SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RENATO ŢUŢIĆ

ULOGA INFORMATIĈKE TEHNOLOGIJE U PROCESU POSLOVNOG

PLANIRANJA PODUZEĆA ECKER CHARTER D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ULOGA INFORMATIĈKE TEHNOLOGIJE U PROCESU POSLOVNOG

PLANIRANJA PODUZEĆA ECKER CHARTER D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informatiĉka potpora poslovnom planiranju

Mentor: prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf

Student: Renato Ţuţić

Studijski smjer: Informatiĉko poslovanje

JMBAG: 0081080749

Rijeka, rujan, 2013.

SADRŢAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja ............................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja ............................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 4

2. INFORMATIĈKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKI SUSTAVI ................................. 5

2.1. Pojam i znaĉaj informacijske tehnologije ....................................................................... 5

2.2. Pojam i obiljeţja informacijskih sustava ......................................................................... 7

2.2.1. Zadaci i ciljevi informacijskih sustava .................................................................... 8

2.2.2. Vrste informacijskih sustava .................................................................................. 10

2.2.3. Komponente informacijskog sustava ..................................................................... 11

2.3. Informacijski sustav kao model poslovnog sustava ...................................................... 13

3. POVEZANOST POSLOVNOGA PLANIRANJA I INFORMACIJSKIH SUSTAVA ..... 16

3.1. Pojam poslovnoga planiranja ........................................................................................ 16

3.2. Uloga planiranja u upravljanju poduzećem ................................................................... 19

3.3. Informacijski sustavi u fokusu potpore upravljanju poslovnim sustavom .................... 21

3.3.1. Informacijski sustavi za potporu odluĉivanju u uţem smislu ................................ 21

3.3.2. Informacijski sustavi za potporu odluĉivanju u širem smislu ............................... 22

3.4. SAP – softver za upravljanje poslovanjem ................................................................... 26

4. IZRADA I KONTROLA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆA ECKER CHARTER

D.O.O. PRIMJENOM INFORMATIĈKE TEHNOLOGIJE ................................................... 31

4.1. Osnovne znaĉajke i pokazatelji poslovanja poduzeća Ecker Charter d.o.o. ................. 31

4.2. Uloga SAP-a u izradi, provedbi i kontroli poslovnog plana ......................................... 34

4.3. SAP-ovi izvještaji o poslovnom planu .......................................................................... 47

5. ZAKLJUĈAK ...................................................................................................................... 50

LITERATURA ......................................................................................................................... 52

POPIS SHEMA ........................................................................................................................ 54

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 54

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 54

1

1. UVOD

Moderno doba stvara sve veću potrebu za korištenjem novih tehnologija, sustava i procesa

koji ubrzavaju poslovanje i ĉine ga jeftinijim. Korištenje informacijskih sustava u poduzeću

moţe znatno olakšati voĊenje poslova. Osim što ubrzava poslovne procese, njihovo dobro

poznavanje moţe poduzeću donijeti znaĉajna poboljšanja u organizaciji i upravljanju

podacima, svakodnevno opskrbljivati poduzeće vaţnim podacima te stvoriti veliku

konkurentsku prednost poduzeću na trţištu. Informacijski su sustavi postupno zauzeli

središnje mjesto u poslovanju, te se kaţe kako je poslovanje u potpunosti informatizirano.

Nekada je proces planiranja, kao poĉetak donošenja odluka i upravljanja poduzećem, obavljan

tradicionalnim metodama. UvoĊenjem informacijskih sustava u poslovanje, omogućena je

kako lakša izrada poslovnih planova, kao temelja poslovanja, tako i lakše praćenje njegovih

ostvarenja. Upravo je poslovno planiranje posredstvom informacijskih sustava i informatiĉke

tehnologije tematsko podruĉje obuhvaćeno ovim radom. Pod informatiĉkom tehnologijom u

ovom sluĉaju misli se prvenstveno na programski dio „software“, kako specijalizirani skuplji

software tako i jeftiniji šire poznatiji software. Naravno sav taj proces se odvija uz pomoć

odgovarajućeg „hardwarea“.

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja

Promatra li se poslovanje bilo kojeg poduzeća, velikog, srednjeg ili malog, moţe se uvidjeti

kako svako od njih ima podjednake ciljeve. Njihovi se ciljevi, doduše, razlikuju u brojĉanim

vrijednostima, ali svi teţe optimalnom poslovanju. U poslovanju svakog poduzeća javljaju se

situacije u kojima je potrebno donositi kvalitetne odluke. U modernom poduzeću takve se

odluke sve ĉešće donose na temelju analize vrijednosti poduzeća i izrade planova poslovanja.

Da bi se uspješno izradio poslovni plan potrebno je provesti tri vaţna koraka koji mogu biti

dugotrajni, teško izvedivi i skupi. Ta tri koraka su planiranje, budţetiranje i kontrola. Nakon

što se izvedu prva dva koraka potrebno je redovito se prisjetiti odreĊenog plana i budţeta da

investicijski projekt ne bi odstupio od planiranog. Nakon odreĊenog vremena i postignutih

rezultata ponovo se treba vratiti na prvobitne planove da bi se napravila kontrola tj. usporedili

planirani i ostvareni rezultati. Iz navedenog slijedi problem istraţivanja rješavan u ovome

2

diplomskom radu, koji se odnosi na analizu uĉinkovitosti primjene informacijskih sustava

prilikom izrade poslovnog plana poduzeća posebice u redukciji problema kao što je

kompliciranost izrade, poteškoće pri pravovaljanoj procjeni, vrijeme izrade i cijena.

Stoga je predmet istraţivanja istraţiti i utvrditi utjecaj korištenja informatiĉke tehnologije i

implementiranih informacijskih sustava na izradu poslovnog plana u poduzeću Ecker charter

d.o.o.

Objekt istraţivanja je poslovno planiranje i informacijski sustavi.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Temeljem izloţenoga problema istraţivanja, a u smjeru ostvarenja postavljenih ciljeva

istraţivanja moţe se postaviti slijedeća radna hipoteza: Primjena informacijskih sustava u

procesima poslovnog planiranja je ekonomski isplativa, olakšava rad, skraćuje potrebno

vrijeme planiranja i daje bolji uvid u podatke s kojima poduzeće raspolaţe, odnosno olakšava

planiranje i kontrolu ostvarenja plana.

U cilju dokazivanja radne hipoteze postavljene su tri pomoćne hipoteze:

PH1: Temeljem teorijskih spoznaja o osobitostima primjene informacijskih sustava u

poslovanju moguće je ukazati na njihove temeljne prednosti te iste dokazati na

praktiĉnom primjeru.

PH2: Sustavnim spoznajama o osobitostima poslovnoga planiranja te vaţnosti istoga

za upravljanje poduzećem, a sa ciljem unapreĊenja performansi poslovanja moţe se

potvrditi znaĉaj informacijskih sustava u procesu planiranja.

PH3: Posredstvom informacijskih sustava korištenih u poslovanju poduzeća Ecker

charter d.o.o., mogu se prikupiti relevantni podaci potrebni za izradu poslovnoga

plana, putem proraĉunskih tablica, koji se potom implementacijom u aplikacijski

softver SAP moţe kontrolirati i pratiti.

3

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja

Svrha istraţivanja provedenoga u ovome diplomskome radu je dokazati znaĉaj i

funkcionalnost primjene informacijskih sustava u poslovnome planiranju na primjeru

poduzeća Ecker charter d.o.o. Ovo istraţivanje svakako moţe doprinijeti istraţivanom

poduzeću ĉije se vodstvo nalazi u nedoumici, dali širiti i unapreĊivati asortiman poduzeća

odnosno ulagati u razvoj, ili se riješiti odreĊenih podruţnica. Kako bi se donijela takva odluka

potrebno je izraditi poslovni plan upotrebom informacijskih sustava i prilikom toga utvrditi

dali je korištenje informacijskih sustava doprinijelo kvaliteti istraţivanja.

Cilj ovoga istraţivanja je u prvome redu teoretski definirati osnovne znaĉajke informacijskih

sustava, prednosti njihove primjene u poslovanju, te njihove primjene u poslovnom

planiranju. Potom se u radu izraĊuje poslovni plan, istraţuju utjecaji i doprinosi korištenja

informacijskih sustava prilikom izrade poslovnog plana. U konaĉnici cilj je primjereno

formulirati i predoĉiti rezultate istraţivanja. Rezultati istraţivanja moraju biti dovoljno

opseţni da odgovore na istraţivaĉka pitanja:

1. Što je informatiĉki sustav?

2. Dali informatiĉki sustav doprinosi poslovnom planiranju?

3. Dali informatiĉki sustav doprinosi u drugim sferama poslovanja?

4. Postoje li nedostaci u korištenju informacijskih sustava u poslovanju i koji su?

5. Kojim alatom ukloniti eventualne nedostatke u informacijskom sustavu?

6. Koja su obiljeţja korištenih informacijskih sustava u promatranom poduzeću?

7. Dali je poslovni plan istraţivanog poduzeća isplativ?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade diplomskoga rada korišteni su podaci pribavljeni iz znanstvenih i struĉnih

literatura te interneta, koji su potom analizirani i obraĊivani primjenom slijedećih metoda

znanstveno istraţivaĉkoga rada: metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda analize i metoda

sinteze, metoda deskripcije, statistiĉka metoda, matematiĉka metoda, povijesna metoda,

metoda kompilacije.

4

1.5. Struktura rada

Diplomski se rad sastoji od pet dijelova koji su sadrţajno meĊusobno povezani. U prvom,

uvodnom dijelu rada, navedeni su predmet, problem i objekt istraţivanja, svrha i cilj

istraţivanja, hipoteze rada, struktura rada te znanstvene metode koje su korištene pri izradi

diplomskog rada.

U drugom dijelu diplomskog rada obraĊuju se opći pojmovi i relevantne znaĉajke

informacijskih sustava i informatiĉke tehnologije. Glavni je cilj u ovome dijelu rada

predstaviti teoretska saznanja o navedenim temama.

U trećem dijelu rada analizirana je primjena informacijskih sustava u poslovnom planiranju.

Temeljni je cilj u ovome poglavlju definirati poslovno planiranje i poslovni plan, objasniti

njegovu poziciju u sustavu upravljanja poduzećem te analizirati i odrediti ulogu i mjesto

informacijskih sustava u procesu planiranja. Poseban je naglasak stavljen na SAP, sustav koji

se primjenjuje u analiziranom poduzeću.

U ĉetvrtom je dijelu rada dan kompletan opis poduzeća Ecker charter d.o.o., djelatnosti kojom

se bavi, strukture poduzeća i organizacije rada. TakoĊer, osvrnulo se na informatiĉku

strukturu poduzeća. U ovoj je cjelini prikazana analiza poduzeća i izrada poslovnog plana uz

korištenje proraĉunskih tablica. TakoĊer opisan je postupak primjene informacijskih sustava u

procesu planiranja.

U posljednjem dijelu rada izneseni su osnovni zakljuĉci do kojih se u radu došlo.

5

2. INFORMATIĈKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKI SUSTAVI

Informatika je nekada bila nepoznanica širim masama, a samo su odreĊeni bili struĉni i

kvalificirani za rad u tom polju. Danas je informatizacija proţela sve pore ljudskoga ţivota, te

se ĉovjek koristi njezinim znanjima od ranoga djetinjstva. Informatiĉka je tehnologija toliko

uznapredovala, da je danas ĉovjek bez raĉunala i pristupa internetu nemoćan normalno

funkcionirati u društvenom i poslovnom ţivotu. U ovome je dijelu rada definiran pojam

informatiĉke tehnologije i informacijskih sustava.

2.1. Pojam i znaĉaj informacijske tehnologije

Od poĉetka dvadesetog stoljeća do danas došlo je do dramatiĉnih promjena u komunikaciji i

razvoju tehnologije. Do prije sto godina nije se ni znalo za telefon, dok je danas ţivot

nezamisliv bez njega. Osobna raĉunala i internet su u upotrebi tek nekih trideset godina, a

danas raĉunala posjeduje i koristi internet gotovo pola stanovništva u visoko razvijenim

zemljama. Danas je bez interneta poslovanje bilo kojeg poduzeća gotovo nezamislivo.

Informatika je svakako glavni faktor razvoja gospodarstva i društva u 21 stoljeću.

Globalizacija trţišta, globalne komunikacije, elektroniĉko poslovanje i internet razvijenom

svijetu donosi sve blagodati bogatstva, razvoja, raznovrsnosti proizvoda i usluga. Danas

pojedinac ima svijet na dlanu i sve njegove blagodati. Informacijska tehnologija je sustav

inteligentnih, automatiziranih, informatiziranih, telekomunikacijskih postupaka koji

omogućuju proizvodnju, memoriranje, distribuiranje i razmjenu informacija meĊu subjektima

u sustavima. (Zelenika et al., 2003., str.32 ) U praksi informatiĉka tehnologija definira se kao

sveukupnost temeljnih resursa koji obuhvaćaju spremanje, procesiranje i prijenos podataka i

koji su takoĊer komponente sustava koji izvodi odreĊene instrukcije ili skup instrukcija. U

uţem smislu pod IT podrazumijeva se odgovarajuća kombinacija strojnih i programskih

komponenti, odnosno preciznije, cjelokupnost centralnih raĉunalnih sustava, terminala,

mikroprocesora, komunikacijske mreţe, telefona, pisaĉa i pripadajućih programskih

komponenti kao na primjer: operacijski sustavi, programi za potporu odrţavanja baza

podataka itd. (Ĉiĉin-Šain, Vukmirović, Ĉapko, 2006., str. 24)

6

Informatiĉka tehnologija (IT) se moţe sistematizirati prema razliĉitim kriterijima s motrišta:

strukture, funkcioniranja, naĉina uporabe, svojstava, strategije razvoja, stupnja i naĉina

uporabe u informacijskom procesu.

S motrišta strukture informatiĉka tehnologija se moţe sistematizirati na: (Ĉiĉin-Šain,

Vukmirović, Ĉapko, 2006., str. 27)

Sklopovsku opremu (hardware) - materijalna osnovica koju ĉine informacijske

tehnologije: elektroniĉka raĉunala, radne stanice, vanjske ulazne/izlazne jedinice,

sklopovlje za povezivanje u raĉunalne mreţe.

Programsku opremu (software) - nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja,

rutina ili metoda na kojima se temelji uporaba sklopovske opreme:

o - sustavni programi (operativni sustavi, usluţni i pomoćni programi);

o - programski jezici i razvojni programski alati;

o - baze podataka;

o - aplikativni programi.

Komunikacijsku opremu - koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja

dislociranih komponenti IT u raĉunalnu mreţu neovisno o njihovom fiziĉkom

razmještaju.

