of 41 /41
Seminarski rad – Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu SADRŽAJ 1. Uvod 2 2. Šta obuhvata podsistem telekomunikacijskog prometa? 3 3. Podjela unutar podsistema telekomunikacijskog prometa 4 4. 4.1 . Obavljanje prometnih funkcija u telekomunikacijskom prometu Razvoj telekomunikacijskihusluga u Bosni i Hercegovini 5 8 5. Tehničkotehnološke kerakteristike telekomunikacijskog prometa 9 6. Privatizacija, liberalizacija i deregulacija u telekomunikacijskom prometu 1 1 7. Formiranje cijena usluga u telekmunikacijskom prometu 1 6 8. Vrste troškova u telekomunikacijskom prometu 1 9 9. Mjesta i nositelji troškova unutar telekomunikacijskog sistema 2 0 10. Međunarodne udruge za telekomunikacijski promet 2 0 10. 1. Međunarodne udruge za telekomunikacije na svjetskom nivou 2 2 10. 2. Međunarodne organizacije za telekomunikacije na regionalnoj razini 2 3 11. Zaključak 2 4 12. Literatura 2 1

telekomunikacije sem

Embed Size (px)

Text of telekomunikacije sem

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

SADRAJ1. 2. 3. 4. 4.1. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 10.1 . 10.2 . 11. 12. 13. Uvod ta obuhvata podsistem telekomunikacijskog prometa? Podjela unutar podsistema telekomunikacijskog prometa Obavljanje prometnih funkcija u telekomunikacijskom prometu Razvoj telekomunikacijskihusluga u Bosni i Hercegovini Tehnikotehnoloke kerakteristike telekomunikacijskog prometa Privatizacija, liberalizacija i deregulacija u telekomunikacijskom prometu Formiranje cijena usluga u telekmunikacijskom prometu Vrste trokova u telekomunikacijskom prometu Mjesta i nositelji trokova unutar telekomunikacijskog sistema Meunarodne udruge za telekomunikacijski promet Meunarodne udruge za telekomunikacije na svjetskom nivou Meunarodne organizacije za telekomunikacije na regionalnoj razini Zakljuak Literatura Prilog 2 3 4 5 8 9 11 16 19 20 20 22 23 24 25 26

1

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

1. UvodOduvijek su ljudi imali potrebu putovati, komunicirati jedni s drugima, upuivati i primati poruke, razmjenjivati pisma i dokumente, slati razne poiljke i novac. Tokom historije oblici komuniciranja meu ljudima i naini prenoenja poruka razvijali su se od najjednostavnijih i najprimitivnijih formi u najstarijim vremenima (dimni signali, usmene poruke, ...) do najsavremenijih metoda komuniciranja, poetkom 3. milenija (Internet). Od glasnika koji su prenosili poruke s jednog mjesta na drugo, do savremenih naina prenoenja poruka, ljudski rod je koristio bezbroj metoda i tehnika komuniciranja meu ljudima najbolji pokazatelj ciilizacijskog napretka jedne zajednice. Svaki prijenos, prijem ili odailjanje znakova, zvukova, signala, slika, pismenoga teksta ili priopenja bilo koje vrste putem inih, svjetlosnih, radijskih ili drugih elektromagnetskih sistema, jesu bitna obiljeja telekomunikacijskog prometa. Temeljne osobine telekoinunikacijskog prometa su: brzina, stalnost (kontinuiranost), redovitost, javnost (svima je ornogueno koritenje), naplativnost i sigurnost (za provedbu usluga odgovoran je njihov izvritelj, pruatelj, davatelj usluga, telekom). Sredstva za rad, odnosno telekomunikacijska infrastruktura i suprastruktura, kao elementi proizvodnje telekomunikacijskih usluga, visoko su sofisticirani, a moraju biti kompatibilne i komplementarne s infrastrukturama i suprastrukturama svih, ili bar veine, telekomunikacijskih sistema, kontinentalnih i svjetskog sistema. Samo visokoobrazovani, osposobijeni, iskusni, specijalizirani i motivirani telekomunikacijski strunjaci, te kreativni i operativni menageri mogu efikasno i efektivno proizvoditi raznovrsne telekomunikacijske usluge.

2

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

2. ta obuhvata podsistem telekomunikacijskog prometa?Podsistem telekomnikacijskog prometa kao dio jednog sloenog dinamikog sistema, ija je funkcija prenoenje vijesti, informacija i podataka (telefonske, telegrafske i data usluge, te razliite usluge prijenosa slika, npr. telefax, videotekst i druge), moe se razmatrati sa vie stajalita. Tako se u razmatranju podsistema telekomunikacijskog prometa uoava njegova povezanost sa okruenjem. Ona se oituje kao tehnika, tehnoloka, organizacijska i ekonomska. Ta povezanost mora biti sinhronizirana u podruju djelovanja, a njen osnovni cilj je zadovoljavanje razliitih kriterija. Osim toga, postoji podjela prema vrstama usluga, podrujima na kojima se telekomunikacijski promet odvija, prema korisnicima prometnih usluga i sredstvima kojima se prenose. Telekomunikacijski promet moe se podijeliti na: telefoniju, telegrafiju (teleks), prijenos podataka, telefaks, elektroniku potu, pokretnu telefoniju (mobitel i GSM) te niz manjih oblika telekomunikacija1.

Podsistem telekomunikacijskog prometa se dijeli na dva podruja djelovanja: pruanje telekomunikacijskih usluga finansiranje, izgradnja i odravanje telekomunikacijske infrastrukture.

Intenzivni tazvoj telekomunikacijskog prometa postavlja pred telekomunikacijske organizacije sve sloenije zahtjeve, koji se ogledaju u digitalizaciji i integraciji telekomunikacijske tehnike (komutacija, transmisija, terminali) uz primjenu PCM tehnologije. Na taj nain e se realizirati integralna digitalna mrea-IDN (Integrated Digital Network) i ISDN-digitalna mrea sa integrisanim slubama (Integrated Services of Digital Network).

1

Peri-Radai-imulik: Ekonomika prometnog sustava, Zagreb 2000., str.276.

