STRATEGIJA I AKCIONI PLAN U CRNOJ GORI - gov.me · S&P Standard & Poor’s SEEPAD South East Europe Partnership for Accountancy Development – Partnerstvo jugoisto~ne Evrope za razvoj

SSTTRRAATTEEGGIIJJAA II AAKKCCIIOONNII PPLLAANN ZZAA UUNNAAPPRREE\\EENNJJEE KKVVAALLIITTEETTAA

FFIINNAANNSSIIJJSSKKOOGG IIZZVVJJEE[[TTAAVVAANNJJAA UU CCRRNNOOJJ GGOORRII

Strategija i akcioni plan za unapre|enje kvalitetafinansijskog izvje{tavanja u Crnoj Gori

Sadràj

11..UUVVOODD 661.1. Potreba za unapre|enjem finansijskog izvje{tavanja 7

22.. AANNAALLIIZZAA SSIITTUUAACCIIJJEE 11002.1. Finansijski sektor u Crnoj Gori 122.2. Op{ta pravna osnova za finansijsko izvje{tavanje i reviziju 122.3. Zahtjevi za ra~unovodstveno i revizorsko izvje{tavanje 14

2.3.1 Polazne ta~ke 182.3.2 Acquis communautaire 18 2.3.3. Me|unarodni standardi i njihova primjena na mala i srednja

preduze}a 192.3.3.1. Primjena standarda u Crnoj Gori 21

2.4. Korisnici izvje{taja 212.5. Dobra me|unarodna iskustva 222.6. Osnovne ra~unovodstvene i revizorske Direktive 232.7. Objavljivanje i kontrola ispravnosti dostavljanja finansijskih izvje{taja 242.8. Podr{ka obrazovanju i razvoju ra~unovodstvene i revizorske profesije 252.9. Izvje{tavanje malih i srednjih preduze}a 262.10. Finansijsko izvje{tavanje finansijskog sektora 27

2.10.1. Finansijsko izvje{tavanje banaka 272.10.2. Finansijsko izvje{tavanje kotiranih kompanija 282.10.3. Finansijsko izvje{tavanje osiguravaju}ih dru{tava 29

33.. DDEEFFIINNIISSAANNJJEE CCIILLJJEEVVAA II RRAAZZVVOOJJ SSTTRRAATTEEGGIIJJAA 33113.1. Definisanje ciljeva 313.2. Razvoj strategija 32

3.2.1. Dogradnja odgovaraju}eg normativno - institucionalnog okvira 263.2.2. Razvoj mehanizama nadzora 383.2.3. Trì{na disciplina 38

3.3. Stejkholderi 39

44.. DDEEFFIINNIISSAANNJJEE PPLLAANNAA 55004.1. Akcioni plan i vremenski okvir za razvoj i implementaciju plana 514.2. Kreiranje komunikacionog plana 53

2


55.. IIMMPPLLEEMMEENNTTAACCIIJJAA PPLLAANNAA 5555

55..11 PPiillaarr 11:: NNoorrmmaattiivvnnoo –– iinnssttiittuucciioonnaallnnii ookkvviirr 55555.1.1. Upodobljavanje okvira za finansijsko izvje{tavanje (Ni) 555.1.2. Upodobljavanje okvira za obavljanje revizije (NI) 575.1.3. Podr{ka procesu prevo|enja IFRS i ISA (NI) 595.1.4. Podr{ka razvoju kapaciteta Nacionalnog savjeta (Ni) 615.1.5. Institucionalno ja~anje i podr{ka – ISRCG (NI) 63

55..22.. PPiillaarr IIII:: MMeehhaanniizzmmii kkoonnttrroollee 66665.2.1. Drugostepena kontrola - inspekcijski nadzor 665.2.2. Razvoj koncepta interne revizije 685.2.3. Uspostavljanje tijela za nadgledanje revizora (MK) 705.2.4. Nadzor kroz finansijski sektor 72

55..33.. PPiillaarr 33:: TTrr`̀ii{{nnaa ddiisscciipplliinnaa 77445.3.1. Javna kampanja 74

5.3.2. Centralizovana baza finansijskih uzvje{taja 765.3.3. Objelodanjivanje informacija uz finansijske izvje{taje za

finansijski sektor 78

3


Osnovne skra}enice i akronimi AA&&AA Ra~unovodstvo i revizijaBBDDPP Bruto doma}i proizvodCCPPEE,, CCPPDD Continuous Professional Education, Development – Kontinuirana

profesionalna edukacija, razvoj CCRRPPSS Centralni registar Privrednog suda EEDDCCOOMM Education Committee of IFAC – Obrazovni Odbor IFAC-a

(sada IAESB)EEEEAA European Economic Area – Evropska ekonomska oblast EEUU Evropska unija FFDDII Foreign Direct Investment – Strane direktne investicije FFSSAAPP Financial Sector Assessment Program – Program procjene finansijskog

sektora IISSRRCCGG Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore IIAAAASSBB International Auditing and Assurance Standards Board – Odbor za

me|unarodne standarde revizije i osiguranja IIAAEESSBB International Accounting Education Standards Board – Odbor za

me|unarodne standarde ra~unovodstvene edukacije (biv{i EDCOM) IIAASSBB International Accounting Standards Board – Odbor za me|unarodne

ra~unovodstvene standarde IIAASSCC International Accounting Standards Comittee – Komitet za

me|unarodne ra~unovodstvene standarde

IIAASSCCFF International Accounting Standards Committee Foundation – FondacijaKomiteta za me|unarodne ra~unovodstvene standarde

IIEESS International Education Standard – Me|unarodni standard edukacije IIFFAACC International Federation of Accountants – Me|unarodna federacija

ra~unovo|a IIFFRRIICC International Financial Reporting Interpretations Committee – Komitet za

interpretacije me|unarodnog finansijskog izvje{tavanja IIPPSSAASS International Public Sector Accounting Standards – Me|unarodni

ra~unovodstveni standardi javnog sektoraKKHHOOVV Komisija za hartije od vrijednostiMMMMFF Me|unarodni monetarni fondMMRRSS Me|unarodni ra~unovodstveni standardiMMSSFFII Me|unarodni standardi finansijskog izvje{tavanja MMSSRR Me|unarodni standardi revizije MMRRSS Me|unarodni ra~unovodstveni standardNNSSAA National Standards on Auditing – Nacionalni standardi revizije

4


NNSSCC Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i revizijuPPIIEE Public Interest Entity – subjekti od javnog interesaPPOOEE Publicly-Owned Enterprise – Preduze}e u javnom vlasni{tvu RREEPPAARRIISS Road to Europe – Program of Accounting Reform and Institutional

StrengtheningRROOSSCC Reports on the Observance and Standards of Codes – Izvje{taj o

po{tovanju standarda i propisa SS&&PP Standard & Poor’sSSEEEEPPAADD South East Europe Partnership for Accountancy Development –

Partnerstvo jugoisto~ne Evrope za razvoj ra~unovodstva SSMMEE Mala i srednja preduze}a SSMMOO Statement of Membership Obligation – Izjava o obavezama ~lanstva SSOOEE Socially-Owned Enterprise – Preduze}e u dru{tvenom vlasni{tvu SSAAAA Stabilization and Association Agreement – Sporazum o stabilizaciji i

pridruìvanju SSSSSS Strategija za smanjenje siroma{tva (Power reduction Strategy) UUNN Ujedinjene nacije UUNNCCTTAADD United Nations Conference on Trade and Development – Konferencija

Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju UUNNSSCCRR United Nations Security Council Resolution – Rezolucija Savjeta

bezbjednosti Ujedinjenih nacija

5


1 Uvod

Pouzdan finansijski sistem izvje{tavanja je kamen temeljac dobrog funkcionisanjatrì{ne ekonomije i osnova sna`nog finansijskog sistema. U cilju stvaranja kvalitetnoginstitucionalnog okvira za nastavak rasta i razvoja crnogorske ekonomije i finansi-jskog sistema, Vlada Crne Gore je prepoznala potrebu izrade Strategije i Akcionogplana za unapre|enje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja.

Tokom 2006. godine tim Svjetske banke je boravio u Crnoj Gori, nakon ~ega jepripremio Izvje{taj o po{tovanju standarda i propisa (ROSC) koji se odnose nara~unovodstvo i reviziju (A&A) u Crnoj Gori. ROSC-om su formulisane me|usobnopovezane i konzistentne preporuke sa ciljem da se pobolj{a okruènje finansijskogizvje{tavanja u Crnoj Gori. Ove preporuke su dogovorene i prihva}ene izme|uSvjetske banke, Ministarstva finansija i ostalih stejkholdera u Crnoj Gori. Prate}i A&AROSC izvje{taj, Ministarstvo finansija Crne Gore osnovalo je Nacionalni Savjet zara~unovodstvo i reviziju (NSC)1, ~iji je zadatak2, izme|u ostalog, izrada Strategije iakcionog plana za unapre|enje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja u Crnoj Gori, koji}e se baviti preporukama politike navedenim u A&A ROSC izvje{taju.

Osnovu za pisanje Strategije i akcionog plana za unapre|enje kvaliteta finansijskogizvje{tavanja u Crnoj Gori, pored ROSC izvje{taja, predstavljali su i sli~ni dokumentizemalja iz regiona (Republike Makedonije, BIH, ...), koji manje vi{e polaze od istihnaslije|enih ekonomskih sistema i potrebe za ubrzanim razvojem. Istovremeno sukonsultovani referentni ud`benici i najnovije studije koje se bave razvojemra~unovodstvene i revizorske prakse.

Strategija i Akcioni plan za unapre|enje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja predstavl-ja jasan i sistemati~an program mjera za pobolj{avanje zakonskog okvira, institucijai ra~unovodstvene profesije, posebno u dijelu koji se odnosi na ra~unovodstvo, revi-ziju i poslovnu kulturu, a sve u cilju dostizanja visokog kvaliteta finansijskogizvje{tavanja. Strategija i Akcioni plan imaju za cilj da prepoznaju i formuli{u korakei instrumente koji }e voditi uskla|ivanju regulatornog okvira finansijskog izvje{tavanjasa acquis-jem, uklju~uju}i pripremu konsolidovanih finansijskih iskaza, propisa revi-

6


1 NSC ~ine multidisciplinarna grupa javnog sektora sastavljena od predstavnika Ministarstva finansi-ja, Privrednog suda, Centralne banke Crne Gore, Komisije za hartije od vrijednosti i Agencije za nadzorosiguranja.

2 Zadatak NSC-a su podrš{ka pripremi Strategije i akcionog plana radi harmonizacije zahtjevaacquis communautaire koji se odnose na ra~unovodstvo i reviziju, kao i pruànje savjeta licima kojakreiraju politiku, regulatorima i ostalim stejkholderima; stvaranje ambijenta za unapre|enjera~unovodstvene i revizorske regulative i prakse u Crnoj Gori, a sve u cilju unapre|enja kvalitetafinansijskog izvje{tavanja.

zorskih firmi i elektronsko objavljivanje finansijskih iskaza, da defini{e proporcionalnezahtjeve za finansijskim izvje{tavanjem malih i srednjih preduze}a, kao i da pobolj{aobjavljivanje finansijskih iskaza. Implementacija Strategije i Akcionog plana rezulti-ra}e i pove}anjem povjerenja svih zainteresovanih subjekata u finansijske izvje{tajeprivrednih dru{tava u Crnoj Gori. Tako|e, Strategija i Akcioni plan treba da posluè ikao instrument za usagla{avanje budu}e tehni~ke pomo}i sa razvojnim partnerima,kao {to su Svjetska banka i druge institucije.

U izradi Strategije i Akcionog plana za pobolj{avanje kvaliteta finansijskogizvje{tavanja uklju~ene su sljede}e institucije: Ministarstvo finansija, Ministarstvo zaekonomski razvoj, Centralna banka Crne Gore, Komisija za hartije od vrijednosti,Agencija za nadzor osiguranja, MONSTAT, Privredni sud Podgorica, Institut sertifiko-vanih ra~unovo|a Crne Gore i Institut ra~unovo|a i revizora Crne Gore.

1.1. Potreba za unapre|enjem finansijskog izvje{tavanja

Cilj finansijskog izvje{tavanja je pruànje relevantnih informacija o finansijskompoloàju, uspje{nosti, posebno tokovima gotovine koje stvara privredno dru{tvo, akoje }e razu|enoj strukturi razli~itih korisnika biti od koristi prilikom usagla{avanjaekonomskih odluka. Da bi se cilj ostvario, neophodno je da preduze}e u finansijskimizve{tajima prikaè informacije o:

- imovini;- obavezama;- sopstvenom kapitalu; - prihodima i rashodima, uklju~uju}i dobitke i gubitke;- tokovima gotovine.

Osnovni smisao finansijskih izve{taja je da se u njima prezentuje ekonomska su{tinatransakcija i doga|aja na na~in kako su se oni stvarno odigrali, ali i da se prikaùposljedice tako nastalih doga|aja koji su u ra~unovodstvenom pogledu obuhva}eni.Me|utim, finansijski izvje{taji ne pruàju sve informacije koje bi korisnicima mogle bitinu`ne pri dono{enju nekih ekonomskih odluka, budu}i da daju sliku o finansijskimu~incima pro{lih doga|aja i ne pruàju nefinansijske informacije.

U poku{aju su{tinskog odre|enja koncepta kvaliteta finansijskih izvje{taja, mora sepo}i od koncepta kvaliteta uop{te, ali i od sintetizovanih kvalitativnih karakteristikafinansijskih izvje{taja datih u Okviru za njihovu pripremu i prezentaciju od straneOdbora IASC. One omogu}avaju korisnicima da prepoznaju karakteristike kvaliteta iograni~enja finansijskih izvje{taja, ali i da uti~u na njih.

7


Koncept kvaliteta finansijskih izve{taja, tako|e, polazi od multidimenzionalnosti nji-hovih karakteristika i korisnika. Najzna~ajnije dimenzije kvaliteta finansijskihizve{taja, svakako, proizilaze iz materijalnosti, kao praga kvaliteta zasnovanog naneizostavnosti finansijskih izve{taja sa razli~itim informacionim sadràjima, zapotrebe njihovih korisnika.

Potreba za unapre|enjem finansijskog izvje{tavanja je op{ti trend prepoznat i unajrazvijenijim trì{nim ekonomijama i finansijskim sistemima. Ovo je uslovljenofinansijskim krizama i korporativnim skandalima koji su bili prisutni u kasnim 90-im natrì{tima u razvoju i u industrijalizovanim zemljama u proteklih nekoliko godina.3

Dobro finansijsko izvje{tavanje pomaè izbjegavanju kriza i korporativnih skandala i imapozitivan uticaj na ukupna ekonomska kretanja. Unaprije|eno finansijsko izvje{tavanjebi moglo pomo}i u:

• aktiviranju doma}e {tednje i privla~enju vi{e stranih direktnih i portfolioinvesticija;

• olak{avanju dostupnosti kreditima manjim preduze}ima; • omogu}avanju investitorima u ve}a preduze}a da bolje procjenjuju per-

spektive preduze}a i da donose investicione odluke i glasaju na osnovudobre informisanosti.

Pored toga, ispravno finansijskog izvje{tavanje bi: • pove}alo sigurnost u funkcionisanje finansijskih trì{ta; • oja~alo korporativno upravljanje omogu}ivanjem akcionarima i javnosti

da nadgledaju rad uprave; • potpomoglo transparentan i korektan proces privatizacije kompanija u

dràvnom vlasni{tvu.

Neophodnost kvalitetnog finansijskog izve{tavanja vremenom sve vi{e dobija nazna~aju. Pove}ava se broj finansijskih izvje{taja, broj korisnika i institucija za kontrolukvaliteta finansijskih izvje{taja. Otuda potreba za uspostavljanjem koncepta kvalitetai kontrole kvaliteta. Savremeni koncept kontrole kvaliteta podrazumijeva uvo|enje

8


3 Krize finansijskog sistema u jugoisto~noj Aziji proistekle iz prakse slabog finansijskog izvješ{tavanjaimale su zna~ajne makro-ekonomske posljedice na zemlje kao š{to su Tajland (pad od 10% u BDP-a u1998. god.), Ju`na Koreja (pad od 7% u BDP-u u 1998. god.) i Indonezija (pad od 13% u BDP-a u1998.). Zna~ajno je da su ove krize imale nesrazmjerno negativne efekte na siromaš{ne stvaraju}ipreokret u upisu u {kolama, ozbiljne zdravstvene implikacije, i sl. Enron je pokrenuo ste~ajni postupak2001. godine rezultiraju}i gubitkom u iznosu od 67 milijardi ameri~kih dolara, u trì{noj kapitalizaciji. Kaoposljedica, hiljade zaposlenih {irom svijeta izgubilo je posao i hiljade zaposlenih i penzionisanih izgubilisu zna~ajan udio penzione nadoknade. Tako|e, Parmalat je prijavio obaveze niìm nego {to zaista jesuza oko 14 milijardi ameri~kih dolara. Posljedica je da je 36 hiljada poslova u 65 zemalja stavljeno nakocku i 5 hiljada poljoprivrednika još uvijek nije dobilo 150 miliona ameri~kih dolara (30 hiljada ameri~kihdolara po poljoprivredniku).

standarda kvaliteta finansijskog izve{tavanja, zasnovanih na principima upravljanjaukupnim kvalitetom. Realizacija kvalitetnog finansijskog izve{tavanja, kao i upravljan-je ukupnim kvalitetom samog izvje{tavanja podrazumijevaju sagledavanje i ocjenuukupnosti obrazovanja ra~unovodstvene profesije. U tom smislu, ukupnost konceptakvaliteta, upravljanje kontrolom kvaliteta finansijskog izve{tavanja, podizanje obra-zovnog nivoa ra~unovodstvene profesije uvaàvanjem me|unarodne profesionalnera~unovodstvene regulative iz ove oblasti, kao i njihov me|usobni uticaj, predmet sudetaljnije pa`nje Strategije i akcionog plana za unapre|enje kvaliteta finansijskogizvje{tavanja u Crnoj Gori.

Pobolj{anje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja pruà se i izvan specifi~e oblastira~unovodstva i revizije. Strategija i Akcioni plan odnose se na bolje finansijskoizvje{tavanje, ostvarivanje ekonomskog rasta i evropske integracije kroz usvajanjei ispunjenje relevantnih djelova acquis communautaire, kao i usvajanje najboljeme|unarodne prakse i standarda.

9


2 Analiza situacije4

Poslije sticanja nezavisnosti u junu 2006. godine, Crna Gora je ostvarila velike korakenaprijed kako na politi~kom, tako i ekonomskom podru~ju. Poslije intenzivnogpoliti~kog procesa u oktobru 2007. godine, usvojen je novi Ustav, a u tom istommjesecu potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju sa EU koji predstavljazna~ajan formalni korak na putu uklju~ivanja zemlje u EU. Istovremeno, redovniizve{taj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata s po~etka novembra ovegodine govori o zna~ajnom napretku koji je Crna Gora napravila u poslednjoj godiniu cilju ispunjavanja kopenha{kih kriterijuma. U tom izve{taju su jasno identifikovani ibrojni izazovi na koje }e biti potrebno odgovoriti u narednom periodu. Izazovi seodnose na ja~anje demokratskih institucija, uklju~uju}i nastavak reforme sudskog sis-tema i primjenu mjera za prevenciju i suzbijanje korupcije, kao i sveobuhvatnereforme u pravcu harmonizacije politika i zakonskih propisa; te ja~anje ograni~enihadministrativnih kapaciteta za implementaciju zakonskog i regulatornog okvira.

Nedavno ostvareni rezultati na politi~kom polju oslanjaju se na dobru reputacijuzemlje u pogledu procesa tranzicije u toku poslednje dekade. U tom periodu, CrnaGora je sa uspjehom poloìla temelje za trì{nu ekonomiju, oja~ala demokratskeinstitucije uz postepeni razvoj kapaciteta u javnoj upravi koji }e se baviti politi~komi ekonomskom transformacijom. Zahvaljuju}i tim naporima, zemlja je obnovilamakroekonomsku stabilnost ~iji je oslonac predstavljalo uvo|enje njema~kemarke krajem 1999. godine, a kasnije eura, kao jedinog plate`nog sredstva.Euroizacija nacionalne privrede pra}ena stabilno vo|enim javnim finansijama, testrukturnim promjenama u oblasti cjenovne i trgovinske liberalizacije, privatizaci-je, te brojnih drugih reformi bili su osnov za podsticanje privrednog rasta. Poslerelativno niskih stopa privrednog rasta ostvarenih u prvim godinama ove decenije,u poslednje dvije godine one su se pove}ale na preko 7% godi{nje. Visok privred-ni rast u jednom zna~ajnom dijelu temelji se na izuzetno velikim prilivima stranihdirektih investicija koji su izraèni u relativnim iznosima, kao u~e{}e u BDP-u,me|u najvi{im u svijetu. Visok privredni rast pra}en je ja~anjem fiskalnog poloàjazemlje. Crnogorske javne finansije u posljednje dvije godine biljeè suficit u visiniod preko 3% BDP-a, a javni dug zemlje i dalje ostaje relativno nizak. Otvaranjeprocesa restitucije tokom 2004. godine u narednom periodu utica}e na nivojavnog duga, iako nedavni amandmani na odgovaraju}i zakon ograni~avaju tukomponentu duga na najvi{e 5 procentnih poena BDP-a posmatrane godine, ali}e se istovremeno ino javni dug smanjiti usljed prijevremenih otkupa.

10


4 Dio poglavlja koji se odnosi na analizu situacije preuzet je iz sljede}ih dokumenata: Ekonomski ifiskalni program za Crnu Goru 2007-2010, Nacionalni program za integraciju Crne Gore u EU (NPI),Bilteni Ministarstva finansija. Pojedini podaci su aùrirani.

Crna Gora je danas mala otvorena ekonomija sa BDP-om po glavi stanovnika od4057,51 eura za 2007. godinu, dok je za 2006. godinu BDP po glavi stanovnika izno-sio 3443 eura. To zna~i da je BDP po stanovniku na nivou, odnosno ne{to ve}i negou ve}ini drugih zemalja zapadnog Balkana, ali, ipak, jo{ uvjek zna~ajno ispod nivoanovih ~lanica EU, izuzimaju}i Bugarsku i Rumuniju. Zemlja je trenutno u procesupridruìvanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i postala je ~lanicaCentralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) koji je, krajem 2006,pro{iren na zemlje jugoisto~ne Evrope i kojim se garantuje slobodna trgovina za oko90% industrijskih proizvoda. Kao odraz ~injenice da je mala, ekonomija je dosta uskobazirana.

Uspjesi Crne Gore ostvareni, kako u dijelu stabilizacije privrede, tako i u razli~itimsegmentima strukturnih reformi uporedo sa, nakon sticanja nezavisnosti, brzimu~lanjenjem zemlje u Me|unarodni monetarni fond i Svjetsku banku po~etkom 2007.godine, imali su pozitivan odraz i na me|unarodnim finansijskim trì{tima. Dràvnikreditni rejting Crne Gore je kod jedne od vode}ih rejting agencija Standard&Poor’s2007. godine je pobolj{an sa BB na BB+. Tako|e, 21. januara 2008. godine kreditnarejting agencija Standard&Poor’s iz Londona, potvrdila je dugoro~ni (BB+) i kratko-ro~ni (B) kreditni rejting Crnoj Gori. U isto vrijeme, potvr|en je AAA rejting koji seodnosi na prenos i ocjenu konvertabilnosti, tako da je cjelokupno stanje u zemljipotvr|eno kao stabilno. U Crnoj Gori nema institucionalnih ograni~enja za djelovan-je me|unarodnih kreditnih agencija, a kako je navedeni kreditni rejting dràve jedanod preduslova da se me|unarodne rejting agencije aktivnije uklju~e u trì{te pravnihlica u zemlji, u tom smislu treba podstaknuti njihovo djelovanje i na trì{tu Crne Gore.

