of 101/101
Rolf Gollob i Peter Krapf (autori) Podučavati demokratiju Zbirka modela za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava Publikacija Savjeta Evrope Editions du Conseil de I'Europe Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, knjiga VI

ID 6993 Teaching democracy - GOV.me

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of ID 6993 Teaching democracy - GOV.me

ID_6993_Teaching democracyPoduavati demokratiju
prava
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, knjiga VI
Poduavati demokratiju
i ljudska prava
praksi
Publikacija Savjeta Evrope
Mišljenja izreena u ovom djelu odgovornost su autora i ne odraavaju nuno zvanini stav
Savjeta Evrope.
Sva prava su zadrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se prevoditi, umnoavati ili
prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji nain, elektronski (CD, internet, itd.) ili
mehaniki, ukljuujui i fotokopiranje, snimanje i bilo kakvo pohranjivanje informacija, bez
prethodnog pismenog odobrenja Odjeljenja za javno informisanje, Uprave za komunikacije
(F-67075 Strasbourg Cedex ili [email protected]).
Ovu knjigu sainio je, dizajnirao i uredio IPE (Meunarodni projekti u obrazovanju -
International Projects in Education;; www.phzh.ch/ipe), centar pri Univerzitetu za
obrazovanje uitelja u Zurichu (PHZH - - Pädagogische Hochschule Zürich).
Publikaciju je sufinansirala SDC – Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (Swiss Agency for
Development and Cooperation - SDC).
Tekst je lektorisalo Odjeljenje za izradu dokumenata i publikacija (DPPD),
Savjet Evrope
Elisabeth Hösli - Švajcarska
Franziska Gerster - Švajcarska
Helen Lehmann - Švajcarska
Sabrina Marruncheddu - Švajcarska
Michel Herode - Belgija
Reto Moritzi - Švajcarska
Monique Nobs - Švajcarska
Michel Rapp - Njemaka
Valerie Travis – Velika Britanija
Wiltrud Weidinger - Švajcarska
Uvod .......................................................................................................................................... 11
1.3. Identitet grba ........................................................................................................................ 15
1.4. Buket cvijea ........................................................................................................................ 17
1.5. Kineski štapii ................................................................................................................... 18
Poglavlje 2 – Pojašnjavanje vrijednosti
Uvod ........................................................................................................................................... 25
3.2. Kanapi .................................................................................................................................. 29
3.4. Vonja balonom ................................................................................................................... 31
Poglavlje 4 – Doivljavanje drugih
4.2. Razlika ............................................................................................................................... 37
4.4. Prvi utisci ........................................................................................................................... 39
4.5. Svi imamo predrasude .......................................................................................................... 40
4.6. Svi smo ravnopravni ali neki su ravnopravniji od drugih .................................................... 42
4.7. Turisti ................................................................................................................................. 43
Pouavajui demokratiju
Uvod ........................................................................................................................................... 47
5.4. Uloga zakona ........................................................................................................................ 51
Uvod ........................................................................................................................................... 55
6.2. Stavovi prema moi .............................................................................................................. 57
6.3. Da sam maioniar ............................................................................................................... 59
Poglavlje 7 – Uestvovanje u politici
Uvod .......................................................................................................................................... 61
7.3. Upitnik o stavovima prema promjeni ................................................................................ 64
7.4. Projekat planiranja................................................................................................................ 67
7.6. Treba li da uestvujemo u politici? ....................................................................................... 71
7.7. Kako vlast utie na naš ivot? .............................................................................................. 73
7.8. Naini participacije u demokratiji ....................................................................................... 74
7.9. Politiki ciklus ...................................................................................................................... 75
Uvod ........................................................................................................................................... 79
8.4. Brainstorming o konfliktu i miru.......................................................................................... 84
8.5. Kipovi ................................................................................................................................... 85
8.7. Manjine .............................................................................................................................. 88
Sadraj
Ilustracije
2. Pojašnjavanje vrijednosti ......................................................................................................... 93
4. Doivljavanje drugih ............................................................................................................ 95
8. Kako se nositi sa konfliktima .................................................................................................. 99
Uvod
1. Što ova knjiga nudi?