3

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

3. Podjela unutar podsistema telekomunikacijskog prometaPodsistem telekomunikacijskog prometa kao kao dio sloenog prometnog i privrednog sistema, mora sinhrono djelovati u svom okruenju. Ta se pretpostavka mora temeljiti na jedinstvenom prometnom sistemu i na jedinstvenom djelovanju svih meusobnih podsistema telekomunikacijskog prometa. Klasifikacija mora odravati stvaran proecs homogenizacije odnosno djelovanja funkcija prijenosa informacija te izgradnje i odravanja prometne infrastrukture telekomunikacijskog prometa. Njihovo djelovanje zavisi od brojnih faktora. To su tehniki, tehnoloki i organizacijski nivo, a pogotovo ekonomski koji se temelji na stjecanju neophodnih novanih sredstava. Tehniko djelovanje omoguuje odvijanje tehnolokog procesa unutar telekomunikacijskog prometa. Taj proces je omoguen stepenom izgraenosti telekomunikacijske mree, koja, kao kvalitetna transportna osnovica, omoguuje intenzivan razvoj komunikacija i razmjenu informacija. Prema tom funkcionalnom djelovanju, sredstva telekomunikacijskog prometa mogu se razmatrati kao: 1. sredstva telekomunikacijskog prometa svih vrsta i nivoa uslunosti kojima se zadovoljavaju potrebe korisnika prometnog procesa za uslugama telekomunikacijskog prometa; 2. proces odravanja tehnikih sredstava u funkciji razmjene informacija; 3. infrastrukturni objekti telekomunikacijskog prometa koji se mogu podijeliti u dvije podskupine: a) one koji omoguuju poetno-zavrne radnje telekomunikacijskom prometu b) one koji omoguuju radnje u telekomunikacijskom prometu (telefonija, teleks, MHS (Message Handling System), videoteks, mobilna radiotelefonija, govorni automati i dr. U telekomunikacijskom prometu objekti infrastrukture su: terminali, prikljuni vodovi, komutacije, prijenosni sistemi i dr. Oni omoguuju prijenos poruka u telekomunikacijskom prometu (telefonija, radiotelefonija, radiopoziv, telegrafija, teleks, telefaks, prijenos podataka, videoteks, videotelefonija i videokonferencija).

4

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

4. Obavljanje prometnih funkcija komunikacijskog prometaTelekomunikacijski saobraaj funkcionira kroz tri oblika: 1. Telekomunikacijski sistem za unutarnji saobraaj; 2. Telekomunikacijski sistem za meunarodni saobraaj; 3. Telekomunikacijski sistem za interkontinentalni saobraaj. Osnovna funkcija telekomunikacijskog saobraaja se sastoji u obavljanju: djelatnosti unutarnjeg telekomunikacijskog saobraaja u fiksnoj i mobilnoj telekomunikacijskoj mrei; djelatnost javnog meunarodnog telekomunikacijskog saobraaja i pruanje telekomunikacijskih usluga u fiksnoj i mobilnoj telekomunikacijskoj mrei.

Osnovne stavke koje utjeu na dalji razvoj fiksne mree u Bosni i Hercegovini su: trenutni stupanj razvijenosti; uvjeti iz licence diktirani od strane RAK; razvoj novih servisa; konkurentnost; konvergencija i integracija usluga iz razliitih tehnologija; marketing. Svakoj od prethodno navedenih stavki neophodno je dati poseban znaaj, te provesti odgovarajuu analizu kako bi se mogao odrediti odgovarajui smjer koji bi bio putokaz u daljem razvoju mobilne mree. Na podruju JP BH Telecoma instalirani su i puteni u rad optiki pravci prema svim tranzitnim centrima. Instaliran je i 2,5 Gbps optiki prsten Sarajevo-Zenica-TuzlaSarajevo, 2,5 Gbps Sarajevo-Mostar i 2,5 Gbps Sarajevo-Brka. Ovi sistemi imaju zatitu na 155 Mbit/s radio-relejnim sistemima prijenosa. to se tie meuoperatorskih veza, u rad su puteni sistemi prijenosa po optikom kablu i to: Sarajevo-Banjaluka 622 Mbps i Sarajevo-HPT Mostar 155 Mbps. Osnovne stavke koje e utjecati na dalji razvoj GSM mree u Bosni i Hercegovini su: trenutni stupanj razvijenosti GSM mree; uvjeti iz licence diktirani od strane RAK; prisustvo na podruju itavog tertorija Bosne i Hercegovine; razvoj novih servisa; konkurentnost; evolucija GSM mree sa stanovita tehnologije (2G, 2, 5G i 3G); konvergencija i integracija usluga iz raz1iitih tehnologija; marketing GSM.2

2

Prof. Dr. . eki: Ekonomika u transportu i komunikacijama,fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005., str. 323.

5

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

Sl.1. Organizacijska shema BH TELEKOM-a U Bosni i Hercegovini na tritu fiksne i mobilne telefonije djeluju tri operatora: BH Telekom Sarajevo, Hrvatski telekom Mostar i Telekom Srpske Banja Luka. Trite telekomunikacija je liberalizirano. Telekomunikacijski saobraaj organiziran je i razvija se po standardima Meunarodne zajednice. Regulatorna agencija za komunikacije (RCA), na nivou Bosne i Hercegovine ureuje odnose u sektoru telekomunikacija. U domenu telekomunikacija3 visok je i kvalitetan nivo usluga i pokriva cijelo podruje zemlje, a zahvaljujui roamingu i dobar dio svijeta. Modernizacija telekomunikacijskog saobraaja izvedena je po najnovijim dostignuima u svijetu. Aktuelna je ekspanzija mobilne telefonije i njeno umreavanje u Internet. Pred ovom granom saobraajnog sistema stoji intenzivan i dinamian razvoj. To e utjecati na3

Prof.dr. I. Bonjak: Tehnologija telekomunikacijskog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997.

6

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

njegov intenzivniji razvoj i jo bolju povezanost Bosne i Hercegovine sa svijetom, to e rezultirati poveanjem obima, vrste i kvaliteta ovih usluga i odgovarajuom profitabilnou telekomunikacijskog saobraaja.

7

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

4.1. Razvoj telekomunikacijskih usluga u Bosni i HercegoviniUsluge fiksne mree su: osnovne usluge, dodatne usluge i usluge sa dodatnom vjernou Osnovne usluge fiksne mree su vezane za uspostavu veze, dok su dodatne usluge takoer rado prihvaene od strane korisnika. Oni se mogu pretplatiti i na njih, ime se znatno proiruju mogunosti telefonskog prikljuka, omoguavajui korisniku usluge kao to su: prikaz broja pozivaoca, preusmjerenje poziva, ekanje u redu, skraeno biranje, konferencijska veza, odsutan pretplatnik, ne uznemiravaj pretplatnika, povratni upit, veza bez biranja (HOT line), izdavanje listinga pozivanih brojeva itd. Neke od usluga zahtijevaju da korisnikov telefonski aparat posjeduje mogunost tonskog biranja. Instalacijom IVR platforme, te njenom implementacijom u aprilu 2005. godine, omoguit e se upotpunjavanje usluga premium servisa i masovniji pristup medijalnim projektima nagradnih igara i kvizova. Uvoenjem IVR usluga e se dati mogunost i content providerima tj. pretplatnicima (TV kue, radiostanice, marketinke agencije i dr.) da koriste IVR platformu i kreiraju sadraj za krajnje korisnike. Za koritenje IVR usluga od strane korisnika je potrebno posjedovati telefonski aparat sa DTMF biranjem. IVR platforma svojom funkcionalnou se moe iskoristiti u sljedee svrhe: organizovanje nagradnih igara i kvizova; pruanje javnih informacija koje se esto mijenjaju (vozni red, TV/filmski programi, meteoroloi podaci, turistike informacije...); za bilo koje dogaaje u kojima se zahtijeva interakcija korisnika i IVR sistema. Istovremeno se razvijaju i usluge BIHNET mree na servisnoj ravni. Uvodi se email 2SMS, SMS2 e-mail, Web 2SMS, novi BIHNET sadraji na Web portalu itd. Multimedijalne usluge, TV i radio programi pristupom Internetu preko irokopojasne mree ADSL-a, omoguiti preko jednog sistema pruanje svih usluga: govor, podaci, video. U pogledu usluga mobilne mree situacija se brzo mijenja kako po broju, tako i vrstama uvedenih servisa i aplikacija. Relativno zakanjenje to se tie GPRS-a, kompenzirano je paralelnom implementacijom GPRS-a, EDGE-a i WLAN-a. To je znaajan iskorak BH Telecoma u tehnolokom smislu. Vaan je usvojeni princip da se svi servisi pruaju za pre paid kao i za post - paid korisnike. Svim naim korisnicima biti e omogueni svi servisi, i nee se praviti diskriminacija meu korisnicima prema nainu plaanja, nego e ih dijeliti samo veliina i vrsta servisa koje koriste paketa. Dakle, sadanje opredjeljenje je ulaganje najveih napora i inventivnosti u dijelu servisa i u dijelu izgradnje sistema servisne mree i podrke korisnicima. Mora biti izgraena iz temelja potpuno nova filozofija koja ranije nije postojala.

