Partnerstvo i Timski Rad

7/23/2019 Partnerstvo i Timski Rad

1/26

Ivana Uremovi, dipl. knjiniar i prof. hrvatskog jezika i knjievnosti


2/26

Saetak

U ovom predavanju nastojati u objasniti zato je bitnakolska knjinica i knjiniar.

ato je bitna suradnja izme!u uitelja i knjiniara, kojesu prednosti, problemi i mogui uzroci nesuradnje.

"akon toga emo prezentirati nekoliko primjera moguesuradnje izme!u knjiniara i uitelja.

# na kraju emo prezentirati rezultate ankete o suradnjiuitelja i knjiniara.


3/26

kolska knjinica

$%uvremena kolska knjinica informacijsko je, medijskoi komunikacijsko sredite kole. &ao izvor informacija iznanja prvenstveno je namijenjena uenicima iuiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i potporasvim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima kole,mjesto okupljanja i provo!enja izvannastavnog islobodnog vremena.' ()"*%+


4/26

Ciljevi

kolska je knjinica sastavni dio obrazovnog procesa,a sr njezina djelovanja ine ciljevi, koji nunoobuhvaaju razvijanje pismenosti, pouavanje, uenje ikulturu.

# knjinica ih ispunjava tako to razvija politiku islube, odabire i prikuplja izvore, osigurava fiziki iintelektualni pristup odgovarajuim izvorimainformacija, osigurava poduavanje i zapoljavastruno osoblje.


5/26

Zadae adaa je suvremene kolske knjinice biti potpora

odgojno - obrazovnim ciljevima i zadacima nastavnogplana i programa kole.

%vaka kolska knjinica mora osigurati pristup izvorimaznanja, koji e uenike potaknuti na razliite ideje u

procesu uenja te im omoguiti stjecanje stvaralakogiskustva pri upotrebi i kreiranju informacija.

&ao i pouavati uenike samostalnom projektno -istraivakom radu, poticati ih na stvaralako i kritiko

miljenje pri pronalaenju, selektiranju, vrjednovanju iprimjeni informacija.


6/26

*snovna je zadaa svake kolske knjinice poticanjepotreba za pisanim izvorima, kao i drugim vrstamaknjinine gra!e, razvijanje italake vjetine i navikete osnovne informacijske pismenosti i vjetine, koje

su preduvjet za cjeloivotno uenje.


7/26

kolski knjiniar

"ositelj djelatnosti kolske knjinice je -knjiniar. *n svojim planom i programom rada te postavljenim

zadaama i ciljevima kolske knjinice, pridonosizadaama i ciljevima kole.

*d njega se oekuje profesionalan pristup u komunikaciji iradu, sposobnost razumijevanja korisnikih potreba, kao iposjedovanje informacijskih vjetina i znanja o svrsishodnoji kvalitetnoj upotrebi informacija.

*n potie italake kulture i osposobljava korisnike zaintelektualnu obradu izvora.


8/26

Djelatnosti

jelatnost kolskog knjiniara obuhvaa neposrednuodgojno - obrazovnu djelatnost, strunu - knjininu tekulturnu i javnu djelatnost.

*dgojno - obrazovna se djelatnost odnosi na neposredan

rad s uenicima, suradnju s uiteljima, nastavnicima istrunim suradnicima, a njezini se sadraji ostvaruju krozrad s cijelim razredom, veom ili manjom grupomuenika, ili kroz individualni rad. I obuhvaa edukacijukorisnika, timsku nastavu, istraivake grupe, stvaralake

radionice, izlobenu djelatnost/


9/26

%truno - knjinina djelatnost obuhvaa organizaciju ivo!enje rada u knjinici i itaonici, a sastoji se odizgradnje fonda, obrade gra!e i informacijske djelatnosti.

&ulturna i javna djelatnost usmjerena je na predstavljanjekole i kolske knjinice iroj zajednici kroz sudjelovanje uosmiljavanju i izradi promidbenog materijala,povezivanje s organizacijama i udrugama te organiziranjepredavanja, izlobi, predstava, kvizova i drugih kolskih

manifestacija. &njiniar sve te sadraje treba ostvariti na naine, koji

aktivno ukljuuju uenike, potiu njihovu znatielju ikreativnost.