Ljudske potencijale koji na temelju struĉnih znanja i sposobnosti rabe IT kao bilo kao

profesionalni informatiĉari ili kao djelatnici-korisnici raĉunalnih rješenja.

Organizaciju - organizacijski postupci, metode i naĉini povezivanja komponenti IT u

skladnu, funkcionalnu cjelinu

Razvoj informacijske tehnologije stvara prigode za povećanje produktivnosti poslovnog

sustava, fleksibilno komunikacijsko povezivanje, te stvaranje efikasnijeg organizacijskog

sustava.. Najznaĉajnije promjene inducirane uvoĊenjem uporabom suvremenih informacijskih

tehnologija ne proizlaze iz automatizacije poslovnih aktivnosti, već se ogledaju u

mogućnostima provedbe organizacije i funkcioniranja poslovnog sustava u skladu s

poslovnim ciljevima i dogaĊajima u okruţju.

Informacijska tehnologija stvara prednost putem informacijskih sustava koji bitno mijenjaju i

unapreĊuju poslovne procese u svim gospodarskim djelatnostima.

7

2.2. Pojam i obiljeţja informacijskih sustava

Informacijski sustav je svrhovit i ciljni sustav. Osnovni cilj informacijskog sustava je dostava

prave informacije u pravo vrijeme na pravo mjesto u organizaciji uz minimalne troškove.

Istovremeno informacijski sustav shvaćamo kao podsustav poslovnog sustava, što znaĉi da će

ciljevi informacijskog sustava biti pod ciljevi poslovnog sustava.

Informacijski sustavi su umjetno stvoreni sustavi, nastali radom ljudi, stvoreni su radi

zadovoljenja potreba, te iz toga proizlazi da i postoje onoliko dugo dok zadovoljavaju potrebe

korisnika tog sustava. Budući da su nastali radom ljudi, informacijski sustavi imaju

karakteristike socijalnih sustava. Da bi informacijski sustav, kao umjetni sustav, mogao

postići i odrţati svoj cilj, projektira se na osnovi ovih karakteristika:

hijerarhijskog

organiziranja podsustava, funkcionalnog spajanja podsustava, te rastavljanja veza meĊu

podsustavima. (Grbavac, 1991., str. 1-26.)

Prema meĊunarodnoj federaciji za obradu informacija (eng. International Federation

Information Processing – IFIP) informacijski se sustav moţe definirati kao sustav koji

prikuplja, pohranjuje, ĉuva, obraĊuje i isporuĉuje informacije vaţne za organizaciju i društvo,

tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog tko se ţeli njima koristiti, ukljuĉujući

poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. (Ĉerić, Varga, Birolla, 1998., str. 32.)

Informacijski sustav se moţe odrediti kao strukturirani, meĊusobno povezani kompleks ljudi,

strojeva i procedura, predviĊen za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija

prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća za uporabu istih, kao baze pri donošenju

poslovnih odluka. Ne postoji jedan jedinstveni tip informacijskog sustava koji bi mogao

pokriti sve razliĉite aspekte kompjutorske obrade podataka. Zato u poduzećima obiĉno postoji

veći broj klasa kompjutoriziranih informacijskih sustava koji pokrivaju razliĉita funkcionalna

i organizacijska podruĉja. Svi oni zajedno ĉine ono što zovemo informacijskim sustavom

poduzeća ili poslovnim informacijskim sustavom. Kljuĉni zadaci informacijskog sustava u

poduzeću su kompjutorsko pokrivanje poslovnih transakcija i osiguranje potrebnih

informacija menadţerima u odgovarajućem vremenu i upotrebljivom formatu. On upravlja

tokovima podataka i informacijama od njihovih izvora do menadţera koji će ih upotrebljavati.

(Sikavica, 1994., str. 183.)

8

Informacijski sustav poduzeća definira se kao podsustav poduzeća koji je osnovica za

koncipiranje i voĊenje tekuće i razvojne politike, odnosno voĊenje procesa i upravljanje.

Informacijski sustav daje odgovarajuću vrstu, koliĉinu i kvalitetu informacija svakom

korisniku po utvrĊenom redoslijedu ili istovremeno. (Srića, 1999., str. 79) Informacijski

sustav poslovnog sustava predstavlja skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata,

svrsishodno povezanih i organiziranih radi obavljanja informacijske aktivnosti. (Srića, 1999.,

str.79) Menadţer definira pojam informacijski sustav kao metodu obrade sirovih podataka u

informacije i njihovu dostavu u obliku koji je prihvatljiv korisniku za uporabu uz minimalne

troškove. (Srića, Spremić, 2000., str. 154)

S obzirom na današnju trţišnu orijentaciju kompanija, jasna je potreba za stalnim, dnevnim

trenutnim priljevom informacija, pri ĉemu je potrebno procijeniti odnos troškova prikupljanja,

obrade i dostave informacija i vrijednosti koju ona ima ili će imati. Danas kompanija koja

nema razvijeni i moderni informacijski sustav jednostavno ne moţe egzistirati na trţištu. Cilj

informacijskog sustava je dostava prave informacije u pravo vrijeme na pravo mjesto uz

minimalne troškove.

2.2.1. Zadaci i ciljevi informacijskih sustava

Kljuĉni zadaci poslovnog informacijskog sustava odnose se na raĉunalno pokrivanje

poslovnih transakcija i na osiguranje potrebnih informacija menadţerima u odgovarajućem

vremenu i upotrebljivom formatu tj. osnovna zadaća informacijskog sustava je pravovremeno

dostavljanje prave informacije na pravo mjesto i uz najniţe troškove. (Srića, 1999., str. 41)

Informacijski sustav obavlja pet grupa aktivnosti koje se odnose na: (Buble, 2006., str. 672.)

1. Unošenje podataka koja se sastoji od tzv. ulaznih aktivnosti, kao što su zapisivanje i

sreĊivanje podataka.

2. Obradu podataka koja se sastoji od aktivnosti kao što su kalkuliranje, kompariranje,

sortiranje, klasificiranje i sumiranje.

3. Izlazne aktivnosti koje predstavljaju informacijske produkte namijenjene krajnjem

korisniku, a sastoje se od poruka, izvještaja, obrazaca i grafiĉkih prikaza koji se mogu

osigurati pomoću videodispleja, audioodgovora, papirnog produkta ili multimedije.

9

4. Pohranjivanje koje kao temeljna komponenta informacijskog sustava predstavlja

aktivnost ĉuvanja podataka i informacija na organizirani naĉin za kasniju upotrebu.

5. Kontroliranje, tj. aktivnost kojom se preko povratne veze utvrĊuje funkcionira li

sistem u okviru zadanih performansi ili treba izvršiti odreĊene korekcije.

Ciljevi informacijskog sustava mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva (Buble, 2006.,

str. 154) :

1.) Profitabilnost. Analizira se utjecaj informacijskog sustava na rast prihoda, smanjivanje

troškova...

2.) Tržišna pozicija (udio na tržištu). Ovaj cilj je najvaţniji preduvjet da se ostvari prvi

cilj, profit. Pri ostvarenju ovog cilja zadaća informacijskog sustava je potpora

ostvarivanju što većeg udjela na trţištu, osvajanje novih trţišta uz zadrţavanja starih,

uz što manje zahtjeve za smanjivanjem profita.

3.) Očuvanje i razvijanje financijskih resursa. Zadaća informacijskog sustava s motrišta

ovog cilja analiza je raspoloţivog kapitala, mogućnosti povećanja rezervi i

transformiranja udjela nekretnina u svrhu jaĉanja mobilnosti kapitala.

4.) Proizvodnost. Zadaća informacijskog sustava je analiza realizacije planova

proizvodnje u cjelini i po djelatniku, u kvaliteti i kvantiteti.

5.) Razvoj ljudskih resursa. Informatiĉko osposobljavanje menadţerskih i djelatniĉkih

struktura u korištenju suvremenih informacijskih tehnologija jaĉa njihovu

zainteresiranost za povećanjem doprinosa poslovnom rezultatu i povećava

uĉinkovitost organizacijske strukture poslovnog sustava. Primjerice, kvalitetno

informatiĉko osposobljavanje djelatnika u korištenju sofisticirane informatiĉke opreme

(prijenosna raĉunala, umreţene aplikacije) omogućava kvalitetno izravno povezivanje

s menadţerskim strukturama u svakom trenutku poslovanja. Time se smanjuje potreba

za posrednicima i ubrzava donošenje poslovnih odluka.

6.) Inovacija. Informacijski sustav u ovom segmentu treba omogućiti kreiranje novih

proizvoda i usluga, bolju strategiju marketinga, novu tarifnu politiku i ostale inovacije

u skladu s trţišnom situacijom.

7.) Kvalitetno povezivanje s okružjem. Uporaba otvorenih informacijskih sustava

temeljenih na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (EDI, web,

10

objektne metode, raĉunalno podrţane metode optimalizacije) koje trebaju omogućiti

kvalitetnije povezivanje sa svim aktualnim i potencijalnim sudionicima poslovnog

sustava.

MeĊutim osnovna je svrha i zadaća uvoĊenja informacijskih sustava u poslovanje poduzeća

poboljšanje njegova poslovanja. Danas je znanstveno dokazano kako informatizacija

poslovanja donosi obilje prednosti.

2.2.2. Vrste informacijskih sustava

Informacijski je sustav dakle temeljni sastavni element informatiĉke tehnologije.

Informacijske je sustave moguće razlikovati prema brojnim kriterijima. U nastavku je

definirana uobiĉajena klasifikacija informacijskih sustava. Veći broj informacijskih sustava u

koje se ubraja: (Sikavica, 1994., str. 184.-185.)

1) Sustav za transakcijsku obradu podataka (TPS) – sluţi za voĊenje svakodnevnih i

rutinskih poslovnih transakcija. Oni podrţavaju procesiranje poslovnih i drugih

operacija u poduzeću. To se ponajprije odnosi na pripremu obradu, slanje i primitak

narudţbi, fakturiranje, voĊenje plaća. Kao posebna vrsta informacijskog sustava oni

povezuju organizaciju i glavni su proizvoĊaĉi informacija za druge klase

informacijskih sustava. Premda nisu izravno orijentirani prema odluĉivanju, izlazne

informacije ovog sustava predstavljaju ulazne veliĉine za druge klase informacijskih

sustava.

2) Sustav za automatizaciju uredskog poslovanja (OAS) - obuhvaća kompjuterske

ureĊaje i programske pakete potrebnih za obradu dokumenata i poruka. Ovaj sustav

podrţava sluţbeniĉke menadţerske funkcije, sluţi potrebama rukovoditelja na gotovo

svim razinama odluĉivanja u poduzeću kao i svim poslovnim djelatnostima koje se

uobiĉajeno obavljaju u uredu.

3) Upravljaĉki informacijski sustav (MIS) - osigurava menadţerima izvješća i izravan

pristup podacima o sadašnjem i prošlom poslovanju poduzeća potrebnim za brţe i

efikasnije donošenje odluka.

4) Pod pojmom menadţerski sustav podrške (MSS) - podrazumijeva se skupina sustava

namijenjenih za podršku menadţerskih aktivnosti na svim razinama odluĉivanja.

11

Benbast i Nault u ove sustave ubrajaju: sustav za podršku odluĉivanja, sustav za

podršku grupnom odluĉivanju i ekspertne sustave. U ovu skupinu svakako spadaju i

sustavi za podršku vrhovnom rukovodstvu.

2.2.3. Komponente informacijskog sustava

Iako je prema mnogima shvaćanje informacijskoga sustava kao jednostavnoga sustava

sastavljenoga od tek nekoliko elemenata, njegova je struktura relativno sloţena. Tek se

povezivanjem svih sastavnih elemenata informacijskog sustava omogućava izvršavanje

njegove temeljne zadaće u poslovnim sustavima- poboljšanja i olakšavanja poslovanja.

Jezgrenu strukturu informacijskog sustava ĉine: (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 20.)

1) Sklopovska oprema ili hardwer je materijalna osnovica koju tvore informacijske

tehnologije.

2) Programska oprema ili softwer je nematerijalni elementi u obliku programskih

rješenja i paketa- rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera.

3) Ljudski potencijali ili lajfwer su informacijski djelatnici, ljudi koji rade s

informacijskim tehnologijama.

Elementi informacijskoga sustava su u odreĊenom meĊuodnosu. U nastavku je prikazana

shema koja pokazuje meĊuodnos glavnih komponenti informacijskog sustava.

12

Shema 1. MeĊuodnos hardvera, softvera i ljudskih potencijala

Izvor: Ĉiĉin- Šain, M., Vukmirović, S., Ĉapko, Z., 2006., Informatika za informatiĉko

poslovanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, str. 5

Povezanost i meĊuodnos hardvera, softvera i ljudskih potencijala kao temeljnih komponenti

informacijskog sustava prezentirana je na Shemi 1. i objašnjena na sljedeći naĉin: krug H je

skup hardvera, a S skup softvera koji je nabavljen u organizaciji. Bilo bi optimalno da se

koristi sav nabavljen hardver i softver. Neki hardver ili softver moţe se ne koristiti iz raznih

razloga, npr. nije nabavljen prirodni softver uz hardver ili hardver uz softver, ili zato jer nitko

u poduzeću ne zna taj ureĊaj ili program koristiti ili ga zna koristiti djelomiĉno (Ĉiĉin-

Šain,Vukmirović,Ĉapko, 2006., str.4-5).

Shema 2. Sinergijska povezanost hardvera, softvera i ljudskih potencijala u funkciji boljega

korištenja i uĉinaka informacijskog sustava

Izvor: Ĉiĉin- Šain, M., Vukmirović, S., Ĉapko, Z., 2006., Informatika za informatiĉko

poslovanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, str. 5

13

Na Shemi 2. prikazan je primjer visoke razine povezanosti hardvera, softvera i ljudskih

potencijala. Presjek izmeĊu krugova oznaĉava razinu povezanosti. Veliĉina osjenĉanog polja

oznaĉava povezanost komponenti informacijskog sustava. Pretpostavka funkcioniranja

sustava prikazanog na Shemi 2. Dobar je menadţment koji motivira ljudske potencijale da

stalno uĉe i doprinose boljitku organizacije i tako doprinose donošenju ispravnih odluka i

optimalnom korištenju resursa (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str.13-14).

Kako u suvremenoj obradi informacija kljuĉnu ulogu imaju koncepti povezivanja korisnika s

informacijskim resursima i tehnologijama, telekomunikacije i raĉunalne mreţe, baze i

skladišta podataka, te se ĉesto koriste i proširene sistematizacije, prema kojima uz hardver,

softver i lajver osnovne komponente: (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 20.)

a) Organizacijski postupci ili orgwer su postupci, metode i naĉini povezivanja

komponenti informacijskog sustava u skladnu i funkcionalnu cjelinu.

b) Komunikacijski resursi ili netwer je komunikacijsko povezivanje

elemenata sustava u skladnu cjelinu u obliku informatiĉke mreţe.

c) Podatkovni resursi ili datawer je koncepcija i organizacija baze podataka i

svih raspoloţivih informacijskih resursa informacijskog sustava.

