na športskim priredbama i natjecanjima kao predstavnici stranih ekipa, klubova ili državnih reprezentacija.

Pravne i fizičke osobe koje koriste usluge stranca, moraju imati sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuću potvrdu.

Stranci ili pravne i fizičke osobe koje koriste njihove usluge, dužni su prije početka rada pribaviti potvrdu o prijavi rada stranca bez radne, odnosno poslovne dozvole od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova.

Pravne ili fizičke osobe koje koriste usluge stranaca dužne su dostaviti ugovor o obavljanju poslova prije započinjanja ugovorenog rada i to poreznoj upravi, ispostavi nadležnoj prema sjedištu pravne ili fizičke osobe, a kada je mjesto izvršenja ugovorenog rada različito od sjedišta pravne li fizičke osobe i ispostavi nadležnoj prema mjestu u kojemu će se ugovoreni rad izvršiti.

Policijske uprave dužne su potvrde o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole za strance dostaviti poreznoj upravi, ispostavi nadležnoj prema sjedištu pravne ili fizičke osobe koja koristi usluge stranca.

Bez radne / poslovne dozvole mogu raditi sljede ć e kategorije stranaca :

profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta, znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, ...,upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u RH obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, ...civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u RH dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom RH,članovi međun. misija, koji obavljaju posao znanst. istraživanja u RH, koje je odobrila Vlada RH,strani dopisnici, akreditirani u RH ili izvjestitelji stranih medija,stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog usavršavanja na tim područjima, na temelju međunarodnog ugovora,predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,studenti koji putem ovlaštene organizacije dolaze na praksu,studenti koji dolaze na praksu u diplomatske misije, odnosno konzularne urede države čije državljanstvo imaju, akreditiranim u RH,mladi koji obavljaju poslove u organizacijama civilnog društva u sklopu programa međunarodne razmjene i suradnje volontera EU,stranci koji u RH dolaze obaviti vježbenički staž u trgovačka društva, podružnice ili predstavništva kojih su vlasnici strane tvrtke, ako ti stranci dolaze

117

sijftiz te tvrtke u sjedištu, odnosno iz njezinog predstavništva ili podružnice u nekoj drugoj državi,stranci koji sukladno posebnim propisima dolaze kao instruktori letenja odnosno kao polaznici obrazovne nastave u zrakoplovstvu,stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova,stranci koji rade na stranim plovilima i upisani su u popis posade.

Stranci koji namjeravaju boraviti duže od 90 dana dužni su regulirati privremeni boravak u svrhu rada, bez radne, odn poslovne dozvole.Stranci koji će raditi kraće od 90 dana ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama, dužni su od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje pribaviti potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole.Pravne i fizičke osobe koje koriste usluge stranca moraju imati sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuću potvrdu.

Bez radne ili poslovne dozvole mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:1. stranci s odobrenim stalnim boravkom,2. stranci kojima je odobren azil,3. stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku ili azilantom,4. stranci kojim je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga, 5. stranci koji u RH imaju status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,6. stranci koji imaju privremeni boravak u svrhu znan. istraživanja,7. stranci koji imaju autonomno odobrenje boravka u RH.

Ovo se ne odnosi se na stranca koji u RH obavlja poslove i provodi projekte na temelju međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je RH sklopila s EU, drugom državom ili međunarodnom organizacijom te na rad volontera koji rade u neprofitnim udrugama i ustanovama u RH.

XI. ULAZAK, BORAVAK I RAD DRŽAVLJANA DRŽAVA ČLANICA EEP-a I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Državljaninom države članice EEP-a smatra se stranac koji ima državljanstvo jedne od država članica EEP-a.Članovima obitelji državljana države članice EEP-a smatraju se: bračni drug, izvanbračni drug, srodnici državljanina države članice EEP-a te

njegovog bračnog ili izvanbračnog druga po krvi u uspravnoj liniji nishodno, do navršene 21 godine života,

posvojenici i pastorčad državljanina države članice EEP-a ili njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, do navršene 21 g,

osobe srodnici i posvojenici državljanina države članice EEP stariji od 21 godine života, koje je državljanin države članice EEP-a ili njegov bračni ili izvanbračni drug dužan uzdržavati i stvarno ih uzdržava,

srodnici po krvi u uspravnoj liniji ushodno, koje je državljanin dužan uzdržavati i stvarno ih uzdržava.

Državljani država članica EEP-a i članovi njihovih obitelji mogu u RH raditi i pružati usluge bez radne i poslovne dozvole. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na članove obitelji državljana države članice EEP–a primjenjuju se na strance-članove obitelji hrvatskih državljana.

118