Ova knjiga sadri zbirku od 47 vjebi i modela za Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava
(EDC/HRE) u školama kao i u neformalnom obrazovanju. Ovi modeli poduavanja osiguravaju okvir
za podsticanje uenika, te daju primjere i pomau razumijevanju opštih principa demokratije i
ljudskih prava.
Korisnik e uvidjeti da mnogi od tih modela poduavanja ne zahtijevaju prevelike resurse koji su
jednostavni. (niskobudetni princip).
U lekciji ili nastavnoj jedinci, poeljno je da ne bude više od etiri lekcije, ovi modeli se moraju
uklopiti u kontekst, pritom obino slijedei trostepenu strukturu:
1. Lekcija ili nastavna jedinica poinje uvodom kako bi se objasnila tema lekcije, njena svrha i
ciljevi. Uenici postaju zainteresirani za temu.
2. Uenici primaju uputstva kako da obave zadatak i potrebne materijale. Oni potom poinju sa
svojim aktivnostima.
3. Ovo je faza paljivog promišljanja, rasprave i uputstava. Uobiajene metode su povratne
informacije od uenika, razredne rasprave, kritiko razmišljanje i uputstva nastavnika kako bi se
uveo kljuni koncept osnovnog modela. Bez te tree faze, uenici e stei utisak da je to samo
igranje.
Faze 1 i 3 nijesu ukljuene u prezentaciju modela (faza 2). Uvodi u poglavljima daju kratko
objašnjenje o kljunom konceptu ili pitanju koje je u fokusu vjebi u tom dijelu. Ovdje se moe nai
podrška za fazu 3. Ciljna grupa ove knjige jeste iskusniji nastavnik i nastavnik koji je spreman da
potroši dio vremena na paljivu pripremu lekcije. Priprema prije svega predstavlja paljivo
razmišljanje, fokusirajui se na fazu 3. Koje u povratne informacije dobiti od uenika? Koja e
osjeanja ova vjeba pobuditi ? Koji je kljuni koncept koji bi moji uenici trebalo da razumiju? Kako
planiram da ga uvedem? Na koji se nain moe poslije primijeniti?
Koja pitanja nastavnik izabere i nain na koji on ili ona odgovora na njih razlikovae se, u zavisnosti
od specifine grupe uenika, njihovog doba i kulture kojoj pripadaju. Opisali smo primjere kako
primijeniti neke od modela u ovoj knjizi kao i u ostalim knjigama ove Obrazovanje za demokratiju i
ljudska prava edicije.
- Mnoge vjebe mogu se prilagoditi razliitim starosnim grupama, jer nivo razmišljanja moe varirati.
Meutim, neki modeli su kompleksniji i apstraktniji od drugih i stoga primjereniji za malo naprednije
uenike.
2. Zajedniki evropski pristup obrazovanju za demokratiju i ljudska prava
Korisnik e otkriti da modeli slijede razliite pristupe uenju i poduavanju. Neki se fokusiraju na
stvaranje autentinog iskustva (npr. „buket cvijea“, ili „igra puzzle (slagalice)“), drugi pak
naglašavaju ueniku aktivnost tokom igranja uloga (npr. „Turisti “). Postoji i trea kategorija
materijala koja se fokusira na specifine teme i koja se više zasnovana na materijalima (npr. „Osnovni
koncept politike misli“). Konano, tu su dizajni za projektni rad koji vodi ka proizvodu (npr. „Plakat
o ljudskim pravima“).
Veliki broj raznovrsnih pristupa odraava injenicu da su ovoj knjizi doprinijeli autori iz svih djelova
Evrope. Oslanjali su se na razne izvore i tradicije uenja i poduavanja i izabrali modele koje poznaju
iz svog praktinog iskustva i testiranja u razredu.
Poduavati demokratiju
Meutim, postoji zajedniko razumijevanje obrazovanja za demokratiju i ljudska prava koje se
provlai kroz svaki dio ove knjige; u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava metod prenosi
poruku. Nastava o demokratiji i ljudskim pravima mora se odvijati u duhu tih principa, odnosno, kroz
demokratiju i ljudska prava. Stoga ti modeli slijede princip uenja zasnovanog na zadacima i uenja
kroz vlastito iskustvo. Ovakvo zajedniko razumijevanje moe se uistinu nazvati evropskim
pristupom.