8

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

5. Tehniko-tehnoloke karakteristike telekomunikacijskog prometaTehnike karakteristike telekomunikacijskog prometa ine tehnika sredstva koja funkcionisanjem omoguuju odvijanje tehnolokog procesa telekomunikacijskog prometa. To znai: djelatnost prijema, prijenosa poruka,uspostavljanje veze,odravanja veza i razliitih drugih usluga u telekominukacijskom prometu.4 Tehniko-tehnoloke karakteristike telekomunikacijskog prometa proizilaze iz svojstvenosti tehnikih sredstava, koja se dijele s obzirom na ulogu koju imaju u tehnolokom procesu odvijanja prometne djelatnosti. To je u neraskidivoj vezi sa razinom telekomunikacijskih usluga, to ukazuje na to da se taj segment na tehnoloki aspekt djelovanja telekomunikacijskih usluga, uz predpostavku adekvatne tehnike za uspostavljanje tehnologije obavljanja tog oblika prometne djelatnosti. Tehnoloki proces podsistema telekomunikacijskog prometa moe se analizirati pomou sljedeih faktora: 1. karakteristike specifinog procesa prizvodnje telekomunikacijske usluge 2. elementi koji sudjeluju u procesu proizvodnje telekomunikacijske usluge 3. analiza pojedinih faza u procesu proizvodnje usluga (najava razgovora, uspostavljanje veze, odravanje veze i prekid veze to zavisi od vrste ureaja pomou kojeg se komunicira u telekominikacijskom prometu) 4. analiza temeljnih naela na kojima poiva prometna politika kao sistem ili u okruenju cjelovite politike zemlje. Razliitosti izmeu potanskog i telekomunikacijskog prometa se oituju u svojstvenosti tehnolokog procesa proizodnje potanske i telekomunikacijske usluge u odnosu na npr. cestovni i eljezniki promet. Svaki se ostvaruje uz pomo tri inioca: 1. sredstva za rad (potanski i telekominikacijski ureaji); 2. predmet rada (ovisi o vrsti uslige); 3. rada djelatnika u prometnom procesu. Budui da se proces proizvodnje telekomunikacijskih usluga odvija uglavnom preko stabilnih sredstava i ureaja, moe se utvrditi da telekomunikacijski promet ima karakteristike infrastrukturne djeltnosti. Te karkteristike ukazuju na to koliku vanost je neophodno dati uvoenju novih telekomunikacijskih usluga odnosno tehnikim sredstvima koja zahtjevaju nove usluge. Naela svojstvena cjelovitom sistemu, temeljenom na trinoj ekonomiji, primjenjivi su i u podsistemu telekomunikacijskog prometa5. To su: 1. dostupnost 2. redovitost 3. brzina 4. sigurnost 5. racionalnost 6.ekonominost 7.pouzdanost4 5

Peri-Radai-imulik:Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000., str. 279. Peri-Radai-imulik:Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000., str. 281.

9

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

6. Privatizacija, liberalizacija i deregulacija u telekomunikacijskom prometuPrivatizacija unutar nekog sistema znai pretvaranje dravnog ili drutvenog vlasnitva u privatni ili dioniarski sektor. Ovisno o prodaji drutvenog ili dravnog vlasnitva, razlikuje se: 1. cjelokupna privatizacija (stavljanje u prodaju svih dionica dekomporiranog drutvenog vlasnitva) 2. djelimina privatizacija (prodaja kontroliranog paketa dionica (oko 48%) to novog vlasnika dionica ine autonomnim). 3. reprivatizacija (prodaja poduzea u dravnom ili drutvenom vlasnitvu koje je nekada bilo u privatnom vlasnitvu). Proces liberalizacije oznaava uvoenje politikih i ekonomskih regulativnih mjera koje potenciraju znaenje privatnog interesa i konkurentnost djelovanja, i to u pravcu vee efikasnosti, efektivnosti i drutvene koristi.6 Privatizacija i liberalizacija imaju isti cilj uvoenje snanije komercijalne i poslovne orijentacije cjelokupnog sistema, to implicira: 1. otvaranje prostora inovatornom i poduzetnikom djelovanju; 2. veu uinkovitost djelovanju faktora procesa; 3. smanjenje birokratskih restrikcija; 4. veu neovisnost prema dravnim institucijama; 5. racionalnije upravljanje i planiranje; 6. smanjenje pritiska na nacionalni proraun; 7. suzbijanje tetnog djelovanja korupcije. Obnavljanje privatnog vlasnitva stvaranje je osnove za razvoj trine privrede i demokratije i pretpostavka za konkurentno ukljuivanje u svjetsko trite robe i kapitala. Smisao i svrha privatizacije nije zarada na prodaji, nego stvaranje temelja i nade za sretniju, bolju, slobodniju i bogatiju budunost. Proces deregulacije u sistemu znai smanjenje utjecaja dravnih institucija na organiziranje aktivnosti uz uvaavanje znaenja funkcije trita, konkurencije obogaivanjem kvalitete usluga, postojanja stvarne konkurencije na tritu7. Proces deregulacije zapoeo je u Americi i proirio se na cijeli svijet, ali plitike prepreke nastavljaju usporavati regulaciju pa nije vjerovati da e se taj trend u iduim godinama obrnuti. Deregulacija unutar sistema ima sljedee uinke: 1. izravna zaintersiranost osamostaljenih subjekata koji sudjeluju u procesu pruanja prijevoznih usluga, openito usluga u prometnom sistemu; 2. proirenje i osuvremenjivanje prijevoznih i prijenosnih kapaciteta u prometu; 3. motiviranost sudionika u prijevozu i prijenosu na stalnu edukaciju i osposobljavanje6 7

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996., str.25. Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996., str. 26.

