Socijalno poduzetništvo

Osnovni termini

Socijalna ekonomijaSocijalno poduzetništvoSocijalna poduzeća

Socijalna ekonomija

Dio tržišne ekonomijeTreći sektorObuhvaća niz organizacija:

zadruge, udruge, dobrotvorne organizacije, fundacije...

Obuhvaća i organizacije koje nemaju samo ekonomsku ulogu

Djelatnosti Javno zdravljeSocijalne uslugeUsluge zapošljavanjaPrometProizvodnja hranePrimarna proizvodnjaUsluge vezane uz turizamOkoliš i održivi razvoj

Udio zaposlenih u ukupnoj radnoj snazi SAD, Australija, Velika Britanija

- 8,2% Nordijske zemlje - 2,5% Azijske industrijalizirane zemlje – 3.3% Italija 5,4%

Velika ekspanzija u zemljama EU1/10 svih poslova u Europi9.000.000 zaposlenih300.000 zadrugaUdio u BDP-u: V. Britanija 1%,

Italija 12%, Španjolska 7%

Socijalno poduzetništvo

Proces u kojem građani koristeći poduzetničke metode i sredstva grade ili transformiraju postojeće strukture kako bi pronašli rješenja društvenih problema(siromaštvo, isključenost, nepismenost, kršenje ljudskih prava, uništavanje okoliša i korupcija) u svrhu poboljšanja kvalitete života svih slojeva stanovništva.

Primjena poduzetničkih načela

Poduzetnici stvaraju novu vrijednost - dohodak

Ujedinjavanje jedinstvene kombinacije resursa u svrhu iskorištavanja prilike.

Stvara javno dobro i vrijednost, nove prilike, inovira i adaptira te ima snažan osjećaj društvene odgovornosti.

Svrha rada - maksimiziranje društvene koristi i distribucija dobiti u lokalnu zajednicu

Socijalni poduzetnik

Razlika između konvencionalnog i socijalnog poduzetnika je sama svrha djelovanja.

Dobit – društvena koristVlasnici, osobna korist -

korist za zajednicu

Socijalno poduzeće

Socijalno poduzeće je biznis s primarno društvenim ciljevima čiji se profiti u načelu reinvestiraju za tu svrhu u daljnje poslovanje ili zajednicu, te nisu pokretani potrebom za maksimiziranjem profita za dioničare i vlasnike.

(Ministarstvo gospodarstva, UK)

Glavne karakteristike

Ekonomska dimenzijaDruštvena dimenzijaVlasništvo

ye.com/blog/do-we-really-need-an-alternative-form-of-capitalism/

Ekonomska dimenzijaProizvodnja ili pružanje uslugaTržišno orjentirano (postoji

određena razina rizika) Imaju udio volonterskog rada

Društvena dimenzija

Građanska inicijativaRade za dobrobit svojih

članova, korisnika u lokalnoj zajednici

Profit se reinvestira u lokalnu zajednicu ili u buduće aktivnosti

Vlasništvo

Omogućeno sudjelovanje svih članova-jedan član jedan glas

Dionici ili lokalna zajednica su vlasnici pothvata

Dinamika razvoja socijalnog poduzetništva

Kriza društava blagostanjaDecentralizacija socijalnih

uslugaDecentralizacija socijalnih i

politika zapošljavanjaTranzicija u središnjoj i

istočnoj Europi

Rana faza Pravno neregulirani, nema institucionalnog i

pravnog okvira, nema krovnih organizacija, visoka razina inoviranja, snažan oslonac u volonterskom radu

Razvojna fazaPriznati od strane politika, veće oslanjanje na plaćeno osoblje, institucionala podrška

Zrela faza Dobro organizirani i konsolidirani, nova

područja djelovanja osim socijalnih usluga i integracije na tržište rada, izgrađen pravni okvir, dobra institucionalna potpora

Regulativa drugačija od zemlje do zemlje

Široki raspon organizacijskih i pravnih oblika

Svrha djelovanja je ono što definira socijalno poduzeće

Pravni okvir za socijalna poduzeća

Italija: Zakon o socijalnim zadrugama

V. Britanija: Zakon o “Community Interest Companies”

Slovenija: Zakon o socijalnom poduzetništvu

Poljska: Zakon o socijalnim zadrugama

Studija slučaja 1 – Socijalna ekonomija u Velikoj Britaniji 55.000 socijalnih poduzeća sa ukupno zaposlenih