Sveobuhvatni strate{ki prioritet Crne Gore su evroatlanske integracije, odnosno inte-gracije u EU. Pored jasnog politi~kog opredjeljenja otvorenost i zna~ajna povezanostcrnogorske ekonomije sa ekonomijom EU i zemljama regiona ~ini takvo opredjeljen-je i ekonomski potpuno logi~nim. Dugoro~no stabilna i konkurentna ekonomija pred-vidivih pravila igre je garant razvoja istinske trì{ne privrede koja se zasniva na slo-bodnoj razmjeni svojinskih prava u cilju ispunjavanja jednog od kopenha{kih kriteri-juma pridruìvanja EU.

Naime, u pogledu regulisanja privrednog, finansijskog sektora i trì{ta kapitala, CrnaGora je i prije sticanja nezavisnosti imala sopstvena zakonodavna, sudska i regula-tivna ovla{}enja, tako da samo sticanje nezavisnosti nije imalo zna~ajnog uticaja naregulatorni okvir i institucionalni kapacitet koji bi se primijenio na finansijskoizvje{tavanje.

Tako|e, reforme za pobolj{anje fleksibilnosti poslovnog ambijenta i trì{ta rada zapo~etesu u posljednjih nekoliko godina. Vlada je usvojila nove zakone: Zakon o privrednimdru{tvima, Zakon o radu, Zakon o svojinsko-pravnim poslovima, ste~aju i sigurnim

11


transakcijama u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta. Institucionalni okvir zakontrolu banaka je, tako|e, oja~an u proteklih nekoliko godina uvo|enjem novih propisao licenciranju banaka, minimalnim kapitalnim zahtjevima, klasifikaciji i obezbje|enju aktivei velikoj izloènosti. Crna Gora je napravila zna~ajan napredak i po pitanju makro-ekonomskih i strukturalnih reformi. Sa implementacijom reforme valutne i fiskalne politikeCrna Gora je uspje{no kontrolisala inflaciju i uspostavila makroekonomsku stabilnost.

2.1. Finansijski sektor u Crnoj Gori

Razvoj svih segmenata finansijskog sektora je, uz privatnu svojinu i preduzetni{tvo,osnova koncepta tranzicije u Crnoj Gori, koja se zasniva na ideji slobodnog trì{ta,uz minimalnu dràvnu intervenciju. Razvoj sektora je baziran na me|usobnojkonkurenciji s namjerom onemogu}avanja postojanja centralizacije i monopolizacijeu ovoj oblasti.5

Crnogorski finansijski sektor sastoji se od bankarskog sektora (11 banaka), trì{takapitala (8 investicionih fondova, 32 berzanskih posrednika, od kojih 9 brokersko –dilerskih ku}a i preko 300 kompanija na listiranom i slobodnom trì{tu), sektora osig-uranja (10 osiguravajucih dru{tava), kao i lizing kompanija (4 lizing ku}e i 3 bankekoje pruàju usluge lizinga).

Dalje ja~anje regulatornog i nadzornog okvira za finansijske institucije i trì{te uskladu sa EU pravom i praksom klju~ni su prioriteti Crne Gore u oblasti finansijskihusluga, uklju~uju}i sektor bankarstva, osiguranja i trì{ta kapitala.

Finansijski sektor }e detaljnije biti obra|en u narednom poglavlju.

2.2. Op{ta pravna osnova za finansijsko izvje{tavanje ireviziju

Zakonom o privrednim dru{tvima definisani su subjekti koje mogu obavljati privredneaktivnosti u Crnoj Gori, i to: (1) preduzetnici, (2) orta~ko dru{tvo, (3) komanditnodru{tvo, (4) dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u, (5) akcionarsko dru{tvo i (6)djelovi stranih kompanija. Zakon defini{e pravila i zahtjeve uspostavljanja, rada iprestanak raznih vrsta subjekata. Za dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u iakcionarska dru{tva, Zakon defini{e prava i obaveze akcionara, obaveze i odgov-ornosti dru{tva i njegovih organa.

12


5 Nacionalni program za integraciju Crne Gore u EU (NPI) za period 2008-2012

Tako|e, Zakonom o privrednim dru{tvima i Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji defin-isani su osnovni zahtjevi za finansijsko izvje{tavanje i reviziju pravnih lica(akcionarskih dru{tava, dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u i djelova stranihkompanija), dok su dodatni zahtjevi za finansijsko izvje{tavanje i reviziju subjekata ufinansijskom sektoru propisani od strane regulatora.

Sljede}a tabela daje prikaz op{te pravne osnove za va`ne elemente finansijskogizvje{tavanja i revizije pravnih lica:

13


Osnovni elementi Pravna osnova

Priprema finansijskih iskaza i primjenjeniokvir finansijskog izvje{tavanja (prizna-vanje i mjerenje)

^lan 3 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji(2005): sva pravna lica (uklju~uju}i idjelove stranih kompanija) pripremajufinansijske iskaze u skladu sa MSFI

Prezentiranje finansijskih iskaza (objelo-danjivanje, formati)

~lan 3 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji(2005): priprema finansijskih iskaza uskladu sa MSFI (koje je proglasio IASBza pripremu finansijskih izvje{taja uskladu sa MSFI (standardni obrasci uformi smjernica koje je izdao IAAM).

Komponente finansijskih iskaza (bilansstanja, bilans uspjeha, izvje{taj o nov~a-nim tokovima, izvje{taj o promjenama nakapitalu i menad`ment izvje{taj)

Nema eksplicitno definisanih zahtjeva, alisu oni sadràni u okviru MRS/MSFI(uglavnom MRS 1). Menad`ment izvje{tajkoji je potreban u skladu sa acquis-jemnije uklju~en.

Odgovornost za pripremu finansijskihiskaza

^lan 8 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji(2005): finansijski iskaz mora biti pot-pisan od strane odgovornih lica odre|e-nih op{tim aktom pravnog lica i od stranemenadèra odjeljenja za finansije i ra~u-novodstvo.

Zakonska revizija finansijskih iskaza ^lan 12 Zakona o ra~unovodstvu i reviz-iji (2005.): akcionarska dru{tva i dru{tvasa ograni~enom odgovorno{}u iznadodre|ene veli~ine, kao i banke i ostalefinansijske institucije du`ne su da izvr{ereviziju svojih finansijskih izvje{taja uskladu sa MSR, IFAC i Eti~kim kodek-som;

** tabela je preuzeta iz ROSC izvje{taja i aùriranim promjenama Zakona o privred-nim dru{tvenima, koji je usvojen i objavljen u decembru 2007. godine.

2.3. Zahtjevi za ra~unovodstveno i revizorsko izvje{tavanje

Sljede}a tabela daje pregled zahtjeva za op{te finansijsko izvje{tavanje, reviziju iobjavljivanje za svaku vrstu dru{tva:

14


^lan 47 Zakona o privrednim dru{tvima(2007): sva akcionarska dru{tva morajuizvr{iti reviziju svojih finansijskih izvje{tajaprije generalne skup{tine akcionara; ^lan 96 Zakona o bankama (2008): neza-visna eksterna revizija obavlja se u skladusa smjernicama Centralne banke i MSR.

Usvajanje finansijskih izvje{taja ^lan 35 stav 2 Zakona o privrednimdru{tvima (2007): generalna skup{tinaakcionarskog dru{tva usvaja odluku oraspodjeli profita (i usvajanju finansijskihizvje{taja)

Objavljivanje finansijskih iskaza ^lan 6 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji(2005): pravna lica dostavljaju finansi-jske izvje{taje Centralnom registru Priv-rednog suda najkasnije do 30. junanakon zavr{etka finansijske godine, za-jedno sa mi{ljenjem revizora; ^lan 28 stav 7 Zakona o privrednimdru{tvima (2007): akcionarska dru{tvadostavljaju finansijske izvje{taje zajednosa revizorskim izvje{tajem ^lan 71 stav 3 Zakona o privrednim dru-{tvima (2007): dru{tva sa ograni~enomodgovorno{}u dostavljaju finansijskeizvje{taje u roku od 60 dana od zavr{et-ka kalendarske godine.

15


VVrrssttaa ssuubbjjeekkttaa OOkkvviirr ffiinnaannssiijjsskkooggiizzvvjjee{{ttaavvaannjjaazzaa ppoojjeeddiinnaa~~nneeffiinnaannssiijjsskkeeiizzvvjjee{{ttaajjee

SSttaannddaarrddii ffiinnaannssiijjsskkoogg iizzvvjjee{{ttaavvaannjjaa zzaakkoonnssoolliiddoovvaanneeffiinnaannssiijjsskkee iizzvvjjee{{ttaajjee

ZZaakkoonnsskkaa rreevvii-zziijjaa ((nneeoopphhooddnnaappoo zzaakkoonnuu))

OObbjjaavvlljjiivvaannjjeeffiinnaannssiijjsskkiihh iizzvvjjee{{ttaajjaa

DDrruu{{ttvvaa ssaa ooggrraannii~~eennoommooddggoovvoorrnnoo{{}}uu

MSFI je neoph-odan. Ukolikoje godi{nji prih-od 500,000 €MSFI se zahtje-va kao obra~unpo gotovinskojrealizaciji.

Kriterijumi o ko-nsolidaciji nije-su posebno na-zna~eni (Vjero-vatno MSFI)

Samo 2 od sljede}ih kriterijuma su ispunjeni: 1) Ukupnaaktiva > 2 miliona €2) Godi{njiprihod 4 miliona €3) Prosje~an brojzaposlenih > 50

Da. Centralni re-gistar Privredn-og suda

AAkkcciioonnaarrsskkaaddrruu{{ttvvaa

MSFI jeneophodan.

MSFI jeneophodan.Kriterijumi okonsolidacijinijesu poseb-no nazna~eni(VjerovatnoMSFI)

Da, bez obzirana veli~inu.

Da. CentralniregistarPrivrednogsuda

DDiijjeelloovvii ssttrraanniihhkkoommppaanniijjaa

MSFI jeneophodan.

Nije dostupno Ne Ne

BBaannkkee MSFI jeneophodan ukombinaciji saposebnimpropisima.

Kriterijumi okonsolidacijinijesu poseb-no nazna~eni(VerovatnoMSFI)


Da, uzdostavljanjeCentralnojbanci iCentralnomregistru

** tabela je preuzeta iz ROSC izvje{taja

16


OOssiigguurraavvaajjuu}}aaddrruu{{ttvvaa

Op{tira~unovod-stveni plan,Zakon o osig-uranju i Zakono ra~unovod-stvu (2004)




IInnvveessttiicciioonniiffoonnddoovvii

MSFI jeneophodan


Da, bez obzirana veli~inu


DDiijjeelloovvii ssttrraanniihhkkoommppaanniijjaa

MSFI jeneophodan.

Nije dostupno Ne Ne

BBaannkkee MSFI jeneophodan ukombinaciji saposebnimpropisima



Da, uzdostavljanjeCentralnojbanci iCentralnomregistru

OOssiigguurraavvaajjuu}}aaddrruu{{ttvvaa

Op{tira~unovod-stveni plan,Zakon o osig-uranju i Zakono ra~unovod-stvu (2004)




IInnvveessttiicciioonniiffoonnddoovvii

MSFI jeneophodan


Da, bez obzirana veli~inu


Zakon o ra~unovodstvu i reviziji iz 2002. godine nije bio uskla|en sa va`nim elemen-tima fundamentalnog acquis-a o finansijskom izvje{tavanju i reviziji (~etvrta, sedma iosma Direktiva Zakona o kompanijama). Na primjer, zakon nije obuhvatao zahtjeveza menadèment izvje{taje, ve} je koristio razli~ite kriterijume veli~ine za izuze}e odzakonske revizije i nije sadrào zahtjeve o odobrenju i registraciji revizorskihdru{tava. Opcije u okviru acquis-a koje bi omogu}ile proporcionalno finansijskoizvje{tavanje, poput ograni~enja u objelodanjivanju za mala i srednja preduze}a,tako|e, nisu bile upotrijebljene u potpunosti. Acquis u vezi sa finansijskimizvje{tavanjem i revizijom zna~ajno su napredovali u posljednjih nekoliko godina.

Novi Zakon o ra~unovodstvu i reviziji je donesen u novembru 2005. godine, nijeusagla{en sa acquis-em sa pitanjima poput priprema menadèment izvje{taja (~etvr-ta, Sedma i Direktiva o transparentnosti), polugodi{njeg izvje{tavanja za kotiranekompanije (Direktiva o transparentnosti), elektronsko objavljivanje finansijskih iskaza(Prva Direktiva), odobravanje i registracija revizorskih dru{tava (Osma Direktiva) ipriprema konsolidovanih ra~una (Sedma Direktiva).6

Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji propisano je da sva pravna lica (oko 15.000) uCrnoj Gori koriste MSFI za pripremu svojih godi{njih finansijskih izvje{taja. MSFIokvir za finansijsko izvje{tavanje je razvijen za op{te finansijske izvje{taje kotiranihkompanija i sadrì neke sloène ra~unovodstvene tretmane i zahtjeve za detaljnoobjelodanjivanje. Tako|e, Zakon o ra~unovodstvu i reviziji dozvoljava stranim kvali-fikovanim revizorima da postanu licencirani revizori u Crnoj Gori, {to je u skladu safundamentalnim slobodama acquis-a, ali i odraz dobro shva}enog sopstvenog intere-sa u uskla|ivanju ponude i potra`nje za revizijom. U tom smislu, Zakon defini{esankcije u pogledu revizorskih izvje{taja koje potpisuju nelicencirani revizori i popitanju revizija koje nisu sprovedene u skladu sa zakonom, MSR i Eti~kim kodeksom.

Istovremeno, u toku je izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ra~unovod-stvu i reviziji, u cilju unapre|ivanja ra~unovodstvene i revizorske prakse u Crnoj Gori,omogu}ivanje jasno definisane i transparentne procedure sertifikacije ra~unovo|a ilicenciranja revizora u Crnoj Gori, kao i uskla|ivanja sa me|unarodnim standardimai praksom. Zakon }e generalno biti usagla{en sa zahtjevima Evropske unije, uloènisu maksimalni napori da se usaglasi sa direktivama i politikama Evropske unije, {to,me|utim, nije bilo u potpunosti mogu}e, imaju}i u vidu trenutnu fazu u kojoj sera~unovodstvo i revizija u Crnoj Gori nalaze. Treba imati u vidu da su direktive i poli-tike Evropske unije izra|ene za zemlje ~lanice koje ve} godinama posluju u skladusa principima trì{ne ekonomije i da je ra~unovodstvena i revizorska praksa u timzemljama vrlo razvijena.

17


6 Izvje{taj o po{tovanju standarda i propisa (ROSC)

22..33..11 PPoollaazznnee ttaa~~kkee

U cilju ja~anja zakonskog i institucionalnog okvira NSC-a vo|en je polaznom ta~kom,acquis communautaire, dopunjenim Me|unarodnim standardima finansijskogizvje{tavanja (MSFI), Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima (MRS),Me|unarodnim standardima o reviziji (MSR) i dobrim me|unarodnim iskustvima.

Prema tome, ~injenica da NSC koristi IFRS standarde kao polaznu ta~ku, ne zna~ida MSFI su pogodni za sve kompanije. NSC ne koristi ove standarde kao savr{enupolaznu ta~ku, ali se potrudio da iskoristi ove standarde kako bi dopunio acquis com-munautaire u slu~ajevima gdje nije dovoljno specifi~an.

22..33..22 AAccqquuiiss ccoommmmuunnaauuttaaiirree

Va`nost acquis communautaire za Crnu Goru je dvostruk. Prvo, predstavlja visokokvalitetan model za ure|enje oblasti ra~unovodstva i revizije, koji se moè primijeni-ti na zemlje razli~itih karakteristika. Drugo, usvajanjem acquis communautaire, koji seodnosi na ra~unovodstvo i reviziju, podràva cilj Crne Gore da postane ~lanica EU.

U tom pogledu dva faktora uticala su na NSC prilikom stvaranja ove strategije iakcionog plana. Prvo, uzimaju}i u obzir sprovo|enje, o~ekuje se da }e Crna Goramorati da pokaè da ne primjenjuje samo acquis communautaire u zakonu (zakons-ki okvir) ve} i da Crna Gora preuzima mjere koje }e osigurati da je acquis commu-nautaire stvarno primijenjen (institucionalni okvir).

Drugo, NSC je primijetio da ne postoje nacrti (planovi) kako da se primijeni i sprovedeacquis communautaire, pa se, u tom pogledu, osvr}e na iskustvo postoje}ih zemalja~lanica EU.

Stvaranje visoko kvalitetnog regulatornog i institucionalnog okvira za ra~unovodstvoi reviziju zahtjeva reforme u crnogorskom zakonodavnom okviru, institucijama, kao ipromjene u ra~unovodstvenoj, revizijskoj i poslovnoj kulturi.

Ova Strategija i Akcioni plan predvi|aju reformske aktivnosti, koje }e biti u potpunos-ti razvijene, a, istovremeno, uzimaju}i u obzir mogu}nost Crne Gore da isprati oveaktivnosti (kroz sposobnost i sredstva). Reformske aktivnosti koje, iako su izazovne,mogu se sprovesti u kratkoro~nom do srednjero~nom periodu.

18


22..33..33.. MMee||uunnaarrooddnnii ssttaannddaarrddii ii nnjjiihhoovvaa pprriimmjjeennaa nnaa mmaallaa ii ssrreeddnnjjaa pprreedduuzzee}}aa

Primjenom MRS standarda omogu}ava se propisivanje osnove za prikazivanje(prezentovanje) finansijskih izvje{taja op{te namjene, radi obezbje|ivanja upore-divosti finansijskih izvje{taja preduze}a, kako sa njihovim finansijskim izvje{tajimaza prethodne periode, tako i sa finansijskim izvje{tajima ostalih preduze}a.Me|utim, da bi se postigao ovaj cilj, Me|unarodni ra~unovodstveni standardi dajusmjernice u vezi sa njihovom strukturom, postavljaju minimalne zahtjeve u vezi sasadràjem finansijskih izvje{taja, a, tako|e, postavljaju i op{ta na~ela koja trebazadovoljiti u finansijskim izvje{tajima. Op{ta na~ela koja treba zadovoljiti u finan-sijskim izvje{tajima su:

- po{teno (fer) prikazivanje,- po{tovanje usvojenih ra~unovodstvenih politika,- na~elo stalnosti,- na~elo nastanka poslovnog doga|aja,- dosljednost u prikazivanju,- zna~ajnost i grupisanje,- prebijanje,- obavezno prikazivanje uporednih informacija.

NSC se slaè sa ROSC preporukama da su Me|unarodni standardi finansijskogizvje{tavanja (MSFI) i Me|unarodni standardi o reviziji (MSR) generalno od zna~ajaza javni interes subjekata, kao i da je njihova primjena prili~no nezgodna za ve}inumalih i srednjih preduze}a, iz razloga {to se poslovanje privrednih subjekata odvijane samo u sloènom okruènju, ve} i u specifi~nim uslovima, jer vrsta djelatnosti iveli~ina subjekta odre|uju njegovu specifi~nost i problematiku poslovanja. Upravo iztog razloga, revizorska profesija je uo~ila kako primjena pojednih standarda nije rel-evantna, s obzirom na specifi~nosti u poslovanju razli~itih preduze}a, banaka, osig-uravaju}ih dru{tava i drugih institicija. Pri tome, veli~ina pravnog subjekta nije presu-dan kriterijum, ve} kvalitativno obilje`je koje uti~e na obim i strukturu revizorskog ispi-tivanja, kao i kori{}enje revizorske metodologije. Posebno se isti~e malopreduzetni{tvo koje obiljeàva naj~e{}e upravljanje od strane vlasnika pojedinca kojiima potpunu kontrolu nad poslovanjem, kao i nedovoljan broj zaposlenih, a samimtim nedovoljno razgrani~enje (podjelu) du`nosti.

Naime, mala preduze}a imaju svoje specifi~nosti, koje se, bez obzira na kvantitiv-na odre|enja, mogu primijeniti i na neka srednja preduze}a. Za primjenumetodolo{kih postupaka u reviziji nije ni bitno razvrstavanje prema kvantitivnimobilje`ljima, ve} su va`nija kvalitativna obilje`ja koja mogu uticati na odstupanjeod postupaka i metoda predvi|enih Me|unarodnim standardima revizije (MSR).

19


Mala preduze}a, dakle, obiljeàvaju neke ~injenice i postupci koji se mogu svrsta-ti u nekoliko bitnih odrednica. Naj~e{}e se pominju sljede}a obilje`ja:

- nezavisnost vlasni{tva,- aktivno rukovo|enje i upravljanje preduze}em od strane jednog ili

manjeg broja pojedinaca, i- relativno mali obim poslovanja.

Odvijanje poslovanja u malim razmjerama ima svoje prednosti, ali i nedostatke.Prednosti su te {to su mala preduze}a svrstavaju u posebnu kategoriju, vrlo privla~nusa aspekta zarade i ostvarivanje profita. Uglavnom su vlasnici preduze}a i kreatoriposlovne politike u skladu sa kojom i vode preduze}a, profit raspore|uju premapotrebama, obavljaju poslove koje vole i identifikuju se sa poslom i preduze}em ~ijisu vlasnici, preduzetnici i menedèri. Uglavnom, samostalno donose odluke ili pos-toji jedan nivo menad`menta, tako da je u tom smislu koordinacija i odnos premazaposlenima veoma blizak. Osim prednosti, postoje i odre|ena ograni~enja kojarezultiraju slabostima u vo|enju malih preduze}a. Slabosti su uglavnom vezane zamogu}nosti specijalizacije, nedostatak finansijskih sredstava, {to ima za posledicurelativno mali broj zaposlenih i slabo razgrani~enje du`nosti. U ra~unovodstvenomiskazu to se moè odraziti na neta~nost podataka i informacija koje su predmet reviz-ije.

Kvantitivna i kvalitativna obilje`ja malih preduze}a uglavnom ne zahtijevaju razvijensistem internih kontrola, a zbog relativno malog broja zaposlenih ograni~ava semogu}nost razgrani~enja du`nosti. Dnevne kontrole od strane vlasnika-manadèramogu biti vrlo korisne i efikasne zbog njegovog li~nog interesa za o~uvanje imovine,ocjene poslovanja i kontrole poslovnih aktivnosti. Vlasnik-menadèr ima glavnu ulogui direktnu kontrolu nad svim odlukama, kao i mogu}nost da interveni{e li~no u svakovrijeme {to je va`na ~injenica u upravljanju malim preduze}em. Takav oblik kontrolemoè nadoknaditi slab interni kontrolni sistem, ali se i dominiraju}a pozicija vlasnika-menadèra moè zloupotrijebiti, pove}avaju}i rizik od prevara i neta~nog prikazivan-ja u finansijskim iskazima.7 Tako|e, u slu~aju objavljivanja Me|unarodnih standardafinansijskog izvje{tavanja (MSFI) za mala i srednja preduze}a, Crna Gora }e ih prih-vatiti i uklju~iti u svoj sistem.

Tako|e, revizorski izvje{taji predstavljaju zavr{ni ~in u radu eksternih revizora, njiho-va vrijednost ne zavisi samo od toga da li su prilikom njihovog sastavljanja po{tovaniodre|eni zahtjevi, ve} i da li je ispitivanje, na osnovu koga se sastavljaju, izvr{eno uskladu sa standardima revizije. Standardi treba da omogu}e {to bolje poslovanjerevizorskih ku}a, kao i preduze}a u kojima vr{e reviziju - pobolj{anjem efikasnostiposlovanja i smanjenjem tro{kova, ve}om aùrno{}u i drugo. Me|unarodni standar-

20


7 âsopis "Ra~unovodstvo, revizija i finansije", broj 9- Institut ra~unovo|a i revizora Crne Gore

di su posebno zna~ajni, jer bi njihova primjena omogu}ila upore|ivanje izvje{taja izna{e zemlje sa izvje{tajima iz inostranstva i lak{u me|unarodnu komunikaciju.Njihova primjena omogu}ava postizanje i odràvanje jednoobraznog visokog kvalite-ta revizorskog rada kroz njihovu prakti~nu i teorijsku obu~enost, da reviziju moguobavljati sa pa`njom i profesionalnim rasu|ivanjem.

