Upravljanje Kvalitetom ISO 9000-2000 Standard

  • Upload
    dijana

  • View
    240

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ISO 9000:2000 standard

Citation preview

aa1

123


FAKULTET ZA MENADZMENT VALJEVO

SEMINARSKI RADPredmet:Upravljanje kvalitetom Tema:ISO 9000:2000 standard

Dijana

Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO- International Organisation for Standardisation) - je svetska federacija nacionalnih tela za standardizaciju (lanice ISO). Standardizacija podrazumeva proces utvrivanja odredaba za optu i viekratnu upotrebu, u odnosu na stvarne i potencijalne probleme, radi postizanja optimalnog nivoa ureenosti u odreenoj oblasti. Rad na izradi meunarodnih standarda obavlja se kroz ISO tehnike komitete. Svaka lanica koja je zainteresvana za neki tehniki komitet, ima pravo da ima svoje predstavnike u tom komitetu. Meunarodne organizacije, vladine i nevladine, koje su u vezi sa ISO, takoe uestvuju u radu komiteta. Meunarodna organizacija za standardizaciju donela je seriju dokumenata ISO 9000 koji se odnose na sistem menadmenta kvalitetom. Meunarodni standard serije ISO 9000 pripremio je tehniki komitet ISO-TC 176, Menadment kvalitetom i obezbeenje kvaliteta, potkomitet SC 2, Sistem kvaliteta. Sistem kvaliteta po ISO 9000 je iroko prihvaen kao trini zahtev. On danas postaje najvanija trina barijera u svetu. ISO 9000 -je sistem standarda za organizaciju poslovanja, koji je univerzalan bez obzira na delatnost, razvijen je od Britanskog instituta za standarde, a odrava se od strane organizacije ISO. Ovaj model danas je najsavremeni nain organizacije i upravljanja poslovnim sistemima. Temeljni uzrok nastanka ovog modela jeste potreba za to veom poslovnom delotvornou. Ideja je nastala na dugogodinjim pozitivnim iskustvima niza respektabilnih institucija za standardizaciju kao to su: DIN (Deutsches Institut fr Normung), BSI (British Standards Institution), ANSI (American National Standards Institute), DoD (Department of Defense) itd. U fokusu ideje bila je elja razviti takav sistem standarda za organizaciju poslovanja koji je univerzalan bez obzira na delatnost, dakle jednako se moe koristiti u dravnoj upravi, industriji, javnom sektoru, informatikim preduzeima itd. U koncept ovog sistema ugraeno je dosadanje ljudsko znanje o tome kako odrediti minimalni skup zahtjeva kojima mora udovoljiti jedan poslovni sistem. Prva verzija nastala je 1994. godine, a druga (poboljana) verzija pojavila se 2000. godine. ISO 9000 predstavlja svetski

standard poslovanja jer ga je prihvatilo vie od 100 zemalja svijeta. Prednosti uvoenja ovog sistema su mnogostruke. ISO 9000 orijentie se na nain proizvodnje proizvoda, a ne na sam proizvod, i celi postupak rada se mora dokumentovati.Utvruje se sistem odgovornosti, te se kontinuirano poboljavaju poslovni procesi. RAZVOJ STANDARDA SERIJE ISO 9000 Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) zapoela je jo 1979. godine, posredstvom svog Tehnikog komiteta (ISO/TC 176), rad na "standardizaciji i harmonizaciji na podruju sistema kvaliteta, osiguranja kvaliteta i odgovarajuih tehnologija kvaliteta". Tokom nekoliko godina rada koristila su se iskustva svih dotadanjih standarda, pogotovo britanski standardi sistema kvaliteta.

1 Prvi ISO standardi kvaliteta propisani su 1987. god. Prva revizija standarda izvrena je 1994. god, a 2000. god pojavljuje se nova verzija standarda, koja sistem upravljanja kvalitetom definie u okviru etiri megaprocesa: ?? odgovornost rukovodstva ?? upravljanje resursima ?? realizacija proizvoda ?? merenje, analiza i unapreenje Osnovna znaajnost ovih standarda ogleda se u injenici da njihovi zahtevi postavljaju dodatne zahteve proizvoau s ciljem osiguranja uslova za postizanje ugovorenog kvaliteta i komplement su tehnikim specifikacijama proizvoda i usluga. Razliitost u standardizaciji uopteno, pa tako i u podruju standarda sistema kvaliteta, zahteva usklaivanje radi uklanjanja tehnikih prepreka u meunarodnom prometu i saradnji. Zemlje Evropske zajednice otklanjaju meusobne tehnike prepreke usklaivanjem nacionalnih propisa na osnovu tzv. Bele knjige. Pri tome se nastojalo postii to veu jedinstvenost evropskih standarda, a isto tako i uvaiti nacionalne standarde i njihove specifinosti. Zajedniki standardi usmeravaju se na bitne zahteve zatite zdravlja, sigurnosti, zatite okruenja i zatite potroaa. Promena strukture standarda ila je sledeim redom (Slika 2.1): - ISO 8402 i ISO 9000 su zamenjeni sa ISO 9000 - Zatim je ISO 9001, ISO 9002 i ISO 9003 nakon 2000 te zamenjeno sa ISO 9001 i ISO 9004 - ISO 10011 bi trbalo da bude zamenjeno sa ISO 19011 - ISO 10011 prua smernice za upravljanje i sprovoenje internih i eksternih provera sistema upravljanja kvalitetom.