2.3. Informacijski sustav kao model poslovnog sustava

Informacijski sustav jest sustav koji prikuplja, pohranjuje, ĉuva, obraĊuje i isporuĉuje

informacije vaţne za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog

tko ţeli njima koristiti, ukljuĉujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. Informacijski

sustav aktivni je društveni sustav koji se moţe, ali ne mora, koristiti informacijskom

tehnologijom. (Ĉerić, Varga, 2004., str. 19.) Informacijski sustav opskrbit će poslovni sustav

svim njemu potrebnim informacijama pri izvoĊenju poslovnog procesa i upravljanju

poslovnim sustavom. Svaki poslovni sustav nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će

dati podlogu za brzo i kvalitetno odluĉivanje.

14

Slika 1. Djelovanje informacijskog sustava unutar poslovnog sustava

Izvor: Ĉerić, V., Varga, M., Birolla, H., 1998., Poslovno raĉunarstvo, Znak d.o.o., Zagreb, str. 32

Slika 1. prikazuje kako informacijski sustav djeluje unutar poslovnog sustava. U poslovni

sustav ulaze informacijski, materijalni, upravljaĉki tokovi, a informacijski sustav preuzima

sve pristigle informacije koje obraĊuje i prikazuje poslovnom sustavu ili okolini.

Elementi poslovnog sustava preslikavaju se na odgovarajuće elemente modela informacijskog

sustava: (Ĉerić et.al., 1998., str. 42.-43.)

1) Model podataka - definiraju se podaci informacijskog sustava. Podacima se

simboliĉki prikazuju stvarni elementi poslovnog sustava).

2) Model procesa - opisuje procese odnosno funkcije kojima se mijenjaju podaci

informacijskog sustava. Podaci se mogu mijenjati programima.

3) Model izvršitelja - opisuje sve izvršitelje potrebne za rad informacijskog sustava:

tehniĉku opremu – hardwer, programsku opremu – softwer, ljude izvršitelje

poslova u informacijskom sustavu (lifeware) i orgnaizaciju svih komponenata u

skladnu cjelinu (orgware).

Prema tome svaki poslovni sustav nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će dati

podlogu za brzo i kvalitetno odluĉivanje. Stoga poslovni informacijski sustav pomaţe

menadţmentu u donošenju odluka opskrbljujući ih potrebnim informacijama i dajući rješenja

za probleme optimizacije koja im sluţe kao svojevrsni orijentir, a s druge strane informacijski

sustav moţe ĉak i samostalno donositi odluke u situacijama koje se oĉekivano ponavljaju i

15

ondje gdje se proces odluĉivanja ne mijenja nego samo njegove ulazne varijable. (Sikavica,

1994., str 184.)

Strateško planiranje IS-a integralni je dio strateškog planiranja u tvrtci jer doprinosi

poboljšanju poslovanja i postaju generatori promjena i inovacija. Prilikom planiranja i

ulaganja u informacijske sustave potrebno je uskladiti informatiĉki sustav poslovnim

prioritetima te rješiti arhitekturu i infrastrukturu informacijskog sustava.

16

3. POVEZANOST POSLOVNOGA PLANIRANJA I INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Poslovno planiranje je polazna toĉka u poslovanju poduzeća. Na temelju njega se odluĉuje o

daljnjim smjerovima poduzeća. Sam proces poslovnoga planiranja podrazumijeva izradu

planova sa ciljem daljnjega razvoja poslovanja poduzeća. Uslijed procesa informatizacije

znatno je olakšan proces planiranja, s obzirom da se posredstvom informacijskih sustava,

odnosno odgovarajućih softvera omogućava lakše pribavljanje ulaznih elemenata za

planiranje te praćenje izvršenja planova i odstupanja. U ovome je dijelu rada analiziran pojam

poslovnog planiranja, poslovnog plana te planiranja u funkciji upravljanja poslovanjem.

3.1. Pojam poslovnoga planiranja

Planiranje je u najširem smislu rijeĉi shvaćeno kao aktivnost postavljanja ciljeva, kako

pojedinaca tako i skupina, poslovnih subjekata, organizacija, institucija,… Najveći broj autora

definira planiranje kao uspostavljanje ciljeva poslovnih subjekata te politika i strategija

postizanja tih ciljeva. Planiranje je dakle aktivnost izbora ciljeva, predviĊanje rezultata te

poduzimanje razliĉitih metoda, alternativa i poslovnih odluka za postizanje postavljenih

ciljeva. (Gulin et al., 2004., str. 23.)

Planiranje općenito oznaĉuje proces donošenja odluka meĊu više alternativno mogućih akcija

da bi se postigao odreĊeni cilj organizacije. Zbog toga je vrlo vaţno da poduzetnik i njegov

menadţerski tim dobro poznaju proces i sadrţaj planiranja. Da bi bilo uspješno, planiranje

podrazumijeva promišljeno ponašanje već na samom poĉetku razvoja trgovaĉkog društva.

Shodno razvojnim stadijima poduzeća, poslovno planiranje se moţe podijeliti na tri

segmenta: (Kolaković, 2008., str. 143.)

Primarno je strateško planiranje koje, kao temeljna aktivnost strateških poduzetnika,

ima zadaću osigurati ciljeve koji su postavljeni, odnosno mora opravdati svrhu

postojanja trgovaĉkog društva.

Nakon strateškog planiranja, slijedi taktiĉko planiranje koje se odnosi na poĉetak

poslovanja trgovaĉkog društva i naĉine kako provesti strateške planove u praksi,

17

te operativno planiranje koje se bavi tekućom problematikom izvršenja planiranih

aktivnosti.

Strategijsko planiranje je dugoroĉno planiranje koje se odvija na razini najviših upravljaĉkih

struktura poslovnoga subjekta. Njime se definiraju dugoroĉni ciljevi subjekata temeljene na

misiji poslovnoga subjekta. Zadaća strateškog planiranja je alociranje resursa trgovaĉkog

društva i poduzimanje odgovarajućih koraka potrebnih za ostvarenje strateških ciljeva.

Najĉešće se pod strateškim planiranjem obavlja planiranje rasta i razvoja subjekta te

planiranje strategije za realizaciju dugoroĉnih ciljeva. Ĉetiri su stadija strateškog planiranja u

razvoju trgovaĉkog društva: (Kolaković, 2008., str. 143.)

a) formuliranje strategije,

b) formuliranje strateških planova,

c) implementacija strateških planova i

d) kontrolna strategija.

Taktiĉko planiranje je srednjeroĉno ili kratkoroĉno planiranje kojim se definiraju srednjoroĉni

ili kratkoroĉni ciljevi kompatibilni sa dugoroĉnim ciljevima. Ciljevi formulirani na ovoj razini

planiranja potpora su dugoroĉnim ciljevima, odnosno ostvarivanje istih je nuţan uvjet za

ostvarivanje dugoroĉnih ciljeva. (http://web.efzg.hr/dok/RAC/Poslovno%20planiranje%20-

%20pojam%20i%20vrste.pdf)

Operativno planiranje je kratkoroĉno planiranje koje obuhvaća planiranje aktivnosti i

zadataka usmjerenih prema realizaciji dugoroĉnih ciljeva poduzeća, odnosno planiranja na

razini pojedinih poslovnih funkcija poduzeća i na razini pojedinih centara odgovornosti.

(http://web.efzg.hr/dok/RAC/Poslovno%20planiranje%20-%20pojam%20i%20vrste.pdf)

Zbog njihove meĊusobne ĉvrste povezanosti i interakcije strateško, plansko i operativno

planiranje u poduzetništvu ĉesto se povezuju u jedinstvenu plansku funkciju. Pritom, zbog

fokusiranja na tekuće probleme i aktualne poslovne prilike ĉesto dolazi do zanemarivanja

strateškog segmenta poslovnog planiranja.

Poslovno planiranje se u suvremenim poslovnim sustavima definira kao osnova funkcija

menadţmenta dok su ostale navedene menadţerske funkcije potpora planiranju, što je i

18

razumljivo s obzirom da se na planiranju temelji najvaţnija funkcija – odluĉivanje. Bez

planiranje je nemoguće dizajnirati organizaciju, odrediti aktivnosti za koje se moraju

implementirati instrumenti kontrole, zaposliti nove djelatnike i usavršavati znanja i vjštine

postojećih, odrediti stil voĊenja, … (Cingula, 2004., str.127.)

Krajnji produkt poslovnoga planiranja je poslovni plan. Planovi postaju sve prisutnije

sredstvo prouĉavanja i procjene poslovanja poduzeća, koje zahtjeva kako unutarnja

organizacija tako i sama vanjska okolina. Planovi se dakle smatraju brojĉanim procjenama

poslovanja, pa se ĉesto temeljem njih donose odluke vezane za pojedine poslovne poteze.

Postoji tri glavna razloga zašto napisati poslovni plan: (Bangs, 1995, str.1)

1. Proces pisanja poslovnog plana, poĉevši od prvobitne ideje, tjera osobu koja ga

izraĊuje da objektivno, kritiĉki i neemotivno sagleda svoj cjelokupni poslovni projekt.

2. Poslovni plan je uĉinkovito oruĊe koje će ako se pravilno upotrebljava, pomagati pri

uspješnom voĊenju posla.

3. Poslovni plan prikazuje ideje drugima i osnova je prijedloga za financiranje upućenog

budućem zajmodavcu ili suvlasniku.

Poslovni plan je temeljni dokument u kojemu poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje, te

promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju, najĉešće u

obraĉunskom razdoblju od godinu dana. Poslovnim planom obuhvaćeni su najvaţniji podaci o

poduzeću, njegovoj djelatnosti i razvojnim ciljevima. Tu su sadrţani i podaci o ĉlanovima

menadţmenta, te aktivnosti koje se trebaju ostvariti u sljedećoj obraĉunskoj godini. Ove

aktivnosti obuhvaćaju sve poslovne funkcije, uporabu potrebnih resursa i odgovorne osobe za

postizanje ţeljenih ciljeva. Poslovni plan pokazuje i oĉekivane rezultate planiranog

poslovanja koji se prikazuju u planskoj bilanci, planskom raĉunu dobiti i gubitka, te u

planiranim izvješćima o financijskim tijekovima i kretanju kapitala.

Poslovni plan sastoji se od dva dijela, a to su: (Kaliĉanin, 2003., str. 187.)

operativni plan koji sadrţava operativne odluke u pogledu korištenja oskudnih

resursa

financijski plan, koji sadrţava financijske odluke vezane za financiranje nabavke tih

resursa.

19

Svaki od navedenih planova, zbog razliĉitih ciljeva i motiva za stvaranje sadrţe i razliĉite

elemente. Operativni plan sadrţi ove pojedinaĉne planove: prodajni plan (plan ukupnog

prihoda), proizvodni plan, plan nabave materijala, plan trošenja direktnog materijala, plan

direktnog rada, plan općih troškova pogona, plan troškova prodanih proizvoda, plan troškova

prodaje (marketinga, distribucije i odnosa s kupcima), plan administrativnih troškova (uprave,

razvoja i sl), planirani izvještaj o dobiti. Zbog drugaĉije strukture, financijski plan sastoji se

od ovih pojedinaĉnih planova: kapitalnog proraĉuna, novĉanog proraĉuna, planske bilance i

planskog izvještaja o novĉanom toku. Financijski plan je u pravilu najširi sadrţaj financijskog

plana.

Poslovni plan predstavljen u ovome diplomskom radu odnosi se na unaprjeĊenje poslovanja

kapitalnim ulaganjem u oplemenjivanje postojećih sredstava.

3.2. Uloga planiranja u upravljanju poduzećem

O vaţnosti planiranja u poslovanju poduzeća, dobro svjedoĉi slijedeća izjava: „Ne planirati

znači planirati neuspjeh“ (B. Franklin). Opće je prihvaćeno mišljenje, s aspekta kibernetike,

da je upravljanje proces prevoĊenja sloţenog sustava iz jednog stanja u drugo, i to utjecanjem

na njegove varijable. (Gulin et al, 2004, str.124) Postoji još objašnjenja definiranih na razliĉite

naĉine:

Upravljanje je proces i ukupna aktivnost usmjerena na postavljanje dugoroĉnih ciljeva,

politike i strategije poslovanja i razvoja, alociranja resursa, usmjeravanja i kontrole

realizacije ciljeva. (Jurković i suradnici, 1992:614)

Upravljanje u sebi sadrţava ĉetiri funkcije, i to: (Babić, 1961., str.8)

o 1) Upravljanje u uţem smislu i rukovoĊenje odnosno odluĉivanje i

nareĊivanje,

o 2) planiranje,

o 3) organiziranje i

o 4) nadziranje odnosno kontrolu.

20

Upravljati znaĉi svjesno i kontrolirano mijenjati postojeće stanje. (Adizes, 1989,

str.242)

Iz prethodnih definicija moţe se zakljuĉiti da svako poduzeće ima neki cilj koji ţeli postići.

Da bi postiglo svoj cilj, postoji netko tko upravlja poslovanjem poduzeća, te usmjerava i

mijenja to poduzeće. Upravljanje se vrši na temelju prethodno izraĊenog plana kojim su se i

odredili poslovni ciljevi. Da bi se znalo dali poduzeće postiţe svoj cilj sluţi funkcija kontrole.

Cijeli taj proces vodi k razvoju poduzeća.

Sukladno prethodnim odreĊenjima, cjelovit proces upravljanja moguće je rašĉlaniti na ova

ĉetiri potprocesa: (Gulin et al, 2004., str. 41)

1) Planiranje, tj utvrĊivanje ciljeva poduzeća te rezultata pomoću kojih se mogu ostvariti

predviĊeni ciljevi

2) Odluĉivanje, dio upravljanja koji je, u pravilu, orijentiran na kraći rok i pomoću kojeg

se precizno utvrĊuju poţeljni rezultati.

3) RukovoĊenje putem kojeg se osigurava efikasnost provedbe odluka.

4) Kontrola nad ostvarivanjem predviĊenih rezultata i ciljeva.

Moţe se reći da je upravljanje zbroj prethodno navedenih komponenti. Planiranje je poĉetna

aktivnost, na temelju koje se donose optimalne odluke za daljnji smjer poslovanja poduzeća.

Stoga se na planiranje nadovezuje odluĉivanje, a njega slijedi rukovoĊenje i kontrola

provedenih odluka. Izrada plana poslovanja, odnosno planiranje se temelji na informacijama,

koje proizlaze iz raĉunovodstvene funkcije poduzeća, a za njihovu protoĉnost kroz poduzeće

odgovoran je informacijski sustav. Upravljanje poslovnim sustavom iziskuje pravodobne,

pouzdane, toĉne, potpune, precizne, jasne i relevantne informacije. Upravo informacijski

sustavi omogućuju dostupnost informacija neophodnih za donošenje odluka i rješavanje

problema.