22..33..33..11.. PPrriimmjjeennaa ssttaannddaarrddaa uu CCrrnnoojj GGoorrii

Me|unarodni standardi su godi{nje izdanje, koji su prvi put na na{em jeziku objavl-jeni 1998. godine. Me|unarodni standardi finansijskog izvje{tavanja, Me|unarodnira~unovodstveni standardi i Me|unarodni standardi revizije (MSR) usvojeni suZakonom o ra~unovodstvu i reviziji Crne Gore iz 2002. godine, a njihova primjena jepotvr|ena Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji iz 2005. godine. Standardi su preve-deni i objavljeni od strane Saveza ra~unovo|a i revizora Crne Gore, kao ~laniceIFAC-a i ugovora o Konzorcijumu, kojem je Vlada Crne Gore, zajedno sa Institutomsertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, nosilac ugovora i Ekonomskim fakultetom,prenijela javna ovla{}enja za obavljanje poslova u vezi sa ra~unovodstvom i reviz-ijom. Tako|e, Savez ra~unovo|a i revizora Srbije redovno prati izmjene i dopune i vr{igodi{nja prilago|avanja istih, koji su dostupni i koriste se u Crnoj Gori.

IFAC-ov eti~ki Kodeks za profesionalne ra~unovo|e (revidiran) objavljen je u martu2007. godine od strane Instituta sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, dok suMe|unarodni ra~unovodstveni standardi za javni sektor objavljeni u oktobru 2007.godine i dostupni svim zainteresovanim. Me|unarodni standardi interne revizijeobjavljeni su u decembru 2006. godine, a priru~nik za primjenu procedura internerevizije u 2007. godini.

Istovremeno, literatura za sticanje profesionalnih zvanja u ra~unovodstvu je u skladusa programima i procedurama ACCA, a propisana i ROS-om 31 u Srbiji, kao iCrnogorskim obrazovnim standardom

2.4. Korisnici izvje{taja

U uslovima trì{ne privrede raste zna~aj revizije i ona dobija svoj pun smisao.Korisnici finansijskih izvje{taja jedino na ovaj na~in mogu dobiti potpune informacijeo preduze}u, jer svaki od izvje{taja sa svog aspekta daje sliku o pojedinim transak-cijama, dok set ovih izvje{taja daje jedinstvenu sliku o poslovanju preduze}a.

21


Ukoliko se obezbijedi da izvje{taji revizije budu javno dostupni, za njih su zaintereso-vani: akcionari (vlasnici), kreditori preduze}a, poslovni partneri, zaposleni, kupci,berze, dràva i {ira javnost.

Revizori potvr|uju da su ra~unovodstveni iskazi realno i istinito iskazani, {toomogu}uje vlasnicima da donose valjane poslovne odluke u domenu upravlja~kihfunkcija. Vlasnici da se uvjere da menad`ment preduze}a upravlja tako da na najboljina~in ostvaruje njihove poslovne interese - da iskazana dobit bude {to ve}a i da se{to realnije utvrdi rizi~nost njihovih ulaganja. Odluku o izboru i razrje{enju revizoradonosi Skup{tina akcionara (u akcionarskim dru{tvima), a revizorski izvje{taj je njimaadresovan.

Zaposleni bi mogli da koriste podatke iz izvje{taja revizije za procjenu sigurnosti svo-jih radnih mesta, kroz visinu iskazane dobiti (naro~ito kroz njeno kretanje iz godine ugodinu), kao i kvalitet iskazanih poslovnih sredstava koje preduze}e iskazuje u bilan-su stanja.

Potvrda revizora o realnosti i istinitosti iskazanih ra~unovodstvenih iskaza bi pomo-gao poslovnim partnerima da planiraju svoju budu}u poslovnu saradnju. Revizorskiizvje{taji bi pruìli u~esnicima u transakcijama na berzi pouzdanu osnovu zadono{enje poslovnih odluka.

Ra~unovodstveni iskazi treba da obezbjede nezavisne i stru~ne potvrde da su podaciu ra~unovodstvenim iskazima objektivni i istiniti i na taj na~in snabdiju korisnikepotrebnim informacijama, uklone odre|ene poreme}aje i primjenom Me|unarodnihra~unovodstvenih standarda uporedivim sa stranim finansijskim izvje{tajima.

2.5. Dobra me|unarodna iskustva

Kona~no, NSC je iskoristio primjere dobrog me|unarodnog iskustva kao korisne pre-poruke za razvoj Strategije i Akcionog plana, i iskoristio to znanje da bi shvatio:

• Kako su zemlje EU usvojile i primijenile acquis communautaire;

• U oblastima gdje je acquis communautaire previ{e op{t (npr. veza izme|uizvje{tavanja o porezu na prihod i godi{njih ra~una), koji pristup se smatrakao dobro me|unarodno iskustvo.

22


2.6. Osnovne ra~unovodstvene i revizorske Direktive

êtvrta Direktiva koja ima za cilj ujedna~avanje nacionalnih propisa ~lanica EEZ opolaganju ra~una i finansijskom izvje{tavanju, od posebnog je zna~aja. Nacionalnipropisi ~lanica EEZ, koji su se razlikovali kao posledica razli~itog pravnog poretka ipoliti~ke volje dràve ~lanica, onemogu}avali su uporedivost finansijskog informaci-ja, {to je preduslov slobodnog kretanja kapitala. Otuda i potreba propisivanja mini-malnih zahjeva za sve ~lanice u pogledu obaveznih bilansnih {ema, sadrìne dopun-skih izvje{taja, ujedna~avanja principa procjenjivanja, vr{enja kontrole godi{njihra~una i njihovog objavljivanja. Predmet ujedna~avanja su: a) godi{nji zaklju~ak koji~ine: bilans, ra~un dobtika i gubitka i aneks i (b) izvje{taj o poslovanju. Godi{njizaklju~ak treba da bude sa~injen tako da pruà vjernu sliku imovine, obaveza, finan-sijske situacije i finansijskog rezultata.

U Direktivi se detaljno izlaù:• struktura bilansa (stanja) u dvije verzije;• kriterijumi za deklarisanje veli~ine preduze}a i uslovi za pravo prezentiranja

skra}enog bilansa;• struktura ra~una dobitka i gubitka u tri verzije;• pravila procjenjivanja;• sadrìna aneksa;• sadrìna izvje{taja o poslovanju;• sadrìna izvje{taja o korporativnom upravljanju;• objavljivanje godi{njih ra~una;• kontrola godi{njih ra~una.

Sedma direktiva o Konsolidovanim ra~unima (83/349/EEC): Ova direktiva koor-dini{e nacionalne zakone o konsolidovanim ra~unima i defini{e okolnosti pod kojimse konsolidovani ra~uni izra|uju. Mati~na kompanija i sve filijale u vlasni{tvu trebajubiti konsolidovane gdje mati~na kompanija ili jedna ili vi{e filijala su formirane kaokompanija sa ograni~enom odgovorno{}u.

Statutarna direktiva revizije: Ova direktiva (poznata kao “nova osma EU Komp-anije zakonska direktiva”) koja je zamijenila postoje}u Osmu direktivu (84/253/EEC), obja{njava odgovornosti statutornih revizora i postavlja odre|ene eti~keprincipe kako bi osigurala objektivnost i nezavisnost. Direktiva uvodi zahtjev vi{enego preporuku za spoljnu garanciju kvaliteta, osigurava snaàn javni nadzor nadrevizorskom profesijom i pobolj{ava kooperaciju izme|u nadzornih organa u EU.Uzimaju}i u obzir ovu direktivu, NSC je mi{ljenja da treba predloìti dalje reformskeaktivnosti u nekoliko oblasti gdje skoro usvojeni crnogorski zakon o reviziji se raz-likuje od direktive.

23


Preporuka 2001/256/EC o kvalitetnoj sigurnosti za statutarnu reviziju: Preporukaodre|uje minimalne standarde za sisteme spolja{ne kvalitetne sigurnosti za statutar-nu reviziju u EU. Cilj kvalitetne sigurnosti je da obezbijedi da se statutarna revizijaobavlja u skladu sa ustanovljenim revizorskim standardima i da revizori po{tuju eti~kapravila, uklju~uju}i nezavisnost.

2.7. Objavljivanje i kontrola ispravnosti dostavljanja finansijskih izvje{taja

Transparentnost i objavljivanje podataka je od izuzetne va`nosti za efikasno korpo-rativno upravljanje, kao i za samo funkcionisanje trì{ta kapitala. Naime, da bi investi-tori bili u mogu}nosti da procijene perspektivu preduze}a i donesu investicioneodluke neophodno je da imaju regularan i pravovremen pristup pouzdanim i uporedi-vim informacijama. Tako|e, transparentnost i objavljivanje podataka je i osnova zatrì{no orjentisan nadzor nad radom preduze}a, jer omogu}ava akcionarima i javnos-ti da procjenjuju rad menad`menta preduze}a, {to ima uticaja na njihovo investicionopona{anje.8

Stoga, Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji ure|eno je objavljivanje finansijskihizvje{taja od strane akcionarskih dru{tava i dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u,ali na nekonzistentan na~in. Pravna lica su obavezna da podnose godi{nje finansi-jske i revizorske izvje{taje Centralnom registru Privrednog suda (CRPS) najkasnijedo 30. juna teku}e godine za prethodnu godinu. Dostavljanje finansijskih iskazaCRPS-u vr{i se u cilju njihove transparentnosti, obavje{tavanjem zainteresovanihpravnih i fizi~kih lica preko web sajta i omogu}avanjem uvida u iste.

Tako|e, zakonska regulativa iz oblasti ra~unovodstva i revizije podrazumijeva dakontrolu urednog i blagovremenog dostavljanja iskaza, kao i izvje{taja revizoraCentralnom registru Privrednog suda, vr{i nadzorni organ - Ministarstvo finansija.

Shodno tome, Ministarstvo finansija je, uz konsultantsku pomo} Bearing – Pointa, au skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji, tokom avgusta mjeseca 2007. i 2008.godine izvr{ilo kontrolu ispravnosti i kvaliteta dostavljenih finansijskih iskazaakcionarskih dru{tava i dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u, u zakonompropisanom roku za 2006. godinu, odnosno 2007. godinu.

24


8 Priru~nik korporativnog upravljanja za Crnu Goru

Prilikom kontrole provjeravano je da li su privredna dru{tva dostavili finansijskeiskaze, kao i izvje{taje revizora u skladu Zakonom i me|unarodnim ra~unovodstven-im standardima. Shodno tome, ocjenjivani su slede}i kriterijumi:

1. da li su finansijski iskazi dostavljeni, Centralnom registru Privrednog suda,u zakonom propisanom roku (30. jun teku}e godine za prethodnu godinu);

2. da li su finansijski iskazi u skladu sa Me|unarodnim ra~unovodstvenimstandardima (MRS);

3. da li su akcionarska dru{tva, koja su obaveznici revizije, kao i dru{tva saograni~enom odgovorno{}u koja ispunjavaju uslove propisane stavom 2 ^lana12 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji, dostavili potpisane revizorske izvje{taje;

4. da li je izvje{taj revizora sa rezervom ili bez rezerve;5. da li su svi finansijski iskazi dostavljeni potpisani i pe~atirani od strane

odgovornog lica; 6. koje su revizorske ku}e, odnosno njihovi revizori ili nezavisni licencirani

revizori, radili izvje{taje;

Ministarstvo finansija je prethodne godine, nakon sprovedene kontrole, zahtijevalo ispra-vku uo~enih nepravilnosti i uputilo upozorenje privrednim dru{tvima kod kojih su utvr|e-ne nepravilnosti uz obavezu po{tovanja zakonskih i drugih pravila finansijskog izvje{ta-vanja, dok je za ovu godinu predvi|eno izvr{avanje konkretnih sankcionih postupaka.

Kako bi se unaprijedila regulativa u ovoj oblasti, kao i krug obaveza za ~ije }eprekr{aje biti predvi|ene kaznene mjere, u proceduri je dono{enje Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o ra~unovodstvu i reviziji. Pored navedenog, Ministarstvofinansija planira skoro uvo|enje, odnosno sistematizaciju mjesta inspektora za oblastra~unovodstva i revizije, ~iji }e zadatak biti kontrola primjena navedenog zakona, kaoi pokretanja prekr{ajnog postupka. Navedene izmjene uz druga sistemska rje{enja iop{te pobolj{anje privrednog ambijenta doprinije}e stvaranju efikasnijeg poslovnogokruènja, kao i boljoj kontroli finansijskog izvje{tavanja.

2.8. Podr{ka obrazovanju i razvoju ra~unovodstvene i revisorske profesije

Nema sumnje da na kvalitet finansijskih izve{taja gotovo presudnu ulogu imaju instituci-je za stvaranje i transfer ra~unovodstvenih znanja, kao i profesionalne asocijacije ra~u-novo|a u ulozi realizatora kontinuirane edukacije i usavr{avanja ra~unovo|a. Kvalitet ikontrola kvaliteta finansijskog izve{tavanja nisu stati~ke kategorije i vrijednosti. Onepodrazumevaju permanentno unapre|enje oslonjeno na harmonizaciju ra~unovodstve-nog obrazovanja, standarde kvaliteta i upravljanje totalnim kvalitetom sa odgovaraju}omme|unarodnom profesionalnom ra~unovodstvenom regulativom u ovoj oblasti.

25


Aktuelne uslove poslovanja preduze}a karakteri{u dinami~ne promjene izazvanebrojnim ~iniocima makro i mikro okruènja, sa razli~itim intenzitetom delovanja. Uovim okolnostima ra~unovodstvo, odnosno ra~unovodstveni informacioni sistem,svojim outputom treba da obezbjedi ra~unovodstvene izvje{taje sa relevantnim infor-macionim sadràjima za razli~ite eksterne i interne korisnike.

Kvalitet finansijskih izve{taja prvenstveno je uslovljen kvalitetom stvaranja i transferara~unovodstvenih znanja i profesionalnom edukacijom ra~unovo|a. Analiza oveuslovljenosti pokazuje neophodnost oslanjanja na ukupnu me|unarodnu profesional-nu ra~unovodstvenu regulativu, naro~ito u oblasti kvaliteta ra~unovodstvenog obra-zovanja i usavr{avanja i kvaliteta finansijskog izve{tavanja, ali i na neophodnostodgovorne i usagla{ene aktivnosti svih nacionalnih ~inilaca i institucija u ovom pro-cesu kako bi takti~ko i strategijsko pobolj{anje kvaliteta finansijskog izve{tavanja bilou skladu sa korisni~kim zahtjevima i o~ekivanjima.

Shodno tome, a u cilju daljeg razvoja ra~unovodstvene i revizorke profesije, kao ipotrebe za daljim sticanjem znanja iz ove oblasti neophodno je redizajniranje posto-je}ih nastavnih planova u oblasti ra~unovodstva i revizije na univerzitetskim jedinica-ma koje pokrivaju ovaj segmen obrazovanja, kao i kod specijalizovanih profesional-nih udruènja i ustanova koje se bave obrazovanjem ra~unovo|a i revizora.

Visoko-kvalitetno finansijsko izvje{tavanje i revizija se oslanjaju na obezbje|enjeefektivnog profesionalnog obrazovanja i obuke iz ra~unovodstva i revizije. Ukupniuslovi kvalifikovanja revizora koji su definisani u Zakonu o ra~unovodstvu i reviziji susli~ni uslovima acquis-a i me|unarodnim obrazovnim standardima IFAC-a. Uslovi zakvalifikovanje uklju~uju univerzitetsku diplomu, tri godine radnog iskustva (kaora~unovo|a) i dvije godine iskustva revizora.

Broj studenata koji biraju da studiraju ra~unovodstvo i reviziju, kao i za nove post-diplomske studije se pove}ava, {to ukazuje na sna`nu potra`nju za obrazovanjem izoblasti ra~unovodstva. Studija koju je finansirao USAID 2005. godine nagla{avapotrebu za mla|im profesionalnim ra~unovo|ama koji }e dobiti modernije obrazovan-je iz ra~unovodstva koje se zasniva na trì{noj ekonomiji, kada je u pitanju sadràjprograma, na~in prezentiranja i sistem ispitivanja.

2.9. Izvje{tavanje malih i srednjih preduze}a

Postoje}i zahtjevi za kori{}enje MSR/MSFI od strane pravnih lica bez obzira na nji-hovu veli~inu nije pogodno za mala i srednja preduze}a (MSP) i stvara nepotrebanpritisak na nedovoljne institucionalne i profesionalne ra~unovodstvene resurse. MSFI

26


okvir za finansijsko izvje{tavanje razvijen je za op{te finansijske iskaze kotiranihkompanija i sadrì izvjesno sloènije ra~unovodstveno tretiranje i detaljne zahtjeve zaobjelodanjivanje.

Okvir za finansijsko izvje{tavanje koji se primjenjuje u Crnoj Gori omogu}ava, u prin-cipu, izvjesno ograni~enje obaveze pripreme i objelodanjivanja za mala i srednja pre-duze}a zahtijevanjem gotovinske realizacije (cash-based accounting) za kompanijekoje imaju prihode u iznosu manjem od 500.000 eura i kori{}enje MSFI zasnovanihstandardnih formi izvje{tavanja. Sva mala i srednja preduze}a koriste standardizo-vani set obrazaca za godi{nje izvje{taje koji nije u potpunosti u skladu sa MSFI.Standardni obrasci koji su kori{}eni bili su opisani kao obrasci propisani na osnovu~lana 3 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji i ~lana 22 IV EU Direktive br. 78/660/EEC.Ovi obrazsci uklju~uju standardizovane strukture bilansa uspjeha, bilansa stanja,iskaza o gotovinskim tokovima i iskaz o promjenama u vlasni{tvu. Tako|e, pozivajuse na napomene uz finansijske iskaze koje opisuju primijenjene ra~unovodstvenepolitike i analiti~ko poja{njenje materijalno va`nih stavki bilansa stanja.9

2.10. Finansijsko izvje{tavanje finansijskog sektora

22..1100..11.. FFiinnaannssiijjsskkoo iizzvvjjee{{ttaavvaannjjee bbaannaakkaa

Zakonom o bankama se predvi|a da se banke moraju osnivati kao akcionarskadru{tva i tako moraju ispunjavati uslove za pripremu, reviziju i publikovanje finansi-jskih izvje{taja po MSFI za akcionarska dru{tva. Osim toga, Zakonom se predvi|ajui jo{ neki konkretni zahtjevi, kao {to su vo|enje poslovnih knjiga u skladu sa kontnimplanom koji propisuje Centralna banka i posebnim propisima, kao i publikovanjekra}e verzije revizorskog izvje{taja u nacionalnim dnevnim novinama.

Zakonom o bankama se predvi|a da banke podnose svoje finansijske izvje{taje poMSFI, kao i da podnose prudencijalne izvje{taje Centralnoj banci, u zakonompropisanom roku. S obzirom da su banke du`ne da budu akcionarska dru{tva, finan-sijski izvje{taji i revizorski izvje{taj, tako|e, moraju biti javni. Imenovanje revizorabanaka mora biti odobreno od strane Centralne banke. Zvani~ni revizor banke jeduàn da prijavi Centralnoj banci svaku nezakonsku aktivnost ili neregularnost {to jeu skladu sa BCCI Direktivom.

U ROSC izvje{taju se navodi da je kvalitet finansijskih iskaza banaka generalnodobrog kvaliteta, {to se u velikoj mjeri moè pripisati intenzivnoj neposrednoj (on-site)

27


9 Izvje{taj o po{tovanju standarda i propisa (ROSC)

i posrednoj (off-site) kontroli koju sprovodi Centralna banka Crne Gore i eventualnomuticaju inostranih banaka koje posjeduju lokalne banke. Kvalitet finansijskih izvje{tajanekoliko crnogorskih banaka uporediv je sa finansijskim izvje{tajima banaka ekviva-lentne veli~ine u Evropskoj uniji, kao i da nijedna od pregledanih banaka nije imalabezrezervno mi{ljenje revizije. Pored toga, napomene uz finansijske iskaze su pred-stavljene sa objelodanjivanjem kako to zahtijevaju MSFI, uklju~uju}i informativnoizvje{tavanje o riziku, {to je stoga bilo komparativno za tu grupu u Evropskoj uniji.

Tako|e, od banaka se traì da izra~unaju rezerve za potencijalne kreditne gubitkeu skladu sa matricom koju propisuje Centralna banka, {to moè dovesti do potcjen-jivanja ili precjenjivanja kreditnog portfolija, ako se uporedi sa Me|unarodnim stan-dardima finansijskog izvje{tavanja. Propis zahtijeva da banke izra~unaju pogor{a-nje neobezbije|enog dijela kredita i potraìvanja. Izra~unavanje se zasniva na ma-trici za rezervisanja koja uklju~uje opseg fiksnih minimalnih stopa za rezervacije zasvaku kategoriju koja je zavisna od perioda ka{njenja i predstavljena je kao obav-eza u bilansu stanja. Ova metodologija moè biti adekvatna u prudencijalne svrhe,me|utim, ona nije u skladu sa MRS 39, koji zahtijeva da se rezerve za kreditnegubitke izra~unavaju kao razlika izme|u knjigovodstvenog iznosa aktive i sada{njevrijednosti procijenjenih tokova gotovine (isklju~uju}i budu}e kreditne gubitke kojise nijesu desili) diskontovane po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopu finasijske ak-tive. Banke koriste ove propise ne samo u svrhe prudencijalnog izvje{tavanja, ve}i kod pripreme finansijskih iskaza po Me|unarodnim standardima finansijskog izvj-e{tavanja.

22..1100..22.. FFiinnaannssiijjsskkoo iizzvvjjee{{ttaavvaannjjee kkoottiirraanniihh kkoommppaanniijjaa

Za dono{enje kvalitetne investicione odluke, najzna~ajniji osnov su, svakako,kvalitetni i pravovremeni finansijski izvje{taji uskla|eni sa Me|unarodnim ra~unovod-stvenim standardima (MRS), odnosno sa Me|unarodnim standardima finansijskogizvje{tavanja (MSFI).

Pravovremena informacija o poslovanju kompanija, osnova je za dono{enje kvalitetnihodluka o kupovini akcija, jer doprinosi smanjenu rizika i nesigurnosti prilikom investiran-ja. Neobjavljivanje izvje{taja o poslovanju kompanija uti~e na cijenu akcija i dovodi do“insajderskog trgovanja”. U cilju unapre|enja ove oblasti, izme|u ostalog, Komisija zahartije od vrijednosti }e posebnu pa`nju posvetiti regulatornom okviru, koji se odnosi nasa~injavanje i objavljivanje periodi~nih finansijskih i drugih izvje{taja.

Naime, Izmjenama Zakona o hartijama od vrijednosti propisano je da su registrovaniemitenti obavezni da Komisiji dostavljaju kopiju godi{njeg ra~una, nakon njegovog

28


usvajanja na skup{tini akcionara, i kopiju izvje{taja revizora u skladu sa zakonom.Usvojene su izmjene Pravila o kontroli poslovanja („Slu`beni list RCG, br. 28/07“)kojim je propisano obavezno periodi~no podno{enje izvje{taja od strane ovla{}enihu~esnika i to u rokovima: januar – mart, januar – jun, januar – septembar, januar –decembar teku}e godine, a podnose se Komisiji najkasnije u roku od 30 dana oddana isteka perioda na koji se izvje{taj odnosi. U toku je izrada Pravila kojim }e sepropisati kvartalno i polugodi{nje izvje{tavanje u skladu sa acquiem, me|unarodnimstandardima finansijskog izvje{tavanja i me|unarodnim standardima revizije. U tokuje izrada Javne informacijske knjiìce koja }e obuhvatati podatke iz finansijskihizvje{taja u skladu sa acquiem. Javna informacijska knjiìca }e biti dostupna na webstranici Komisije za hartije od vrijednosti.