Izvorna verzija ove knjige napisana je kao podrška seminarima za edukaciju nastavnika u oblasti
obrazovanja za demokratiju i ljudska prava organizovanih u Bosni i Hercegovini nakon rata (1992-
95). Savjet Evrope organizovao je seminare za nastavnike 1996.godine, a te aktivnosti su se nastavile
do 2006. Cilj tih seminara bio je da se podri proces izgradnje mira nakon rata. Obrazovanje za
demokratiju i ljudska prava trebalo bi da podstakne mladu generaciju da razvije politiku kulturu koja
podrava moderno pluralistiko i tolerantno društvo sa stabilnim demokratskim institucijama.
U prve dvije godine, autori ove knjige zajedno su radili na edukaciji nastavnika širom Bosne i
Hercegovine tokom ljetnih seminara koji su trajali do dvije sedmice. Zakljuili smo da su nastavnici
jako zainteresovani i spremni da prihvate izazov poduavanja svojih uenika o demokratiji i ljudskim
pravima. Meutim, oni su hitno traili materijale koji bi ih usmjeravali i pomogli im u njihovom radu.
Za jednu godinu, napisano je prvo izdanje ove knjige. Uskoro je postalo poznato pod nazivom „ Plava
knjiga“, zbog svoje povezanosti sa Savjetom Evrope, a uveliko su je koristili, ne samo nastavnici u
Bosni i Hercegovini, ve i u drugim zemljama ukljuujui i Rusku Federaciju, Moldaviju, Hrvatsku,
Srbiju i Crnu Goru. Povratne informacije korisnika doprinijele su poboljšanom izdanju iz 2000- te.
Utvrdili smo da je velikom broju nastavnika potrebno usmjeravanje i podrška kada se radi o uenju
zasnovanom na zadacima i integraciji uenja zasnovanog na zadacima i konceptualnog uenja, kao
što je ve spomenuto kroz gore navedeni trostepeni model.
Odgovorili smo tako što smo razvili model poduavanja koji detaljno opisuje korake u jedinici od
etiri lekcije. Revidirane verzije tih modela mogu se nai u knjigama III, IV i V iz ove serije o
obrazovanju za demokratiju i ljudska prava.
Ovo izdanje modela poduavanja obrazovanja za demokratiju i ljudska prava više se ne odnosi na
specifian kontekst u Bosni i Hercegovini. S obzirom da modeli poduavanja predstavljaju zajedniki
evropski pristup prema obrazovanju za demokratiju i ljudska prava, mogu se koristiti širom Evrope,
kao i u drugim dijelovima svijeta. Razliiti autori jedinstveni su kao svojevrsni hor, pjevaju istu
pjesmu, ali razliitim glasovima. Ovo omoguava korisnicima da izaberu i probaju razliite pristupe i
tradicije u okviru evropskog pristupa obrazovanju za demokratiju i ljudska prava.
Priznanja
Ovim putem elimo da se zahvalimo svim autorima koji su doprinijeli ovoj knjizi i pruili cijelo
bogatstvo ideja i pristupa. Isto tako izraavamo našu zahvalnost nastavnicima, pedagoškim
savjetnicima, trenerima i lanovima grupa procjenitelja portfolia u Bosni i Hercegovini, koji su
testirali modele i dali nam vrijedne povratne informacije. Zahvaljujemo gospoama Olöf Olafsdottir i
Sarah Keating-Chetwynd iz Savjeta Evrope na njihovom strpljenju, ohrabrivanju i podršci za potpunu
realizaciju projekta. SDC(Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, Bern) dala je velikodušan doprinos
kojim je omogueno IPE (Meunarodni projekti u obrazovanju), institutu Pedagoškog fakulteta
Univerziteta u Zürichu, da nadzire projekt. Na kraju, specijalna zahvala gospodinu Emiru Adoviu,
Savjet Evrope, Sarajevo, za njegovu nepokolebljivu potporu na svim seminarima za edukaciju
nastavnika u Goradu, Brkom, Sarajevu, Banja Luci i drugdje, na kojima smo uveli „Plavu knjigu“ i
dobili povratne informacije koje su unesene u ovu novu revidiranu verziju.