21

3.3. Informacijski sustavi u fokusu potpore upravljanju poslovnim sustavom

Informacijske sustave za potporu odluĉivanju samim time i upravljanju moguće je definirati u

uţem i širem smislu, ovisno o njihovu obuhvatu i podruĉju djelovanja. U nastavku su

definirane osnovne znaĉajke informacijskih sustava u uţem i širem smislu.

3.3.1. Informacijski sustavi za potporu odluĉivanju u uţem smislu

U uţem smislu oni obuhvaćaju upravljaĉki informacijski sustav (MIS), sustave za potporu

odluĉivanju (DSS), sustave za potporu skupnom radu (GSS) te sustave za potporu izvršnom

menadţmentu (EIS).

Relativno je teško postaviti granicu izmeĊu informacijskih sustava za potporu operativnim,

taktiĉkim i strateškim razinama menadţmenta.

Operacijski informacijski sustavi bave se dnevnim operacijama u poduzeću, te su potpora

operativnoj razini menadţmenta. Operacijske odluke su kratkoroĉne prirode. Informacijski

sustav koji podupire operacijske aktivnosti je uglavnom transakcijsko procesiranje, rutinsko

izvještavanje i potpora repetitivnom odluĉivanju. (Kesegić et al, 2010., str.9) U ovu skupinu

informacijskih sustava uvrštava se Sustav za obradu transakcija (TPS). On se ne koristi

izravno za potporu menadţerskom odluĉivanju, nego omogućava podatke i informacije za

druge vrste informacijskih sustava. (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 53) U ovu skupinu

takoĊer se uvrštavaju informacijski sustavi zaduţeni za kontrolu procesa, te informacijski

sustavi za suradnju u poduzeću.

Menadţerski informacijski sustavi ili sustavi potpore menadţmentu, takoĊer nazvani taktiĉki

sustavi, bave se s aktivnostima srednje razine menadţmenta, kao što su kratkoroĉno

planiranje, organiziranje i kontrola. Menadţerski informacijski sustavi namijenjeni su za

potporu menadţmentu u donošenju odluka. Dvije su osnovne skupine ovih informacijskih

sustava:

Menadţerski informacijski sustavi (MIS - Management Information Systems) kao

najopćenitiji oblik sustava potpore menadţmentu. Oni opskrbljuju menadţere

funkcijskih jedinica potrebnim informacijama za dnevno donošenje odluka. (Kesegić

22

et al, 2010., str.10). Ukratko, ovaj informacijski sustav potpora je operativnom

menadţmentu. (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 53)

Sustavi potpore odluĉivanju (DSS - Decision Support Systems) kao interaktivni na

raĉunalu zasnovani informacijski sustavi koji koriste modele odluĉivanja i

specijalizirane baze podataka za pomoć menadţerima u donošenju odluka. Odnosno

ovaj informacijski sustav podrţava odluĉivanje menadţera i analitiĉara na taktiĉnoj

razini. (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 53)

Strategijski informacijski sustavi bave se dugoroĉnim situacijama i odlukama koje znaĉajno

mijenjaju naĉin na koji se poslovi obavljaju. Tradicionalni strategijski informacijski sustavi

ukljuĉivali su samo dugoroĉno planiranje, dok suvremeni strategijski informacijski sustavi

pomaţu menadţmentu da formulira strategijski odgovor, te da odabere adekvatnu proaktivnu

strategiju. Strategijski informacijski sustav je zapravo sustav za menadţment poduzeća,

odnosno za cijelo poduzeće, jer se odluke menadţmenta donose za cijelo poduzeće.

Podjednako se to odnosi na planiranje, provedbu i nadzor poslova i djelatnosti managementa

na svim razinama, od vrhovnog menadţmenta (top menadţmenta), do menadţmenta na

najniţoj razini. U principu se u ovu skupinu informacijskih sustava ubrajaju:

Sustav za potporu izvršnom menadţmentu (EIS) koji podrţava menadţere na

strateškoj razini te

Sustav potpore skupnom radu (GSS) koji podrţava skupni rad menadţera u procesima

upravljanja i odluĉivanja.

3.3.2. Informacijski sustavi za potporu odluĉivanju u širem smislu

U širem smislu informacijski se sustavi povezuju sa inteligentnim sustavima te sa

meĊuorganizacijskim sustavima. U nastavku ovoga dijela analizirane su osnovne znaĉajke

obaju oblika informacijskih sustava.

23

3.3.2.1. Inteligentni informacijski sustavi

Inteligentni informacijski sustavi omogućavaju visok stupanj inteligencije u poslovnim

sustavima, odnosno sposobnosti nalaţenja najboljih rješenja za kompleksne probleme,

iniciranja akcija u skladu sa utvrĊenim politikama poslovanja, utvrĊivanje odstupanja od

zadanih pravila, analizu posljedica mogućih poslovnih odluka te prihvaćanje ekspertnih

znanja njihova korištenja.

Temeljni inteligentni informacijski sustavi jesu: (Vukmirović, Ĉapko, 2009, str. 61)

Sustavi poslovne inteligencije (BI), koji ĉuva informacije i znanja o konkurenciji,

kupcima, dobavljaĉima, procesima te omogućava poslovno pregovaranje i brojĉano

argumentirani nastup prema kupcima i dobavljaĉima, kvalitetno operativno planiranje,

praćenje konkurencije, promatranje trţišnih kretanja te predviĊanje budućih pojava.

Sustavi za upravljanje znanjem (KMS), koji pruţaju potporu mreţi eksperata u

kreiranju, konstrukciji, identifikaciji, prikupljanju, odabiru, organizaciji,

strukturiranju, distribuciji, pretraţivanju i primjeni znanja sa ciljem potpore dinamici

organizacijskog uĉenja i organizacijske efektivnosti.

Ekspertni sustavi (ES), koji upotrebljavaju znanje i procedure zakljuĉivanja radi

rješavanja problema, a ĉija je teţina takva da je za njihovo rješavanje potrebna

ekspertiza posebnih struĉnjaka. Ovi programi koriste podatke i odreĊena pravila kako

bi simulirali procese odluĉivanja ljudskog eksperta.

Sustavi umjetne inteligencije (AI) su informacijski sustavi koji samostalno izraĊuju

unutarnji model nekoga (ograniĉenog) problema. Taj se model mijenja na temelju

danih i stalno promjenjivih kriterija vrednovanja, sa ciljem postizanja maksimalno

efikasnih rješenja problema u okviru danih vrijednosti.

3.3.2.2. Međuorganizacijski informacijski sustavi

MeĊuorganizacijski informacijski sustavi ukljuĉuju: (Vukmirović, Ĉapko, 2009. Str.70)

Sustave planiranja poslovnih resursa (ERP)

Sustave upravljanja odnosima sa kupcima (CRM)

Sustave upravljanja nabavnim lancima (SCM) .

24

Sustav planiranja poslovnih resursa (ERP – Enterprise Resource Planing) je programsko

rješenje koje nastoji objediniti sve podatke (informacije) i procese u organizaciji i time

povezati sve dijelove i funkcije u jedinstveni sustav, koji će moći podjednako dobro

informacijski posluţivati sve dijelove i cijelu organizaciju, zadovoljavajući u potpunosti

njihove informacijske potrebe. (Vukmirović i Ĉapko, 2009, str.71). Temeljna ideja ERP-a je

integracija, odnosno promatranje sustava kao cjeline, gdje su organizacija i procesi integrirani

te se kao takvi trebaju promatrati i informacijski posluţivati. ERP je usmjeren na ureĊenje

svih unutarnjih procesa, odnosno :

Upravljanja, odluĉivanja i komunikacije u kojem se kontekstu govori o ERM

sustavima, te

Integraciju procesa s okruţenjem (povezivanje s poslovnim partnerima) u kojem se

kontekstu govori o ERP II sustavima.

Termin uveden od strane Gartner groupe 1992 i opisuje novu generaciju softverskih rješenja

za proizvodne poslovne sustave i MRPII softver (Material Resource Planning). Integracija

svih resursa tvrtke sa ciljem veće kontrole ĉini temeljnu ideju usvajanja i implementacije

sustava za planiranje poslovnih resursa. Tako tvrtke sve više zamjenjuju svoje stare sustave te

dobivaju bolju kontrolu nad cjelokupnim poslovanjem. Ovaj informacijski sustav posebno

prihvaćaju velike tvrtke koje u vrijeme elektroniĉkoga poslovanja, sa svojim tradicionalnim

informacijskim sustavima postaju nekonkurentne. Zbog opasnosti od daljnjega slabljenja i

gubljenja trţišnoga vodstva kao i novih prijetnja velikih kompanija koje poslovanje temelje na

primjeni informacijskih sustava i interneta, mnoge se kompanije odluĉuju za uvoĊenje ERP-a.

Ciljevi kod uvoĊenja ERP-a:

Poslovati u brzo promjenjivom, snaţno konkurentskom okruţenju na bolji nacin,

Integracijom podataka iz sustava i okruţenja predviĊati i uravnoteţivati potraţnu i

dobavnu stranu

ERP sustav se realizira na temelju jedinstvene baze podataka, u koju se “slivaju” svi podaci

koji se stvaraju u poduzeću. Dobivenoj se bazi pristupa iz jedinstvenog korisniĉkog suĉelja,

koje korisnicima nudi i pristup odgovarajućim alatima za podršku odluĉivanju i meĊusobnu

25

elektroniĉku komunikaciju. Odluka o uvoĊenju skupocjenog ERP-a zaista nije jednostavna,

jer se radi o velikoj investiciji, koja se isplati tek na dugi rok. Osim toga, treba uvijek imati na

umu da samo uvoĊenje ERP softverskog paketa neće donijeti predviĊene koristi, ako nije

praćeno promjenom ponašanja ljudi.

Sustavi za upravljanje odnosima s klijentima su relativno nova vrsta raĉunalno baziranih

aplikacija koje se fokusiraju na poboljšanje prodaje i prihoda u organizacijama. Sustav za

upravljanje vezama s kupcima (CRM – Customer Relationship Management) moţe se

definirati kao integrirana strategija prodaje, marketinga i servisa koja ovisi o koordiniranim

akcijama diljem poduzeća. (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 72.) Ciljevi CRM-a (Kalakota i

Robinson, 2002., str.191) su:

1. Korištenje postojećih odnosa u svrhu povećanja dobiti

2. Korištenje integriranih informacija u svrhu osiguravanja izvrsnih usluga

3. UvoĊenje konzistentnih, ponovljivih procesa i procedura

MeĊutim, u današnje vrijeme kupci odreĊuju pravila, a poduzeća koja ţele opstati na trţištu,

moraju poslovati kako to kupci ţele. Upravljanje ţivotnim ciklusom kupca ĉini tri faze CRM-

a: (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 73.)

1. Pridobivanje novih kupaca,

2. Produbljivanje odnosa i

3. Zadrţavanje profitabilnosti kupaca zauvijek.

Predmet upravljanja odnosa s kupcima pravovremeno je pruţanje izvrsne usluge. CRM kao

kombinacija poslovnih procesa i menadţmenta, nastoji kupce poduzeća razumjeti iz više

perspektiva. Istraţivanja pokazuju da je uĉinkovito upravljanje odnosima s kupcima izvor

diferencijacije u pogledu trţišnog nadmetanja. Kljuĉ uspjeha na sve dinamiĉnijem trţištu

trajno je kreiranje ponuda novih vrijednosti kupcima (Kalakota, Robinson,2002, str. 191).

Softverska rješenja za upravljanje lancem nabave (Supply Chain Management, SCM) koriste

za upravljanje zahtjevima korisnika, praćenje stanja zaliha i dobivanje pravovremenih

upozorenja o zastoju u proizvodnji ili transportu. Orijentiran je na potrebe kupaca i

omogućava ostvarenje temeljnih ciljeva: zadovoljenje potreba kupaca, minimiziranje troškova

i vremena. Sustav za upravljanje nabavnim lancima (SCM – Supply Chain Management)

obuhvaća sudionike nabavnih lanaca, od dobavljaĉa i kupaca do vozaĉa i kontrolnih kuća.

26

Sudionici su povezani robnim, financijskim i informacijskim tokovima. Metoda SCM temelji

se na koncepciji proširenog poduzeća temeljenog na brzini odaziva i orijentiranog na potrebe

kupaca i omogućava sinkroniziranje temeljenih ciljeva: zadovoljenje potreba kupaca,

minimiziranje troškova i vremena. Upravljanje lancem nabave znaĉi usklaĊivanje

materijalnih, informacijskih i financijskih tokova izmeĊu svih poduzeća sudionika u

poslovnim transakcijama. (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str. 73.)

3.4. SAP – softver za upravljanje poslovanjem

SAP je jedan od najpoznatijih programskih softvera namijenjenih upravljanju poduzećima.

Sam pojam softvera oznaĉava nematerijalne elemente raĉunala bez kojih hardver ne moţe

raditi. Odnosno softver je neopipljiva komponenta informacijskog sustava koju ĉine programi

triju osnovnih kategorija: sistemski, aplikacijski i komunikacijski. (Mikić, et.al., 2011., str.

867.)

Aplikacijski softver ĉine programi koji rješavaju konkretne korisniĉke probleme. Programi i

aplikacije su korisniĉki programi koji pretpostavljaju postojanje nekog operativnog sustava,

koriste njihove funkcije i moraju biti usklaĊeni. Jedan od poznatijih i korištenijih aplikacijskih

softvera je SAP.

SAP je laiĉki reĉeno softverski paket koji sadrţi više modula koji su neophodni za voĊenje

poduzeća, tzv. ERP (Enterprise Resource Planning) paket, a obuhvaća planiranje, provoĊenje

i kontrolu svih poslovnih procesa, od proizvodnje do prodaje, raĉunovodstvo, kadrovske

poslove...

ERP sustavi već dulje vrijeme predstavljaju jedinstveni i nezamjenjivi alat za poslovanje

srednje velikih i velikih poduzeća. Njihovim se korištenjem integrira i sistematizira

poslovanje poduzeća, što omogućava racionalizaciju troškova poslovanja. SAP je postao

trţišni voĊa u podruĉju softverskih aplikacija poduzeća, omogućavajući poduzećima svih

veliĉina i djelatnosti bolje funkcioniranje. SAP je skraćenica od Sustavi, aplikacije i proizvodi

u obradi podataka. Osnovan je 1972. godine i danas već ima bogatu povijest inovativnosti i

rasta kao voĊa u svojoj industrijskoj grani. Danas SAP ima prodajne i razvojne lokacije u više

od 50 drţava u cijelom svijetu. SAP aplikacije i usluge omogućuju više od 248,500 kupaca u

27

cijelom svijetu profitabilno funkcioniranje, kontinuirano prilagoĊavanje i odrţivi rast.