10

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

strunog kadra; 4. vea kvaliteta prijevoznih i prijenosnih usluga na transportnom tritu; 5. funkcionalna adaptacija ponude prema zahtjevima trita; 6. poveanje sigurnosti u odvijanju prometnog procesa u prijevozu ljudi, tereta i prijenosa poruka; 7. zadovoljavanje ekolokih minimuma, kao temeljne pretpostavke odvijanja prometa u nizu zemalja.

11

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

7. Formiranje cijena usluga u telekmunikacijskom prometuCijene telekomunikacijskih usluga, glede vrste usluga koje korisnicima stoje na raspolaganju, u proteklim godinama vezane su i uz ukljuivanje novih tehnologija i uvoenje novih telekomunikacijskih usluga u sistem. Telekomunikacijske slube dijele se na dva osnovna segmenta8: tele slube; slube nositelji. Tele slube se dalje dijele na: govorne i negovorne slube. Pritom obje skupine imaju dvije osnovne razine: razina mree funkcije i razina dopunske funkcije. Slube nositelji telekomunikacijskih usluga klasificiraju se u tri skupine: temeljene na komutaciji kanala; komutaciji paketa; prijenosu po iznajmljenim vodovima. Osnovne usluge telekomunikacijskog prometa su: 1. Telefonske usluge 2. telegrafske usluge (teleks, brzojav) 3. prijenos podataka i druge telematske usluge 4. telefaks 5. telekomunikacijske usluge putem radiomree 6. internet 7. usluge zakupa telefonskih vodova 8. usluge ISND (digitalna mrea s integriranim uslugama) 9. usluge inteligentne mree 10. telekomunikacijske usluge putem satelitskih komunikacija. Sistem formiranja cijena usluga do godine 1990. u telekomunikacijskom prometu obiljeava nezadovoljavajua razvijenost telekomunikacija, odredbenice tarifnog sistema korespondirale su, s jedne strane, njegovim tehnikim performansama i izgraenou mree, te s druge, eljom potanske i telekomunikacijske uprave za namaknuem to veih financijskih sredstava potrebnih za investiranje i bri razvoj. U takvim okolnostima tarifnu osnovicu inile su tri skupine telekomunikacijskih usluga: o telefonski razgovori (telefon); o teleks; o telegrafska priopenja (teleprinter) i o iznajmljene veze". Osobine tog vremena su velika potranja, posebno telefonskih prikljuaka, koja je obuzdavana visokom pristupnom tarifom (inicijalna sredstva za irenje mree) i propisivanjem fiksne tarife za prikljuke (pretplate).

8

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god.,str. 51

12

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

Iako je telekomunikacijski sistem nakon osamdesetih godina doivljavao bru tehniku modernizaciju i proirenje mree, njegov je pratei tarifni sistem ostajao godinama koncepcijski neizmijenjen. Sistem cijena potanskih i telekomunikacijskih usluga u osamdesetim godinama bio je obiljeen vanom ulogom drave, koja je odreivala visinu cijena svih potanskih i telekomunikacijskih usluga kao djelatnosti od posebnog drutvenog interesa9.

Slika 3. : Ustrojstvo telekomunikacijskih usluga

1. Telefonske usluge ostvaruju se preko pretplatnikih telefona ili iz javnih telefonskih govornica. Javne telefonske govornice imaju osnovnu namjenu da korisnicima koji nisu pretplatnici omogue obavljanje telefonskih mjesnih, meumjesnih i meunarodnih razgovora te da budu na raspolaganju korisnicima od 00.00 do 24.00 sata. 2. Telegrafske usluge (teleks, brzojav) 2.1. Teleks priopenja meusobno razmjenjuju teleks pretplatnici putem svojih terminalnih telegrafskih ureaja - dalekopisaa (teleprintera), teleksa ili osobnog raunala (PC-a).109 10

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god., str. 52 Peri-Radai-imulik,Ekonomika potanskog sustava,Zagreb 2000.god., str. 287.

13

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

2.2. Brzojav je pismeno priopenje koje se prenosi od poiljatelja do primate lja posredovanjem posebnih jedinica potanske i telekomunikacijske mree. 3. Prijenos podataka i druge telematske usluge Telematske usluge u Republici Hrvatskoj pojavljuju se u veem obimu tek tokom 1990. godine, bilo kao standardne komercijalne usluge ili kao pokusne usluge dostupne javnoj upotrebi. Telematske usluge dostupne putem javne telekomunikacijske mree u Hrvatskoj su: usluge razmjene podataka, usluge elektronike razmjene poruka, raznovrsni elektroniki imenici, razliiti oblici videoteksa itd. 3.1. Javna mrea za prijenos podataka - CROAPAK posebna je javna elekomunikacijska mrea u Hrvatskoj, namijenjena prijenosu podataka. Radi na temelju komutacije paketa podataka. Svrha mree je omoguiti meusobno povezivanje i razmjenu podataka bilo kojih dvaju krajnjih korisnika prikljuenih na mreu za prijenos podataka - CROAPAK, bez obzira na njihov nain i brzinu rada. CROAPAK mrea omoguuje povezivanje s ostalim javnim mreama za prijenos podataka i pristup telematskim uslugama (videoteks, elektronika pota - CRO 400. elektroniki telefonski imenik). 3.2. Elektronika razmjena poruka - CRO 400. Intenzitet osobnih i poslovnih komunikacija inicirao je u svjetskoj telekomunikacijskoj mrei uvoenje telematske usluge zasnovane na pokusnoj mrei elektronike razmjene poruka CRO 400. prema seriji preporuka X.400. Mrea je ukljuena u svjetsku javnu mreu X.400. i omoguuje meusobnu dostupnost s 20-tak mrea za elektroniku razmjenu podataka u Evropi, Sjevernoj Amerci, Australiji i Aziji.

Slika 4. : Telekomunikacijske usluge u integriranoj digitalnoj mrei

U sistemu CRO 400. upotrebljive su dvije osnovne usluge:14

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

usluga korisnikog posredovanja (UA - User Agent) s primjenom line razmjene poruka (IPM - Interpersonal Messaging) za korisnike koji u paketu mree za prijenos podataka pristupaju pomou protokola X.28/X.29.* 2. usluga prijenosa poruka (MTS - Message Transfer Service) za korisnike s vlastitim, privatnim, sistemom elektronike razmjene poruka, povezanim na javnu mreu.1.