10/26

Zato partnerstvo i timskisuradniki rad uitelja iknjiniara? %tandardi propisuju, a manifesti i smjernice preporuuju i

savjetuju kako bi trebalo urediti praksu da bi kolskeknjinice uspjeno obavljale svoje poslove i zadae.

*bveze su jasno odre!ene, no u praksi se estozanemaruju ili tumae na proizvoljan nain. 0azlozitakvog stanja u naim kolama su mnogobrojni.


11/26

*d objektivnih treba istaknuti1 neshvaanje inerazumijevanje okoline i uprave, kao i izostanak njihovepotpore.

*d subjektivnih razloga najee se javljaju1 nedovoljnamotiviranost knjiniara 2 uitelja, kao i nespremnost zapromjene i nedovoljno poznavanje uloge knjiniara ikolske knjinice u suvremenom drutvu.


12/26

&ada govorimo o suradnji uitelja i knjiniara bitno jespomenuti kako postoje brojni oblici suradnje te kakomnogi razvijaju suradnju na razliite naine.

# s druge strane postoje i oni koji me!usobno uope nesura!uju ili su suradnju sveli tek na posu!ivanje lektirnihnaslova i gledanje filmova u prostoru knjinice.


13/26

&roz razgovore s kolegicama pokuala sam saznatipostoji li suradnja izme!u uitelja i knjiniara, u kojojmjeri, i tko ju inicira.

#ko je nema - koji su razlozi njezina izostanka, koji suoblici suradnje najei, dogovara li se suradnja i na kojinain, koje su njezine prednosti, problemi i slino.


14/26

3ijekom tih razgovora dola sam do poraavajuihinformacija444

"ekolicina uitelja uope ne sura!uje sa kolskim

knjiniarom, dok ostali svoju suradnju svode naposu!ivanje lektirnih naslova i strune literature potrebneza nastavu.


15/26

Razlozi nesuradnje

0azlozi onih koji ne sura!uju okantni su i smijeni. "avesti u samo neke1

knjiniarka 2 uiteljica radi tek nekoliko mjeseci,

mlada je i neiskusna,ili je pak pred mirovinom, te je stara i nezainteresirana

za bilo kakvu suradnju,

knjiniarka 2 uiteljica nema vremena za to jer imapametnijeg posla/


16/26

!lici suradnje

&od kolegica koje sura!uju relativno dobro i esto,suradnja je zaista bogata i kvalitetna.

*d oblika suradnje koje provode istaknula bih najee1filmske projekcije, kvizovi znanja, kreativne radionice,tematske izlobe, sat lektire u knjinici, priaonice,igraonice/


17/26

!lici suradnje

Iz njihove suradnje proizlazi zakljuak kako su podrujasuradnje mnogobrojna te se esto spominje i zajednikousavravanje, suradniki razvoj i irenje fonda, zajednikoplaniranje, suradnja u nabavi i razvoju obrazovnih

pomagala. 3e organizirani i planirani posjeti uenika kolskoj knjinici,

ija je primarna svrha osvjeivanje kulturno - obrazovneponude i zajedniko razvijanje pismenosti, itanja,

obrazovanja, kao i cjeloivotnog uenja.


18/26

"rednosti

%uradnja je potrebna svima te je bitno isticati razliiteoblike suradnje, kao i njezine prednosti, kojih bi svi trebalibiti svjesni1

izlazak djece iz uionica,

razvijanje navika dolaska u knjinicu,

produbljivanje djeje ljubavi prema pisanoj rijei i itanju,

stjecanje navika i uvjeta za cjeloivotno uenje/


19/26

"ro!lemi

Iz razgovora zakljuila sam kako oni koji sura!ujugotovo nikakve probleme ne spominju.

5ogue probleme uglavnom navode oni kojiuope ne sura!uju ili sura!uju jako malo.

6roblemi u suradnji razliito se percipiraju, odobjektivnih, kao to je jedan knjiniar koji radisamo jednu smjenu, do subjektivnih kao to je nepoznavanje biti suradnje, pa se pod suradnjom

misli na slanje djece po lektire, ili pak oekivanjeda netko drugi potie suradnju.