(http://www.sap.com/croatia/about/index.epx)

SAP-ove aplikacije i usluge osposobljavaju ljude i organizacije omogućavajući na taj naĉin

tvrtkama bolje poslovanje. On nudi potpore procesima u upravi, skladištima, poslovnicama na

naĉin da poslovanje postane uĉinkovitije i ispred konkurencije. SAP-ove aplikacije

omogućuju profitabilno poslovanje i prilagoĊavanje poslovanja novim zahtjevima trţišta i

konkurencije.

SAP je vodeći svjetski proizvoĊaĉ poslovnog softvera te se danas njegova rješenja koristi u

više od 120 zemalja, od rješenja koja odgovaraju na potrebe malih i srednjih tvrtki do

poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP- ov softver pomaţe tvrtkama diljem

svijeta u poboljšavanju odnosa s korisnicima, povećanju suradnje s poslovnim partnerima i u

kreiranju uĉinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih operacija.

SAP je vodeći svjetski proizvoĊaĉ poslovnih rješenja i nudi sveobuhvatan softver i usluge

koje mogu odgovoriti na sve zahtjeve: (http://www.sap.com/croatia/solutions/index.epx)

SAP ERP – omogućuje korištenje samousluţnih aplikacija, analitike, upravljanje

ljudskim kapitalom, financija i logistike.

SAP Business Suite – poslovna rješenja mogu se riješiti putem neograniĉene

integracije sa gotovo bilo kojim sustavom. SAP Business Suite ukljuĉuje SAP

Customer Relationship Management, SAP Product Lifecycle Management, SAP

Supply Chain Management i SAP Supplier Relationship Management.

Executive View – poslovne operacije mogu se optimizirati bez obzira gdje se nalaze i

moguća je poslovna suradnja s partnerima, kupcima, dobavljaĉima – ĉak i s

konkurentima.

Rješenje za manje i srednje tvrtke – cijeli program je dizajniran za manje i srednje

tvrtke uz jednostavne implementacije i dizajn u skladu sa SAP-ovim

funkcionalnostima.

Sap NetWeaver – tehnološka osnova za SAP Business Suite i SAP xApps koja uz

prilagodljivu infrastrukturu omogućuje jednostavnu integraciju SAP-ovih i aplikacija

drugih proizvoĊaĉa.

28

Sap Business Objects Portfolio –nudi širok portfelj alata i aplikacija za optimiziranje

poslovanja, povezivanje ljudi, informacija i tvrtke.

Sap Manufacturing – rješenje je bazirano na uslugama koje maksimalno iskorištavaju

podatke u stvarnom vremenu ĉime je omogućena brza reakcija na trţišne promjene,

koordinacija cjelokupnog vrijednosnog lanca, pridrţavanje zakonskih regulativa i

propisa i povećanje produktivnosti.

SAP je sve više razvijen, te podrţava sve vodeće jezike poslovanja, a meĊu njima je i hrvatski

jezik. Na temelju rješenja za prevoĊenje SAP-a nadograĊuju se jeziĉni elementi koji

predstavljaju interakcije korisnika s raĉunalom. Za suradnju s poslovnim partnerima SAP

omogućuje izrade dokumenata i izvješća na svim jezicima. Stranim revizorima je na

jednostavan naĉin omogućen da na sustavu rade na engleskom ili njemaĉkom jeziku, dok je

hrvatskim revizorima omogućen i na hrvatskom. SAP prati zakonske propise i verificira

njihovo znaĉenje i praksu provedbe radi izrade i odrţavanja programskih segmenata za

podršku elementima poslovanja. Glavne su zadaće informacijskog sustava temeljenoga na

SAP-ovoj platformi: (Vukmirović, Ĉapko, 2009., str.261 )

Smanjivanje troškova poslovanja

Ubrzavanje procesa odluĉivanja i

Olakšavanje nastupa na drugim trţištima.

Ugradnjom uobiĉajenih poslovnih praksi u hrvatsku inaĉicu svojih rješenja SAP izlazi u

susret korisnicima podrţavajući funkcije i prakse koje su ustaljene na hrvatskom trţištu.

Kljuĉni element za lokalnu inaĉicu rješenja je komunikacija s trţištem i pojedinaĉnim

korisnicima koja omogućuje najbolje pristupe za:

(http://www.sap.com/croatia/about/hrvatskainacica/index.epx)

1. planiranje i uvoĊenje novih inaĉica rješenja; nove inaĉice nastaju praćenjem novih

SAP-ovih rješenja,

2. planiranje poboljšanja ili promjene inaĉice zbog zakonskih ili jeziĉnih promjena.

SAP odrţava upravljaĉke, etiĉke, socijalne i ekološke vrijednosti sa ciljem poboljšanja

vlastitih aktivnosti kako bi postao odrţiv i zadovoljio kupce. SAP-ove mape rješenja pomaţu

pri fokusiranju na povećanje konkurentnosti i uĉvršćenje poslovnih odnosa s korisnicima i

poslovnim partnerima. Na taj naĉin SAP-ova rješenja dostavljaju najviše standardne kvalitete

29

kako bi bili konkurentniji. Današnja poslovna klima razvija okruţenja gdje trţišni udio i

vrijednost nositelja zavise o odrţivim rješenjima, a SAP je prepoznat kao lider odrţivosti. U

SAP-u se vjeruje da se odrţivost temelji na prepoznavanju kad su ekonomski, ekološki i

socijalni izazovi povezani pristup upravljanja. Takav pristup povećava profitabilnost jer

smanjuje rizik i trošak operacije i stvara priliku za kompetitivnu razliĉitost i trţišni udio. SAP

olakšava holistiĉko upravljanje strategijom odrţivosti i uvodi promjene partnerstva i nositelja

interesa kako bi se povećao uĉinak poslovnih rješenja za odrţivost, a poduzeće se širilo diljem

svijeta. SAP-ovim rješenjem poduzeće preispituje svoje postupke i rizike i prilike u vezi

socioekonomskih, sigurnosnih, ekoloških i zdravstvenih pitanja i time postiţe novu razinu

poslovne izvrsnosti.

SAP je poslovnu 2012. godinu usmjerio na nove korisnike i dodatno licenciranje postojećih

korisnika, zahvaljujući ĉemu je prihod od softvera porastao 5%. Novi korisnici su HP

Produkcija, Istarski vodovod Buzet, MEBU, Miran dan, TITA Grupa, Tromont i Vjesnik. Dok

su postojeći korisnici s novim licencama: AWT, BWA, Croatia osiguranje, Crosco, INA,

IPKO, Ivanĉica, KING-ICT, M San Grupa, mStart, Pliva, Podravka, Veĉernji list i Zraĉna

luka Pula. U Hrvatskoj je 2012. godina obiljeţena brojnim promjenama u zakonskim

regulativama i financijskim propisima ĉime je SAP-ova mreţa partnera koja broji 14 partnera

zajedno sa SAP-ovim struĉnjacima odigrala kljuĉnu ulogu u odrţavanju nesmetanog

poslovanja korisnika. U zadnjem tromjeseĉju poslovne godine SAP-ovi struĉnjaci osiguravali

su provedbu fiskalizacije. (http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/sap-s-51-

milijunom-kuna-prihoda/)

SAP pruţa cjelovito programsko rješenje za poslovanje kompanije i podrţava i integrira rad

svih sluţbi i funkcija te povezuje procese unutar organizacije i vanjske suradnike. Šest je

glavnih utjecaja informacijske tehnologije na poslovnu politiku poduzeća:

(http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp)

1) praktiĉki postaju sastavni dio sve većeg broja proizvoda i usluga (npr. ĉipovi, turistiĉki

informativni punktovi),

2) baza su za kreacije novih proizvoda i usluga (roboti, umjetna inteligencija),

3) redefiniranje djelatnosti (banke, burze, osiguravajuća društva),

4) poslovna uĉinkovitost s gledišta sniţenja troškova poduzeća,

30

5) informacija postaje bitni, dominantni resurs za rukovoĊenje,

6) iz temelja mijenjaju poslovne odnose (bankomati, elektroniĉko bankarstvo ili npr.

elektroniĉko naruĉivanje robe poput B2B (eng. Business to Business – razmjena

izmeĊu korporacija) poslovanja izmeĊu Podravke i Konzuma).

Pomoću SAP-a, tvrtke posluju bolje - i izgraĊuju konkurentsku prednost. SAP osnaţuje ĉetiri

konkurentske prednosti: (http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=19612)

1) poboljšana suradnja,

2) kvalitetno odluĉivanje,

3) profitabilnije operacije (ukljuĉujući odrţivost),

4) prilagodljivost organizacije.

Razvoj SAP-a omogućava sustav za planiranje potreba proizvodnje (MRP), sustav za

planiranje resursa poduzeća (ERP), upravljanje odnosima s kupcima (CRM), upravljanje

lancem opskrbe (SCM). Razlozi i koristi uvoĊenja SAP ERP-a su višekratni unos istih

podataka na razliĉitim mjestima unutar postojećeg informacijskog sustava, postojeći sustav ne

pruţa primjerenu potporu vodstvu i korisnicima - potrebna velika ulaganja za odrţavanje i

razvoj postojećeg, znatno smanjenje zaliha, brţi optjecaj financijskih sredstava, bolje

informacije o zahtjevima kupaca, povezivanje s informacijskim sustavima poslovnih

partnera. Glavni nedostatak uvoĊenja su visoki troškovi i rizik, zahtjevnost i sloţenost i ĉest

otpor zaposlenika.

Umreţavanje poslovnih partnera rezultira kvalitetnijom uzajamnom razmjenom informacija te

brţom komunikacijom. SAP-om je promaknuto i unaprijeĊeno B2B poslovanje koje

omogućava brţi, toĉniji i jednostavniji protok informacija izmeĊu dviju kompanija, a koje se

temelji na primjeni interneta kao medija povezivanja.

31

4. IZRADA I KONTROLA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆA ECKER CHARTER

D.O.O. PRIMJENOM INFORMATIĈKE TEHNOLOGIJE

Poduzeće Ecker Charter d.o.o. je tijekom protekle godine bilo u fazi odluke o smjeru svojega

daljnjega poslovanja. U poduzeću su se dvoumili oko investiranja i unaprjeĊenje poslovanja

ili pak zatvaranja onih najmanje profitabilnih baza. U nastavku ovoga dijela analizirane su

osnovne znaĉajke poslovanja poduzeća te je prikazana izrada poslovnoga plana i kontrola

ostvarenja istoga.

4.1. Osnovne znaĉajke i pokazatelji poslovanja poduzeća Ecker charter d.o.o.

Poduzeće Ecker charter d.o.o. registrirano je na Trgovaĉkom sudu u Splitu, sa sjedištem na

adresi ACI Marina Trogir, Put Cumbrijana b.b., 21 220 Trogir. Upisani i uplaćeni temeljni

kapital iznosi 20.000,00 Kn. Osnivaĉ tvrtke je strana tvrtka iz Austrije, Ecker Yacht & Flug

GmbH. Budući da je sjedište u Trogiru tako je i nadleţna Porezna Uprava iz Trogira.

Osnovana je prije oko deset godina, a sami osnivaĉi posluju na hrvatskome trţištu još od

vremena bivše Jugoslavije. Zanimljivo je da pored Hrvatskog trţišta postoji zastupljenost na

Grĉkom te na Turskom trţištu (rijeĉ je o osnivaĉima).

Poduzeće se bavi usluţnom djelatnošću, osnovna djelatnost društva je djelatnost chartera,

odnosno iznajmljivanje plovila za jedrenje za šport i razonodu sa mogućnošću noćenja. Ostale

djelatnosti kojima se ova tvrtka bavi su odrţavanje plovila drugih poduzeća koja obavljaju

istu djelatnost, te pruţanje usluga, koje nastaju u svezi ove djelatnosti.

Pored sjedišta koje se nalazi u Trogiru, tvrtka ima i 4 podruţnice i to u Dubrovniku, Zadru,

Puntu na Krku, te u Verudi.

32

Slika 2. Geografska rasprostranjenost poduzeća

Izvor: http://www.flickr.com/photos/eckeryachting/8816518056/, 28.08.2013.

Poduzeće trenutno zapošljava 20 djelatnika razliĉitih zanimanja. Poduzeće zapošljava i

voditelje baza (podruţnice), njih 6, koji su zaduţeni za organizaciju brodova, njihovo drţanje

u ispravnom stanju, zatim mehaniĉari, pomoćni radnici, ĉistaĉice te radnici u administraciji.

Iz navedenoga je za zakljuĉiti da se radi o tvrtci koja se svrstava u «male poduzetnike» pa se

sukladno tome i izraĊuju financijski izvještaji. Prema spisku dugotrajne imovine tvrtka ima

šezdeset vlastitih plovila, a zaduţena je za odrţavanje još nekoliko plovila koja su u

vlasništvu drugih društava.

Zanimljivosti vezane za poduzeće jesu i brojne mogućnosti koje se klijentima pruţaju uz

temeljnu uslugu – najma brodova. Brodovi imaju dozvolu za ploviti i u druge teritorijalne

vode, tzv. I. i II. Zona upisa broda, tako da gosti imaju mogućnost ploviti i izvan Jadranske

obale. Zanimljivo je spomenuti i regatu koja se do sada odrţavala svake godine, 2007 je

nazvana „1000 Milja“.

Strana tvrtka Ecker Yacht & Flug GmbH prema ovome poduzeću ima ulogu agencije (popuna

kapaciteta), te je isto tako prema ugovoru zaduţena za promidţbu kako na inozemnom tako i

na domaćem trţištu.

33

Lokacija na koju se poduzeće orijentiralo je obala Republike Hrvatske. Sadašnja lokacija je

izabrana iskljuĉivo iz razloga razvedenosti hrvatske obale, ĉime je zanimljiva i pogodna za

ovakvu vrstu djelatnosti. TakoĊer, hrvatske marine su jeftinije od stranih te pruţaju bolju

uslugu. Rasprostranivši se na prethodno navedenih pet lokacija, poduzeće konkurira na cijeloj

jadranskoj obali jer su razdoblja na koje se najĉešće unajmljuju brodovi dovoljna za putovanja

uz duţi dio obale.

Glavna prednost ovog poduzeća je njegova tradicija poslovanja u ovoj branši. TakoĊer,

poduzeće ima sustav ocjenjivanja vidljiv svim budućim klijentima, što omogućava stvaranje

povjerenja kod klijenata. Za razliku od malih konkurentnih poduzeća, zbog većega broja

podruţnica kod klijenata se stvara osjećaj sigurnosti zbog mogućnosti pruţanja pomoći u bilo

kojem dijelu Hrvatske obale u sluĉaju kvara na brodu, nasukavanja, nevremena i sliĉno.