Mrea CRO 400. povezana je s 22 svjetske mree: Austrija (ADA i UMI-AT), Japan, SAD (mree ATMAIL i SPRINTMAIL), Bugarska, Finska, vicarska (ARCOM i UMICH), Portugal, Velika Britanija, Finska (dvije mree), Italija, panija, Slovenija, Danska (TELDK i UMI-DK), Norveka, Australija, Njemaka, Nizozemska, vedska i hrvatski sistem (ECSZZGB, HPT-ZGB, ICL, HRTMAIL i CARNET). 3.3. Elektroniki telefonski imenik (samo za korisnike CROAPAK-a) Elektroniki telefonski imenik (ETI) prva je telematska usluga koju su Hrvatska pota i telekomunikacije uvele kao nekomercijalnu uslugu tokom 1988.godine. Usluga je dostupna svim korisnicima CROAPAK-a. 4. Telefaks Usluga telefaks nastala je razvojem telekomunikacija iz fotobrzojava11. Ureaji za telefaksni prijenos dokumenata su telefaksni aparati, a pretplatnici su telefaksni pretplatnici. Telefaksni pretplatnici koriste se telefonskom mreom i njihov pretplatniki broj istovremeno je broj iz telefonske mree. Pri zasnivanju telefaksnog pretplatnikog odnosa primjenjuju se odredbe koje usklauju takav pretplatniki odnos u telefonskom prometu po kojemu pretplatnici mogu usporedno prikljuiti, ali vremenski odvojeno upotrebljavati telefaksni i telefonski aparat. 5. Telekomunikacijske usluge putem radiomree 5.1. Mobitel 099 i CRONET 098 U Hrvatskoj se primjenjuje pokretna radiotelefonijska mrea - Mobitel 099. Prednost te mree su niske cijene telefonskih razgovora, zatim 95 % - tna pokrivenost teritorija Republike Hrvatske. CRONET 098, komercijalnog naziva GSM (Global System for Mobile Communications), svjetski je sistem za pokretne komunikacije. CRONET je digitalni sistem visoke kvalitete i zatite prenoenih informacija. GSM je najnapredniji sustav za pokretnu telefomju, prihvaen u vie od 110 zemalja svijeta, ukljuivi cijelu Evropu, vei dio Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Australije. Vodee svjetske kompanije danas ulau iznimno velike napore u daljnje razvijanje GSM sustava, i u njegovo povezivanje sa svim drugim oblicima savremenih komunikacija (UMTS platforma). U GSM sistemu postoje tri GSM standarda, i to: (1) GSM 900 MHz;11

Per-Radai-imulik,Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000.god., str. 289.

15

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

(2) GSM 1800 MHz i (3) GSM 1900 MHz, meusobno kompatibilna. Kako bi se pretplatnik mree GSM 900 MHz mogao koristiti uslugama mrea koje rade na drugim standardima, moraju biti zadovoljena dva uvjeta: (1) korisnik mora imati odgovarajui (dualband) telefonski aparat; (2) mora biti sklopljen roaming razgovor izmeu operatora. Vrijeme razgovora u sustavu GSM (CRONET 098) temelji se na duljini razgovora od jedne minute, u razliitim vremenskim distancama tokom dana, u kojima vrijede minutne cijene u toj vremenskoj zoni, npr. 07.00-19.00 radnim danom i subotom, 19.00-07.00 radnim danom i 00.00-24.00 nedjeljom i dravnim praznikomom, i to 1,19 do 1,82 kn po minuti razgovora. 6. Internet To je svjetska raunarska mrea s vie od deset miliona povezanih raunara i vie od pedeset miliona korisnika. Raunarski sistem omoguuje brz i lagan pristup informacijama koje su pohranjene u raunarima u cijelom svijetu12. U Hrvatskoj je najvei ponua internet usluga HiNet, koji svojim korisnicima omoguuje: neogranieno vrijeme sluenja internetom, neograniene koliine prenesenih informacija, podataka, datoteka, brz pristup modemom u svako doba, e-mail adresu koja moe povezivati s desecima miliona korisnika elektronike pote. Osim toga, postoje i mreni servisi, kao: WWW (world web wide) informacijski servis koji putem grafikog suoavanja prua brz i jedinostavan pristup najrazliitijim tipovima informacija i FTP (file transfer protocol), mreni protokol koji omoguuje prijenos podataka izmeu raunara prikljuenih na internet.

12

Peri-Radai-imulik,Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000. god., str. 290

16

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

8. Vrste trokova u telekomunikacijskom prometuTelekomunikacijski promet, kao i svaka proizvodnja materijalnih i nematerijalnih dobara, u svom funkcioniranju izaziva trokove neophodne za normalni tok rada. Trokovi su u najuem smislu svjesno unitenje korisnih stvari u procesu proizvodnje, i to s namjerom da se u zamjenu za to dobiju jo korisniji proizvodi ili drugi uinci. Prema nazivima stvari koje se troe mogu se razlikovati13: trokovi osnovnih sredstava, odnosno amortizacija; trokovi energije; trokovi sirovina i drugih materijala; trokovi tuih usluga; trokovi rada. Trokovi osnovnih srdstava ili amortizacija U telekomunikacijskom prometu znaajna je pretena angaovanost sredstava u osnovna sredstva. U trokove osnovnih sredstava ubrajaju se amortizacija i trokovi investicijskog odravanja. Amortizacija ima tri glavna zadatka: 1. Ona odrava troenje osnovnih sredstava i smanjenje njihove vrijednosti, bez obzira na to je li ono uvjetovano tehnikim ili ekonomskim uzrocima; ona slui kao sredstvo za odreivanje dijela vrijednosti osnovnih sredstava, koji je s njih preao na proizvode odnosno na druge uinke to se stvaraju uz njihovo koritenje; ona slui i kao sredstvo da se osigura mogunost obnavljanja odnosno zamjene dotrajalih osnovnih sredstava. 2. Tokom proizvodnje usluga nuno utroene vrijednosti osnovnih sredstava (telekomunikacijskih postrojenja) prelaze u svakom radnom procesu na proizvedenu uslugu ili materijalni oblik proizvoda, pa se smanjuje vrijednost koritenih osnovnih sredstava i poveava vrijednost usluge proizvoda. Prodajom usluga-proizvoda korisnicima kupcima prikupljaju se finansijska sredstva koja u odreeno vrijeme (zakonska i funkcionalna amortizacija) omoguuju i tehnologijom unutar prometnog i privrednog sistema. 3. Sistem amortizacije u telekomunikacijskom prometu ima vremensku dimenziju (tzv. Vremenski sistem amortizacije). U godinama prije 1990. unapreenje poslovanja i obraunavanje realne amortizacije infrastrukture telekomunikacijskog prometa bili su onemogueni sljedeim: drutvena kontrola cijena telekomunikacijskog prometa; onemoguavanje intrpoliranja trinih naela poslovanja odnosno postojanje dogovorene ekonomije koja je guila svaku pomisao na vrednovanje putem13

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god., str.80.

17

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

trita; drutvo nije osiguralo mehanizam kompenzacije za trokove telekomunikacijske infrastrukture koju telekomunikacijski predmet nije mogao osigurati sistemom primarne rspodjele (sistemom cijena).