Zürich i Weingarten, juli 2008
Rolf Gollob
Peter Krapf
Uvod
Slika prikazuje uenike koji rade u uionici. Na lijevoj strani, djeak i djevojica rade zajedno,
njihovi materijali, ukljuujui i globus, nalaze se na stolu. Izgleda kao da o neemu raspravljaju. U
pozadini, uenik ili moda nastavnik nešto objašnjava. Djevojica s desne strane podigla je ruku i
eka da je prozovu. Svi u razredu predano rade i ini se da uivaju u tome. Atmosfera u uionici od
kljune je vanosti za efikasan rad i uenje.
Ovih pet vjebi fokusira se na to kako stvoriti, ili ponovo uspostaviti, atmosferu u razredu koja
omoguava uenicima da se osjeaju ugodno i sigurno. Ovaj osnovni zahtjev podrava efikasnost
nastave i uenja, jer ometanja obino postaju prioritet i oduzimaju i vrijeme i energiju.
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava ima mnogo toga zajednikog sa dobrim poduavanjem.
Ovo se ne odnosi samo na ovih pet modela ve na sve vjebe u ovoj knjizi.
Ovi modeli, meutim, nijesu primarno zamišljeni kao sredstva za upravljanje razredom. Oni nose
dublju, znaajniju poruku. Danas je obrazovna reforma umnogome pitanje na koji nain napraviti
korak dalje od izlaganja utvrenog, naizgled svevremenog korpusa znanja i uvida ka dinaminijem
konceptu cjeloivotnog uenja koje više zahtijeva razvoj kompetencija nego gomilanje podataka. Iz
ove perspektive, škola se smatra mikro zajednicom – mjestom gdje uenici nailaze na razna iskustva i
probleme koji imaju mnogo toga zajednikog sa ivotima odraslih. Stoga bi uenici trebalo da ue
kako da se nose s takvim problemima u školi. Ove vjebe pomau uenicima da njihova mikro
zajednica funkcioniše time što upoznavaju jedni druge, usuglašavaju pravila unutar grupe, dijele lina
iskustva jedni s drugima i razvijaju samopoštovanje, definišu vlastiti identitet unutar grupe i u
saradnji s drugima. Ovi zadaci jednako su vani i prikladni za mlae i starije uenike, ali e nivo
razmišljanja biti razliit.
Konano, u okvirima obrazovanja za demokratiju i ljudska prava, ove vjebe nose jasnu poruku
poduavanja kroz ili u duhu demokratije i ljudskih prava. Svaki uenik je individua koja zajednici
uenika i nastavnika u razredu dodaje nešto posebno i lino. Prema svakom ueniku treba se ophoditi
zainteresovano i sa poštovanjem. Svako pravilo trebalo bi da se primjenjuje jednako na sve. To znai:
„Ono što oekujem od drugih oni mogu oekivati od mene.“ Uenici bi trebalo da budu svjesni ove
poruke, stoga su promišljanje i kritiko razmišljanje u razredu od suštinskog znaaja.
Poduavati demokratiju
Zadatak 1.1. – Podudarne kartice
Obrazovni cilj Ova vjeba osposobljava uenike da ostvaruju kontakt s drugima
na neprijetei nain.
Nastavnici mogu da koriste ovu vjebu kako bi procijenili potrebe
u uenju i oekivanja svojih uenika.
Materijali
Postupak
1. Nastavnik nasumce dijeli kartice i trai od uenika da pronau drugu polovinu.
2. Kada su pronašli jedno drugo, uenici potroše 5 do 10 minuta traei neke osnovne
informacije jedni o drugima:
- gdje ive
- omiljena ivotinja ili pop grupa ili fudbalski tim ili boja itd.
3. Uenici se vraaju na plenum. Svaki uenik ima priliku da ostatku grupe kratko prikae svoga
partnera. 1
4. Uenici posjedaju u krug. Kako bi dali povratne informacije, nastavnik podstie uenike da
komentarišu šta im je novo ili šta je na njih ostavilo poseban utisak.
Dodatak
Ova aktivnost moe se dalje razviti traei, na primjer na nivou osnovne škole, da zajedno sjednu svi
uenici ija je najdraa boja crvena, kako bi se stvorila mala raspravna grupa.
Varijacija
Uenici istrauju razliite naine za prezentaciju svojih informacija, na primjer kroz pantomimu,
mogu napraviti plakat kojim se reklamira njihov partner ili mogu napisati pjesmu.