Poduzeće iznajmljuje iskljuĉivo brodove provjerenih marki i novijeg godišta, koji su

pouzdaniji te nude veću udobnost.

Usluge poduzeća koriste dvije vrste klijenata: osobe koje se bave sportom te su zaljubljenici u

jedrenje i osobe koje ţele zabavu i odmor. U prvom sluĉaju klijenti su najĉešće osobe muškog

roda od trideset pa sve do starije ţivotne dobi. Klijenti su najĉešće visoko obrazovani te imaju

nadprosjeĉna primanja. U drugom sluĉaju klijenti su mlada društva od dvadesetak godina,

mlaĊe i starije obitelji. Korisnici su najĉešće iz Austrije pošto usluge agencije vrši poduzeće iz

Austrije tj. osnivaĉ Ecker chartera d.o.o.. Klijenti dolaze i iz Njemaĉke, Italije, Slovenije,

Hrvatske i ostalih zemalja. Obje skupine klijenata traţe kvalitetnu i luksuznu uslugu te im

cijena nije na najvaţniji faktor. Zato poduzeće „Ecker charter“ ima noviju flotu, redovito

odrţavanu ali iznajmljivanu po cijenama višim od onih konkurentskih.

U nastavku su prikazani pokazatelji poslovanja poduzeća preuzeti iz Izvještaja o dobiti ili

gubitku.

34

Tablica 1. Pokazatelji poslovanja poduzeća Ecker charter d.o.o.

2011 2012 Indeks

POSLOVNI PRIHODI 26.939.658,56 31.578.509,93 117,2194

FINANCIJSKI PRIHODI 5.329,51 65.817,34 1234,96

IZVANREDNI PRIHODI 424.948,54 1.018.086,46 239,5788

UKUPNI PRIHODI 27.369.936,61 32.662.413,73 119,3368

POSLOVNI RASHODI 24.358.476,17 30.723.446,36 126,1304

FINANCIJSKI RASHODI 467.516,03 427.375,25 91,41403

IZVANREDNI RASHODI 405.434,96 170.351,49 42,01697

UKUPNI RASHODI 25.231.427,16 31.321.173,10 124,1356

DOBIT RAZDOBLJA 2.138.509,45 1.341.240,63 62,71848

POREZ NA DOBIT 427701,89 268248,126 62,71848

DOBIT 1.710.807,56 1.072.992,50 62,71848

Izvor: Interni sustav poduzeća

Poduzeće je u 2012.godini ostvarilo povećanje prihoda za gotovo 20%. Istovremeno rashodi

su porasli za 24%, što je djelovalo na smanjenje dobiti za 38% u odnosu na prethodnu godinu.

Povećanje rashoda povezuje se sa prošlogodišnjim ulaganjem namijenjenim poboljšanju i

modernizaciji brodova. To se odrazilo na povećanje materijalnih troškova u poslovanju te

povećanje amortizacije.

Poduzeće je dakle tijekom 2011.godine izradilo i realiziralo poslovni plan namijenjen

poboljšanju flote. U nastavku poglavlja analizirana je izrada i praćenje spomenutoga

poslovnoga plana.

4.2. Uloga SAP-a u izradi, provedbi i kontroli poslovnog plana

Prije uvoda u temeljne znaĉajke investicijskog poslovnog plana, analizirat će se SAP u

poduzeću. Naime, poduzeće zbog svojega podruĉja djelovanja, misleći pod time na

geografsko podruĉje, ima potrebu povezivanja poslovnih baza, kao na domaćoj, tako posebice

na meĊunarodnoj razini. Na taj se naĉin omogućava savršena protoĉnost informacija, što u

35

konaĉnici utjeĉe na uspješnost upravljanja poslovanjem. SAP, je kao što je definicijom i

reĉeno, aplikacijski softver, koji omogućava unaprjeĊivanje poslovanja kroz integriranje

funkcija. SAP omogućava dostupnost informacija u svim dijelovima sustava te na taj naĉin

utjeĉe na racionalno raspolaganje resursima. Uspješno poslovanje i korištenje SAP-a temelji

se na unošenju podataka u sustav. Pojedinaĉni se podatci unose iskljuĉivo jednom ĉime se

omogućava njihova primjenjivost bez mogućnosti udvostruĉavanja i pruţanja neistinitih

informacija.

Poduzeće je poĉetkom 2012.godine odluĉilo izraditi investicijski plan vezan za poboljšavanje

ponude brodova. Kako se cjelokupno poslovanje poduzeća obavlja kroz SAP i njegove

sastavne dijelove, planirane su vrijednosti unesene u sustav ĉime je obavljena ocjena projekta,

ali i stvoreni temelji za buduću analizu kontrole provedbe i stupnja ostvarenja postavljenih

ciljeva. U nastavku je prikazana stranica sustava SAP.

Slika 3. SAP u poduzeću Ecker charter d.o.o.

Izvor: Interni sustav poduzeća

36

Slika pokazuje suĉelje sustava SAP u poduzeću Ecker charter d.o.o. Unošenjem podataka u

sustav iz korištene proraĉunske tablice, omogućuje se povezivanje te naknadno izmjenjivanje

vrijednosti, kao i praćenje stupnja ostvarenja plana. Spomenuti se plan odnosi na dugotrajnu

imovinu, stoga je njegova pozicija u samom SAP-u u podruĉju dugotrajne imovine.

Planiranje će podrazumijevati slijedeće:

Planiranje prihoda na temelju povijesnih podataka,

Izraĉun troškova,

Prijenos u SOP.

Pri tome je specifiĉnost koju prilikom planiranja poduzeću omogućava SAP:

Integracija u prodaju, financije, kontroling i proizvodnju,

Korištenje automatizirane funkcionalnosti za planiranje,

Podatke je moguće planirati u tabliĉnom kalkulatoru.

Investicijski plan podrazumijeva ulaganje u postojeću flotu sa ciljem njezine modernizacije.

Modernizacija se odnosi na klimatizaciju i informatizaciju brodova, sa ciljem pruţanja većega

zadovoljstva klijenata. Iako poduzeće i sada visoko kotira na trţištu sa kvalitetom svojih

brodova, oĉekuje se da bi se ovakvim ulaganjem postojeće cijene mogle dodatno povećati te

se osigurati veća iskorištenost kapaciteta svih baza. Brodovi se inaĉe iznajmljuju od subote do

subote, odnosno na tjedan dana, ali zadnjih par godina se daju i u terminima od subote do

srijede, odnosno od srijede do subote zbog aktualne krize i smanjene potrošnje. Cijena

iznajmljivanja broda kreće se ovisno o starosti, veliĉini i dijelu sezone. Tako cijena tjednog

najma jedrilice varira od nekih 900 € do oko 4000 €, dok je cijena katamarana i do 5500€.

Ulaganje će se obavljati na temelju dvaju izvora: iz vlastitih sredstava (zadrţane dobiti) ili iz

kredita banke. Kredit banke podignut će se kod OTP banke, koja je domicilna banka

kompanije, te će se na vrijednost podignutog kredita obraĉunavati kamata od 7%, a rok

povrata je 2 godine. Samo se dio ulaganja pokriva iz kredita, dok se ostatak pokriva iz

vlastitih sredstava.

37

Dva su oblika ulaganja, a razlikuju se ovisno o veliĉinama baze, odnosno flote koja je u njoj.

U manjim bazama, će sa ciljem privlaĉenja dodatne klijentele ulaganje obuhvaćati

klimatizaciju i informatizaciju. Odnosno svaki će brod biti opskrbljen klima ureĊajem te sa

dva tablet raĉunala. TakoĊer sa ciljem potpune informatizacije omogućit će se i WIFI veza. S

druge strane, u većim bazama, koje nose i veće prihode ulaganje će obuhvaćati samo

ugraĊivanje klima ureĊaja te uspostavljanje WIFI prijamnika.

Da bi se pratilo ostvarenje plana, potrebno je prvo prikazati polazne vrijednosti iz kojih

nastaju projicirane vrijednosti. U nastavku je dan pregled svih pet baza sa pregledom

ostvarenih prihoda i troškova u poslovanju. Sve su vrijednosti izvuĉene iz SAP programa, pod

dugotrajnom imovinom. TakoĊer, odmah je za svaku pojedinu bazu napravljena projekcija i

analiza isplativosti ulaganja.

Tablica 2. Baza Veruda

Tip

plo

vil

a

Ime p

lov

ila

Du

žin

a

Br.

Kab

ina

Go

din

a

pro

izvo

dn

je

Nab

avn

a

cij

en

a

Am

ort

izacija

(5%

)

Ostv

are

ni

pri

ho

d

Tro

šak v

eza

Pri

pad

aju

ći

tro

ško

vi

ko

rište

nja

Bavaria 49 Bastian 15,4 5 2004 992.500,00 49.625,00 385.210,01 42.614,12

Oceanis 461 RoseRu

nner 14,2 4 2000 1.118.765,00 55.938,25 350.085,65 38.983,69 78.558,21

Sun Odyssey 45

Arion 13,72 4 2008 1.642.872,00 82.143,60 412.707,79 36.307,93 30.215,64

Sun Odyssey 36i

Scarlett 10,94 3 2008 948.597,00 47.429,85 212.136,27 28.056,39 20.911,91

Bavaria 35cruiser

Faith 10,76 3 2010 845.005,00 42.250,25 226.845,43 28.056,39 15.419,12

Oceanis 31 Lilly 9,66 2 2008 623.966,00 31.198,30 202.787,25 37.846,06 21.286,18

Lipari 41 (Katamaran)

Marisol 11,95 4 2011 2.095.135,00 104.756,75 391.220,16 42.614,12 14.848,33

Izvor: Interni sustav poduzeća

Baza Veruda u popisu imovine ima šest jedrilica i jedan katamaran. U bazi je zaposleno tri

djelatnika, od kojih je jedan voditelj baze. Prema investicijskom planu predviĊeno je

inoviranje jedrilica i katamarana. Na taj bi se naĉin unaprijedila ponuda, ĉime bi se privukao

veći broj klijenata i ujedno stvorili temelji za povećanje cijene, odnosno ostvarivanja ĉim jaĉe

pozicije na trţištu. Investicija će podrazumijevati uvoĊenje klima ureĊaja u jedrilice i

katamaran te osigurati u svakoj jedrilici dva tablet ureĊaja. TakoĊer, osuvremenjivanje

38

ponude odnosi se i na osguranje WIFI veze na jedrilicama u odreĊenoj udaljenosti od obale.

Planirane su vrijednosti prikazane u nastavku.

Tablica 3. Investicijski poslovni plan za bazu Veruda

Veruda Cijene u HRK

Fiksni trošak

Troškovi zaposlenih 496.841,10

Trošak veza 254.478,70

1/3 pripadajućih troškova korištenja 60.413,13

Trošak amortizacije 413.342,00

Varijabilni trošak

2/3 pripadajućih troškova korištenja 120.826,30

+ 10 % VT 12.082,63

Ukupno trošak 1.357.984,00

Ulaganje

Manje= klima +tablet + WIFI veza 31.700,00

Veće= klima + WIFI veze

Trošak kamate 2.219,00

Ukupno trošak 1.360.203,00

Ostvareni prihod 1.394.122,00

Planirani prihod ( + 15% ) 1.603.240,00

Planirani fin. Rezultat 243.037,30

Dobit nakon oporezivanja 194.429,80

Zadržana dobit 174.986,80

Očekivano vrijeme povrata ulaganja 1,811565

(povrat je 10% od zadržane dobiti)

Analiza osjetljivosti - prag rentabilnosti

499,5081

Izvor: Izrada studenta prema podacima

Ulaganje u bazu Veruda, s obzirom na iznose prihoda i veliĉinu baze, obuhvaćat će ulaganje u

klime, tablet raĉunala i osiguravanje WIFI veze. Cjelokupan će se iznos ulaganja financirati iz

kredita kod OTP banke, što će u budućnosti izazvati trošak kamate. Ukupno se planira

povećanje troškova za 10% u odnosu na troškove ostvarene u prethodnim razdobljima.

TakoĊer, zahvaljujući poboljšanjima oĉekuj se povećanje prihoda za 15% ĉemu će pridonijeti

39

povećanje cijene ali i samoga najma. U zadrţanu se dobit planira odvajati 90%, s obzirom da

se 10% duţno stavljati u zakonske rezerve. Analizom oĉekivanog vremena povrata ulaganja,

pri ĉemu se oĉekuje da će povrat biti 10% od zadrţane dobiti, vrijeme potrebno za povrat

ulaganja je 1,8115 godina. TakoĊer, analizom osjetljivosti izraĉunat je i prag rentabilnosti, pri

kojem je ovo ulaganje profitabilno prema planiranom rastu prihoda

Tablica 4. Baza Punat

Tip

plo

vil

a

Ime p

lov

ila

Du

žin

a

Br.

Kab

ina

Go

din

a

pro

izvo

dn

je

Nab

avn

a

cij

en

a

Am

ort

izacija

(5%

)

Ostv

are

ni

pri

ho

d

Tro

šak v

eza

Pri

pad

aju

ći

tro

ško

vi

ko

rište

nja

Bavaria 49 Lady

Liberty 15,4 5 2003 868.700,00 43.435,00 432.908,29 40.666,91 43.290,63

Bavaria 49 Felicitas 15,4 5 2004 901.322,00 45.066,10 415.628,30 40.666,91

Bavaria 46cruiser

Sirius I 14,4 4 2007 1.232.520,00 61.626,00 446.743,77 38.060,89 43.967,98

Bavaria Cruiser 45

Estrella 14,27 4 2010 1.112.000,00 55.600,00 512.845,00 38.060,89

Bavaria 44 Ovation 13,95 4 2002 934.238,00 46.711,90 278.576,73 38.060,89 46.622,71

Bavaria 44 Aquarius 13,95 4 2003 649.700,00 32.485,00 353.633,67 38.060,89 37.367,35

Bavaria 40 Theresia 12,48 3 2002 754.719,00 37.735,95 277.264,64 34.598,54 40.408,13

Bavaria 38 Mona Liesa

12,3 3 2003 508.492,11 25.424,61 251.380,25 35.475,45 44.643,69

Bavaria 39cruiser

Four Freedoms

12,14 3 2007 980.133,00 49.006,65 285.057,57 35.475,45 20.991,82

Oceanis 393 Aurora 11,95 3 2005 1.251.276,00 62.563,80 263.271,63 35.475,45 35.788,41

Bavaria Cruiser 36

Luna Rossa

11,3 3 2012 1.042.200,00 52.110,00

Sun Odyssey 36i Sabrina 10,94 3 2008 946.697,00 47.334,85 277.124,39 30.475,37 21.639,11

Bavaria 34cruiser

Paulina 10,71 2 2008 851.000,00 42.550,00 232.250,42 36.151,41 19.229,31

Izvor: Interni sustav poduzeća

Baza Punat posjeduje 13 brodova, te je u bazi zaposleno pet djelatnika, od ĉega je jedan

voditelj. S obzirom na osobitosti baze kao i veliĉine prihoda koje ostvaruje baza

iznajmljivanjem brodova. Prema investicijskom planu predviĊeno je ugraĊivanje klima

ureĊaja u brodove, sa ciljem poboljšanja ponude, te jednako kao i kod prethodne baze

omogućavanje WIFI veze do odreĊene udaljenosti od obale. U nastavku su prikazani planirani

iznosi.