Slabosti koje su postajale i koje jo djeluju u sistemu telekomunikacijskog prometa, glede neophodnosti obraunavanja amortizacije, injenica je je bez koje se ne moe zamisliti operacionalizacija osuvremenjivanja tehnologije telekomunikacijskog sistema. U tom kontekstu neizbjean je i proces revalovizacije koji oznaije utvrivanje stvarne vrijednosti osnovnih sredstava. U procesu revalovizacije postoje dvije razliitosti izmau trine vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti sredstava rada, koja moe biti vea ili manja. Ako je razlika izmeu tih dviju veliina, pojavljuju se negativne posljedice u poslovanju. U privrednim rjeenjima bive drave, koja nisu temeljena na trinim naelima nego na tzv. Dogovornoj ekonomiji, proces revalovizacije moe se oznaiti kao drastino obezvreenje ukupno uloenih sredstava u prometu s trajnom posljedicom njihova neekonomskog naknaivanja u vrijednosti izvrenog rada, odnosno stalnog prelijevanja supstance prometa u druge oblasti ili supstance drutvene reprodukcije u sredstva potronje. Na taj nain je dolo do prelijevanja osnovne vrijednosti sredstava rada i infrastrukturnih objekata telekomunikacijskog prometa odnosno cjelovite djelanosti prometa i veza u druge privredne oblasti. Zakljuno se moe ukazati na to da je neophodno stvaranje konzistentne politike obraunavanja realne amortizacije i revalovizacije infrastrukture telekomunikacijskog prometa. To je nophodno glede temeljnih odredbenica na kojima poiva privredni sistem BIH, a to je valorizacija ekonomskih naela kao jedina mjerna kategorija temeljem koje se u privrednom sistemu stiu trine vijednosti. Drugim rijeima, objekti prometne infrastrukture (u naem sluaju infrastrukture telekomunikacijskog prometa), u razdoblju od gotovo etiri i pol decenije (od 1945. do 1990.) nisu mogli na primjeren nain rijeiti problem ekonomske reprodukcije, to je generiralo iz nerijeenih probleme u svezi s revalorizacijom njihove osnovne vrijedosti, koja nije bila tretirana kao ekonomska kategorija. Sredinji faktori koji su uvjetovali proces dezinvestiranja u podruju infrastrukture telekomunikacijskog prometa su14: nerealno utvreena nabavna vrijednost osnovnih sredstava na koju je, slijedom, i revalorizacijska stopa bila nerealna, pa se dobiva umanjena neophodna masa za proces reprodukcije; dihotomija(razdvojenost) izmeu stvarnog vijeka trajanja i tada utvrene stope amortizacija na sredtstva rada i infrastrukturne objekte. To drugim rijeima pokazuje da se tadanja zakonska regulativa nije temeljena na ekonomskima zakonitostima ve na tzv. dogovorenim odnosima koji su se samo tako nazivali, iako to ak nikada nisu ni bili. Proces investicijskog odravanja je sukcesivno odravanje telekomunikacijskih sredstava u funkciji. To znai da tokom funkcioniranja moe doi do zamjene vitalnih sklopova (tehniki dotrajalih sredstava ili zbog tvornikog kvara i dr.) u podsistemu14

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god., str. 82.

18

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

telekomunikacijskog prometa. Dimezija obraunavanja amortizacije mnogo je kompliciranija u cjelokupnom privrednom sistemu. Problem nije u vezi s adekvatnim obraunavanjem amortizacije, nego u nerealnim otpisnim stopama, to rezultira niim trokovima amortizacije, pa iz toga proizilazi da je cijena kotanja npr. telekomunikacijske usluge mnogo nia od stvarne. To znai da je pri utvrivanju prodajne cijene proizvoda ili usluge najvanije utvrditi to realniju (revaloriziranu) nabavnu vrijednost osnovnog sredstva i odrediti zakonski vijek trajanja osnovnih sredstava to blie stvarnom vijeku trajanja. Prouavanjem politike poslovanja i obraunavanja realne amortizacije infrastrukture telekomunikacijskog prometa zakljuuje se da je drutvena kontrola cijena telekomunikacijskog prometa, koja je donedavno postojala na prostorima bive drave, onemoguavanje interpoliranje trinih naela da korisnik plaa u cijelini telekomunikacijsku infrastrukturu u cijeni telekomunikacijske usluge, a u isto vrijeme drutvo nije osiguralo mehanizam kompenzacije (naknade iz drugih izvora) za trokove telekomunikacijske infrastrukture kao u eljeznikom prometu ili u brojnim privrednim djelatnostima u drutvu (rudarstvo, turizam, poljoprivreda, niz nekada neracionalnih i nadasve za drutvo preskupih objekata i dr.) u tim godinama. Praksa pokazuje da je takav sistem cijena u telekomunikacijskom prometu uzrokovano visoku stopu zaduenosti telekomunikacijskih organizacija. Stopa zaduenosti je oko 35% u godini 1947. dospjela ak na 63% u godini 1977, to je iznad granice ekonomske logike, a i drutveno privredne tolerancije15. Neovisno o slabostima koje su postojale u sistemu telekomunikacijskog prometa na prostorima bive Zajednice jugoslovenskih telekomunikacija, neophodno je zadrati paradigmu da je zapravo proces obraunavanja realne amortizacije injenica bez koje se ne moe zamisliti operacionalizacija osuvremenjivanja tehnologije telekomunikacijskog sistema na prostorima BIH. U tom kontekstu nezbjean je i proces revalorizacije koji znai utvrivanje stvarne vrijednosti osnovnih sredstava, to je u jednom sinkronom lancu reprodukcije nepremostiva karika bez koje nema primjene ekonomskih kriterija a ni trita kao regulatora svih zbivanja u privrednom sistemu. Trokovi materijala i energije su izdaci za materijal neophodan u tehnolokom procesu obavljanja telekomunikacijskih usluga (potroa energenata ili pomoni materijal neophodan za funkcioniranje sistema telekomunikacijskog prometa). Trokovi tuih usluga obuhvaaju sljedee: popravci, najamnine i zakupnine, putni trokovi, vjetaenja, savjetovanja, tehnika i organizacijska pomo, oglasi, pristojbe i td. Trokovi rada znai masu uraunanih plaa (osobnih primanja) unutar telekomunikacijskog prometa. Uvoenjem tehnoloki usavrenijih telekomunikacijskih tehnika njihova veliina se ne smanjuje budui da se pojavljuju nove usluge (proirenje izbora usluga) unutar telekomunikacijskih podsistema, koje zahtijevaju djelatnike, sada jo znatno veim tehnikim znanjima).15

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog sistema,Zagreb 1996. god., str.83.