Investicioni i penzioni fondovi su obavezni na podno{enje mjese~nih, tromjese~nih,polugodi{njih i godi{njih izvje{taja. U planu je izrada obrazaca za periodi~no igodi{nje izvje{tavanje investicionih i penzionih fondova, koji }e biti dostupni na webstranici Komisije za hartije od vrijednosti. U okviru tih obrazaca dru{tva za upravljan-je investicionim fondom i dru{tva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom }edostavljati podatke iz finansijskih izvje{taja poslovanja dru{tava i fondova (investi-cionih i penzionih).

22..1100..33.. FFiinnaannssiijjsskkoo iizzvvjjee{{ttaavvaannjjee oossiigguurraavvaajjuu}}iihh ddrruu{{ttaavvaa

Zakonom o osiguranju (»Slu`beni list RCG«, broj 78/06) propisan je cjelovit i aktivannadzor nad subjektima osiguranja: dru{tvima za osiguranje, dru{tvima za posre-dovanje u osiguranju, dru{tvima za zastupanje u osiguranju, odnosno zastupnika kaofizi~kih lica, agencija za pruànje drugih usluga u osiguranju. U skladu sa prethodnonavedenim, Zakon o osiguranju propisao je obavezu godi{njeg izvje{tavanja, trom-jese~nog izvje{tavanja, kao i obavezu izvje{tavanja po zahtjevu regulatornog organa.U dijelu godi{njeg izvje{tavanja regulatornog organa, dru{tvo za osiguranje imaobavezu sastavljanja godi{njeg finansijskog izvje{taja i godi{njeg izvje{taja o poslo-vanju, sa mi{ljenjem ovla{}enog aktuara i izvje{tajem spoljnog revizora. Prethodnonavedeni izvje{taji razmatraju se i usvajaju na Skup{tini dru{tva nakon ~ega sedostavljaju regulatornom organu. U toku je izrada Pravilnika o sadrìni izvje{taja,obavje{tenja i drugih podataka koje dru{tvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nad-zor osiguranja i o na~inu i rokovima njihovog dostavljanja, kao i Pravilnika ostatisti~kim izvje{tajima dru{tva za osiguranje.

Tako|e, planirana je izrada Pravilnika o kontnom okviru, kao i Pravilnika o procjenibilansnih pozicija. U tom dijelu neophodno je ostvariti saradnju sa Institutom sertifiko-vanih ra~unovo|a Crne Gore, kao i sa resornim ministarstvom, a sve u cilju kvalitet-

29


nije izrade akata u djelu primjene me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda.Istovremeno, u cilju efikasnije kontrole, Agencija za nadzor osiguranja }e iniciratiizradu akta kojim bi se propisala sadrìna mi{ljenja revizora na finansijske izvje{taje.

30


3. Definisanje ciljeva i razvoj strategija

3.1. Definisanje ciljeva

Ciljevi koje strategija namjerava posti}i postavljaju se kao sistem koji je izveden izosnovnog cilja:

PPooddiizzaannjjee kkvvaalliitteettaa pprriimmjjeennee mmee||uunnaarrooddnniihh ssttaannddaarrddaa rraa~~uunnoovvooddssttvvaa ii rreevviizziijjee ddoonniivvooaa kkoojjii }}ee ppoovvee}}aattii kkoorriissnnoosstt rraa~~uunnoovvooddssttvveennoo––rreevviizzoorrsskkee ssttrruukkee ii oobbeezzbbjjeeddiittiiuusskkllaa||eennoosstt ssaa aaccqquuiiss ccoommmmuunnaauuttaaiirree..

Sistem ciljeva razvijen je kao razrada prethodno iskazanog osnovnog cilja i kao iskazme|usobne uslovljenosti razli~itih ciljeva. Tako postavljeni sistem ciljeva ima namjeruizraziti kompleksnost ostvarivanja postavljenog osnovnog cilja, te u isto vrijeme pre-cizirati uop{teno definisani osnovni cilj. Sistem ciljeva na kojima se bazira Strategijai akcioni plan je slede}i:

1. Usvojiti zdrav zakonodavni okvir za me|unarodno priznato finansijskoizvje{tavanje koji }e uvaìti potrebe i specifi~nosti Crne Gore i visok stepen uskla|enosti sa EU acquis communautaire i me|unarodno prihva}enom dobrom praksom.

2. Usvojiti zdrav zakonodavni okvir za reviziju finansijskih izvje{taja koji }euvaìti potrebe i specifi~nosti Crne Gore i visok stepen uskla|enosti sa EUacquis communautaire i me|unarodno prihva}enom dobrom praksom.

3. Razviti kapacitet institucija (stejkholdera da implementiraju i razvijaju okvirza primjenu me|unarodnih standarda ra~unovodstva i revizije.

4. Razviti samoregulatorne i upravne mehanizme nadzora nad kvalitetomobavljanja ra~unovodstvenih i revizorskih poslova.

5. Razvijati ra~unovodstveno-revizorsku profesiju do nivoa zadovoljavaju}egkvaliteta i visoke primjene eti~kih standarda i kodeksa pona{anja.

6. Uspostaviti mehanizme djelovanja trì{ne discipline na kvalitet finansijskogizvje{tavanja.

7. Razviti poznate i uvesti nove oblike me|unarodne saradnje u ostvarivanjutehni~ke pomo}i i uklju~enja u rad relevantnih tijela koja se bavera~unovodstveno – revizorskim standardima.

Vremenski okvir za realizaciju postavljenih ciljeva je kraj 2011. Polaze}i od sistemaciljeva, razvijene su strategije koje bi na najefektivniji na~in trebale obezbjediti njihovurealizaciju. Svaka od konkretnih akcija povezana je sa jednim ili vi{e nazna~enih cil-jeva.

31


3.2. Razvoj strategija

Strategije su postavljene kao pravci razrje{enja situacija i slabosti prethodno deter-minisanih analizom. One su postavljene kao klju~ni pravci djelovanja, odnosnostubovi na kojima se cijeli Akcioni plan oslanja. Odabrane su tri klju~ne strategije nakojima se bazira postavljenje i realizacija Akcionog Plana:

1. Dogradnja odgovaraju}eg normativno-institucionalnog okvira;2. Razvoj mehanizama nadzora;3. Djelovanje trì{ne discipline.

33..22..11.. DDooggrraaddnnjjaa ooddggoovvaarraajjuu}}eegg nnoorrmmaattiivvnnoo - iinnssttiittuucciioonnaallnnooggookkvviirraa

NNoorrmmaattiivvnnii ookkvviirr

Dogradnja normativnog okvira se, prije svega, odnosi na statutarno zaokruìvanjeprimjene Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja, Me|unarodnih stan-darda revizije i odgovaraju}ih eti~kih standarda, kao i pravila djelovanja ra~unovod-stvene i revizorske profesije.

Cilj finansijskog izve{tavanja je da pruì informacije o finansijskom poloàju (bilansstanja), uspje{nosti (bilans uspjeha) i promjenama finansijskog poloàja (izvje{taj onov~anom toku preduze}a). Ove informacije su korisne {irokom krugu korisnika uprocesu dono{enja odluka. Njima se prezentuje ekonomska su{tina transakcija idoga|aja na na~in kako su se oni stvarno odigrali, ali i posljedice tako nastalihdoga|aja koji su u ra~unovodstvenom pogledu obuhva}eni. Finansijski izvje{taji tre-baju istinito i objektivno prikazati promjene stanja koja su refleksija ostvarenihtransakcija i drugih doga|aja. Istinito, objektivno i fer iskazano stanje osnova je zavrednovanje jednog privrednog sistema i od presudne je va`nosti i interesa za sveone koji zavise od ostvarenih ekonomskih ishoda preduze}a o kojem se izvje{tava.Svojom koncepcijom, MSFI prvenstveno je usmjeren da javnosti objelodani svoj okvirza sastavljanje i prezentovanje finansijskih izve{taja. Kao takav, namijenjen jecjelokupnoj javnosti koja je zainteresovana za pouzdane trì{ne informacije i treba daobezbjedi balans izme|u dvije fundamentalne kategorije koje ~ine temelj izvje{tavan-ja, a to su njeni korisnici sa jedne strane, i sa druge, sadràj informacija koje su pred-met prezentovanja.

U na{em privrednom sistemu Me|unarodni standardi finansijskog izvje{tavanja suve} djelimi~no u primjeni, pa normativno – institucionalni okvir treba dograditi kako bikvalitet njihove primjene bio podignut do nivoa predvi|enog usvojenim ciljevima.

32


Finansijski izvje{taji predstavljaju skup finansijskih iskaza i ostalih prate}ih izvje{tajakoji mogu podrazumijevati i izvje{taje menad`menta, komentare uprave, mi{ljenja iizvje{taje revizora i druge isprave. Finansijski iskazi koje pripremaju sve institucije ujavnom sektoru sastoje se od:

- Bilansa stanja (izvje{taj o finansijskom poziciji);- Bilansa uspjeha (Bilans finansijskog uspjeha);- Izvje{taj o nov~anim tokovima;- Izvje{taj o promjenama na kapitalu;- Napomene uz finansijske izvje{taje, koje uklju~uju ra~unovodstvene politike i

druga obrazloènja10

Okvir za izradu i prezentaciju finansijskih izvje{taja polazi od zna~ajnih pretpostavki: obr-a~unske osnove (metod ra~unovodstva na osnovu teku}ih tro{kova koji podrazumjeva dase transakcije priznaju i evidentiraju ra~unovodstveno onda kada su nastale, a ne kadaje do{lo do nov~anog toka) i koncepta trajne brige za poslovanje (kontinuiranosti poslov-anja). Koncept kvaliteta finansijskih izve{taja, tako|e, polazi od multidimenzionalnosti nji-hovih karakteristika koje informacije koje pruàju ~ine korisnim. Najzna~ajnije dimenzijekvaliteta finansijskih izvje{taja, svakako, proizilaze iz mmaatteerriijjaallnnoossttii, kao praga kvaliteta~ije prekora~enje izostavljanjem, neobjektivnim prezentiraju ili neodgovaraju}im vredno-vanjem informacija, finansijske izvje{taje ~ini manje upotrebljivim za potrebe korisnika.11

a) S aspekta sadràja, kvalitet finansijskih izvje{taja moè se odrediti prema njihovoj:• relevantnosti i• pouzdanosti.

RReelleevvaannttnnoosstt kao dimenzija kvaliteta ogleda se u uticaju, neizostavnosti finansijskihizvje{taja za poslovno-finansijsko odlu~ivanje zbog njihovih atributa, predvidljivosti ipotvrdivosti. Finansijske izvje{taje koji se ne koriste u konkretnom poslovno-finansi-jskom odlu~ivanju karakteri{e iirreelleevvaannttnnoosstt.

PPoouuzzddaannoosstt je veoma bitna op{ta karakteristika kvaliteta. Dimenzija pouzdanostizahtjeva da finansijski izvje{taji sa odgovaraju}im informacionim sadràjima buduoslobo|eni gre{aka i pristrasnosti. To prakti~no dalje zna~i da finansijski izvje{tajitreba da budu sastavljeni postupno, oprezno i neutralno.

33


10 Napomene uz finansijske izvje{taje preduze}a:(a) prikazuju informacije osnovama za pripremu finansijskih izvje{taja i specifi~ne ra~unovodstvene

politike koje su odabrane i primjenjene na zna~ajne poslovne promjene i doga|aje;(b) objelodanjuju informacije koje zahtevaju Me|unarodni ra~unovodstveni standardi, koje nisu

prikazane na nekom drugom mjestu u finansijskim izvje{tajima;(c) obezbje|uju dodatne informacije koje nisu prikazane u samim finansijskim izvje{tajima, ali su

potrebne radi poš{tenog prikazivanja.Napomene uz finansijske izvješ{taje prikazuju se na sistematski na~in. Svaka stavka prikazana u

samom bilansu stanja, bilansu uspjeha i izveš{taju o tokovima gotovine unakrsno se povezuje sa odgo-varaju}im informacijama u napomenama.

11 dr Slobodan D. Malini}, rad na temu "Karakteristike i kontrola kvaliteta finansijskog izveš{tavanja."

b) S aspekta prezentacije i objelodanjivanja, kvalitet finansijskih izvje{taja se moèutvr|ivati i pratiti prema njihovoj:

• uporedivosti i• razumljivosti.

UUppoorreeddiivvoosstt kao obele`je kvaliteta odre|uje se konzistentno{}u pri objelodanjivanjufinansijskih izvje{taja, bez obzira na razli~itost korisnika.

RRaazzuummlljjiivvoosstt podrazumjeva dve dimenzije kvaliteta finansijskih izvje{taja – adekvat-na agregiranja i klasifikacije primjerene korisni~kim komunikacionim sposobnostima,sposobnostima korisnika da ih razumije i koristi u poslovno finansijskom odlu~ivanju.

c) S aspekta prepreka, odnosno ograni~enja u odre|ivanju kvaliteta finansijskihizvje{taja, mogu}e je govoriti o:

• blagovremenosti i• racionalnosti.

BBllaaggoovvrreemmeennoosstt kao obilje`je kvaliteta ogleda se u aktuelnom, pravovremenom sas-tavljanju i prezentaciji finansijskih izvje{taja namijenjenih prvenstveno menad`mentupreduze}a.

RRaacciioonnaallnnoosstt se odnosi na zahtjev da kvalitet finansijskih izvje{taja moè biti odre|enodnosom njihovih koristi i tro{kova.

U poku{aju su{tinskog odre|enja koncepta kvaliteta finansijskih izvje{taja mora sepo}i od koncepta kvaliteta uop{te, ali i od sintetizovanih kvalitativnih karakteristikafinansijskih izvje{taja datih u Okviru za njihovu pripremu i prezentaciju od straneOdbora IASC. One omogu}avaju korisnicima da prepoznaju karakteristike kvaliteta iograni~enja finansijskih izvje{taja, ali i da uti~u na njih.

Tako|e, eventualno budu}e pro{irenje obima MSFI zahtjeva da finansijskoizvje{tavanje bude pra}eno simultanom izgradnjom institucionalnog i profesionalnogkapaciteta kako bi se osiguralo i odràlo pouzdano visokokvalitetno finansijskoizvje{tavanje.

Me|utim, finansijski izvje{taji ne pruàju sve informacije koje bi korisnicima mogle bitinu`ne pri dono{enju nekih ekonomskih odluka, budu}i da daju sliku o finansijskimu~incima pro{lih doga|aja i ne pruàju nefinansijske informacije.

Savremeno shvatanje su{tinskog odre|enja kvaliteta podrazumijeva vi{edimenzion-alnost, odnosno posmatranje kvaliteta, kako sa stanovi{ta razli~itosti karakteristika,tako i sa stanovi{ta razli~itosti zahtjeva korisnika. U tom smislu, i me|unarodni IASB

34


standard 8402 defini{e kvalitet proizvoda uop{te “kao skup karakteristika nekogentiteta koje se odnose na njegovu mogu}nost da zadovolji iskazane potrebe ipotrebe koje se podrazumijevaju”. Me|utim, u~inci (proizvodi ili usluge) mogu imatizna~ajan broj relevantnih karakteristika kvaliteta koje nije jednostavno definisati ikvantifikovati.

Ako za kvalitet finansijskih izvje{taja odgovara menad`ment nekog entiteta, za nji-hovu vjerodostojnost odgovara revizija. Kroz revizorski postupak se vjerodostojnost itime korisnost finansijskog izvje{taja pobolj{ava, odnosno njima se obezbje|ujekredibilitet. Cilj revizije je dat u samim me|unarodno prihva}enim standardima reviz-ije (ISA 200): “Cilj revizije finansijskih izvje{taja je da omogu}i revizoru da izrazimi{ljenje da li su finansijski izvje{taji pripremljeni, u svim bitnim aspektima, u skladusa utvr|enim pravilima i propisima”.

Reakcija investitora prema nekom ekonomskom prostoru }e biti jo{ pozitivnija, akopored finansijskih izvje{taja sastavljenih po me|unarodno priznatim standardima,imaju uvjerenje da }e oni biti verifikovani kroz postupak revizije utemeljen na visokimstandardima struke i etike.

Tako|e, va`no je razumjeti da se implementacija visokog nivoa kvaliteta Me|unaro-dnih standarda finansijskog izvje{tavanja i Me|unarodnih standarda ra~unovodstvane moè obezbjediti bez visokog stepena implementacije Me|unarodnih standardarevizije.

Sa sve ve}im tehnolo{kim napretkom, razvojem trì{ta, kompleksno{}u poslovanja iglobalizacijom ekonomskih tokova revizor mora posjedovati i stalno dogra|ivati viso-ka stru~na znanja koja treba da mu omogu}e da pribavi, obradi i protuma~i svedokaze neophodne da stekne rraazzuummnnoo uuvvjjeerreennjjee12 da su finansijski izvje{taji realnoi fer prezentovani. Pored finansijske revizije, u dana{nje vrijeme, sve ve}i zna~ajdobijaju revizije poslovanja (“operational auditing”) i revizije uskla|enosti sa propisi-ma (“compliance auditing”).

Revizija finansijskih izvje{taja podrazumijeva ssiisstteemmaattii~~aann pprriissttuupp,, {to zna~i pripremudokumentovanu planom, sitemati~nost postupka revizije i pra}enja preporuka. Revizijutreba obaviti oobbjjeekkttiivvnnoo kroz pribavljanje i procjenu dokaza kako bi se utvrdio nivouskla|enosti izjava menad`menta i ustanovljenih kriterijuma. Finalni cilj je pprreennooss rreezzuull-ttaattaa zainteresovanim korisnicima. Revizija u svom radu treba da se rukovodi visokimeti~kim prinicipima kao {to su: nezavisnost, integritet, objektivnost, stru~nost, obazrivost,povjerljivost, profesionalno pona{anje i zadovoljenje tehni~kih standarda.

35


12 Koncept vezan za sakupljanje revizorskih dokaza potrebnih da bi revizor mogao zaklju~iti da nepostoje zna~ajne pogre{ke i pogre{ni navodi u finansijskim izvje{tajima u cjelini. To je uvjerenje da bibilo koje zna~ajne gre{ke trebale biti detektovane kroz revizorki postupak.

Ova i mnoga druga pitanja standardizacije ra~unovodstveno – revizorskih poslovaobuhva}ena me|unarodnim standardima zahtjevaju druga~iju sistematizaciju, priori-tizaciju i mehanizme nadzora u odnosu na postoje}u regulativu.

IInnssttiittuucciioonnaallnnii ookkvviirr

Razvoj institucionalnog okvira zahtijeva ja~anje kapaciteta u svim institucijama kojezna~ajno doprinose ostvarivanju sistema postavljenih ciljeva. To se, prije svega,odnosi na:

• Ministarstvo finansija;• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crna Gore;• Centralnu banku Crne Gore• Komisiju za hartije od vrijednosti;• Agenciju za nadzor osiguranja;• Poresku upravu;• Centralni registar Privrednog suda;• MONSTAT.

Pouzdanost i uporedivost finansijskog izvje{tavanja su preduslovi za efikasnostfinasijskog trì{ta i mogu}nosti minimiziranja rizika na njemu. Finansijske institucije(banke, osiguravaju}e kompanije, u~esnici trì{ta kapitala, {eme za{tite investitora isl.) upravljanje rizicima poslovanja sa klijentima i ukupnim rizicima u svom poslovan-ju baziraju na raspoloìvim finansijskim informacijama. Zato je od velikog zna~aja daregulatori i supervizori finansijskog trì{ta uti~u na kvalitete finansijskog izvje{tavan-ja institucija koje reguli{u i prema kojima supervizorski djeluju i da uti~u da ove insti-tucije zahtijevaju u procesu upravljanja rizicima (prilikom odobravanja kredita, emisi-ja akcija i drugih finansijskih instrumenata, poslovanja u osiguranju i sl.) provjerljivost,kvalitet i blagovremenost dostavljanja finansijskih izvje{taja svojih klijenata ili makaronih prema kojima su visoko izloène.

Komisija za hartije od vrijednosti i Agencija za nadzor osiguranja nastoje da uspostavekontrolu finansijskog izvje{tavanja osiguravaju}ih dru{tava, investicionih i penzionihfondova. U tom smislu, investicioni i penzioni fondovi su obavezni na podno{enjemjese~nih, tromjese~nih, polugodi{njih i godi{njih izvje{taja. U planu je izrada obraza-ca za periodi~no i godi{nje izvje{tavanje investicionih i penzionih fondova, koji }e bitidostupni na web stranici Komisije za hartije od vrijednosti. U okviru tih obrazaca dru{tvaza upravljanje investicionim fondom i dru{tva za upravljanje dobrovoljnim penzionimfondom }e dostavljati podatke iz finansijskih izvje{taja poslovanja dru{tava i fondova(investicionih i penzionih). Tako da periodi~no finansijsko izvje{tavanje pove}avasposobnost investitora, povjerilaca i drugih da razumiju sposobnost entiteta da generi{uzaradu i tokove gotovine, kao i njihove finansijske okolnosti i likvidnost.

36


Tako|e, dru{tva za osiguranje, dru{tva za posredovanje u osiguranju, dru{tva za zas-tupanje u osiguranju, odnosno zastupnika kao fizi~kih lica, agencija za pruànjedrugih usluga u osiguranju, imaju obavezu godi{njeg izvje{tavanja, tromjese~nogizvje{tavanja, kao i obavezu izvje{tavanja po zahtjevu regulatornog organa. U dijelugodi{njeg izvje{tavanja regulatornog organa, dru{tvo za osiguranje ima obavezusastavljanja godi{njeg finansijskog izvje{taja i godi{njeg izvje{taja o poslovanju, sami{ljenjem ovla{}enog aktuara i izvje{tajem spoljneg revizora. Agencija za nadzorosiguranja je planirala izradu Pravilnika o kontnom okviru, kao i Pravilnika o procjenibilansnih pozicija.

Razvoj jakog, efektivnog i sofisticiranog trì{ta kapitala je kamen temeljac uspje{neekonomije bilo kog regiona u svijetu. Jaka, efektivna i sofisticirana trì{ta kapitalazahtijevaju odgovaraju}e propise (uklju~uju}i zahtjeve finansijskog izvje{tavanja) iinstitucionalizovane mehanizme koji se odnose na sprovo|enje zakona. Za Komisijuza hartije od vrijednosti, strategija bi podràla i razvila zakonodavni i regulatorni okvirza subjekte regulacije. Dodatno, strategija bi podràla implementaciju i sprovo|enjestatutarnih mo}i za razvoj usagla{avanja i u krajnjoj liniji pobolj{ala finansijskoizvje{tavanje za subjekte regulacije u Crnoj Gori. Ovaj razvoj moè biti prenesen na{iri finansijski sektor i dalje u dugoro~nijem periodu.

Razvijanje glavnih specijalizovanih finansijskih sektora u oblastima koje uklju~ujuosiguranje i penzije, strate{ki je cilj bilo koje zemlje koja teì razvoju jake i rastu}eekonomije. Navedene oblasti zahtijevaju specijalizovano finansijsko izvje{tavanje inadzor. Za Agenciju za nadzor osiguranja, strategija bi podràla postojanje konzis-tentnog zakonodavnog i regulatornog okvira koji podràva modernizovan ambijentizvje{tavanja u oblasti osiguranja u skladu sa acquis communautaire. Pored toga,strategija bi podràla razvoj mogu}nosti za kontrolom i omogu}ila saglasnost sazakonodavnim finansijskim izvje{tavanjem i propisima koji se odnose na obavezeosiguranja u Crnoj Gori.