40

Tablica 5. Investicijski poslovni plan za bazu Punat

Punat Cijene u

HRK

Fiksni trošak

Troškovi zaposlenih 718.468,51

Trošak veza 441.229,05

1/3 pripadajućih troškova korištenja 117.983,04

Trošak amortizacije 1.277.680,61

Varijabilni trošak

2/3 pripadajućih troškova korištenja 235.966,09

+ 10 % VT 23.596,61

Ukupno trošak 2.814.923,91

Ulaganje

Veće= klima + WIFI veze 32.700,00

Trošak kamate 0

Ukupno trošak 3.107.186,619

Ostvareni prihod 7.492.053,84

Planirani prihod ( + 15% ) 8.615.861,92

Planirani fin. rezultat 5.508.675,30

Dobit nakon oporezivanja 4.406.940,24

Zadržana dobit 3.966.246,22

Očekivano vrijeme povrata ulaganja 0,082445714

(povrat je 10% od zadržane dobiti)

Analiza osjetljivosti - prag rentabilnosti

44,05082784

Izvor: Izrada studenta prema podacima

Zahvaljujući osobitostima ove baze, koja ima relativno veliki broj brodova i priliĉno velike

prihode, cjelokupno će se ulaganje financirati iz vlastitih sredstava. Stoga nema troška

kamate, a poduzeće planira rast troška za 10%. Planirani rast prihoda, od povećanja cijena

odnosno povećanja koliĉine ponude, iznosit će 15%. Po odvajanju poreza i rezervi oĉekuje se

da će se 10% od zadrţane dobiti uzimati kao povrat na ulaganje, na temelju ĉega će vrijeme

povrata ulaganja iznositi 0,08244 godina. TakoĊer analizom osjetljivosti odreĊen je prag

rentabilnosti, odnosno prihodi ne bi smjeli biti manji od 56% prihoda programiranih na ovaj

naĉin. Ispod te granice ulaganje se ne smatra profitabilnim.

41

Tablica 6. Baza Zadar

Tip

plo

vil

a

Ime p

lov

ila

Du

žin

a

Br.

Kab

ina

Go

din

a

pro

izvo

dn

je

Nab

avn

a

cij

en

a

Am

ort

izacija

(5%

)

Ostv

are

ni

pri

ho

d

Tro

šak v

eza

Pri

pad

aju

ći

tro

ško

vi

ko

rište

nja

Bavaria 50 Veritas 15,43 5 2002 890.900,00 44.545,00 330.393,77 50.508,11 67.106,80

Bavaria 49 Mary one 15,4 5 2003 1.720.330,00 86.016,50 360.182,86 43.475,56 52.444,59

Bavaria 49 Stellina 15,4 5 2004 1.535.200,00 76.760,00 375.174,46 43.475,59 39.383,28

Bavaria 50cruiser Adora 15,4 5 2009 1.886.795,00 94.339,75 506.272,75 40.666,91 49.495,33

Bavaria 47 Kalypso 14,68 4 2002 1.221.020,00 61.051,00 342.188,05 43.475,59 49.721,92

Bavaria 46 Ariane 14,48 4 2000 525.600,00 26.280,00 329.165,04 38.983,69 37.093,86

Oceanis 473 Pegasus 14,3 3 2003 941.700,00 47.085,00 273.386,41 40.666,91 62.292,81

Bavaria 44 Levanter 13,95 4 2002 909.794,00 45.489,70 293.213,22 38.983,69 29.765,29

Bavaria 44 Rita 13,95 4 2004 657.000,00 32.850,00 290.122,42 35.238,05 60.491,16

Sun Odyssey 42i Nikita I 12,85 3 2008 1.224.768,00 61.238,40 304.088,66 35.995,92 27.201,71

Oceanis 411 Atlantis I 12,7 4 2000 576.700,00 28.835,00 312.525,63 35.995,92 41.091,32

Bavaria 40vision Lea 12,7 3 2007 1.269.507,00 63.475,35 324.140,20 27.072,14 49.272,77

Bavaria 40 HzweiO 12,48 3 2001 691.772,00 34.588,60 199.107,83 35.995,92 39.755,29

Bavaria 38 Zweigelt 11,95 3 2000 360.000,00 18.000,00 207.749,48 32.987,77 57.208,48

Sun Odyssey 39i Arielle 11,86 3 2008 1.075.098,00 53.754,90 227.776,47 35.711,34 28.651,83

Bavaria Cruiser 36

Mudita 11,3 2 2012 1.040.350,00 52.017,50

Bavaria 37 Jane 11,28 3 2002 631.007,00 31.550,35 212.422,14 32.987,77 22.888,72

Sun Odyssey 32i Little hanni 9,6 2 2008 782.840,00 39.142,00 175.132,19 21.222,08 17.960,07

Izvor: Interni sustav poduzeća

Baza Zadar sadrţi 18 brodova te je u njoj zaposleno 7 djelatnika, od kojih je takoĊer jedan

voditelj baze. Sliĉno kao kod baze Punat, investicijski plan predviĊa ulaganje u klimatizaciju

brodova te opskrbljenost WIFI vezom. U nastavku su prikazane planirane vrijednosti za bazu

Zadar.

42

Tablica 7. Investicijski poslovni plan za bazu Zadar

Zadar Cijene u HRK

Fiksni trošak

Troškovi zaposlenih 940.095,91

Trošak veza 633.442,96

1/3 pripadajućih troškova korištenja 243.941,74

Trošak amortizacije 897.019,05

Varijabilni trošak

2/3 pripadajućih troškova korištenja 487.883,49

+ 10 % VT 48.788,35

Ukupno trošak 3.251.171,50

Ulaganje

Veće= klima + WIFI veze 45.200,00

Trošak kamate 0

Ukupno trošak 3.833.043,34

Ostvareni prihod 5.063.041,58

Planirani prihod ( + 15% ) 5.822.497,82

Planirani fin. Rezultat 1.989.454,48

Dobit nakon oporezivanja 1.591.563,58

Zadržana dobit 1.432.407,22

Očekivano vrijeme povrata ulaganja 0,31555272

(povrat je 10% od zadržane dobiti)

Analiza osjetljivosti - prag rentabilnosti

105,568074

Izvor: Izrada studenta prema podacima

Sliĉno kao i kod baze Punat, ulaganje će se u potpunosti obavljati iz vlastitih sredstava, s toga

će planirani troškovi obuhvaćati fiksne troškove uz planirano povećanje od 10% varijabilnih

troškova. Planira se povećanje prihoda od 15%, što će u konaĉnici utjecati na oĉekivano

vrijeme povrata ulaganja, koje prema zadrţanoj dobiti i 10% udjelu iste odvojenom za

ulaganje iznosi 0,31 godinu. Analizom osjetljivosti je utvrĊen prag rentabilnosti prema kojem

je planirano ulaganje izrazito profitabilno i sa sigurnošću se moţe povratiti osim u sluĉaju

neoĉekivanih rizika.

43

Tablica 8. Baza Trogir

Tip

plo

vil

a

Ime p

lov

ila

Du

žin

a

Br.

Kab

ina

Go

din

a

pro

izvo

dn

je

Nab

avn

a

cij

en

a

Am

ort

izacija

(5%

)

Ostv

are

ni

pri

ho

d

Tro

šak v

eza

Pri

pad

aju

ći

tro

ško

vi

ko

rište

nja

Bavaria 50cruiser

Nina Katharina

15,5 5 2008 1.892.100,00 94.605,00 498.465,12 46.861,46

Bavaria 49 Allegra 15,4 5 2003 912.500,00 45.625,00 441.453,57 46.861,46 40.904,76

Bavaria 47 Vila 14,68 4 2002 1.453.500,00 72.675,00 369.949,96 43.049,76 31.580,12

Bavaria 46cruiser

Cellina I 14,4 4 2007 1.506.535,00 75.326,75 388.821,32 43.049,76 30.628,90

Bavaria 46cruiser

Cosma 14,4 4 2009 1.135.555,00 56.777,75 403.861,80 42.759,51 50.007,08

Bavaria 46vision

Mimi 13,99 3 2013 1.803.000,00 90.150,00 421.918,19 42.759,51

Bavaria 44 Tabea 13,95 4 2002 984.176,00 49.208,80 277.230,87 38.357,07 43.355,94

Bavaria 44 Fairwind 13,95 4 2003 576.700,00 28.835,00 312.355,64 39.724,07 29.507,73

Bavaria 44 Island 13,95 4 2003 743.175,00 37.158,75 357.704,37 40.467,83 49.288,56

Bavaria 44 Spirit 13,95 4 2004 589.356,00 29.467,80 329.103,53 38.357,07 26.901,42

Sun Odyssey 42

DS Mahe 12,93 2 2007 1.428.802,00 71.440,10 318.734,67 34.834,15 17.448,64

Oceanis 411

Surprise 12,71 4 2000 932.321,00 46.616,05 265.613,17 35.995,92 51.976,05

Bavaria 40 Julia I 12,48 3 2002 735.394,00 36.769,70 235.466,54 34.598,54 33.704,32

Bavaria 40cruiser

Vilson 12,35 3 2010 952.402,00 47.620,10 345.065,32 34.834,15 18.391,40

Oceanis 40 Musica 12,17 3 2008 1.140.994,00 57.049,70 266.584,94 35.475,45 32.117,78

Bavaria 39cruiser

Rapa Nui 12,14 3 2006 569.400,00 28.470,00 298.903,99 34.834,15 20.044,95

Bavaria 39cruiser

Alioth 12,14 3 2007 1.002.303,00 50.115,15 303.136,66 34.834,15 20.109,56

Oceanis 393

Dream 11,62 3 2003 547.500,00 27.375,00 286.577,89 31.311,22 23.971,99

Bavaria 36 Mazunte 11,4 3 2000 365.000,00 18.250,00 206.309,18 31.311,22 27.194,37

Bavaria 32 Vento e acqua

10,35 2 2003 430.700,00 21.535,00 180.549,37 30.475,37 54.084,98

Privilege 49 (Katamaran)

Pantarhei 14,34 4 2003 2.913.844,00 145.692,20 662.210,18 65.213,40 82.421,38

Izvor: Interni sustav poduzeća

Baza Trogir zapošljava 8 djelatnika koji vode brigu oko 21 broda koje baza sadrţi. Baza

godinama pokazuje visoku profitabilnost te su ulaganja u nju poţeljna. Jednako kao i kod

baza Punat i Zadar, investicijski plan u ovoj bazi odnosi se na uvoĊenje klima ureĊaja u

brodove to osiguravanje WIFI povezanosti. U nastavku je prikazan plan temeljnih kategorija

na temelju ulaganja i poĉetnih vrijednosti u Trogiru.

44

Tablica 9.Investicijski poslovni plan za bazu Trogir

Trogir Cijene u HRK

Fiksni trošak

Troškovi zaposlenih 1.050.910,00

Trošak veza 825.965,20

1/3 pripadajućih troškova korištenja 227.880,00

Trošak amortizacije 1.130.763,00

Varijabilni trošak

2/3 pripadajućih troškova korištenja 455.760,00

+ 10 % VT 45.576,00

Ukupno trošak 3.736.854,00

Ulaganje

Veće= klima + WIFI veze 52.700,00

Trošak kamate 1.844,50

Ukupno trošak 3.738.698,00

Ostvareni prihod 7.170.016,00

Planirani prihod ( + 15% ) 8.245.519,00

Planirani fin. Rezultat 4.506.821,00

Dobit nakon oporezivanja 3.605.456,00

Zadržana dobit 3.244.911,00

Očekivano vrijeme povrata ulaganja 0,162408

(povrat je 10% od zadržane dobiti)

Analiza osjetljivosti - prag rentabilnosti

71,76221

Izvor: Izrada studenta prema podacima

Baza Trogir, ujedno i središte poduzeća, ima najveće troškove ali i prihode, zahvaljujući

najvećoj floti. Ulaganje se planira dijelom iz kredita a dijelom iz vlastitih sredstava. Toĉnije

pola iznosa će se financirati iz kredita banke. A pola iz vlastitih sredstava. Stoga se oĉekuje

planirani trošak nakon 10% povećanja u iznosu 3.738.698 kuna. Planira se povećanje prihoda

za 15%, što će utjecati na rast dobiti, dakle i zadrţane dobiti. Na temelju toga oĉekivano je

45

vrijeme povrata ulaganja 0,162408 godina, odnosno prema analizi praga rentabilnosti,

dozvoljeno je smanjenje prihoda u odnosu na planiranu vrijednost za 29%.

Tablica 10. Baza Dubrovnik

Tip

plo

vil

a

Ime p

lov

ila

Du

žin

a

Br.

Kab

ina

Go

din

a

pro

izvo

dn

je

Nab

avn

a

cij

en

a

Am

ort

izacija

(5%

)

Ostv

are

ni

pri

ho

d

Tro

šak v

eza

Pri

pad

aju

ći

tro

ško

vi

ko

rište

nja

Bavaria 49 Figlio 15,40 5 2003 1.286.755,54 64.337,78

325.167,41 43.013,66 54.186,18

Bavaria 46cruiser Melina 14,40 4 2009 1.523.300,00 76.165,00 371.122,56 40.520,30

Oceanis 40 Comet 12,17 3 2008 963.960,00 48.198,00 293.254,55 34.122,56

Sun Odyssey 37 Grimi 10,95 3 2001 451.000,00 22.550,00 181.514,12 27.520,61

Sun Odyssey 32i Maori 9,60 2 2008 738.706,00 36.935,30 146.513,85 22.597,07 20.198,20

Privilege 49 (Katamaran)

Destiny II

14,34 5 2004 2.420.230,00 121.011,50 420,655,21 58.211,98

Izvor: Interni sustav poduzeća

Posljednja, najmanja ali ne i manje znaĉajna baza je baza Dubrovnik. U njoj se nalazi šest

brodova, o kojima brigu vodi troje zaposlenih, od kojih je jedan voditelj baze. Investicijski

plan će u ovoj bazi podrazumijevati ulaganje u klimatizaciju ali i cjelokupnu informatizaciju

osiguravajući informatiĉku opremu i veze. U nastavku je prikazan plan ostvarenja na temelju

ulaganja.