19

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

9. Mjesta i nositelji trokova unutar telekomunikacijskog sistemaObuhvatanje ukupnih trokova i njihovo ralanjivanje po vrstama omoguuju da se upozna veliina trokova, struktura i promjena glede njihovne ukupne veliine. Budui da telekomunikacijski promet proizvodi vei broj usluga, poznavanje njegovih trokova samo u cjelini ne bi bilo od znatne koristi. Zbog toga je neophodno da se ukupni trokovi telekomunikacijskog prometa ralane i po mjestima nastanka i po nositeljima koji ih uzrokuju. Mjesta trokova mogu se podijeliti prema razliitim kriterijima: na temelju podjele rada, prema fazama u procesu proizvodnje usluga (osnovne i pomone dijelatnosti), s obzirom na razliite vrste usluga i dr. Glede dananje obrade u telekomunikacijskom prometu, nositelji trokova mogu biti primarni izazivai kao npr. Konvencionalne jedinice (norma-minuta) i krajnji izaziva usluga u telekomunikacijskom prometu koja ima u trinoj proizvodnji i ustrojstvu status korisnog uinka kao i svaki konani oblik materijalnog proizvoda ili nematerijalne usluge na tritu glede korisnika. U telekomunikacijskom prometu postoji irok spektar usluga (korisnih uinaka), to znai da su izazivai trokova telekomunikacijske usluge razliite namjene. To pak znai da su nositelji trokova u telekomunikacijskom prometu iskljuivo usluge kao konaan proizvod djelovanja tog podsustava prometnog sistema. Razvojem tehnike i tehnologije i njihovim adekvatnim ukljuivanjem u telekomunikacijski podsistem neprestano se iri broj potencionalnih izazivaa trokova. U tom kontekstu nepobitno vanu uslugu ima ispitivanje trita i prezentacija tritukorisnicima raznolikosti i raznorodnosti usluga to mu prua uvoenje novih telekomunkacijskih usluga. Tako je i u javnom preduzeu BH Telecom znaajna trina orjentacija koja daje prioritet kvaliteti usluga. Takva tendencija temeljena je odredbenica cjelovite privredna politike nae drave, koju telekomunikacijski promet, uklopljen u BH telekomunikacije u cjelini valorizira glede telekomunikacijskih usluga. Primarni izaziva trokova-konvencionalne jedinice (norma-minuta, norma-sat i sl.) u telekomunikacijskom prometu nisu glavni nositelji trokova. Njihova je prisutnost potrebna, ali telekomunikacijska usluga je onaj korisni uinaka telekomunikacijskog prometa na emu se temelji sistem stjecanja dobiti i znai inicijatora za uvoenje novih telekomuniokacijskih usluga u podsistemu telekomunikacijskog prometa.

20

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

10. Meunarodne udruge za telekomunikacijski prometSukladnost razvoja u svjetskim i evropskim razmjerima iniciralo je osnivanje i pristupanje nizu meunarodnih udruga kako bi telekomunikacijski promet (kao i ostali oblici prometne djelatnosti) imao jednoznaan nain komuniciranja izmeu razliitih privreno drutvenih sistema, odnosno kako bi se lake mogle prevladati znaajne razlike koje su posljedica nejednakog stepena razvijenosti privrednih i drutvenih ustrojstava. Osim toga u tom kontekstu ujednaavaju se propisi, nain rada, odreene norme u odvijanju telekomunikacijske djelatnosti, to zahtijeva koordinaciju rada i kompatibilnost komunikacijskih sredstava. Poeci meunarodne regulative datiraju od godine 1865. kada je potpisana prva meunarodna konvencija o telegrafskom prometu. Nakon toga 1885. slijedi meunarodna konvencija o radioprometu, itd. Daljnji razvoj iao je u pravcu objedinjavanja i preimenovanja meunarodnih saveza, konvencija i osnivanja novih meunarodnih udruga glede intenzivnog razvoja telekomunikacijske i satelitske tehnologije. 10. 1. Meunarodne udruge za telekomunikacije na svjetskom nivou Temeljna je udruga za telekomunikacijski promet na svjetskom nivou meunarodni savez za Telekomunikacije (UIT, odnosno ITU). U sklopu Meunarodnog saveza postoji niz institucija koje skrbe o uim podrujima telekomunikacijskog sistema konferencije, komiteti i konzorciji. Meunarodni savez za telekomunikacije UIT (ITU) Meunarodni savez za telekomunikacije UIT (ITU) utemeljen je 17. maja 1865. kao Meunarodni telegrafski savez16. Ciljevi i svrha ITU-a su: podrava i proiruje meunarodnu saradnju meu svim lanovima ITU-a radi poboljanja i racionalnijeg koritenja telekomunikacijskog sistema, unapreenje i ponuda tehnoloke i tehnike pomoi zemljama s niim nivoomom telekomunikacija, unapreenje tehnologije eksploatacije, usklaenje razvoja tehnikih mogunosti, koordinacija napora svih zemalja za unapreenje telekomunikacija, dodjela radiofrekvencija i registracija dodijeljenih frekvencija da bi se izbjegle smetnje izmeu radiostanica, unapreenje telekomunikacija u zemljama u razvoju, te unapreenje saradnje meu zemljama lanicama u tarifiranju razliitih usluga. Meunarodne konferencije Kao sastavni dijelovi Meunarodnog saveza za telekomunikacije (ITU) djeluju zasebne administrativne konferencije za pojedina podruja telekomunikacija. Prva je Konferencija o telegrafskom prometu, druga je Konferencija o radioprometu.16

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog sistema,Zagreb 1996.god., str. 116.

21

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

Svjetska administrativna konferencija za telegrafsko-telefonski promet (WATTC) Utemeljena je 1865. u Parizu. Na prvom sastanku regulisana su pitanja pristojbi i tajnosti telegrama, upotreba ifriranih dravnih telegrama, upotreba Morseovih aparata i signala. Razvojem telgrafsko-telefonskog sistema regulirana su pitanja koja su bila u skladu sa nivoom razvijenosti tehnike i tehnologije tog oblika prometa. Tako su regulisana pitanja priznavanja radiografije. Godine 1925. donesena je odluka o osnivanju Meunarodnog savjetodavnog komiteta za telegrafiju (CCIT) koji je kasnije prerastao u Meunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju (CCIT). Donose se nove konvencije o telekomunikacijama, pravilnici i dr.17 Svjetska administrativna konferencija o radioprometu (WARC) Osnovana je u Berlinu godine 1906. Regulirala je tokom vremena, od osnivanja do danas, opsenu materiju iz podruja radioprometa: raspodjelu radiofrekvencija izmeu pojedinih zemalja i djelovanje u sluaju opasnosti na moru. Donesena je prvo meunarodna konvencija o telefonskom prometu, utvreno taksiranje rijei u meunarodnom telegrafskom prometu, priznavana je radiotelegrafija kao posebna grana komunikacija, donoeni novi pravilnici i dr. Meunarodni komiteti za telekomunikacije U sastavu Meunarodnog saveza za telekomunikacije (ITU) osnovani su posebni komiteti za obradu odreenih problema iz podruja telekomunikacija. Neki su savjetodavni, na osnovi kojih lanice Meunarodnog komiteta za telekomunikacije (ITU) izrauju svoje nacionalne propise. Takvi su savjetodavni komiteti: Meunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju (CCITT International Telegraph and Telephone Consultative Commitee) i Meunarodni savjetodavni komitet za radiokomunikacije (CCIR International Radio Consultative Commitee) te Meunarodni komitet za registraciju frekvencija (IFRB International Frequence Registration Board). Meunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju (CCITT) Osnovan je godine 1956. Komitet se bavi unapreenjem telefonskih kabela i problemima to ih namee sve vea upotreba elektronikih raunara, opim naelima tarifiranja, kvalitetom telefonskih prijenosa i dr. Meunarodni savjetodavni komitet za radiokomunikacije (CCIR) Osnovan je godine 1927. Zadaa CCIR-a je prouavanje i davanje miljenja o tehnikim i eksploatacijskim pitanjima koja su svojstvena za radiopromet te se s posebnom panjom odnosi na proces stvaranja, razvijanja i usavravanja radiokomunikacije u zemljama u razvoju.18

17 18

Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekominikacijskog prometa,Zagreb 1996.god.,str. 118. Prof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog sistema,Zagreb 1996. god., str.119.