20/26

"ro!lemi

*d problema najee se navodi1 kako neke kolegicenerado putaju djecu s nastave, druge istiu kako se

pojedine kolegice ne javljaju dovoljno ili kako se javljajusamo kada njima to odgovara (npr. kada im trebapriuvati razred dok neto obave, kada ele pogledati filmili prikazati prezentaciju, a nemaju gdje/+, premali

prostor knjinice, nedovoljno vremena/


21/26

"artnerstvo ili suradnja ?#

7eina suradnju ne dogovara unaprijed, veneposredno pred samu aktivnost te se ona odvijapovremeno i spontano, po ve uhodanimobrascima.

6artnerstvo predstavlja me!usobnu obvezu,unaprijed je dogovoreno i planirano, a ponekada ipismenim dokumentom potvr!eno.

6rilikom partnerstva potrebno je definirati ciljeve,

aktivnosti, podruja zajednikog djelovanja, kao itko to ulae i dobiva te kakvu korist od svegatoga imaju korisnici 8 uenici.


22/26

Zato je partnerstvo !olje odsuradnje?

0azloga je napretek, a neki od njih su1

maksimalno iskoritavanje resursa,

partneri postiu bolje rezultate jer realiziraju

ono to ne bi mogao svatko sam,me!u njima se razvija pozitivna konkurencija,

koja stimulira na rad, a me!usobno si

osiguravaju prepoznatljivost.


23/26

Suradnja je neminovnost$ kao i putdo partnerstva

0azni dokumenti, kojima je cilj razvoj suvremene kolskeknjinice, ne samo da podupiru suradnju uitelja iknjiniara, nego i istiu njezinu neminovnost.

6otreba za suradnjom proizlazi iz potreba korisnika, aknjiniar kao pojedinac ne moe sam uinkovito odgovaratina raznovrsne potrebe koje stvara dananje drutvo(promjene u obrazovanju, nunost posjedovanja

kompetencije za cjeloivotno uenje, ivot u kojem sesvakodnevno mijenjaju mediji komunikacije, trendovi inavike/+


24/26

Suradnja je neminovnost$ kao i putdo partnerstva

%toga neki knjiniari u skladu s preporukama sustavnoprilaze pitanju suradnje i uspostavljaju obvezujuapartnerstva s uiteljima iz svoje kole.

U kolama je potrebna kreativna suradnja, timski rad te

korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer sesamo me!upredmetnim suodnosom, usporedbomsadraja, pokazivanjem slinosti i razlika unutarodre!enog podruja znanja moe usvojiti kvalitetno iprimjenjivo znanje.

"a kraju bih istaknula1

kada se suradnja jednom uspostavi,

bitno ju je proiriti i poticati.


25/26

%iteratura&

9lainovi - &ljajo, #. kolska knjinica u ostvarivanju projektne nastave.22bornik radova :. kole uitelja )rvatske.8 agreb1 )rvatski pedagokoknjievni zbor, ;;:.

&@hn, 9. &orelacija sadraja knjinino - informacijskog podruja u nastavistrukovnih predmeta. 22 AA. 6roljetna kola kolskih knjiniara 0epublike)rvatske. *patija, ;.8B. 3ravnja ;


26/26

"astavni plan i program za osnovnu kolu.22U0E1

http122os8mejasi8st.skole.hr %tandard za kolske knjinice. 22U0E1

http122narodne8novine.nn.hr2clanci2sluzbeni2;=;=>: unji,9. kolska knjinica i nacionalni okvirni kurikul. 22 U0E1

http122hrcak.srce.hr2file2C=;C< U"H%8ov 5anifest za kolske knjinice. 22 U0E1

http122 dsz.ffzg.unizg.hr2teJt2unesco.pdf ovko, 5. kolska knjinica u novom tisuljeu. 22 U0E1

http122hrcak.srce.hr2indeJ.phpKshoLMclanakNidGclanakGjezikMC=;=C ovko, 5. kolski knjiniar u suvremenom kurikulumu. 22 AAII. 6roljetna kola

kolskih knjiniara 0epublike )rvatske. agreb, =.8>

Documents

Partnerstvo i Timski Rad