Promena strukture standarda sistema kvaliteta 2 Revizija standarda iz 2000. godine imala je za cilj unapreenje metodologije sistema upravljanja kvalitetom. U pitanju je procesni model (jedan model za razliku od tri modela iz 1994) kod koga postoji logian sled zahteva standarda, ukljueni su zahtevi za stalno unapreivanje kvaliteta i insistira se na permanentnom merenju zadovoljstva korisnika, to stvara dobru osnovu za dalji razvoj koncepta kvaliteta u organizaciji koja primenjuje standard ISO 9000:2001. U standardu je izvreno unapreivanje terminologije, termini su usaglaeni sa upravljakim konceptom, a standard je kompatibilan sa meunaorodnom serijom standarda ISO 14000 Upravljanje zatitom ivotne sredine. Svrha sistema ISO 9000 -je osigurati da se bilo koji proizvod proizvodi najefikasnijim i najefektivnijim nainom. Postoje eksterni i interni razlozi uvoenja ISO sistema. Eksterni razlozi uvoenja presudni su za organizacije kojima je ISO sistem preduvjet opstanka na tritu. Interni razlozi uvoenja ISO sistema su: unapreenje postojee organizacije rada, poveanje kvaliteta proizvoda ili usluga, poveanje uinkovitosti i rad uz stalan napredak, uspostava konzistentnog sistema odgovornosti, poveanje zadovoljstva kupaca, uspostava preventivnog sistema, bolja dokumentiranost naina rada, poveanje zadovoljstva zaposlenih itd. Kritike napomene o standardu ISO 9000

Sistem kvaliteta kompanije, se sertifikuje po jednom od ovih modela. Analizom sadraja, odnosno elemenaa definisanih ovim modelima, moe se utvrditi da nisu obuhvaeni sledei elementi sistema kvaliteta: 1.Ttrokovi vezani za kvalitet 2.zastita ivotne sredine/ekologija 3.bezbednost i zdavlje korisnika proizvoda / usluga 4.saradnja sa dobavljaima i korisnicima umesto preispitivanja 5.uticaj inovacije na unapreenje kvaliteta 6. imid I kultura kompanije 7.nagrade I priznanja za kvalitet Verovatno postoje i drugi elementi koje bi trebalo, ubudue, ukljuiti jao zahteve u seriji standarda ISO 9000. Struktura ISO 9000 Sistem ISO 9000 sastoji se: * ISO 9000:2000 sistemi upravljanja kvalitetom temelji i renik, * ISO 9001 sistemi upravljanja kvalitetom zahtevi, * ISO 9004 sistemi upravljanja kvalitetom upustva za poboljavanje sposobnosti.

3. Standard ISO 9000:2000 pokriva osnove sistema za upravljanja kvalitetom, te takoer sadri rjenik ISO 9000 skupa standarda. Najnovija verzija je ISO 9000:2005. ISO 9001 namijenjen je za upotrebu u bilo kojoj organizaciji koja oblikuje, razvija, proizvodi, uvodi i odrava neki proizvod ili prua bilo koji oblik usluge. Ovaj sistem ima zahtjeve koje organizacija treba ispuniti ako ele postii zadovoljstvo potroaa kroz dosljedne proizvode i usluge koje se slau s oekivanjima kupca. Ovo je jedina implementacija za koju trea osoba moe dodijeliti certifikat. Najnovija verzija je 9001:2000. ISO 9000:2000 definie kvalitet kao:Sposobnost skupa bitnih karakteristika proizvoda, sistema ili procesa da ispune zahteve korisnika i drugih interesnih grupa U ovoj definiciji pod pojmom korisnik se podrazumevaju organizacija ili osoba koja prima proizvod. Primeri: potroa, klijent, krajnji korisnik, trgovac na malo, diler itd.