22

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

Meunarodni komitet za registraciju frekvencija (IFRB) Osnovan je godine 1906. Glavna je zadaa komiteta upisivanje frekvencija radiostanica to su ih prijavljuju zemlje lanice saveza, praenje da li radiostanice zaista emitiraju na prijavljenim frekvencijama te intervencije u sluaju meunarodnih smetnji. Meunarodni konzorcij za telekomunikacije Meunarodna organizacija za telekomunikacije koja skrbi o razvoju i koordinaciji razvoja jednog ueg segmenta se naziva konzorcij. Tako postoje slijedei konzorciji za satelitske komunikacije: a) Meunarodni konzorcij za telekomunikacijske satelite (INTELSAT International Telecommunications Satellite Consortium) b) Meunarodni konzorcij za satelitske komunikacije s plovnim objektima (INMARSAT International Maritime Satellite Consortium). Lansirano je u zemljinu orbitu sedam satelita, Sistem INMARSAT pokriva prostorno etiri okeana pa korisnik pri ostvarenju telefonske veze bira odreeni prefiks. 10.2. Meunarodne organizacije za telekomunikacije na regionalnoj razini Konferencija evropskih uprava posta i telekomunikacija (CEPT European Conference of Posts and Telecommunications Administrations) osnovana je 1959. godine. Njezin je sadraj rada: radiokomunikacije, statistika i obrada, opa naela tarifiranja, televizijski i zvuni signali, eksploatacija i tarife u telefoniji i telegrafiji, komutacija i signalizacija te komutacija podataka; b) Evropski institut za norme na podruju telekomunikacija (ETSI European Telecommunications Standard Institute) osnovan je godine 1988. Sadraj njegova rada je: pitanje mree, poslovne telekomunikacije, signalni protokoli i komutacije, prijenos i multipleksori, terminalna oprema, ljudski imbenik i dr.; c) Meunarodni konzorcij za satelitske komutacije na podruju Evrope (EUTELSAT European Telecommunications Satellite Consortium) osnovan je godine 1981. Naa zemlja prila mu je 1992. godine; d) Udruga evropskih mrenih operatera za javne telekomunikacije (ETNO) osnovana je 1992. godine. Ciljevi udruge ETNO su razvijanje i afirmiranje prema nekim politikim tijelima kao to je CEC (Komisija Evropske Zajednice). Problematika kojom se bavi je: meusobno priznavanje atesta, otvoreni pristup mrei (ONP Open Network Provision) za telefoniju, evropska numeracija, izgradnja transparentnog i usklaenog tarifnog sistema i meunarodni Toll Free pozivi (razgovori plativi u matinoj zemlji), usluga 800. U sklopu udruge izrauju se studije transevropskih mrea, evropskoga zajednikog trita usluga te neki projekti poput Euro-ATM (Asinhroni transfer mod nova tehnologija prijenosa i komutacije).a)

23

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

11. ZakljuakPrva definicija pojma komunikacije utvrena je na 13. Meunarodnoj telegrafskoj konferenciji u Parizu 1932. godine, a glasi:19 Telekomunikacije su sve telegrafske i telefonske komunikacije znakova, signala, pisanih priopenja, zvukova, slika svih vrsta putem ice, radija, odnosno drugog sistema ili postupaka elektronike ili vizualne signalizacije. Prema Zakonu o telekomunikacijama20 pojam telekomunikacija ima znaenje tehnikog postupka prijenosa, odailjanja i primitka bib koje vrste priopenja ili poruka u obliku znakova, signala, glasa ili govora, slika i zvukova sredstvima telekomunikacijskoga sustava. Telekomunikacijski sistem ini bilo koja tehnika oprema ili sistemi, ukljueujui ine, svjetlosne, beine ili druge elektromagnetske sisteme, sposobne za prijenos, odailjanje, prespajanje, prijem, upravljanje ili kontrolu elektromagnetskih ili svjetlosnih signala koji se mogu prepoznati kao priopenja ili poruke. Na pitanje: to je to telekomunikacijski prornet?, mogue je odgovoriti: Telekomunikacijski promet je skup telekomunikacijskih usluga, telekomunikacijskih poslovnih jedinica (koje ine funkcionalnu i autonomnu telekornunikacijsku mreu), sredstva za rad (tj. telekomunikacijsku infrastrukturu i telekomunikacijsku suprastrukturu), telekomunikacijskih tehnologiia i ljudskih potencijala. Svi elementi telekomunikacijskog prometa imaju svoja specifina obiljeja koja taj promet ine autonomnom vrstom prometa u odnosu na sve druge vrste prometa, pa je razumijivo da je u posljednje vrijeme i formalno pravno odvojen od potanskog prometa. Za razliku od drugih vidova saobraaja telekomunikacijskom saobraaju predvia se izuzetno veliki prosperitet (razvoj), to uz velika novana ulaganja ovoga sektora saobraaja omoguuje vezanje velikog broja potroaa za ovaj vid saobraaja. Nivo usluga telekomunikacijskog saobraaja trebaju biti na visokom stepenu koji bi osigurao zadovoljstvo korisnika, dobar marketing te finacijsku dobit.Velika nada telekomunikacijskog saobraaja jesu koritenje mobilnih kapaciteta,kao i usluge vezane za internet. Predvia se da je XXI stoljee period ekologije i komunikacija. Zakljuno se moe ukazati na to da je neophodno stvaranje konzistentne politike obraunavanja realne amortizacije i revolorizacije infrastrukture telekomunikacijskog saobraaja. Koja sa svim ovim osnovama treba da se prilagodi Svijetskom tritu i ostvari zacrtane ciljeve.

19

O tome ef. Mikula, M.: Razvoj telekomunikacija od dimnih signala do svjetlovoda, kolska njiga, Zagreb., p.4. 20 Narodne novine, 1999., 76, lan. 3. take 37. i 38.

24

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

12. Literatura1 . 2 . 3 . 4 . 5 . 6 . Peri-Radai-imulik, Ekonomika prometnog sustava, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2000.godine prof. dr. Damir imulik, Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1996.godine prof. dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2005.godine Ratko Zelenika, Prometni sustavi, sveuilite u Rijeci, 1995. godine www.hgk.hr www.poslovniforum.hr

25

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

13. Prilog

Ostvareni prihod po vrstama prihoda, po mreama (fiksna, mobilna paketska) i po vrstama usluga (Razvoj BH Telecom-a od 2005. god.)

26

Seminarski rad Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

Uporedni podaci o ostvarenju osnovnih pokazatelja u odnosu na ostvarenje u 2003. godini i u odnosu na Plan poslovanja za 2004 godlnu. (Razvoj BH Telecom-a od 2005. god.)

27