Materijali
Špil karata na kojima je napisan i nacrtan predmet koji partner ima na drugoj kartici.
Kartice bi trebalo da prikazuju tekst i slike koje bi omoguile mlaim uenicima sa poteškoama u
uenju da u potpunosti uestvuju u vjebi.
rua – trn dan - no no - viljuška cipela – arapa
svjetlo – tama so - biber olovka - papir sto - stolica
vru– hladan visoko - nisko jak - slab dolje - gore
ukljuen - iskljuen otvoren - zatvoren veliki – mali brzo - sporo
ist - prljav hrapav- gladak stati - ii start - cilj
dobar – loš da - ne prijatelj – neprijatelj debeo - mršav
sunce - mjesec brat - sestra djeak - djevojica
1 Ovo treba da se objasni prilikom uvoenja vjebe kako bi uenici mogli da odlue koliko toga ele o sebi da otkriju.
Stvaranje atmosfere u uionici
Obrazovni ciljevi
Materijali
Ova aktivnost uvodi pristup „ korak po korak“ sa uenicima kako bi
se uspostavila demokratski usaglašena pravila za njihovu razrednu
grupu.
Uenici stiu osjeaj da je njihov doprinos vaan i da imaju priliku
da utiu na sastavljanje pravila. Razvijaju osjeaj „vlasništva“ i
doivljavaju aktivno sudjelovanje u stvaranju zajednice u razredu
kao mikro društva.
pravila (što su zakoni u kontekstu razreda).
Veliki listovi papira koji su podijeljeni na tri djela.
Postupak
1. Koristei „igru“ formiranja grupe (npr. dijeljenje sparenih kartica kako bi se formirale grupe
onglera, violinista itd.) razred se dijeli u tri, šest ili devet grupa u zavisnosti od veliine
razreda. Ne bi trebalo biti više od 5 uenika u grupi. Svaka grupa je A, B ili C.
2. Svaka grupa imenuje predstavnika. Nastavnik trai kratku povratnu informaciju od grupa –
kako su izabrali svog predstavnika?
3. Svaka grupa ima list papira podijeljen na tri dijela. Koristei gornji dio papira, zapisuju ono
za što vjeruju da su prava svake osobe (ukljuujui i nastavnika) u svom razredu. Trebalo bi
da zabiljee svaki predlog i svaki predlog treba da bude numerisan.
4. Uenici daju povratne informacije, voeni pritom sljedeim pitanjima. Koliko dobro ste po
vašem mišljenju uradili zadatak? Šta ste svi radili što je bilo od pomoi? Šta je odmoglo?
5. Uenici prosljeuju svoj rad sljedeoj grupi (A do B, B do C, C do A).
6. Svaka grupa razmatra listu prava koju je napravila prethodna grupa, voeni sljedeim
pitanjima. Koje odgovornosti imamo da bi poštovali ta prava? Šta treba da radimo? Kako
trebada se ponašamo? Na primjer: „Svako ima pravo da bude saslušan.“- „Mi imamo
odgovornost da slušamo.“
Koristei iste brojeve koje su korišeni u odjeljku prava, uenici zapisuju odgovarajuu
odgovornost (ako se ijedne mogu sjetiti) na centralnu treinu papira. 2
7. Doprinos nastavnika: pravila za pravila.
- Odluite o nekoliko pravila koja e biti istaknuta na vidnom mjestu u razredu.
- Treba da budu pozitivno formulisana - URADI nešto radije nego NEMOJ nešto uraditi.
- Moraju biti konkretna i opisivati odreeno ponašanje, na primjer pravo da te saslušaju; mi
imamo odgovornost da slušamo; pravilo – uti dok drugi govore.
8. Uenici još jedanput razmjenjuju listove papira. Grupe razmatraju sve informacije prethodne
dvije grupe i dogovaraju se o maksimalno pet pravila. Ova pravila se zapisuju masnim
slovima na posljednju treinu listova papira. Ova lista pravila se ptom odvaja i okai na zid.
Predstavnik svake grupe objašnjava pravila svoje grupe cijelom razredu.