475.000 ljudi Doprinos socijalnog poduzetništva nacionalnom BDP-

u iznosio je u 2006 oko 1%. Gordon Brown o soc. ekonmiji„nova britanska priča o

uspjehu i stvaranje novih granica za poduzetništvo“ Fondovi za razvoj socijalne ekonomije Odjel za socijalnu ekonomiju u nekoliko ministarstava Zakonodavni okvir koji regulira socijalna poduzeća Strategija za razvoj socijalnog poduzetništva Podugovaranje javnih usluga-osnova rada socijalnih

poduzeća

Studija slučaja 2 – Socijalne zadruge u Italiji 814.00 zaposlenih; 9 milijuna članova 96 milijardi eura prihoda Uzajamna pomoć članova Porezne olakšice Sustavi kreditiranja Tip A: za upravljanje socijalnim uslugama u

području zdravstva i obrazovanja Tip B: za pripremanje ranjivih skupina za tržište

rada Tip C: zadružni konzorciji (minimalno 70%

organizacija mora biti registrirano kao socijalna zadruga)

Socijalni holdinzi

Socijalno poduzetništvo u HrvatskojRana faza razvojaU 2010. u neprofitnom sektoru bilo je

zaposleno 18.667 osoba, što je 1,31% ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Nema zakonske regulative koja definira socijalno poduzeće i poduzetništvo

Zakon o udrugama dopušta ekonomsku djelatnost

Moguće osnivanje socijalnih zadruga

Strategija razvoja socijalnog poduzetništva

MINGORP – budući nositelj socijalne ekonomije

Financiranje kroz pretpristupne fondove - predviđena financijska alokacija za SP u strukturnim fondovima

Socijalno poduzetništvo prepoznato u Strategiji razvoja ljudskih potencijala ŠKŽ

Područja djelovanja

Socijalne uslugeIntegracija na tržište radaOstala područja interesa

(kultura, poljoprivreda, lokalni razvoj)

Vrste socijalnih poduzeća

Poduzeća (trgovačka društva) s društvenom misijom

Zadruge Neprofitne organizacije koje

se bave ekonomskom djelatnošću

Socijalni holdinzi i dr. oblici udruživanja

Studija slučaja 3 – Autonomni centar Čakovec

ACT PRINTLAB neprofitno/socijalno poduzeće –

d.o.o. za izdavačke, tiskarske i računalne djelatnosti osnovano 2007. godine.

usluge: grafičko oblikovanje proizvoda i priprema za tisak, izrada web stranica i programiranje, digitalni tisak, offset i roto tisak, izrada bedževa te ostalih promidžbenih materijala.

Studija slučaja 3 – Autonomni centar Čakovec ACT KONTO osnovna djelatnost: računovodstveni,

knjigovodstveni i revizijski poslovi, te porezno savjetovanje za neprofitne organizacije (udruge, građanske inicijative, lokalne zaklade…).

velika većina neprofitnih organizacija, naročito u trećem sektoru – sektoru civilnog društva ne upravlja financijskim sredstvima niti vodi financijsko poslovanje sukladno zakonima > prepoznata potreba za osnivanjem jedinstvenog servisa.

osnovano je 2009. godine.

Utjecaj socijalnog poduzetništva na lokalni razvoj

Nadopunjuje ponudu javnih usluga u zajednici (socijalne usluge, zdravstvene, prijevoz, komunalije, pristup osnovnoj infrastrukturi)

Generiranje novih poslova u sektorima

Zapošljava marginalizirane skupine

veće korištenja lokalnih reursa na lokalnoj razini

razvijanje lokalne zajednice kroz bolju dostupnost svih vrsta društvenih i ekonomskih blagodati

doprinos socijalnoj koheziji i jačanju ljudskog kapitala

institucionalizacija aktivnosti koje potpadaju pod sivu ekonomiju

youngentrepreneur.com/blog/social-entrepreneurs-need-to-make-money-too/

Razmotrite*

Proučite prioritete i mjere županijske razvojne strategije.

U kojim specifičnim područjima djelovanja u županiji bi se mogle uklopiti inicijative socijalnog poduzetništva?

Koje potrebe bi se mogle zadovoljiti inicijativama socijalnog poduzetništva?

Navedite neke ideje za poduzetničke pothvate

Hvala na pažnji*www.zebrica.hr