Definicija kvaliteta iz ISO 9000:2000, uz korisnike, kao bitne pominje i druge interesne grupe, pod ime se podrazumevaju osobe ili grupe koje imaju interes u uspehu ili uinku organizacije. Interesne grupe ukljuuju, pored vlasnika, zaposlenih, isporuilaca ( snabdevaa i podugovaraa ), banaka, udruenja sindikata i drutvo u irem smislu. Sutina ove definicije je pristup poimanja korisnika. U sluaju da se pod korisnikom podrazumeva samo onaj ko plaa proizvod, odnosno uslugu, onda se otkriva runa strana sistema u kome se nee potedeti ni poslednja jedinka ivotinjske vrste, zbog proizvodnje modernih cipela, a sve to zbog jedinog cilja - zarade. Iz svega sledi da kvalitet predstavlja rezultat usklaivanja zahteva i interesa razliitih grupa. Pod pojmom korisnik ( Customer ) esto se podrazumeva kupac proizvoda ( bicikl ) ili usluge ( ruak u restoranu ). Ali ove korisnike, preciznije, nazivamo potroaima ( Consumers ). Na primer, fabrika automobilskih motora kupuje elik od elezare, proizvodi delove, koje alje na sklapanje. elezara je snabdeva ( isporuilac ) fabrike motora, koja je isporuilac fabrike automobila. Fabrika motora je korisnik elezare, a fabrika automobila je korisnik fabrike motora. Ovu vrstu korisnika nazivamo spoljnim korisnicima. Unutar svake od navedenih organizacije postoje i unutranji korisnici, oni koriste proizvode ili usluge drugih zaposlenih. Na primer odeljenje montae je unutranji korisnik mainskog odeljenja, a svi oni su korisnici usluga projektanata.

4.

Pojmovi vezani za sistem upravljanja kvalitetom definisani su standardom ISO 9000:2000 "Sistemi upravljanja kvalitetom - osnovni pojmovi i renik": 9 proizvod, je rezultat procesa 10 proces, je skup meusobno povezanih aktivnosti 11 kvalitet, po slubenoj definiciji ISO 9000:2000 - nain postizanja zadovoljstva kupaca ili drugih interesnih strana, kvalitet nije statina kategorija, prerastao je proizvod i uslugu i proirio se na sve funkcije poslovanja 12 potpuno upravljanje kvalitetom (TQ), jedan od naina voenja organizacije sa namerom uestvovanja svih saradnika i saradnje meu svim grupama u poboljanju kvaliteta koji postie organizacija kod: roba i usluga, aktivnosti i ciljeva, zadovoljstva kupca, dugorone rentabilnosti, prednosti za saradnike i usaglaenosti sa zahtevima drutva

13 kultura kvaliteta, skup principa i legalnih postupaka na kojima se temelje koncepti TQM-a i koji se integriu u kulturu organizacije 14 ? politika kvaliteta, mora je odrediti i dokumentovati vrhovni menadment organizacije, ukljuujui svoje ciljeve i obaveze koje se tiu kvaliteta; organizacija mora osigurati da se ta politika razume, sprovodi i odrava na svim nivoima organizacije 15 kontrola kvaliteta, deo upravljanja kvalitetom usmeren na ispunjenje zahteva (ISO 9000:2000) 16 upravljanje kvalitetom, sve aktivnosti celokupne upravljake funkcije kojom se u okviru sistema upravljanja kvalitetom utvruje politika kvaliteta, ciljevi i odgovornosti i sprovodi njihovo uvoenje sredstvima planiranja kvaliteta, nadzora, osiguranja i poboljanja kvaliteta u celokupnom sistemu zadovoljstvo/nezadovoljstvo korisnika/kupaca, kupevo miljenje o stepenu ispunjenja/neispunjenja njegovih zahteva i oekivanja ISO 9000, sistem upravljanja kvalitetom prema zahtevima familije standarda ISO 9000 danas se koristi u celom svetu, a sertifikacija tog sistema opte je prihvaen nain dokazivanja sadanjim i potencijalnim partnerima da e proizvod ili usluga zadovoljiti njegove zahteve prema kvalitetu. Standard serije ISO 9000:2000 temelji se na osam principa: 17 1. Organizacija usmerena na korisnika 18 2. Liderstvo 19 3. Ukljuenje osoblja 20 4. Procesni pristup 21 5. Sistemski pristup upravljanju 22 6. Stalna poboljavanja 23 7. Odluivanje na osnovu injenica 24 8. Uzajamno korisni odnosi sa isporuiocima 5.

Koliko ISO standardi doprinose uspenijem poslovanju i stvaranju dodatnih vrednosti za organizacije govore i podaci da se na godinjem nivou belei stalan rast kompanija koje su uvele standard ISO 9000 (rast od oko 10,2% godinje, od ukupnog broja kompanija). Najvei rast broja ISO 9000 sertifikata su zabeleeni u: Kini, Italiji, paniji, Japanu, ekoj, Indiji, SAD-u, vajcarskoj, i dr. Ideje na kojima se gradi ISO 9000:2000 novi koncept upravljanja

poslovnim sastavom

Potencijalni problemi zbog kojih se uvodi norma ISO 9000:2000 25 26 27 28 29 30 31 32 Dosadanja vizija/misija/strategija/politika Nedovoljna odgovornost u radu Nain rada nije dokumentovan Introvertni odnosi u poslovanju Nedovoljna produktivnost u razvoju programske opreme Visoki trokovi odravanja programske opreme Nedovoljnost kvaliteta programske opreme Problemi u zadovoljstvu korisnika i djelatnika 6.