46

Tablica 11. Investicijski poslovni plan za bazu Dubrovnik

Dubrovnik Cijene u HRK

Fiksni trošak

Troškovi zaposlenih 496.841,10

Trošak veza 225.986,20

1/3 pripadajućih troškova korištenja 24.794,79

Trošak amortizacije 369.197,60

Varijabilni trošak

2/3 pripadajućih troškova korištenja 49.589,59

+ 10 % VT 4.958,96

Ukupno trošak 1.171.368,00

Ulaganje

Manje= klima +tablet + WIFI veza 27.200,00

Trošak kamate 1.904,00

Ukupno trošak 1.173.272,00

Ostvareni prihod 1.317.572,00

Planirani prihod ( + 15% ) 1.515.208,00

Planirani fin. Rezultat 341.936,20

Dobit nakon oporezivanja 273.548,90

Zadržana dobit 246.194,00

Očekivano vrijeme povrata ulaganja 1,10482

(povrat je 10% od zadržane dobiti)

Analiza osjetljivosti - prag rentabilnosti

324,8078

Izvor: Izrada studenta prema podacima

Ulaganje u bazu Dubrovnik će se s obzirom na obujam poslovanja i ostvarene prihode, kao i

na broj brodova financirati iz kredita u potpunosti, te će se u ukupni planirani trošak

uraĉunavati i trošak kamate. Planira se kao i u ostalim bazama povećanje troška za 10%,

odnosno zahvaljujući ulaganju povećanje prihoda za 15%. Oĉekuje se da će se u manjim

bazama modernizacijom privući veći broj klijenata. Na temelju planiranih troškova i prihoda

oĉekuje se vrijeme povrata ulaganja u 1,104 godine. Prema analizi osjetljivosti odnosno pragu

rentabilnosti ulaganje je profitabilno te bi se sa planiranim prihodima moglo cjelokupno

pokriti trošak poslovanja.

47

4.3. SAP-ovi izvještaji o poslovnom planu

Sve se vrijednosti planirane na temelju podataka preuzetih iz SAP-ovih izvještaja potom

unose u poseban segment SAP-a. Podaci se unose u SAP sustav koji je u poduzeću u primjeni

i to za module: prodaja, nabava, proizvodnja, financije, kontroling i osnovna sredstva.

Za potrebe izvršenja plana potrebno je podatke pratiti u kontrolingu. U SAP sustavu nalazi se

prema funkcijskoj raspodjeli i segment analitika.

Kljuĉne funkcije analitike ukljuĉuju sljedeće:

Financijska analitika omogućuje definiranje financijskih ciljeva, izradu realnog plana

poslovanja i nadzor troškova i prihoda tijekom izvršenja.

Operativna analitika omogućuje kompilaciju detaljnih izvješća operacija i podršku

utemeljenog donošenja operativnih odluka.

Analitika radne snage podrţava sastavljanje pravilnika o upravljanju ljudskim

kapitalom i donošenje odluka.

Za potrebe izvršenja plana koristi se financijska i operativna analitika. U nastavku je

prikazano suĉelje SAP-a u kojem se evidentiraju nastanci prihoda prema mjestima (centrima

odgovornosti).

48

Slika 4. SAP suĉelje

Izvor: Interni sustav poduzeća

Podaci o ostvarenjima i odstupanjima od planova, se na temelju nastalih transakcija i

obraĊenih vrijednosti u oblicima financijskih izvještaja izvode i analiziraju. Slika u nastavku

prikazuje SAP-ovo suĉelje sa stavkama najznaĉajnijim za ostvarenje plana, odnosno u

segmentu financijskog raĉunovodstva.

49

Slika 5. SAP suĉelje (2)

Izvor: Interni sustav poduzeća

Iz financijskog se raĉunovodstva poduzeća mogu izvući sve vrijednosti znaĉajne za ostvarenje

plana, krenuvši od podataka o kupcima, o stanju imovine, o stanju obveza prema bankama i

sliĉno. U SAP-u se pod izvršenjem projekta na osnovi plana projekta ukljuĉuje kreiranje

dokumenta, simulaciju alternativnih struktura projekta i analitiku.

50

5. ZAKLJUĈAK

Upravljanje poduzećem u suvremenim poslovnim uvjetima relativno je kompleksno, s

obzirom na turbulentnost okruţenja u kojemu se posluje. Proces upravljanja potpomognut je

brojnim povezanim aktivnostima u sklopu poduzeća, koje omogućavaju pribavljanje kljuĉnih

informacija za donošenje poslovnih odluka. Informacija je u suvremenom poslovnom svijetu

postala kljuĉni preudvjet uspjeha. Stoga je opravdan znaĉaj koji se pridaje informacijskim

sustavima, odnosno informatizaciji poslovanja poduzeća, s obzirom da ona omogućava

protoĉnost i dostupnost informacija u svim dijelovima poduzeća. Informatizacija je proţela

poslovanja poduzeća od najniţih, operativnih razina do onih najviših, strateških. Sve se

informacije pohranjuju u sustave, kojima se djelatnici ili menadţeri koriste prilikom

obavljanja svojih zaduţenja.

U sluĉaju poduzeća Ecker charter d.o.o korištenje informatiĉke tehnologije znatno je

pomoglo u procesu poslovnog planiranja. U konkretnom primjeru povezanost s internetom i

korištenje SAP-a uvelike su olakšali dobivanje vaţnih podataka iz poduzeća i to, iz jedne

podruţnice podatke o svim podruţnicama. Podaci su prikupljeni u veoma kratkom roku.

Teorijskim spoznajama o informatiĉkim tehnologijama i osobitostima poslovnog planiranja

svakako je moguće dokazati prednosti korištenja istih u tom poslovnom procesu. Naime,

poslovno planiranje je proces koji traje i u većini sluĉajeva nema kraja nego se nadograĊuje i

izmjenjuje. Veoma je vaţno imati dobru preglednost nad informacijama, dobru organizaciju

podataka i laki pristup za sve zaposlenike kojima je to potrebno u obavljanju rada.

Korištenjem modernih informatiĉkih tehnologija podaci se lako nadograĊuju, mijenjaju i

kopiraju, tj. promjene se lako unose i prate. U konkretnom poduzeću Ecker charter d.o.o.

instaliran je program SAP, koji je prilagoĊen za to odreĊeno poduzeće tj. njegovu

organizacijsku strukturu. Korištenje zahtijeva odreĊeno znanje te je instalacija skupa, te se

došlo do procjene da SAP nije isplativ u poduzećima manjima od promatranog. TakoĊer, u

poduzeću se koristi Microsoft Office koji za svoju cijenu daje mnogo koristi, najviše kroz

programe Word, Outlook, Access i Excel. Prilikom planiranja vrlo su znaĉajni programi

Access i Excel, pogotovo u biljeţenju i praćenju individualnih podataka svake podruţnice za

sebe. Excel je koristan za izradu tablica i izraĉuna koji nisu predviĊeni u SAP-u.

51

Informacijski su sustavi postali i preduvjet i nuţan sastavni element u procesu planiranja.

Planirati znaĉi krojiti budućnost, odnosno dati inpute za odluĉivanje. Produkt planiranja, plan

je suprotnost od improvizacije te prikazuje stanje u kojem poduzeće u budućnosti ţeli biti.

Plan te njegovo ispunjenje predmet je analize koja se odvija tijekom cijeloga procesa

poslovanja, toĉnije funkcije kontrolinga, koji priskrbljuje informacije za daljnje poslovanje,

odnosno za stvaranje novih planova. Da bi odluĉivanje, odnosno odabir ispravnih puteva i

samo planiranje bilo uspješno potrebne su kljuĉne informacije, koje su dostupne iz

informacijskih sustava. Stoga je i u planiranju, odnosno odluĉivanju uloga informacijskih

sustava znaĉajna. Informacijski se sustavi koji sluţe za potporu odluĉivanju javljaju u

nekoliko oblika, ovisno o njihovim ulogama. MeĊuorganizacijski informacijski sustavi su uz

inteligentne informacijske sustave postali preduvjet uspješnoga poslovanja. Jedan od vaţnijih

oblika meĊuorganizacijskih informacijskih sustava je sustav planiranja resursa, ERP.

Temeljno je zaduţenje ovoga sustava integracija svih dijelova, funkcija, odjela i radnih mjesta

u jedinstvenu cijelinu te protoĉnošću podataka omogućavanje smanjivanja troškova i

racionalizacije poslovanja.

.

Poduzeće posredstvom SAP-a povezuje dislocirane baze diljem hrvatske obale ali i

podruţnice izvan Hrvatske. Poduzeće se u protekloj godini susrelo sa odlukom o smjeru

poslovanja. Stoga je izraĊen poslovni plan temeljem kojega se planira investiranje u

modernizaciju brodova u svim bazama. To je jedan mogući smjer, dok se drugi odnosio na

gašenje manjih neporfitabilnih podruţnica. Podaci koje je poduzeće primjenivalo prilikom

izrade plana proizašli su iz SAP sustava, za sve baze pojedinaĉno i kumulativno. Poslovni je

plan izraĊen temeljem proraĉunskih tablica, te su planirane vrijednosti uvrštene u SAP.

Kljuĉno je vrijednosti unijeti sustav samo jednom, kako ne bi dolazilo do preklapanja

podataka. U SAP-u se nadalje prati tok izvršenja poslovnoga plana kroz programske

aplikacije. Izvršenje se moţe pratiti prema izvještjima financijskoga raĉunovodstva. Plan se

pokazao dobrom investicijom, te se oĉekuje dugogodišnji povrat uloţenih sredstava.

52

LITERATURA

Knjige:

1. Adizes, I., 1989., Kako riješiti krizu upravljanja, Globus, Zagreb

2. Babić, Š., 1961.,Uvod u ekonomiku poduzeća, Školska knjiga, Zagreb

3. Bangs, D.H., 1995., Kako napraviti poslovni plan, Upstart Publishing, Chicago

4. Buble, M., 2006., Management, Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, Split

5. Cingula, M. (2004.): Poslovno planiranje : s primjerima za investitore, RRiF-plus,

Zagreb

6. Ĉerić, V., Varga, M., Birolla, H., 1998., Poslovno raĉunarstvo, Znak d.o.o., Zagreb

7. Ĉerić, V., Varga, M., 2004., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb

8. Ĉiĉin- Šain, M., Vukmirović, S., Ĉapko, Z., 2006., Informatika za informatiĉko

poslovanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

9. Gulin, D. et al., (2004.): Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Hrvatska zajednica

raĉunovoĊa i financijskih djelatnika, Zagreb

10. Grbavac, V., 1991., Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Školska knjiga,

Zagreb

11. Jurković i suradnici, 1992., Poslovni rjeĉnik, Masmedia, Zagreb

12. Kalakota, R., Robinson, M., 2002., e- Poslovanje, 2.0, Vodiĉ ka uspjehu, MATE,

Zagreb

13. Kuvaĉić, N. (2005.): Biznis – plan ili poduzetniĉki projekt, Beretin, Split

14. Mikić, M., etl.al., 2011., Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav

Krleţa“: Masmedia, Zagreb

15. Sikavica, P., 1994., Poslovno odluĉivanje, teorija i praksa donošenja odluka,

Informator, Zagreb

16. Srića, V., et.al., 1999., Menedţerska informatika, M.E.P. Consult, Delfin, HITA

Poslovna akademija, Zagreb

17. Srića, V., Spremić M, 2000., Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha,

Sinergija, Zagreb

18. Vukmirović, S., Ĉapko, Z., 2009., Informacijski sustavi u menadţerskom odluĉivanju,

Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

53

Ĉlanci:

19. Kaliĉanin, Đ., (2003.): Poslovni plan: pojam, namjena i proces njegove izrade,

Economic Annals no. 157, April 2003 - June 2003, pp.179-189.

20. Kolaković, M., (2008.): Poduzetniĉko strateško planiranje, Raĉunovodstvo, revizija i

financije, br. 4/2008. , pp.143-148

21. Müller, J. 2001, Upravljanje informacijskom tehnologijom u suvremenim tvrtkama te

hrvatska poslovna praksa korištenja informacijskih tehnologija, Ekonomski pregled,

vol. 52 , no.5-6, str. 587-612.

22. Zelenika et al., 2003., Informacijske tehnologije – Temelji ĉimbenik intelektualizacije

logistiĉkoga sustava, Informatologija, 36, 2003, 1 – 82.

Internet i ostali izvori:

23. Ecker Yachting, http://www.flickr.com/photos/eckeryachting/8816518056/

(28.08.2013.)

24. Kesegić et al, 2010., Management informacijskih sustava, Elektortehniĉki fakultet

Osijek, Osijek

25. Lider Press, http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/sap-s-51-milijunom-

kuna-prihoda/ (31.07.2013.)

26. Poslovni forum, http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp (03.08.2013.)

27. Poslovno planiranje, http://web.efzg.hr/dok/RAC/Poslovno%20planiranje%20-

%20pojam%20i%20vrste.pdf , 28.08.2013.

28. SAP Hrvatska, http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=21229 (31.07.2013.)

54

POPIS SHEMA

Shema 1. MeĊuodnos hardvera, softvera i ljudskih potencijala

Shema 2. Sinergijska povezanost hardvera, softvera i ljudskih potencijala u funkciji boljega

korištenja i uĉinaka informacijskog sustava

POPIS SLIKA

Slika 1. Djelovanje informacijskog sustava unutar poslovnog sustava

Slika 2. Geografska rasprostranjenost poduzeća

Slika 3. SAP u poduzeću Ecker charter d.o.o.

Slika 4. SAP suĉelje

Slika 5. SAP suĉelje (2)

POPIS TABLICA

Tablica 1. Pokazatelji poslovanja poduzeća Ecker charter d.o.o.

Tablica 2. Baza Veruda

Tablica 3. Investicijski poslovni plan za bazu Veruda

Tablica 4. Baza Punat

Tablica 5. Investicijski poslovni plan za bazu Punat

Tablica 6. Baza Zadar

Tablica 7. Investicijski poslovni plan za bazu Zadar

Tablica 8. Baza Trogir

Tablica 9.Investicijski poslovni plan za bazu Trogir

Tablica 10. Baza Dubrovnik

Tablica 11. Investicijski poslovni plan za bazu Dubrovnik

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ULOGA INFORMATIĈKE

TEHNOLOGIJE U PROCESU POSLOVNOG PLANIRANJA PODUZEĆA ECKER

CHARTER D.O.O. izradio samostalno pod voditeljstvom i uz pomoć prof. dr. sc. Branke

Crnković-Stumpf. U radu sam primijenio metodologiju znanstveno-istraţivaĉkog rada i

koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. TuĊe spoznaje, stavove,

zakljuĉke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu

na uobiĉajen, standardan naĉin citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

TakoĊer, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na sluţbenim stranicama

Fakulteta.

Student

Renato Ţuţić