Institucionalno i statutorno ja~anje programa pomo}i }e u pripremi visoko kvalitetnogfinansijskog izvje{tavanja koje }e uspje{no odgovoriti potrebama raznih korisnika kao{to su investitori, zajmodavaoci i drugi kreditori. Visoko kvalitetno finansijskoizvje{tavanje je preduslov za pove}anjem rezervi na trì{tima kapitala i u bankarskomsektoru, pri ~emu su i jedan i drugi sektor fundamentalni za ekonomski rast.

Kako god, ovi visoko kvalitetni godi{nji i konsolidovani ra~uni jedino su korisni uko-liko su brzo i lako javno ostvarljivi. Za Centralni registar Privrednog suda, Strategijabi osigurala usagla{enost zakonodavstva i propisa sa relevantnim djelovima acquiscommunautaire koji se odnose na publikacije i popunjavanje finansijskih informacija;uklju~uju}i principe prinudnog otkrivanja, minimalne zahtjeve za postojanjem trans-parentnosti i koji su u skladu sa drugim relevantnim unutra{njim zakonima.

37


33..22..22.. RRaazzvvoojj mmeehhaanniizzaammaa nnaaddzzoorraa

Imlementacija normativno – institucionalnog okvira podrazumjeva da u pomenutom okvirui van njega postoje razvijeni mehanizmi koji obezbje|uju nadgledanje kvaliteta i obuhvataimplementacije. Za realizaciju ove strategije razmi{ljanje je da mehanizmi nadzora buduvi{eslojni i u ve}em broju formi, odnosno tehnika. Zato ova strategija pretpostavlja nadzorkoji }e biti korporativnog, samoregulatornog karaktera i upravnog karaktera.

Na nivou korporativnog upravljanja strategija predvi|a ~itav niz mehanizamapobolj{anja kvaliteta ra~unovodstvenog planiranja, organizovanja i profesionalnogdjelovanja sa direktnim implikacijama na kvalitet finansijskog izvje{tavanja. Tako sestrategija usmjerava na srednja i velika preduze}a, odnosno privredne subjekte kojiposluju u formi akcionarskog dru{tva i dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u, na razvi-janje oblika interne revizije, uvo|enje ve}eg stepena odgovornosti borda direktora zafinansijsko izvje{tavanje, uvo|enje revizorskog odbora, obavezivanje na ugradnju prin-cipa “dvoje o~iju” u postupke i procedure izrade finansijskih izvje{taja i tome sli~no.

Na nivou samoregulacije strategija treba biti podràna aktivnostima usmjerenim naja~anje motiva i kapaciteta ra~unovodstvene i revizorske struke da, kroz institu-cionalne forme udruìvanja i djelovanja, obezbijede tijela i mehanizme koji bi se bav-ili nadzorom nad radom, kao i kontinuit edukacije ra~unovo|a i revizora.

33..22..33 TTrr`̀ii{{nnaa ddiisscciipplliinnaa

Razvoj trì{ne discipline je koncept kojem se sve vi{e pridaje zna~aja u postavljanjui razvijanju efikasnih regulatornih i supervizorskih principa funkcionisanja pojedinihdjelova finansijskog i ukupnog privrednog sistema. Stoga je veoma va`no iskoristitiove mehanizme u funkciji ostvarivanja ciljeva postavljenih ovom Strategijom iAkcionim planom. U okviru trì{ne discipline ubrajaju se svi mehanizmi koji obezb-je|uju pristup, uporedivost, aktivno djelovanje u analiti~kom i korektivnom smisluinformacijama iz finansijskih izvje{taja privrednih subjekata. Sve {to obezbje|ujemogu}nost aktivnog odnosa trì{ta prema finansijskom izvje{tavanju odre|enogprivrednog subjekta moè se tretirati kao uticaj trì{ne discipline.

Oslanjanje na trì{nu disciplinu, kao na stub ostvarivanja sistema postavljenih cilje-va, pruà brojne prednosti, koje se ogledaju u:

• {irini u~esnika procesa, • podizanju efikasnosti djelovanja,• razvijanju sistema o~ekivanja koji podsti~e u~esnike na djelovanje u

odre|enom pravcu,• lak{em povezivanju sa globalnim investicionim interesovanjima,

38


• podizanju sistema odgovornosti i• razvijanju trì{ne dicipline i na drugim poljima privrednog djelovanja.

U primjeni strategije razvoja trì{ne discipline neophodna je interakcija sa druga dvastuba Strategije i Akcionog plana. Bez odgovaraju}eg normativno-institucionalnogokvira i mehanizama nadzora u primjeni standarda ra~unovodstva i revizije nijemogu}e razvijati mehanizme trì{ne discipline. Interaktivno, trì{na disciplina }e ost-variti pozitivan povratni uticaj na prethodna dva stuba.

Klju~ni posticaj ostvarivanju strategije razvoja trì{ne discipline u velikom stepenuzavisi od rje{enja u kojem stepenu }e se od pojedinih ili prethodno utvr|enih grupaobveznika primjene standarda finansijskog izvje{tavanja i revizije finansijskihizvje{taja zahtijevati objelodanjivanje informacija i podataka iz finansijskih izvje{taja iizvje{taja revizora. Razli~iti zna~aj privrednih subjekata za ostvarivanje finansijskestabilnosti, interesovanje investitora i ukupni privredni razvoj, svakako, da zahtijevarazli~it nivo objelodanjenih informacija. Preporuka Strategije i Akcionog plana jepropisivanje minulnog seta informacija i podataka iz finansijskih izvje{taja koje biprivredni subjekti objelodanjivali uz slobodu da objelodanjuju i vi{e od toga. Pritom biminimum informacija koje treba objelodanjivati bio obuhvatniji od zahtjeva po IFRS iIAS. Za finansijske institucije i kotirana preduze}a na A listama berzi taj set informa-cija i podataka bi trebao da bude najobuhvatniji, minimalno u skladu sa zahtjevima izBazela II.

3.3. Stejkholderi

Strategija i Akcioni plan prepoznaju kao najzna~ajnije slede}e stejkholdere:• Vlada Crne Gora,• Centralna banka Crne Gore,• Komisija za hartije od vrijednosti,• Agencija za nadzor osiguranja,• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore,• Privredni sud,• Ministarstvo za ekonomski razvoj.

Stejkholderi imaju izraèn interes za razvoj kvaliteta ra~unovodstvene i revizorskeprofesije, te primjene najsavremenijih standarda u ovim oblastima. U isto vrijeme, oniimaju mogu}nost da zna~ajno uti~u na pobolj{anje kvaliteta primjene standarda usferi ra~unovodstva i revizije. Svaki od navedenih stejkholdera ima specifi~nu pozici-ju i ostvaruje specifi~nu ulogu u realizacijie Strategije i Akcionog plana.

39


VVllaaddaa CCrrnnee GGoorree

Ostvaruju}i svoja ustavna i zakonska ovla{}enja, Vlada Crne Gore je izuzetno zain-teresovana i posve}ena podizanju kvaliteta primjene me|unarodno priznatih standar-da u oblastima ra~unovodstva i revizije. Sve benefite navedene u ovoj StrategijiVlada prihvata kao zna~ajne za ostvarivanje svojih aktivnosti na podizanju ukupnognivoa ekonomske razvijenosti i odràvanju investicionog ciklusa u pozitivnom toku.

S obzirom da je Ministarstvo finansija klju~ni nosilac realizacije ove Strategije, njen odnosje usmjeren prema drugim resornim ministarstvima, a, prije svega, prema Ministarstvu zaekonomski razvoj, kao i prema stekeholderima, organima uprave pod kontrolom Vlade,kao {to su Poreska uprava i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}a.

Podràvanje programa edukacije ra~unovo|a i revizora je jedan od aspekataposve}enosti Vlade da podrì realizaciju Strategije i Akcionog plana. Tako|e, planira-no je uspostavljanje tijela za nadgledanje rada revizora, uvo|enje internog revizora,kod velikih pravnih lica, u cilju unapre|enja sistema interne kontrole i u okviru njegara~unovodstvenog sistema i sistema izvje{tavanja menad`menta, kao i revizorskogodbora, koji bi se bavio pitanjima pra}enja postupka finansijskog izvje{tavanja,djelotvornosti interne kontrole dru{tva, interne revizije, gdje postoji, i tijela za upravl-janje rizicima, kao i mnogim drugim pitanjima.

Poreska uprava }e kroz svoje aktivnosti i kontrolne mehanizme permanentno stim-ulisati ispravnu primjenu me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja i poja~anonadgledati i izvje{tavati o kvalitetu primjene standarda ra~unovodstva i revizije.

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}e je kroz svoje aktivnosti stimulisati mala i sred-nja preduze}a da pobolj{avaju kvalitet finansijskog izvje{tavanja. Kroz aktivnostipromovisanja stranih investicija planski i koordinirano sa ostalim aktivnostima Vlade, vr{i}ese promovisanje unapre|enja kvaliteta primjene standarda ra~unovodstva i revizije.

CCeennttrraallnnaa bbaannkkaa CCrrnnee GGoorree

Reforma bankarskog sektora predstavlja zna~ajan element tranzicionog procesajedne zemlje. Razlog tome je {to razvijen bankarski sistem sa razvijenom superviz-ijom banaka ~ini preduslov za razvoj cijelokupne ekonomije i moè predstavljatipokreta~ za mnoge druge oblasti restrukturiranja. Zdrav i stabilan bankarski sektorobezbje|uje povjerenje neophodno za ulaganje doma}eg i stranog kapitala.Kvalitetan bankarski sektor, pored toga, obezbje|uje po~etni kapital za obavljanje po-slovnih aktivnosti, posebno za mala i srednja preduze}a, koja su generator ekono-mskog rasta.

40


Ostvareni rezultati u reformi bankarskog sistema mogu se ocijeniti izuzetno zadovol-javaju}im, jer je kreiran moderan bankarski sistem, koji je pokreta~ privrednog razvo-ja ~itave Crne Gore. Bankarski sistem karakteri{e diverzifikacija i kontinuiran rastobima aktivnosti. U bankarskom sistemu u Crnoj Gori danas dominira privatna svoji-na (98% kapitala bankarskog sistema) i to dominantno strano vlasni{tvo (76% kapi-tala bankarskog sistema). Evidentan je stalni rast depozita, {tednje i bilansne sumebanaka. [tednja je krajem 2007. godine u odnosu na kraj 2001. godine pove}anadevedest i jedan put, a aktiva banaka je pove}ana za 8,1 put.

Ostvaruju}i funkciju regulacije i supervizije bankarskog sektora, Centralna banka jeimala interesa i ulagala velike napore na razvijanju primjene me|unarodnih ra~unovod-stvenih i revizorskih standarda u privredi kao cjelini. Ne samo da je podsticanopobolj{avanje prakse ra~unovodstva i revizije u bankama, nego se kroz ocjenu rizika uposlovanju banaka, a posebno kreditnog, od banaka traì da pozitivno uti~u na finansi-jsko izvje{tavanje svojih klijenata, zajmoprimaca, prije svega. Identifikacija, mjerenje,kontrola i pra}enje kreditnog rizika kao faze u procesu njegovog upravljanja zahtijeva-ju pravovremenost, ta~nost, odre|eni nivo i uporedivost finansijskih informacija kojebanke dobijaju od klijenata. Kroz preglede kreditnih fajlova zajmoprimaca, kontrolaCentralne banke je vr{ila pozitivan uticaj na banke da zahtijevaju od svojih klijenatapobolj{anje kvaliteta, dostupnosti i blagovremenosti finansijskih informacija.

Neophodno je razumjeti da je, i pored primjene me|unarodnih standarda finansijskogizvje{tavanja i me|unarodnih revizorskih standarda u bankarskom sektoru, nivoo~ekivanih i neo~ekivanih gubitaka i adekvatnost kapitala koja iz toga proizilaziutvr|ivana kroz prudencionu regulativu, odnosno primjenom supervizorskih standar-da za klasifikaciju aktive, utvr|ivanje rezervacija i rezevi, te utvr|ivanje adekvatnostikapitala neophodnog za pokri}e potencijalnih gubitaka po svim rizicima ubankarskom poslovanju. Bankarski sektor, kao posebno osjetljiv segment finansi-jskog sistema, ima obaveze uspostavljanja sistema internih kontrola, revizija i odgo-varaju}ih informacionih sistema.

Zainteresovanost Centralne banke i mogu}nosti njenog dodatnog anagaòvanja narealizaciji ove Strategije i Akcionog plana se moè prezentirati u nekoliko osnovnih crta:

• za{tita deponenata i povjerilaca zahtijeva kvalitetno upravljanje rizicima ubankarskom poslovanju koje se oslanja na op{ti kvalitet primjene me|unar-odnih standarda ra~unovodstva i revizije;

• ostvarivanje finansijske discipline otpo~inje njenim mjerenjem za ~iji kvalitetje neophodno podi}i op{ti nivo kvaliteta finansijskog izvje{tavanja;

• pove}anje depozitnog potencijala i nov~ane mase zavisi od sklonosti {tednjii investiranju na koje uti~e kvalitet finansijskog izvje{tavanja;

• trì{na i finansijska disciplina su opredjeljene kvalitetom finansijskogizvje{tavanja;

41


• implementacija me|unarodnih supervizorskih standarda, posebno principaefikasne supervizije, te standarda utvr|ivanja adekvatnosti kapitala oslanjase na kvalitetno finansijsko izvje{tavanje;

• supervizija na konsolidovanoj osnovi je neophodna dopuna superviziji napojedina~noj osnovi;

• kvalitetna eksterna revizija banaka je od esencijalne va`nosti za razvojsupervizije banaka.

U razvijanju makroekonomskog i supervizorskog modeliranja, Centralna banka jeotpo~ela aktivnosti na prikupljanju i obradi podataka dostavljenih registru Privrednogsuda od strane privrednih subjekata. Razvijanje ove aktivnosti moè zna~ajno doprin-jeti detekciji slabosti u finansijskom izvje{tavanju.

KKoommiissiijjaa zzaa hhaarrttiijjee oodd vvrriijjeeddnnoossttii

Regulatorni i nadzorni organ trì{ta kapitala je Komisija za hartije od vrijednosti CrneGore. Fundamentalni dio infrastrukture trì{ta kapitala u Crnoj Gori je i CentralnaDepozitarna Agencija, koja obavlja poslove registrovanja dematerijalizovanih hartijaod vrijednosti, poslove kliringa i saldiranja sklopljenih transakcija tim hartijama i drugeposlove u vezi sa dematerijalizovanim hartijama od vrijednosti.

Postoje}i pravni sistem trì{ta kapitala ~ine Zakon o privrednim dru{tvima, Zakon ohartijama od vrijednosti, Zakon o investicionom fondovima, Zakon o preuzimanjuakcionarskih dru{tava i Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima. Usvojenim izm-jenama Zakona o hartijama od vrijednosti ostvarena je harmonizacija sa svjetskimstandardima u vezi sa poslovanjem hartijama od vrijednosti, a time i unaprije|enaefikasnost sprovo|enja Zakona o hartijama od vrijednosti i obezbije|ena me|unaro-dna saradnja sa regulatorima trì{ta kapitala.

Naime, izgradnja institucija i infrastrukture trì{ta kapitala u Crnoj Gori sprovodi se saciljem kreiranja takve zakonske regulative i institucionalne sredine koja doprinosiefikasnom i brzom sprovo|enju procesa privatizacije, kao i kanalisanju privatnog kap-itala ka profitabilnim projektima.

Dosada{nje funkcionisanje institucija trì{ta kapitala pokazalo je da su propisi i insti-tucije uspostavljeni u skladu sa potrebama trì{ta, da sistemi i komponentefunkcioni{u na zadovoljavaju}em nivou i da predstavljaju dobru osnovu za dalji razvojtrì{ta hartija od vrijednosti. Reforma u ovoj oblasti je jedno od najve}ih reformskihdostignu}a u Crnoj Gori, na to ukazuje niz pokazatelja.13

42


13 Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru, 2007-2010

Ukupan obim berzanskog trgovanja hartijama od vrijednosti u periodu od decembra2001. godine do septembra 2007. godine iznosi 1.331 miliona €, porastao je sasvega 10,8 miliona € u 2001. godini na 653 miliona € u prvih deset mjeseci 2007.godine. Taj su porast pratili zna~ajan i stalan rast:

a/ Cijena hartija na trì{tu. Nakon masovne vau~erske privatizacije, u martu2002. godine, ukupna trì{na kapitalizacija bila je 10,7 miliona €, da bi useptembru 2007. godine iznosila 5.5 milijardi €. Ovakav rast je, donekle,o~ekivana posljedica formiranja cijena na veoma niskom nivou nakon MVP,kada je ve}ina ljudi èljela da proda akcije pri prvoj dobroj prilici za prodaju,ali i pove}anog interesa za investiranje u Crnu Goru.

b/ Broj u~esnika u kupoprodaji. Od 2001. godine do kraja septembra 2007.godine izvr{eno je 448.197 transakcija na trì{tu kapitala, pri ~emu se njihovbroj pove}ao od 909 u 2001. godini na 182.100 u prvih devet meseci 2007.godine. Crnogorsko trì{te kapitala odlikuje veoma visoko u~e{}e gra|anana trì{tu kapitala. To pokazuje odnos broja transakcija sa brojemstanovni{tva u dobi od 15 – 64 godine, koji iznosi 27,81%, {to je mnogo vi{enego u bilo kojoj drugoj zemlji regiona.14

Sve u svemu, pokazatelji kapitalizacija/BDP i promet/BDP jasno pokazuju da jetrì{te kapitala u Crnoj Gori razvijenije nego u ostalim zemljama regiona i u Sloveniji.

TTaabbeellaa 11:: Razvoj trì{ta kapitala u Crnoj Gori, zemljama regiona i Sloveniji u 2007. godini

IZVOR: Komisija za hartije od vrijednosti

43


14 Odgovaraju}i postotak za BiH je 9,64%, za Hrvatsku 8,88%, za Makedoniju 3,84%, za Srbiju2,17%. I u Sloveniji je taj postotak znatno niì, naime 16,26%.

ZZeemmlljjaa KKaappiittaalliizzaacciijjaa//GGDDPP ZZeemmlljjaa PPrroommeett//GGDDPP

Crna Gora 241,85 % Crna Gora 28,72 %

Hrvatska 137,27 % Hrvatska 18,55 %

Bosna i Hercegovina 126,50 % Makedonija 8,60 %

Makedonija 104,53 % Bosna i Hercegovina 8,08 %

Slovenija 89,59 % Slovenija 7,71 %

Srbija 75,87 % Srbija 5,89 %

Tokom 2007. godine trì{na kapitalizacija iznosila je preko 5,5 milijardi €, odnosno oko240% u odnosu na procijenjeni GDP, dok je odnos prometa na crnogorskim berzama iGDP-a do sredine oktobra dostigao 28,72 %. Kao mjera likvidnosti crnogorskog trì{takapitala, uzima se odnos prometa na berzama i trì{ne kapitalizacije i on iznosi 11,31 %.To zna~i da je 11,31 % ukupnog kapitala koje ulazi u trì{nu kapitalizaciju promijenilovlasnika od po~etka godine pa do 19. oktobra 2007. To, svakako, dovodi do zaklju~kada je likvidnost na trì{tu kapitala u Crnoj Gori na zadovoljavaju}em nivou. Me|utim, zaprvih pet mjeseci 2008. godine trì{na kapitalizacija je iznosila 4.700.711.808,66 €,4.371.185.632,30€ (-7,01%), 4.173.185.240,35 € (-4,53%), 3.927.336.173,52€ (-5,89%), 3.603.892.804,25 € (-8,24 %), respektivno po mjesecima.

TTaabbeellaa 22: Berzanski promet i broj transakcija u periodu od 10.01.2007. godine do19.10.2007. godine


Promet ostvaren na crnogorskim berzama u 2007. godini bio je gotovo duplo ve}i uodnosu na 2006. godinu i iznosio je 727 miliona eura. U odnosu na 2005. bio je tri ipo puta ve}i. Od ukupno ostvarenog prometa, na primarni se odnosilo svega 2,1%.Prosje~an mjese~ni promet iznosio je 60,6 miliona eura, dok je prosje~no mjese~nosklopljeno 18,7 hiljada transakcija. Najve}i promet, od 134,5 miliona eura, ostvarenje u aprilu, a najmanji u decembru (20,4 miliona eura). U tim mjesecima ostvaren jenajve}i i najmanji iznos sklopljenih poslova. U aprilu broj ostvarenih transakcija izno-sio je 42.300, {to predstavlja najve}i broj ostvarenih transakcija ikad postignut nacrnogorskim berzama. Najmanji broj poslova realizovan je u decembru (7.300)15

TTaabbeellaa 33:: Berzanski promet i broj transakcija u periodu od 01.01.2008. godine do31.05.2008. godine16


44


BBeerrzzaa BBrroojj ttrraannssaakkcciijjaa PPrroommeett

MONTENEGROBERZA 66.618 235.202.429 €

NEX BERZA 137.980 418.065.675 €

Ukupno 204.598 653.268.104 €

Berza Broj transakcija Promet

MONTENEGROBERZA 17.564 36.622.420

NEX BERZA 9.756 49.532.053

Ukupno 27.320 86.154.473

15 Godiš{nji izvješ{taj glavnog ekonomiste - 2007.godina16 Izvje{taj Komisije za hartiije od vrijednosti

KKrreettaannjjee bbeerrzzaannsskkiihh iinnddeekkssaa

Berzanski indeksi predstavljaju kretanje cijena na trì{tu kapitala. U periodu 10.01. –19.10.2007. godine berzanski indeksi su zna~ajno porasli. Tokom 2007. godineindeks MOSTE porastao je za 108,73%, a index NEX 20 porastao je za 114,70%.Indeks investicionih fondova, NEX PIF porastao je tokom prethodne godine za146,13%. Maksimalne vrijednosti u 2007. godini dva indeksa su dostigla u maju-Moste i NEX20, a NEXPIF u avgustu. U odnosu na maksimalne vrijednosti, indeksisu na kraju 2007. godine zabiljeìli pad: Moste (33,7%), NEX20 (29,7%) i NEXPIF(22,7%)

GGrraaffiikk 11:: KKrreettaannjjee bbeerrzzaannsskkiihh iinnddeekkssaa ttookkoomm 22000077.. ggooddiinnee

GGrraaffiikk 22:: KKrreettaannjjee iinnddeekkssaa ffoonnddoovvaa uu 22000077.. ggooddiinnii

45


TTaabbeellaa 44:: Vrijednost berzanskih indeksa za period od 01.01.-30.05.2008. godine17

BBuudduu}}ii ttrreennddoovvii rraazzvvoojjaa ttrr`̀ii{{ttaa kkaappiittaallaa ii rreegguullaattoorrnnoogg ii nnaaddzzoorrnnoogg ookkvviirraa18

Nekoliko pokazatelja ukazuje da }e interesovanje za crnogorsko trì{te kapitala rastii u narednom periodu. Ti pokazatelji su:

- Ustanovljavanje otvorenih investicionih fondova i razmatranje mogu}nostiza transformaciju postoje}ih zatvorenih investicionih fondova u otvoreneinvesticione fondove;

- Razvoj kastodi poslova kako bi na{e trì{te postalo vidljivo stranim investitorima;

- Razvoj penzionih fondova i kanalisanje privatne {tednje na trì{te kapitala.

Konkretna pitanja regulative za dalji razvoj trì{ta kapitala }e se usmjeriti na regula-tivu kojom }e se urediti izdavanje i promet i drugih hartija od vrijednosti, kao i na reg-ulativu kojom se pobolj{ava efikasnost i integritet trì{ta hartija od vrijednosti:

a/ Zakonsko ure|ivanje preuzimanja akcionarskih dru{tava u smislu: (i) razvo-ja trì{ta, to jest da li regulativni okvir preuzimanja i spajanja kompanijaonemogu}ava djelatnost preuzimanja i spajanja u obimu koji je neophodanza razvoj ekonomije i prilago|avanje strukturalnim promjenama (iznad kojegprocenta vlasni{tva je obavezna javna ponuda, je li obavezno preuzimanjeu postupku privatizacije, mogu}nost davanja konkurentske ponude za

46


NNEEXX 2200 0011..0011..22000088.. 3300..0055..22000088

Vrijednost 33.060,83 21.359,82

Promjena - 35,39 %

NNEEXX PPIIFF 0011..0011..22000088 3300..0055..22000088

Vrijednost 37.415,22 21.730,85

Promjena - 41,92 %

MMOOSSTTEE 0011..0011..22000088 3300..0055..22000088

Vrijednost 1.613,04 1.051,01

Promjena - 34,84 %

17 Izvje{taj Komisije za hartiije od vrijednosti18 Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru, 2007-2010

preuzimanje); (ii) integritete trì{ta, to jest da li regulativni okvir omogu}avadjelatnost preuzimanja i spajanja koje za posljedicu ima “fer rezultat” u smis-lu podjele premije za sticanje kontrole (pitanje obaveznog ili neobaveznognivoa cijene koji mora biti ponu|en za otkup akcija).

b/ Omogu}avanje izdavanja hartija na osnovu nekretnina, kako bi se umrtvljenikapital stavio u funkciju investicija, odnosno kako izgra|ene nekretnine kap-italizovati. Potrebna je izrada nove regulative koja se odnosi na hipoteku,kao i na izdavanje i promet dugoro~nih hartija od vrijednosti koje se izdajuna osnovu hipoteke. Obezbjediti da hipoteka postane savremeni instrumentpogodan za cirkulaciju na trì{tu kapitala.

c/ Smanjenje tro{kova poslovanja na trì{tu hartija od vrijednosti, naro~itotro{kova vezanih za obavljanje same transakcije. Problem tro{kova jenaro~ito izraèn u slu~aju kada su kupci hartija doma}a fizi~ka lica, kojipla}aju gotovinom, odnosno kada su kupci iz inostranstva.

AAggeenncciijjaa zzaa nnaaddzzoorr oossiigguurraannjjaa

Regulatorni i nadzorni organ trì{ta osiguranja je Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore.Postoje}i pravni sistem trì{ta osiguranja ~ine Zakon o osiguranju, Zakon o obaveznimosiguranjima u saobra}aju i Zakon o ste~aju i likvidaciji dru{tava za osiguranje.

Osnovni cilj reforme trì{ta osiguranja je kreiranje finansijski pouzdanog i stabilnogtrì{ta osiguranja koji }e obezbijediti za{titu osiguranika i stvoriti ambijent za visokok-valitetne usluge i produkte osiguranja. Novi Zakon o osiguranju, koji je stupio nasnagu krajem 2006. godine uspostavio je takav zakonski okvir koji }e omogu}itipove}anje kvaliteta poslova osiguranja u skladu sa principima otvorene trì{neekonomije, me|unarodnim standardima supervizije osiguranja (IAIS), kao i evrop-skim direktivama koje se odnose na ovu oblast.

Novi Zakon o osiguranju je, u cilju nezavisnosti i vi{eg kvaliteta obavljanja nadzornefunkcije, propisao osnivanje Agencije za nadzor osiguranja kao nezavisnog regula-tornog organa sa svojstvom pravnog lica ~ija je osnovna djelatnost za{tita interesaosiguranika i drugih korisnika osiguranja, obezbje|enje stabilnosti i razvoja djelatnos-ti osiguranja zasnovanog na zdravoj konkurenciji i jednakim uslovima poslovanja. Ujulu mjesecu 2007. godine izabran je Savjet Agencije (Odluka o imenovanju predsjed-nika i ~lanova savjeta „Slu`beni list RCG“, broj 42/07). U okviru svojih nadle`nostiSavjet Agencije je usvojio dokumenta neophodna za po~etak rada, tj. Statut,Finansijski plan i Program rada i dostavio ih Skup{tini Crne Gore na saglasnost iusvajanje. Agencija za nadzor osiguranja funkcionalno je po~ela obavljati zakonom

47


propisanu djelatnost u januaru mjesecu 2008. godine. Sljede}i strate{ki interes CrneGore za ulazak u Evropsku uniju, kao i pristupanje ~lanstvu Svjetskoj trgovinskojorganizaciji, Agencija za nadzor osiguranja, u saradnji sa Ministarstvom finansija, jeostvarila saradnju sa raznim donatorima i to u dijelu pruànja pomo}i i podr{ke kojase odnosi na organizacionu podr{ku, pruànje tehni~ke pomo}i kroz konkurisanjeprojektima za IPA fondove, kao i angaòvanje eksperta iz oblasti osiguranja prilikomizrade Nacionalne strategije za integracije. Do sada ostvarena saradnja u prethodnonavedenom dijelu sa USAID-om, Evropskom agencijom za rekonstrukciju, CapacityDevelopment Programme for the Government of Montenegro, kao i planirana budu}asaradnja sa raznim drugim donatorima, ima za cilj organizaciono i stru~no osposobl-javanje Agencije, kao i uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva za zakonodavstvomEvropske Unije.

Tako|e, dono{enjem svih podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o osiguranju,utvrdi}e se, na bliì i detaljniji na~in, prava i obaveze aktera na trì{tu osiguranja, {to}e doprinijeti stvaranju efikasnog sistema kontrole i nadzora poslova osiguranja odstrane nadzornog organa.

U skladu sa zakonskom regulativom, osiguravaju}e kompanije su u obavezi danajduè do kraja 2010. godine, naprave statusne promjene u smislu razdvajanjavo|enja poslova ìvotnog i neìvotnog osiguranja. Ovakvo rje{enje je posljedicauskla|ivanja sa me|unarodnim standardima poslovanja u osiguranju. Tako|e, obavl-janje poslova posredovanja, zastupanja i pruànja drugih usluga u osiguranju je razd-vojeno u smislu da jedno privredno dru{tvo moè da obavlja samo jednu vrstu ovihposlova. Uvedena je obaveza organizovanja odjeljenja interne revizije u okvirudru{tava za osiguranje. Uveden je sistem licenciranja aktuara od strane regulatornogtijela. Davanje dozvola za sticanje kvalifikacionog u~e{}a je, tako|e, u djelokrugurada regulatornog organa.

Postoje}e interesovanje novih investitora i renomiranih kompanija za pruànje uslu-ga osiguranja u Crnoj Gori jasan je znak da }e budu}i period obiljeìti dinami~anrazvoj ovog sektora, {ta vi{e, ovo je znak da je stvoren jasan i predvidljiv zakonoda-van okvir. Postoje}i trendovi, iskustvo iz regiona i nagovje{taji otvaranja novih kom-panija sugeri{u da }e se rast ovog sektora i dalje intenzivirati. Rast obima posla iusluga i pove}ana konkurencija vodi}e boljim i konkurentnijim proizvodima zagra|ane i privredu i eliminisanju jednog dijela biznis barijera, koje su vezane za ovajsektor.

Budu}i pravci razvoja i reforme trì{ta osiguranja u Crnoj Gori }e i}i u pravcu daljeliberalizacije trì{ta, a sve u skladu sa preporukama evropskog zakonodavstva i zaht-jevima Svjetske trgovinske organizacije.

48


IInnssttiittuutt sseerrttiiffiikkoovvaanniihh rraa~~uunnoovvoo||aa CCrrnnee GGoorree

U skladu sa Zakonom o dràvnoj upravi, a u cilju njihovog efikasnijeg i ekonomi~nijegvr{enja, Ministarstvo finansija je Uredbom o povjeravanju poslova organa dràvneuprave nadle`nog za poslove ra~unovodstva i revizije prenijelo odre|ena ovla{}enjana Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, kao nosiocu ugovora oKonzorcijumu, zajedno sa Ekonomskim fakultetom i Savezom ra~unovo|a i revizoraSrbije, kao potpisnicima istog. Institutu sertifkovnih ra~unovo|a Crne Gore su pov-jereni sljede}i poslovi:

- usvajanje, prevod i objavljivanje Me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda(MRS), Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja (MSFI) iMe|unarodnih standarda za reviziju (MSR) koje je proglasio IASB, u skladusa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji (u dalje tekstu: Zakon);

- usvajanje, prevod i objavljivanje novih ili dopuna Me|unarodnih ra~unovod-stvenih standarda (MRS), Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavan-ja (MSFI) i Me|unarodnih standarda za reviziju (MSR) koje je proglasio IASB,u skladu sa Zakonom;

- pripremanje, davanje instrukcija i obja{njenja pravnim licima registrovanim zaobavljanje privredne i dru{tvene djelatnosti i djelova stranih dru{tava (u dal-jem tekstu: pravna lica);

- pripremanje modela obrazaca finansijskih iskaza za pravna lica i njihovoobjavljivanje u “Slu`benom listu Republike Crne Gore”;

- utvr|ivanje programa sertifikacije u skladu sa standardom obuke IFAC-a i nji-hovo objavljivanje u “Slu`benom listu Republike Crne Gore”;

- organizovanja polaganja stru~nih ispita za sticanje zvanja sertifikovanogra~unovo|e i izdavanja sertifikata za sertifikovanog ra~unovo|u;

- utvr|ivanje ispunjenosti uslova za sticanje zvanja sertifikovanog ra~unovo|eiz ~lana 27 Zakona i izdavanje sertifikata za sertifikovanog ra~unovo|u;

- prati primjenu programa kvaliteta radi procjene rezultata u ra~unovodstvu ireviziji u skladu sa obevezama IFAC-a na godi{njem nivou;

- edukacija ra~unovo|a i revizora u skladu sa vaè}im IFAC-ovim Me|unaro-dnim standardima obuke (IES);

- vo|enje evidencija dru{tava za reviziju, sertifikovanih ra~unovo|a i utvr|ivan-je ispunjenosti uslova za poslovanje dru{tava za reviziju iz ~lana 15 Zakonao ra~unovodstvu i reviziji;

- kontrola obavljanja djelatnosti revizije.

49


4. Definisanje plana

U procesu koncepcijskog definisanja i finalnog uobli~avanja akcionog plana Nacionalnisavjet za ra~unovodstvo i reviziju se oslonio na »gap« analizu neuskla|enosti ra~uno-vodstveno – revizorske prakse sa okvirom koji daje acquis communautaire. Prilikom iz-rade „gap“ analize izvori informacija su determinisani ROSC izvje{tajem te ispitana sastanovi{ta profesije, korisnika finansijskih izvje{taja i glavnih stakholder-a. Posebna pa-`nja je usmjerena na testiranje stavova i nalaza regulatora i supervizora sa finansijskogtrì{ta, imaju}i u vidu veliki broj relevantnih informacija o kvalitetu finansijskog izvje{ta-vanja kojima raspolaù kroz superviziju finansijskih institucija.

Svaka od definisanih akcija je usmjerena ka ostvarivanju jednog ili vi{e prethodnopostavljenih ciljeva i interaktivno povezana sa ostalim akcijama, ali i postavljena kaozasebna cjelina. U zavisnosti od toga kojem od stubova ostvarivanja strategije poje-dina~na akcija pripada, dodata joj je i odgovaraju}a slovna oznaka (NI – normativno-institucionalna, N – nadzorna i TD – trì{na disciplina). Dodatak A19 daje detaljanprikaz ocjene rizi~nosti i uzajamne povezanosti aktivnosti koje su ovdje definisanekao klju~ne za ostvarivanje strategije.

Identifikuju}i aktivnosti koje je neophodno sprovesti u realizaciji strategije, za svakuje navedena institucija koja je klju~no odgovorna za njenu realizaciju, kao i datum dokojeg bi aktivnost trebalo sprovesti da proizvede optimalne efekte odnosno da nekreira dodatne rizike za realizaciju Strategije.

Razra|uju}i aktivnosti (poglavlje 5), za svaku je procjenjen odgovaraju}i budèt iresursi koji obuhvataju:

- Odgovaraju}u kvalifikovanu spoljnu konsultantsku podr{ku. Ovo je posebnova`no, imaju}i u vidu tehni~ku stranu planiranih aktivnosti i potrebu da sezadovolji najbolja me|unarodna praksa prilikom njihove realizacije.

- Odgovaraju}u kvalifikovanu konsultantsku podr{ku koja se moè obezbjeditiu zemlji, uvaàvaju}i potrebu poznavanja lokalnih prilika i efikasnijeg djelo-vanja u kombinaciji sa relevantnim me|unarodnim iskustvom.

- Regionalnu tehni~ku saradnju koja }e omogu}iti razmjenu relevantnih iskus-tava, pri ~emu Crna Gora kao posebno zna~ajnog partnera prepoznajeProgram puta za Evropu Svjetske banke – Program ra~unovodstvenereforme i institucionalnog ja~anja20 kao mehanizam za ostvarenje regionalnesaradnje21.;

50


19 Pogledati Dodatak A: Faktori rizika i me|uzavisnost aktivnosti uklju~enih u strategijski i akcioni plan.(Appendix A: Risk Factors and Dependencies in relation to actions to be included in strategy and action plan.)

20 (World Bank Road to Europe - Program of Accounting Reform and Institutional Strengthening -REPARIS)

21 Pogledati www.worldbank.org/reparis za dodatne detalje o Programu.

- Potrebe finasiranja operativne podr{ke relevantnim stejkholderima kao ifinansiranja operativnih potreba i podr{ke (hardver, softver, druga oprema,prevoz i smje{taj i sl.) za projektni tim }e se formirati za realizacija jedne ilivi{e planiranih aktivnosti.

4.1 Akcioni plan i vremenski okvir za razvoj i implementaciju

51


RReedd..bbrr.. OOPPIISS AAKKTTIIVVNNOOSSTTII OODDGGOOVVOORRNNOOSSTT RROOKK ZZAARREEAALLIIZZAACCIIJJUU

SSTTUUBB 11:: NNOORRMMAATTIIVVNNOO –– IINNSSTTIITTUUCCIIOONNAALLNNII OOKKVVIIRR

1. Upodobljavanje okvira zafinansijsko izvje{tavanje

Ministarstvo finansija iInstitut sertifikovanihra~unovo|a Crne Gore

kontinuirano

2 Upodobljavanje okvira zaobavljanje revizije


kontinuirano

3. Podr{ka procesu prevo|enjaIFRS i ISA


kontinuirano

4. Podr{ka razvoju kapacitetaNacionalnog savjeta

Ministarstvo finansija kontinuirano

5. Institucionalno ja~anje ipodr{ka – Institut sertifiko-vanih ra~unovo|a

Ministarstvo finansija kontinuirano

6. Institucionalno ja~anje ipodr{ka – Komisija za harti-je od vrijednosti

Komisija za hartije odvrijednosti

kontinuirano

7. Institucionalno ja~anje ipodr{ka – Agencija za nad-zor osiguranja

Agencija za nadzorosiguranja

kontinuirano

8. Institucionalno ja~anje ipodr{ka – Poreska uprava

Poreska uprava kontinuirano

9. Institucionalno ja~anje ipodr{ka – Privredni sud

Privredni sud kontinuirano

52


SSTTUUBB 22:: MMEEHHAANNIIZZMMII NNAADDZZOORRAA

10. Uspostavljanje inspekcijskogkapaciteta

Ministarstvo finansija Prva polovina2009. godine

11. Razvoj i {irenje konceptainterne revizije

Ministarstvo finansija ipravna lica

Po~ev od2009. godine,kontinuirano

12. Uspostavljanje tijela za nad-gledanje revizora

Ministarstvo finansija Po~ev od2009. godine,kontinuirano

13. Stimulacija mehanizamakontrole od strane finansijskog sektora

Centralna banka CrneGore, Komisija za har-tije od vrijednosti,Agencija za nadzorosiguranja

kontinuirano

14. Povezivanje finansijskogizvje{avanja i poresko bilan-siranja

Ministarstvo finansija,Poreska uprava

kontinuirano

15. Izvje{tavanje prema resorn-im ministarstvima

Pravna lica kontinuirano

SSTTUUBB 33:: TTRR@@II[[NNAA DDIISSCCIIPPLLIINNAA

16. Kampanja podizanja javnesvijesti

stejkholderi kontinuirano

17. Popunjavanje, prezentacija iobrada baze finansijskihizvje{taja

Zainteresovani ste-jkholderi

kontinuirano

18. Objelodanjivanje informacijauz finansijske izvje{taje zafinansijski sektor

Privredni sud iKomisija za hartije odvrijednosti

Po~ev od2009. godine,kontinuirano

19. Uspostavljanje centara zaobuku ra~unovo|a i revizora

Institut sertifikovanihra~unovo|a Crne Gore

kontinuirano

20 Javni registri i liste Ministarstvo finansija kontinuirano

4.2 Kreiranje komunikacionog plana

Komunikacioni plan se kreira u svrhe razvoja komunikacije za realizaciju oveStrategije i nije dizajniran kao trajni me|uinstitucionalni plan razvoja komunikacije.

KKoommuunniikkaacciioonnii cceennttaarr: Centar komunikacije je Nacionalni savjet. NSC }e se sastajatinajmanje jedanput u ~etiri mjeseca da bi razmotrio realizaciju Akcionog plana i donioodluke iz domena svojih nadle`nosti. Sve infromacije za komunikaciju sa javno{}uodobrava predsjednik Savjeta ili Savjet, ukoliko se ve}ina ~lanova sloì. Slu`ba zaodnose sa javno{}u u okviru Ministarstva finansija }e pomagati u ostvarivanju komu-nikacionog plana.

KKoommuunniikkaacciioonnaa mmrree`̀aa: Komunikaciona mreà od NSC ka korisnicima informacija iobrnuto zasnovana je po principu koncentri~nih krugova. Klju~ne komunikacioneta~ke su, Strategijom navedeni, stejkholderi koji se obavezuju da }e primljene infor-macije na najefikasniji na~in sa {to manje modifikacije dostavljati subjektima koji sunjihovi stejkholderi i zainteresovani za pitanja razvoja ra~unovodstvene i revizorskeprofesije. ^lanovi Savjeta obezbje|uju protok informacija u oba pravca izme|u komu-nikacionog komiteta i subjekata prema kojima je usmjerena saradnja. Promovi{e sei direktna komunikacija ra~unovo|a i revizora sa Savjetom.

KKoommuunniikkaacciioonnoo ssrreeddssttvvoo: je posebno dizajnirani meni na sajtu Ministarstva finansija.Na ovom web sajtu se publikuju sve vrste registara koje razmatra NSC ili koje vodiMinistarstvo finansija. Pored ovog, kao komunikaciona sredstva }e se koristititi~asopisi koje izdaju udruènja profesionalnih ra~unovo|a,, publikacije, analize i drugasredstva komunikacije sa kojima raspolaù stejkholderi. Seminari se profili{u kaoposebno interesantno sredstvo komunikacije sa ra~unovodstveno – revizorskom pro-fesijom.

KKoommuunniikkaacciioonnaa ffoorrmmaa:: Za potrebe realizacije ovog projekta }e se dizajnirati posebanIzvje{taj o progresu koji }e, u standardizovanoj formi, obra|ivati sva pitanja odzna~aja za realizaciju ove Strategije i Akcionog plana.

FFrreekkvveennttnnoosstt kkoommuunniikkaacciijjee: Aùriranje informacija na web sajtu, razmjena informacijasa stejkholderima i obavljivanje izvje{taja o progresu je predvi|eno kao obavezno jed-nom mjese~no. Svaka zna~ajnija promjena stanja u realizaciji Akcionog plana ili prom-jeni u ra~unovodstveno – revizorskoj profesiji.

PPaarrttnneerrii:: Klju~ni partneri za razvoj komunikacije sa javno{}u su stejkholderi ~ije PRslu`be, tako|e, doprinose prenosu informacija do krajnih korisnika na {to prihvatljivi-ji i efikasniji na~in. Pored stejkholdera kao partneri u razvoju komunikacije sajavno{}u se prepoznaju: Udruènje banaka, Privredna komora, zna~ajnija udruènja

53


preduzetnika,, Agencija za promociju stranih investicija, Unija poslodavaca i Direkcijaza razvoj malih i srednjih preduze}a.

KKoommuunniikkaacciijjaa ssaa sstteejjkkhhoollddeerriimmaa: Komunikacioni plan je usmjeren na, prije svega,odnos sa stru~nom javno{}u, uklju~uju}i profilisane stejkholdere. Komunikacija sefokusira na zajedni~ke interese i profilisane strategije, a, tako|e, se i razvijaju komu-nikacione forme, sadràji i kanali komunikacije sa stejkholedrim-a.

SSTTRRAATTEEGGIIJJAA NNAASSTTUUPPAA PPRREEMMAA SSTTEEJJKKHHOOLLDDEERRIIMMAA

54


5. Implementacija plana

5.1. Pilar I: NORMATIVNO – INSTITUCIONALNI OKVIR

55..11..11.. UUPPOODDOOBBLLJJAAVVAANNJJEE OOKKVVIIRRAA ZZAA FFIINNAANNSSIIJJSSKKOOIIZZVVJJEE[[TTAAVVAANNJJEE ((NNII))

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoo{{}}uu:: CCiilljj 11,,55,,77..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost }e biti fokusirana na razvoj statutarnog okvira za revizorsku aktivnosteksternog i internog karaktera kako bi se obezbijedilo:

• KKoommpplleettnnoosstt- Priprema i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

ra~unovodstvu i reviziji• KKoonnzziisstteennttnnoosstt- U pripremi novog zakonodavstva posebnu pa`nju usmjeriti nekonzis-

tentnostima sa me|unarodno priznatim standardima finansijskogizvje{tavanja i ra~unovodstva, te obezbjediti njihovo prevazilaènje ieliminisanje konfuzije.

- Uskladiti zahtjeve za finansijskim izvje{tavanjem od strane korpora-tivnog sektora sa onima koji su definisani primarnim i sekundarnimzakonodavstvom koje proizilazi iz acquis communautaire.

• PPrraakkttii~~nnoosstt- Zakonom definisati {to se smatra velikim, malim i srednjim preduze}ima

(SME) uskla|eno sa me|unarodno priznatim standardima, praksom iposebno specifi~nosti veli~ine crnogorskog privrednog prostora..

- Zakonom adresirati uo~ene slabosti postoje}eg zakonodavstva i regulisatipitanja koja nijesu bila dovoljno regulisana uz konsultaciju skora{njih kom-parativnih iskustava.

- Preispitati prag primjene upro{}enih standarda finansijskog izvje{tavanja irazviti ove standarde za primjenu na nivou malih i srednjih preduze}a (SME).

- Uspostaviti motivacioni poreski mehanizam za {to efikasniju primjenunovog zakonodavnog okvira.

- Uspostaviti listu entiteta od javnog interesa za koje se zahtijeva posebnofinansijsko informisanje i izvje{tavanje.

- Donijeti podzakonsku regulativu kojom bi se adresirala pitanja od posebnogzna~aja: jedinstveni kontni okvir, minimalna pravila za usagla{avanjestvarnog sa ra~unovodstvenim stanjem, pravila za procjenjivanje imovine i sl.

55


OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiDobiti izbalansirani pristup primjene standarda finansijskog izvje{tavanja sa posebn-im osvrtom na:

• Uskla|ivanje sa potrebama razli~itih korisnika finansijskih informacija kao{to su kreditori, investitori, partneri i poreski autoritet;

• Uspostavljanje seta zahtjeva koji ne}e biti dodatno optere}enje za korpora-tivni sektor;

• Uspostavljanje jake osnove za odgovaraju}i nivo finansijskog izvje{tavanja iinfrastrukture koja treba da ga podràva.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Ministarstvo za ekonomski razvoj;• Poreska uprava.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 75 dana konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsul-tantskog dana od €1250, 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~nojcijeni po danu od €250 i €10,000 za podr{ku projektnom timu.

• Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 93.750• Lokalna konsultantska podr{ka: €25.000• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: €5.000• Podr{ka projektnom timu: €10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima

UUkkuuppnnoo pprroocciijjeennjjeennii ttrroo{{kkoovvii aakkttiivvnnoossttii 11:: € 113333..775500

56


55..11..22.. UUPPOODDOOBBLLJJAAVVAANNJJEE OOKKVVIIRRAA ZZAA OOBBAAVVLLJJAANNJJEERREEVVIIZZIIJJEE ((NNII))

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoo{{}}uu:: CCiilljj 22,,55,,77..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost }e biti fokusirana na razvoj statutatrnog okvira za finansijsko izvje{tavanjekako bi se obezbjedilo:

• KKoommpplleettnnoosstt- Priprema i usvajanje novog Zakona o ra~unovodstvu i reviziji;- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o privrednim dru{tvima;- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti;• KKoonnzziisstteennttnnoosstt- U pripremi novog zakonodavstva o reviziji posebnu pa`nju usmjeriti

nekonzistentnostima ispoljenim sa me|unarodno priznatim standardi-ma obavljanja revizije, te obezbjediti njihovu primjenu u praksi.

- Obezbjediti {irenje instituta interne revizije kroz promjenu zakonskeregulative kao nezavisne konsultantske aktivnosti u okviru privrednih idrugih subjekata koja treba da potpomogne podizanje kvalitetaeksterne revizije i finansijskog izvje{tavanja.

- Uskladiti zahtjeve za obavljanjem revizije sa onima koji su definisani primar-nim i sekundarnim zakonodavstvom koje proizilazi iz acquis communautaire.

• PPrraakkttii~~nnoosstt- Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji definisati prag obaveznosti obavljanja

eksterne revizije uskla|eno sa me|unarodno priznatim standardima,praksom i posebno specifi~nosti veli~ine crnogorskog privrednog prostora.

- Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji pro{iriti konkurentnost u obavljanjurevizije i mehanizme kontrole kvaliteta obavljanja eksterne revizije.

- Izmjena zakonodavnog okvira treba da obezbjedi unapre|enjeeksternog programa provjere kvaliteta sa ovla{}enjima da ga sprovodesemoregulatorna tijela sa posebnim ovla{}enjem i posebno formiranimorganima (sa u~e{}em predstavnika stru~nih tijela iz inostranstva), uprvoj instanci, i kontrolni organi Ministarstva finansija, u drugoj instanci,eksterna kontrola kvaliteta treba da provjeri uskla|enost revizorskihposlova sa prihva}enim standardima, posebno imaju}i u vidu: - ^lan 29 nove osme EU kompanijske direktive, koja uvodi zahtjeve za

sve statutarne revizije da budu dio sistema provjere kvaliteta;- Preporuke Evropske Komisije 22;

57


22 Evropska Komisija je usvojila Preporuke uspostavljaju}i minimalne standarade za sistem eksterne provjere kvaliteta za statu-tarne revizije. Sistem eksterne provjere kvaliteta je razvijen kao provjerljivost uskla|enosti kvaliteta revizije sa proklamovanim stan-dardima i da revizori po{tuju Evropska Komisija je usvojila Preporuke uspostavljaju}i minimalne standarade za sitem eksterne prov-jere kvaliteta za statutarne revizije. Sistem eksterne provjere kvaliteta je razvijen kao provjerljivost uskla|enosti kvaliteta revizije saproklamovanim standardima i da revizori poš{tuju eti~ka pravila ponaš{anja (uklju~uju}i nezavisnost kao jedan od klju~nih). Preporukepostavljaju obuhvatan set minimalnih zahtjeva za uspostavljanje sistema provjere kvaliteta u zemljama ~lanicama EU sa ciljem dase obezbjedi ujedna~enost kvaliteta revizije i uspostavi sistem njegovag nadgledanja i objavljivanja rezultata ovog pra}enja.

- IFAC Iskazi o obavezama ~lanova No.1, Osiguranje kvaliteta23.- Uspostaviti motivacioni poreski mehanizam za {to efikasniju primjenu

novog zakonodavnog okvira. - Uspostaviti obaveznost organizovanja i razvoja instituta interne revizije

za velike privredne subjekte.- Oja~ati odgovornost organa upravljanja i rukovo|enja privrednim

dru{tvima za kvalitet angaòvanja eksterne revizije.- Kroz izmjene zakonskog okvira obezbjediti obaveznost visokog kvalite-

ta revizorskih izvje{taja za kompanije kotirane na berzama.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiPrimjena standarda revizije sa posebnim osvrtom na:


• Uspostavljanje seta zahtjeva koji ne}e biti dodatno optere}enje za korpora-tivni sektor;

• Uspostavljanje jake osnove za {irenje obavljanja revizije po standardimakoji garantuju dodatno uvjerenje u kvalitet finansijskog izvje{tavanja.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Ministarstvo za ekonomski razvoj• Komisija za hartije od vrijednosti;• Centralna banka Crne Gore;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 75 dana konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsul-tantskog dana od €1250; 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~nojcijeni po danu od € 250 i € 10.000 za podr{ku projektnom timu.

Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 93.750• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.00• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: € 5.000• Podr{ka projektnom timu: € 10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


58


23 Iskaz o obavezama ~lanica 1 je primjenljiv za ~lanove tijela IFAC-a koji se bave programima osiguranjem pregleda kvalitetau obavljanju revizije finansijskih izvje{taja. Iskaz se primjenjuje u svim situacijama kad ~lanice sprovode programe za svoj ra~un, uime profesije, ili u ime vlada, regulatornih ili drugih agencija ili ako se programi sprovode od strane drugih tijela

55..11..33.. PPOODDRR[[KKAA PPRROOCCEESSUU PPRREEVVOO\\EENNJJAA IIFFRRSS ii IISSAA ((NNII))

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoo{{}}uu:: CCiilljj 33,,44,,55 ii 77..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba da obezbijedi podr{ku uspostavljanju kontinuiranog procesaprevo|enja standarda kroz:

- U saradnji sa institucijama iz okruènja obezbijediti kori{}enje prevoda tek-sta novih IFRS usvojenih od me|unarodnog Odbora za ra~unovodstvenestandarde (International Accounting Standards Board) i interpretacija ovihstandarda usvojenih Komiteta za tuma~enje me|unarodnih finansijskihstandarda (Interanational Financial Reporting Interpretation Committee);

- Obezbje|ivanje softvera za asistenciju u procesu prevo|enja;- Osposobljavanje grupe (prevodila~ki komitet) koja bi bila dominantno

sastavljena od ra~unovo|a i revizora sa uklju~enjem profesionalnihprevodilaca;

- Obezbje|ivanje dostupnosti prevoda na neki od jezika u slu`benojupotrebi;

- Obezbjediti pokri}e operativnih tro{kova za prevo|enje standarda24;- Razviti motivacione mehanizme za kontinuirano pobolj{anje prevoda

na bazi sugestija korisnika;- Razvijanje mehanizama saradnje sa sli~nim tijelima u zemljama u kojima

se standardi prevode na jezike koji su u slu`benoj upotrebi u Crnoj Gori;

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiOstvariti raspoloìvost resursa za implementaciju okvira koji }e osigurati kontinuiranoprevo|enje me|unarodnih standarda kao osnove za njihovu kvalitetnu primjenu.Funkcionalnost treba biti potvr|ivana obezbje|enjem vrlo aùrnog prevo|enja svihpromjena i stalnim periodi~nim razvojem kvaliteta ukupnih tekstova prevoda standarda.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~uno|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 10 dana konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsul-tantskog dana od €1250; 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~nojcijeni po danu od € 250 i € 10.000 za podr{ku projektnom timu.

• Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 12.500• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000

59


24 [to ne obuhvata tro{kove {tampanja koji trebaju biti pokriveni na komercijalnoj osnovi.

• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: €100.000• Podr{ka projektnom timu: € 50.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


60


55..11..44.. PPOODDRR[[KKAA RRAAZZVVOOJJUU KKAAPPAACCIITTEETTAA NNAACCIIOONNAALLNNOOGGSSAAVVJJEETTAA ((NNII))

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoo{{}}uu:: CCiilljj 33,, 55 ii 77..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba biti fokusirana na ja~anje sposobnosti NSC da upravlja projektomrealizacije ove Strategije sa posebnim fokusom na slede}e elemente:

- {irenje NSC sa uklju~ivanjem predstavnika ra~unovodstveno revizorskeprofesije i predstavnika institucija koje promovi{u investiciona ulaganjai razvoj biznisa;

- {irenje mreè stru~nih saradnika koje je mogu}e konsultovati iangaòvati prilikom odlu~ivanja o pojedinim pitanjima sa visokim ste-penom stru~nih specifi~nosti, oslonjenosti na komparativana iskustva ilidirektno povezana sa o~ekivanim djelovanjem me|unarodnih tijela zauspostavljanje i tuma~enje standarda;

- Osposobljavanje grupa unutar NSC da se specijalizovano bave pojedinim pitanjima kao {to su: razvoj programa edukacije, nadgledan-je profesionalnih udruènja i tijela ra~unovo|a i revizora, razvojeksternih odnosa i sl.;

- Osposobljavanje prate}e, malo dimenzionirane slu`be koja bi djelovan-je NSC u~inila efikasnim na dnevnoj osnovi i obezbijedila realizacijukomunikacionog plana;

- Nadgledanja kvaliteta primjene zakonske i podzakonske regulative ipotreba njihovog dotjerivanja;

- Nagledanje ostvarivanja planiranog djelovanja licenciranih ra~unovod-stveno – revizorkih profesionalnih udruènja i tijela;

- Potpisivanje i implementacija memoranduma o saradniji sa klju~nimstejkholderima koji su nezavisna regulatorna ili druga tijela;

- Adresiranje urgentnih pitanja implementacije standarda i realizacije oveStrategije i akcionog plana prema svim zainteresovanim stranama;

- Podr{ka programima obuke i razvoju resursa na osnovama dugoro~neodrìvosti i razvoja ovih funkcija;

- Razvoj mehanizama izvje{tavanja Vlade Crne Gore i drugih zain-teresovanih strana.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiOsposobljenje NSC da predstavlja pokreta~ku i kontrolnu snagu za realizaciju pro-jekata razvoja ra~unovodstvene i revizorske profesije, te da osigura ve}i stepen rel-evantnosti finansijskih informacija za zainteresovane strane, a posebno investitore.

61


KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Ministarstvo za ekonomski razvoj;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Centralna banka Crne Gore;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 60 dana konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsul-tantskog dana od €1250, 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~nojcijeni po danu od € 250 i € 10,000 za podr{ku projektnom timu.

• Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 75.000• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Podr{ka projektnom timu: € 10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


62


55..11..55.. IINNSSTTIITTUUCCIIOONNAALLNNOO JJAA^̂AANNJJEE II PPOODDRR[[KKAA –– IINNSSTTIITTUUTT SSEERRTTIIFFIIKKOOVVAANNIIHH RRAA^̂UUNNOOVVOO\\AA ((NNII))


OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba biti fokusirana na ja~anje sposobnosti Instituta sertifikovanihra~unovo|a kao profesionalnog udruènja na kojem je tenderskom procedurom pre-nesen dio javnih ovla{}enja u implementaciji me|unarodnih ra~unovodstvenih i revi-zorskih standarda i regulacije ra~unovodstvene i revizorske struke. Sadràj aktivnos-ti je fokusiran na:

- Priprema Akcionog plana za djelovanje Instituta u periodu na koji seodnosi ova Strategija i Akcioni plan u pravcu koji }e adresirati minimumuspostavljanja procesa rearanìranja Instituta u organizaciju koja naefektivniji na~in moè odgovoriti obavezama, unapre|enju njegovihposlovnih aktivnosti u promijenjenom ambijentu i obezbjeditiunapre|enje marketin{kih i drugih programa okrenutih javnosti;

- Razvoj organizacione strukture koja bi mogla da odgovori obimupreuzetih obaveza posebno se fokusiraju}i na razvoj: - Nezavisnosti i eti~nosti profesije;- Edukaciju i sertifikaciju;- Kontinuiranu kontrolu i disciplinu;- Publikovanje i vo|enje registara.

- Pripremiti standardizovanu, u punoj mjeri ISA uskla|enu metodologijuobavljanja revizije koja bi bila dostupna i za reviziju malih preduze}a ikoja bi bila pripremljena u elektronizovanoj formi sa sistemom logi~kih,metodolo{kih i kalkulativnih kontrola.

- Ja~anje radnih tijela i kadrovskog potencijala Instituta, a posebnoodnose sa javno{}u koji bi trebali pomo}i u ja~anju zainteresovanostijavnosti za aktivnosti Instituta;

- {irenje mreè stru~nih saradnika, visoke stru~ne reputacije, koje jemogu}e konsultovati i angaòvati na razli~itim poljima ostvarivanjadelegiranog javnog interesa i asistiranja u podru~jima razvoja prakseprimjene me|unarodnih standarda;

- Organizovanje procesa kontinuiranog prevo|enja ili distribucije prevodana neki od jezika u slu`benoj upotrebi me|unarodnih standarda finan-sijskog izvje{tavanja i standarda revizije, eti~kih kodeksa te priru~nika ituma~enja za njihovu primjenu;

- Razviti intezivni plan komunikacije me|u ~lanovima i klju~nim ste-jkholderima.

63


- Uspostavljanje centra za profesionalno obu~avanje i usavr{avanje sarazvijenim i unaprije|ivanim programima, imaju}i u vidu posebno:- ~lan 6, 7 i 8 EU osme direktive o kompanijskom zakonodavstvu;- IFAC International Education Standard (IES) No. 1 – Ulazni zahtjevi

za program profesionalnog usavr{avanja ra~unovo|a;- IFAC IES No. 2 – Sadràj programa za profesionalno usavr{avanje

ra~unovo|a;- IFAC IES No. 3 – Profesionalne vje{tine;- IFAC IES No. 4 – Vrijednosti profesionalne etike i stava;- IFAC IES No. 5 – Zahtjevi prakti~nog iskustva;- IFAC IES No. 6– Ocjena profesionalne osposobljenosti i kompetent-

nosti;- IFAC IES No. 7 – kontinuirani profesionalni razvoj: Program u~enja

cijelog ìvota i kontinuiranog razvoja profesionalne kompetentnosti;- IFAC IES No. 8 – zahjevi komepetentnosti za revizorku profesiju i - Komparativnog iskustva novopriklju~enih zemalja EU u uspostavljan-

ju kontinuiranih programa obuke i usavr{avanja- Razviti strate{ki poslovni plan koji }e posebno, na realnoj osnovi, obra-

diti pitanje budètiranja i uskla|enosti nov~anih tokova.- Obezbjediti podr{ku i implementirati efektivni i efikasni program i reìm

eksterne kontrole kvaliteta koja posebno mora zadovoljiti slede}e:- Kontrolori moraju posjedovati odgovaraju}e profesionalne kvaliteta i

iskustvo. Njihova nezavisnost (u smislu bilo kakve povezanosti sarevizijom koju kontroli{u) i objektivnost moraju biti garantovane.

- Odgovaraju}i resursi moraju biti dodijeljeni sistemu kontrole kvalitetakako ne bi zavisio od drugih aktivnosti.

- Obuhvat pregleda kontrole kvaliteta treba da uklju~i i sisteme internekontrole revizorske firme sa odgovaraju}im nivom testiranjauskla|enosti procedura i fajlova kako bi se verifikovala adekvatnostfunkcionisanja.

- Pravila izme|u pristupa provjere kvaliteta moraju biti diferencirana uzavisnosti da li statutarna revizija obuhvata i klijente iz oblasti javnoginteresa.

- Da bi se prosu|ivala uspje{nost ovog reìma, moraju biti uspostavl-jeni posebni ciljevi i sitem indikatora u~inkovitosti bazirano name|unarodnoj praksi u ovoj oblasti.

- Obezbjediti pomo} i uspostaviti procedure za po{tovanje uskla|enosti idisciplinske postupke prema ~lanovima koji nepo{tuju nivo uspostavl-jenog kvaliteta posebno imaju}i u vidu:- ~lan 30 osme kompanijske direktive EU;- Preporuke Evropske Komisije koje se odnose na ovu oblast;- IFAC Izjavu o obavezama ~lanica No. 6.

64


- Redizajnirati u pravcu modernizacije i {irenja javnog interesa za pub-licisti~ku aktivnost Instituta;

- Razvoj mehanizama izvje{tavanja NSC i drugih zainteresovanihstrana.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiOsposobljena, od profesije i javnosti prepoznata asocijacija ra~unovo|a i revizorakoja posjeduje kapacitet i resurse da bude lider u stalnom podizanju kvaliteta finan-sijskog izvje{tavanja. Resursi koji se zahtijevaju kao neophodni za unapre|enjeaktivnosti i arhitekture Instituta }e biti vi{e nego produktivno iskori{}eni ukolikopodrè strukturu predloènih aktivnosti i obezbjede visok stepen vjerovatno}e dabudu uspje{ne u budu}nosti. Uskla|enost sa IFAC-ovim izkazom o obavezama ~lan-ica (SMO) je reperna vrijednost u pruànju podr{ke Institutu da obezbjedi u~inkovi-tost svog djelovanja na visokom nivou i time djelovanja profesionalnih ra~unovo|a irevizora koji su njegovi ~lanovi. Kao dodatni reper za ocjenu efikasnosti, treba daposluì prijedlog samog Instituta iskazan u Akcionom planu za svoje djelovanje uduèm periodu.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a;• Ministarstvo finansija;• Ministarstvo za ekonomski razvoj;• Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Centralna banka Crne Gore;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett • Tro{kovi razvoja Strate{kog plana djelovanja: € 10.000;• Strano tim liderstvo (175 dana tokom tri godine sa € 1.250 po danu):

€ 218.750• Tehni~ka pomo} iz inostranstva (170 dana po € 1.250 po danu): € 212.500• Finansijska podr{ka za ja~anje kapaciteta osoblja i njihovo profesionalno

anagaòvanje: € 75.000• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Podr{ka projektnom timu: € 10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


65


Pilar II: MEHANIZMI KONTROLE

55..22..11.. DDRRUUGGOOSSTTEEPPEENNAA KKOONNTTRROOLLAA –– IINNSSPPEEKKCCIIJJSSKKIIKKAAPPAACCIITTEETT ((MMKK))

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoo{{}}uu:: CCiilljj 44 ii 55..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba da obezbijedi osposobljavanje unutra{njih resursa Ministarstva finan-sija da obavlja vrstu nadzora rada ra~unovo|a i revizora koja omogu}ava i nov~anoka`njavanje, kao i izricanje seta mjera preventivnog i korektivnog karaktera. Sadràjaktivnosti treba da bude usmjeren na:

• KKoommpplleettnnoosstt- Priprema i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

ra~unovodstvu i reviziji, kao i novog Zakona o ra~unovodstvu i reviziji,do kraja 2012. godine;

- Preispitivanje i izmjena podzakonske regulative koja se odnosi nafunkcionisanje upravnih organa (uredbe, sistematizacije radnih mjesta i sl.);

- Preispitati prekr{ajno zakonodavstvo i utvrditi mogu}a ograni~enja kojatreba eliminisat;

• KKoonnzziisstteennttnnoosstt- U postoje}u organizacionu {emu Ministarstva finansija uklopiti organi-

zacioni dio koji bi se bavio pitanjima kontrole kvaliteta finansijskogizvje{tavanja, primjene ra~unovodstvenih i revizorskih standarda.

- Razvoj kapaciteta novog organizacionog dijela u okviru Ministarstva finan-sija obezbjediti regrutovanjem iskusnih revizora i upo{ljavanjem mladihstru~njaka motivisanih za usavr{avanje svojih znanja u ovom oblastima.

• PPrraakkttii~~nnoosstt- Zakonom definisati obavezu uspostavljanja inspekcijskog nadzora nad

radom ra~unovo|a i revizora sa mogu}no{}u izricanja nov~anih kazni iseta mjera preventivnog i korektivnog karaktera.

- Zakonom adresirati rije{enje pitanja ko }e obavljati drugostepeni nad-zor ( instanca iznad nadzora koji obavlja samoregulatorno tijelo) nadradom ra~unovo|a i revizora.

- Razmotriti mogu}nosti eksternalizacije ove funkcije u inicijalnom perio-du koje bi ujedno ostvarivalo i podizanje unutra{njih kapaciteta.

- Uspostaviti mehanizme koje }e omogu}iti da se obavi kontrola radatamo gdje je on znatno ispod o~ekivanog nivoa.

- Uspostaviti listu naj~e{}ih propusta koji se pojavljuju u djelovanjura~unovodstvene i revizorske profesije i posebnim preventivnim ikorektivnim mjerama djelovati na njihovo eliminisanje.

66


- Razviti sistem obavje{tavanja o slabostima preko djelovanja Institutasertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, Centralne banke i Poreskeuprave.

- Djelovanjem nadzora oja~avati nezavisnost u radu revizora.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiDobiti dodatni mehanizam uticaja, izvan polja samoregulatornog djelovanja, nakvalitet obavljanja poslova ra~unovodstva i revizije koji bi na objektivan, nezavisan iefikasan na~in dodatno pozitivno uticao na kvalitet finansijskog izvje{tavanja ipodizanja nivoa primjene me|unarodnih standarda u ovom oblastima. Kroz ovu vrstunadzora, oja~ati djelovanje u pravcu uticaja na o~uvanje finansijske discipline.Rezultati }e biti pra}eni kroz broj ostvarenih kontrola, korektivne preporuke i efekatna pobolj{anje ukupnog nivo finansijskog izvje{tavanja.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Centralna banka Crne Gore;• Poreska uprava.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 75 dana konsultantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsul-tantskog dana od € 1250, 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~nojcijeni po danu od € 250 i € 20,000 za podr{ku projektnom timu.

• Konsultantskog angaòvanja iz inostranstva: € 93.750• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: € 5.000• Podr{ka projektnom timu: € 20.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


67


5.2.2. RAZVOJ KONCEPTA INTERNE REVIZIJE (MK)

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoo{{}}uu:: CCiilljj 44 ii 55..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost }e biti fokusirana na razvoj i {irenje koncepta interne revizije kod velikihpravnih lica. Interna revizija je nezavisna, objektivna i konsultantska aktivnost unutarpreduze}a dizajnirane da doda vrijednost i unaprijedi funkcionisanje organizacijekroz sistemati~an i disciplinovan pristup evaluciji i unapre|ivanju efktivnosti sitemainterne kontrole. Klju~ni ciljevi koje interne revizije ostvaruje su:

- Podizanje adekvatnosti i efikasnosti nekog od odabranih sistemainterne kontrole u datoj organizaciji;

- Preispitivanje ta~nosti, pravovremenosti i pouzdanosti ra~unovod-stvenih i finansijskih izvje{taja i evidencija;

- Pomo} i saradnja sa eksternom revizijom u podizanju kvaliteta finansi-jskog izvje{tavanja;

- Saradnja sa eksternim faktorima poreske kontrole, supervizije ili nekihdrugih oblika nadzora nad poslovanjem, uklju~uju}i i resorna ministarstva.

Organizovanje kvalitetnog funkcionisanja interne revizije podrazumjeva zaintereso-vanost vlasnika ili drugih stejkholdera za obezbje|enje: trajnost obavljanja funkcijeinterne revizije, dostupnost reviziji svim poslovima, nezavisnost, objektivnost i nepris-trasnost u radu internih revizora, adekvatno izvje{tavanje o djelovanju funkcije internerevizije i blagovremeno izvje{tavanje o nalazima interne revizije. Samo tako se moèostvariti obaveznost menad`menta da blagovremeno reaguje na preporuke internerevizije i dokumentuje aktivnosti preduzete na otklanjanju uo~enih nedostataka.

Djelovanje interne revizije je me|unarodno standardizovano uz postojanje i razvijenihkodeksa profesionalne etike, te pravilima rada interne revizije.

Da bi koncept interne revizije postao ra{iren, neophodno je obezbjediti:• KKoommpplleettnnoosstt- Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ra~unovodstvu i

reviziji, kao i novog Zakona o ra~unovodstvu i reviziji, do kraja 2012.godine;

- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o privrednim dru{tvima;- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti;• KKoonnzziisstteennttnnoosstt- U pripremi novog zakonodvstva o reviziji ugraditi obaveznost organizo-

vanja ili eksternalizacije interne revizije u svim velikim preduze}ima.- Izmjenama zakona o privrednim dru{tvima dodatno oja~ati obaveznost organizo-

vanja i nezavisnost interne revizije u svim dru{tvima koja se defini{u kao velika.- Zakonom o hartijama od vrijednosti predvidjeti kontrolu obavljanja interne

revizije od strane KHOV u akcionarskim dru{tvima (osim banaka i osigu-ravaju}ih dru{tava) koja se kotiraju na organizovanim berzanskim trì{tima.

68


- Uskladiti zahtjeve za obavljanjem interne revizije sa onima koji sudefinisani primarnim i sekundarnim zakonodavstvom koje proizilazi izacquis communautaire.

• PPrraakkttii~~nnoosstt- Zakonom o ra~unodstvu i reviziji definisati prag obaveznosti obavljanja

interne revizije uskla|eno sa me|unarodno priznatim standardima, prak-som i posebno specifi~nosti veli~ine crnogorskog privrednog prostora.

- Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji utvrditi zahtjeve stru~nosti i nezav-isnosti u obavljanju interne revizije, te propisati na~ela na kojima sezasniva obavljanje interne revizije (kontinuiteta, nezavisnosti, nepris-trasnosti, profesionalne osposobljenosti itd.)

- Konkurentnost u obavljanju interne revizije i saradnje sa eksternomrevizijom osigurati kroz izmjene zakona.

- Donijeti podzakonsku regulativu koja }e na {iroj osnovi obezbjediti kontroluobavljanja i organizovanja interne revizije od strane KHOV kodakcionarskih dru{tava koje oni kontroli{u ili koji su emitenti nekontrolisaniod strane Centralne banke Crne Gore i Agencije za nadzor osiguranja.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiDobiti izbalansirani pristup primjene standarda interne revizije sa posebnim osvrtom na:


• Uspostavljanje seta zahtjeva koji ne}e biti dodatno optere}enje za korporativni sektor; • Uspostavljanje jake osnove za {ire uspostavljanje i dodatno razvijanje

obavljanja interne revizije po standardima koji garantuju dodatno uvjerenjeu kvalitet finansijskog izvje{tavanja.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Centralna banka Crne Gore;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~noj cijeni po danu od € 250 i €10.000 za podr{ku projektnom timu.

• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Podr{ka projektnom timu: € 10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku aktivnostima


69


55..22..33.. UUSSPPOOSSTTAAVVLLJJAANNJJEE TTIIJJEELLAA ZZAA NNAADDGGLLEEDDAANNJJEE RREEVVIIZZOORRAA ((MMKK))


OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba da podrì uspostavljanje operativne strukture u formi samoregulira-ju}eg tijela za nadzor rada revizora. Po svom sadràju posebno aktivnost treba obuh-vatiti:

• OObbuuhhvvaatt ii ooddggoovvoorrnnoosstt- Obuhvat nadgledanja treba da uklju~uje: usavr{avanje, licenciranje,

uspostavljanje standarda, osiguranje kvaliteta, disciplinski sistem i sl.- Odgovornost nadgledanja (istra`na i disciplinska mo}):

- Promocija uspostavljanja i odràvanja visokih profesionalnih standar-da obavljanja revizije;

- Nadgledanje implementacije zakonske i podzakonske regulative;- Pregled procedura dobijanja sertifikata sprovedenih od strane

Instituta;- Pruànje stavova i mi{ljenja o prijedlozima akata;- Nadgledanje odnosa Instituta sa ~lanovima na pitanjima usavr{avan-

ja, sistema obezbje|enja kvaliteta i profesionalne etike.- Odgovornost za ja~anje transparetnosti kroz publikovanje programa

rada i izvje{taja o aktivnostima.• FFiinnaannssiirraannjjee ii eekksstteerrnnii ooddnnoossii- Finansiranje sistema nadzora treba biti obezbije|eno na na~in koji }e

biti osiguran i oslobo|en bilo kakvog uticaja revizorske profesije.- Preko Sporazuma o razumijevanju razviti odnose i razmjene informaci-

ja sa svim klju~nim regulatorima i supervizorskim tijelima i drugim ste-jkholderima.

- Posebno dizajniranim uputstvom opisati set aran`mana za osiguranjekvaliteta i sistem disciplinovanja posebno uvaàvaju}i mogu}nostisaradanje sa kompetentnim autoritetima iz ~lanica EU.

- Obezbijediti odgovaraju}e resurse i identifikovati sve interne procedurei pravila koja se moraju uspostaviti i razviti Akcioni plan kojim bi sedetaljno razradio okvir za ostvarenje klju~nih ciljeva i planirala sredstvaza samoodrìvost.

- Obezbijediti raspoloìvost odgovaraju}e ekspertize iz inostranstva zapo~etni period rada.

- Uspostaviti odnose sa tijelima za nadgledanje u okviru EU za dobijanjetehni~ke pomo}i transfer ekspertize.

70


- Aktivnosti uskla|ivati sa dokumentima i iskazima Evropske grupe tijelaza nadgledanje.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiDobija se jo{ jedan instrument uvjerenja u pouzdanost finansijskih izvje{taja i time unjihovu pouzdanost. Kroz ostvarivanja ovih aktivnosti revizorska profesija dobija nazna~aju i interesovanje za regrutovanje novih revizora raste. Finalno ova aktivnostdoprinosi razvoju revizorskih vje{tina i iskustava, te njihovom trensferu van kontens-ta transfera znanja unutar samih revizorskih ku}a.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju;• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Centralna banka Crne Gore;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett • Tro{kovi podr{ke projektnom timu: € 5.000• Opremanje prostora (uklju~uju}i IT): € 15.000• Tro{kovi administrativnog osoblja (1 administrator za tri godine): € 30.000• Tro{kovi tehni~kog osoblja (1 menadèr): € 75.000• Operativni tro{kovi za tri godine: € 60.000• Tim lider iz inostranstva (150 dana tokom tri godine po € 1.250 po danu):

€ 187.500• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


71


55..22..44.. NNAADDZZOORR KKRROOZZ FFIINNAANNSSIIJJSSKKII SSEEKKTTOORR ((MMKK))


OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba da podrì uspostavljanje mehanizama detaljnijeg nadzora kroz poslo-vanje finansijskih institucija. Svoje upori{te dizajniranje ove aktivnosti nalazi u ~injeni-ci da finansijske institucije, upravljaju}i rizicima, koriste finansijske izvje{taje svojihklijenata ili emitenata razli~itih trì{nih materijala. Interes finansijskih institucija je pos-jedovanje pravovremenih i pouzdanih finansijskih podataka o poslovanju privrednihsubjekata koje kreditiraju ili koji emituju finansijske instrumente sa kojima trguju. Nadrugoj strani interes klijenata finansijskih institucija je obezbje|ivanje deficita finansir-anja preko finansijskog sektora. Ovi interesi mogu biti kanalisani u poseban meha-nizam nadzora nad kvalitetom finansijskih izvje{taja kroz:

• DDjjeelloovvaannjjee bbaannkkaarrsskkoogg sseekkttoorraa- Podzakonskom regulativom koja se odnosi na regulisanje, utvr|ivanje

o~ekivanih i neo~ekivanih gubitaka u poslovanju iz kreditnih i drugihposlova banaka CBCG koja }e dodatno zahtijevati i motivisati bankeda insistiraju na kompletnom, pravovremenom i pouzdanom finansi-jskom izvje{tavanju u svim fazama upravljanja kreditnim, operativnim idrugim rizicima u poslovanju.

- Razviti poseban izvje{tajni mehanizam za uo~avanje i ispravljanjenepravilnosti u finansijskom izvje{tavanju banaka od strane njihovih kli-jenata (tipiziranje uo~enih propusta, detektovanje ra~unovodstvenih irevizorskih propusta, detekcija posebnih klijenata i kreditnih aran`manaza koje se propusti vezuju i sl.)

- Usagla{avati djelovanje kontrole banaka i Instituta, odnosno drugihnosilaca kontrole primjene ra~unovodstvenih i revizorskih standarda ucilju detektovanja, razmatranja zna~aja, sistematizovanja i djelovanjaprema slabostima u finansijskom izvje{tavanju privrednih subjekata kojise pojavljuju kao klijenti banaka.

- Izgraditi module za {irenje prakse i saznanja o pojedinim pitanjima primjenestandarda finansijskog izvje{tavanja i ra~unovodstva koriste}i komunikacijubanaka sa klijentima, a posebno u fazama ocjene kreditnih zahtjeva.

- Kroz Memorandum o saradnji koristiti ocjene CBCG o radu eksternihrevizora u bankama za unapre|enje djelovanja revizora i {irenjarepernih standarda kvaliteta.

- Koristiti nalaze kontrole banaka i iskustva banaka u razvijanju konceptainterne revizije.

• DDjjeelloovvaannjjaa uu~~eessnniikkaa nnaa ttrr`̀ii{{ttuu kkaappiittaallaa- Kroz regulatorne mehanizme izgra|ivati ve}i uticaj u~esnika na trì{ta

kapitala i organizatora trì{ta na kvalitet finansijskih izvje{taja emitenata.- Preko Sporazuma o saradnji regulatora finansijskog trì{ta razviti

odnose i razmjene informacija sa Komisijom za hartije od vrijednosti

72


posebno u pravcu sagledavanja informacija o kvalitetu finansijskihizvje{taja koje dobijaju od emitenata i u~esnika na trì{tu.

• DDjjeelloovvaannjjee sseekkttoorraa oossiigguurraannjjaa- Podzakonskom regulativom koja se odnosi na regulisanje utvr|ivanje

rizika u poslovanju osiguravaju}ih kompanija motivisati iste da kod svo-jih klijenata aktivnije insistiraju i stimuli{u cjenovnim mehanizmima nakompletnosti, pravovremenosti i pouzdanosti finansijskih izvje{taja.

- Razviti poseban izvje{tajni mehanizam za uo~avanje i ispravljanjenepravilnosti u finansijskom izvje{tavanju osiguravaju}ih kompanija odstrane njihovih klijenata (tipiziranje uo~enih propusta, detektovanjera~unovodstvenih i revizorskih propusta, detekcija posebnih klijenata ikreditnih aran`mana za koje se propusti vezuju i sl.)

- Usagla{avati djelovanje kontrole osiguranja i Instituta, odnosno drugihnosilaca kontrole primjene ra~unovodstvenih i revizorskih standarada ucilju detektovanja, razmatranja zna~aja, sistematizovanja i djelovanjaprema slabostima u finansijskom izvje{tavanju privrednih subjekata kojise pojavljuju kao klijenti banaka.

- Izgraditi module za {irenje prakse i saznanja o pojedinim pitanjima primjenestandarda finansijskog izvje{tavanja i ra~unovodstva koriste}i komunikacijubanaka sa klijentima, a posebno u fazama ocjene kreditnih zahtjeva.

- Kroz Memorandum o saradnji koristiti ocjene Agencije za nadzor osigu-ranja o radu eksternih revizora za unapre|enje djelovanja revizora i{irenja repernih standarda kvaliteta.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiOstvarenjem aktivnosti se dobija dodatni mehanizam sna`nog uticaja na pobolj{anje kval-iteta finansijskog izvje{tavanja na trajnoj osnovi. U privredi u kojoj se intezivno razvijaju pri-vredni sektori su prirodno deficitarni sa dugoro~nim finansijskim sredstvima koja moraju o-bezbje|ivati preko finansijskog posredovanja. Na ovaj na~in dolazi do {irenja broja subjeka-ta koji su zainteresovani za poja~avanje nadzora nad kvalitetom finansijskog izvje{tavanja.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju;• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija;• Centralna banka Crne Gore;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Agencija za nadzor osiguranja;

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett • Podr{ka projektnom timu: € 5.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku aktivnostima


73


5.3. Pilar III: TR@I[NA DISCIPLINA

55..33..11.. JJAAVVNNAA KKAAMMPPAANNJJAA ((TTDD))


OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba da obezbjedi intezivnu kampanju promovisanja benefita, aktivnostistejkholdera i svih drugih aspekata od zna~aja za podizanje svijesti i uklju~enja {irestru~ne i lai~ke javnosti u ostvarivanje ove Strategije i Akcionog plana. Sadràjaktivnosti treba da bude usmjeren na:

• KKoommpplleettnnoosstt- Izrada plana javne kampanje kod svih stakeholdera, dizajniran u ove

svrhe;- Dizajniranje centra za koordinaciju javne kampanje;- Kroz regulativom postavljene zahtjeve objelodanjivanja pove}ati set

informacija koje treba objelodanjivati kroz uticaja na materijalnuzna~ajnost informacije.

• KKoonnzziisstteennttnnoosstt- Osvijetliti zna~aj ra~unovodstvene i revizorske profesije kroz razli~ite

forme komunikacije sa javno{}u biraju}i najupe~atljivije i najefektivnije.- Pove}ati javnu svijest o zna~aju korporativnog upravljanja i

izvje{tavanja za ukupne ekonomske prilike.• PPrraakkttii~~nnoosstt- Obezbje|ivati informacije, obrazovne vodi~e i tehni~ku pomo} za

javnost.- Za menadère, promovisati benefite kulture po{tenja i otvorene komu-

nikacije, usmjeravanja interne revizije u rizi~na podru~ja poslovanja idizajniranja i ohrabrivanja kanala direktne komunikacije sa zaposleni-ma u cilju adresiranja njihovih zabrinutosti.

- {iriti zna~aj informacija koje se mogu dobiti iz finansijskih izvje{taja. - Upostaviti niz seminara dizajniranih za menadère i direktore sa tem-

atskim sadràjem od posebnog zna~aja za finansijsko izvje{tavanje. - Uspostaviti listu naj~e{}ih propusta koji se pojavljuju u djelovanju

ra~unovodstvene i revizorske profesije i posebnim preventivnim ikorektivnim mjerama djelovati na njihovo eliminisanje.

- Razviti sistem pomo}i malom i srednjem biznisu u ja~anju sopstvenihkapaciteta za komunikaciju o pitanjima primjene me|unarodnih stan-darda finansijskog ra~unovodstva i revizije preko Direkcije za razvojmalih i srednjih preduze}a.

74


OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiDobiti dodatni mehanizam uticaja, izvan polja samoregulatornog djelovanja, nakvalitet obavljanja poslova ra~unovodstva i revizije koji bi na objektivan, nezavisan iefikasan na~in dodatno pozitivno uticao na kvalitet finansijskog izvje{tavanja ipodizanja nivoa primjene me|unarodnih standarda u ovim oblastima. Kroz ovu vrstunadzora oja~ati djelovanje u pravcu uticaja na o~uvanje finansijske discipline.Rezultati }e biti pra}eni kroz broj ostvarenih kontrola, korektivne preporuke i efekatna pobolj{anje ukupnog nivoa finansijskog izvje{tavanja.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore;• Ministarstvo finansija• Centralna banka Crne Gore• Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}a

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett 30 dana konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsul-tantskog dana od €1250, 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~nojcijeni po danu od € 250 i € 20,000 za podr{ku projektnom timu.

• Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 37.500• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: € 5.000• Podr{ka projektnom timu: € 20.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima

UUkkuuppnnoo pprrooccjjeennjjeennii ttrroo{{kkoovvii aakkttiivvnnoossttii 1166:: € 7777..550000

75


55..33..22.. CCEENNTTRRAALLIIZZOOVVAANNAA BBAAZZAA FFIINNAANNSSIIJJSSKKIIHHIIZZVVJJEE[[TTAAJJAA ((MMDD))


OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::Aktivnost treba obezbjediti kroz razvoj unosa, sistematizovanja po razli~itim kriterijumimai prezentaciju seta uporedivih finansijskih pokazatelja iz finansijskih izvje{taja koji se pre-daju Centralnom registru Privrednog suda. Aktivnost bi trebala biti usmjerena na sljede}e:

- Kroz zakonodavni okvir oja~ati (odgovaraju}a kaznena politika)obaveznost blagovremene i ta~ne predaje finansijskih izvje{tajaCentralnom registru Privrednog suda u papirnoj i elektronskoj formi, sarazmatranjem mogu}nosti skra}enja roka obaveznosti njihove predaje.

- Obezbjediti odgovaraju}u pravne i tehni~ke mogu}nosti kori{}enjapodataka iz centralizovane baze za potrebe analize od strane razli~itihsubjekata, a posebno stejkholdera.

- Obezbijediti web pristupe (na komercijalnoj osnovi) elektronskimpodacima iz finansijskih izvje{taja, na solo i konsolidovanoj osnovi.

- Obezbijediti pothranjivanje podataka o finansijskim izvje{tajima na peri-od koji je uskla|en sa EU zahtjevima.

- Obezbijediti mogu}nost sumiranja i izvje{tavanja o stepenuneuskla|enosti izvje{taja sa zakonskim zahtjevima.

- Podràti uspostavljanje seta procedura i kapaciteta za nadgledanjeblagovremenosti popunjavanja i predaje finansijskih izvje{taja odstrane kompanija.

- Izgraditi izvje{tajne forme koje pokazuju broj finansijskih izvje{tajaovjerenih od strane pojedinih agencija za pruànje ra~unovodstvenihusluga sa mogu}no{}u analize koncentracije i kvaliteta rada pruàocara~unovodstvenih usluga.

- Redizajnirati bazu podataka u pravcu modernizacije i {irenja mogu}nostijavnog kori{}enja pretraìvanja baze po razli~itim osnovama.

- Razvoj mehanizama izvje{tavanja NSC i drugih zainteresovanih stranana agregiranoj osnovi.

- Dizajnirati i implementirati IT strategiju razvoja baze podataka o finan-sijskim izvje{tajima, koja je u skladu sa zahtjevima EU o popunjavanjugodi{njih izvje{taja i konsolidovanih godi{njih izvje{taja.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiKonzistentantan zakonodavni i regulatorni okvir za popunjavanje i objavljivanje finan-sijskih izvje{taja, koji je uskla|en sa zahtjevima evropskog zakonodavstva uzuvaàvanje prelaznog perioda i lokalnih specifi~nosti. Ova aktivnost }e zna~ajnodoprinijeti javnoj raspoloìvosti podataka iz finansijskih izvje{taja i uticaja javnosti, usmislu pruène mogu}nosti da reaguju na javno objavljene podatke.

76


KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Privredni sud;• Ministarstvo finansija;• Ministarstvo za ekonomski razvoj;• Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Centralna banka Crne Gore;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett • IT podr{ka: € 300.000;• Strano tim liderstvo (100 dana tokom tri godine sa € 1.250 po danu):

€ 125.000• Tehni~aka pomo} iz inostranstva (170 dana po € 1.250 po danu):

€ 212.500• Finansijska podr{ka za ja~anje kapaciteta osoblja i njihovo profesionalno

anagaòvanje: € 75.000• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Podr{ka projektnom timu: € 10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima

UUkkuuppnnoo pprroocciijjeennjjeennii ttrroo{{oovvii aakkttiivvnnoossttii 1188:: € 6655..550000

77


5.3.1. OBJELODANJIVANJE INFORMACIJA UZ FINANSIJSKE IZVJE[TAJE ZA FINANSIJSKISEKTOR (MD)

CCiilljjeevvii kkoojjii ssee oossttvvaarruujjuu aakkttiivvnnoošš{{}}uu:: CCiilljj 33,, 55 ii 77..

OOppiiss aakkttiivvnnoossttii::

Aktivnost treba da obezbjedi minimalne zahtjeve za objelodanjivanjem informacija uzfinansijske izvje{taje. Objelodanjivanje, na sajtovima regulatora, se odnosi na javnuraspoloìvost informacija o aktivnostima kompanije, rezultatima, rizicima i okruènju.Finansijski izvje{taji25 obezbje|uju uvid u agregatne numeri~ke podatke, kao klju~nekomponente kvantitativnosti u prezentaciji finansijskih izvje{taja. Kvalitativne informaci-je se uglavnom odnose na kompanijske postupke i procedure validacije bilansnih pozi-cija, poslovne modele i strategije. Informacije mogu biti objelodanjene na bazi zahtjevaili na dobrovoljnoj osnovi. Tip informacija koje se objelodanjuju su u osnovi:

OObbaavveezznnaa oobbjjeellooddaannjjiivvaannjjaa- Ra~unovodstveni reìmi: finansijski izvje{taji i informacije o vrednovan-

ju pozicija, poslovnoj situaciji i perspektivama. - Informacije za berze i supervizorska regulatorna tijela: informacije o

povezanim interesima, sticanjima u~e{~a u kapitalu, limitima izloènos-ti, veli~ini regulatornog kapitala i koeficijentu solventnosti i sl.

DDoobbrroovvoolljjnnaa oobbjjeellooddaannjjiivvaannjjaa:: ssvvee ddooddaattnnee iinnffoorrmmaacciijjee..Relevantna objelodanjivanja mogu biti definisana upotrebom koncepta materijalnosti pokome bi neka informacija trebala biti tretirana kao materijalna ako njeno izostavljanje ilipogre{no navo~enje moè promjeniti ili uticati na procjenu ili odluku korisnika te informacije.

Ostvarivanje aktivnosti minimalno podrazumjeva:- Kroz zakonski i podzakonski okvir propisati koje dopunske informacije,

kao minimum, finansijske institucije trebaju da objavljuju. Dopunskeinformacije podjeliti na kvantitativne i kvalitativne sa minimumom kojisu dati u Bazelu II Pilar 3 (Trì{na disciplina).

- Zakonskim okvirima definisati rokove i frekventnost objavljivanja dop-unskih informacija uz finansijske izvje{taje.

- Obezbjediti kroz supervizorske aktivnosti na finansijskom trì{tuobjavljivanje dodatnih informacija, kada se ocijeni da je rizi~ni profilkontrolisanih institucija pove}an, te da je obim i kompleksnost aktivnos-ti na ukupnom finansijskom trì{tu pove~ana.

78


25 Prezenatacija finansijskih izvje{taja je data IAS 1.

- Centralizovati objavljivanje dopunskih informacija uz finansijskeizvje{taje na web sajtu regulatornih organa - Centralne banke CrneGore, Komisije za hartije od vrijednosti i Agencije za nadzor osiguranja.

- Objavljivati rezultate stresnih testiranja i modeliranja u svrhe ocjenefinansijske stabilnosti.

OO~~eekkiivvaannii rreezzuullttaattiiKroz realizaciju ove aktivnosti se obezbje|uje realizacija intencija BIS (Bank forInternational Settlements) i njegovih grupa i tijela razvoja trì{ne discipline kao jedneod zna~ajnih trì{nih podr{ki uspostavljanja regulatornih i supervizorskih standarda.

KKlljjuu~~nnii sstteejjkkhhoollddeerrii• Ministarstvo finansija;• Ministarstvo za ekonomski razvoj;• Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju;• Komisija za hartije od vrijednosti;• Centralna banka Crne Gore;• Agencija za nadzor osiguranja.

RReessuurrssii ii bbuudd`̀eett • IT podr{ka: € 30.000;• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.000• Podr{ka projektnom timu: € 10.000• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku

aktivnostima


79


Documents

STRATEGIJA I AKCIONI PLAN U CRNOJ GORI - gov.me · S&P Standard & Poor’s SEEPAD South East Europe Partnership for Accountancy Development – Partnerstvo jugoisto~ne Evrope za razvoj