Rasprava koju vodi nastavnik. Uenici identifikuju suvišna pravila i dogovaraju se koje e
duplikate izbrisati. Neke grupe moda nee biti spremne da dozvole da se njihova pravila
izbrišu,
2 Uenicima ponekad moe biti teško da pronau odgovornost za svako pravo
Poduavati demokratiju
dok e druge grupe biti spremne. Uenici bi trebalo da donesu odluku sa kojom bi se svi
sloili. Moda bi bilo bolje da ostave duplikate za kasnije razmatranje, nego da iskljuuju
odreenu grupu iz rada.
9. Glasanje za pravila. Svaki uenik dobija etiri etona da glasa za pravila koja on smatra da bi
trebalo da vae za njihov razred. Mogu glasati dodjeljivanjem etona kako oni to ele, npr.
mogu eljeti da daju sve svoje glasove za jedno pravilo ili da ih jednako raspodijele. etiri
pravila sa najveim brojem glasova postaju pravila tog razreda. Mogu se napisati, moe ih
potpisati svaki uenik a zatim se mogu istaknuti na vidnom mjestu u razredu.
10. Zajedniko promišljanje. Šta je pomoglo? Šta je odmoglo? Na koji nain ste doprinijeli
aktivnostima? Jeste li primijetili da su doprinosi nekog drugog u razredu bili korisni? Šta su
oni uradili?
Ovo je prva prilika za razred da pone primjenjivati i jaati svoja pravila. Nastavnik moe
pohvaliti uenika zbog poštovanja pravila. Ako je ikako mogue, nastavnik bi trebalo da
ignoriše one kojih ih ne poštuju, u suprotnom, omoguie im da se nau u središtu panje iz
negativnih razloga.
istiu svoje pozitivne strane.
Grupe pronalaze svoje zajednike ciljeve.
Napomena Ovaj vjeba omoguava uenicima da se vrlo brzo aktivno ukljue.
Idealna je za tek formiranu grupu ili na poetku treninga.
Materijali Plakat s grbom za svaku grupu, bojice ili olovke, slike iz asopisa,
itd.
Postupak
1. Koristei „igru“ formiranja grupe (npr. dijeljenje sparenih karata kako bi se formirale grupe
onglera, violinista itd.) razred se dijeli u tri, šest ili devet grupa zavisno od veliine razreda. Ne
bi trebalo da bude više od 5 uenika u grupi. Svaka grupa je A, B ili C.
1. Uenici rade u grupama od etiri lana. Svakom ueniku data je skica grba koja je podijeljena
u etiri djela i ispod ima svitak. Dijelovi iz druge kopije mogu ve biti izrezani kako bi se
mogli zalijepiti na glavni grb kad bude gotov.
2. Zadaci:
Individualna priprema:
- Kako sebe vidite?
- Za ime alite kada razmišljate o vlastitom ivotu?
- nacrtajte (ili izaberite) simbol ili simbole koji predstavljaju vaše zabilješke (boje, obojeni
papir, slike iz asopisa i itd.)
Grupni rad:
- zalijepite sve djelove na vaš grb
- pronaite zajedniki simbol za vašu grupu (centar), moto za vaše ideje (gornja zastavica) i
ime za vašu grupu (donja zastavica).
3. Završene grbove koji su izloeni na zidu da ih svi vide predstavljaju lanovi grupe u
plenumu.
Cilj ove vjebe jeste da podri grupnu koheziju i jaa
samopoštovanje.
Uenici shvataju da su pojedinci u grupi jedinstveni i razliiti, ali
da doprinose ukupnoj snazi grupe.
Mala portretna fotografija uenika koja nije vea od tri kvadratna
santimetra ( nacrtani autoportret je takoe dopušten).
uti ili narandasti papir izrezan na okrugle dijelove od otprilike 6
cm u presjeku kako bi se dobila sredina cvijeta.
Papir u svijetlim bojama izrezan u obliku latica, obojena vrpca, i
ako su pri ruci, markeri i olovke u nekoliko boja, dva velika lista
papira, ljepilo.
Postupak
1. Svaki uenik ima okrugli komad papira na koji e zalijepiti svoju fotografiju.
2. Svaki student uzima šest latica na kojima zapisuje jednu ili dvije pozitivne rijei o:
- tome šta bi nastavnik mogao da kae o njima
- tome šta bi muški lan njihove porodice mogao da kae o njima
- tome što bi enski lan njihove porodice mogao da kae o njima
- tome šta bi mogli da kaemo o sebi samima
- šta bi prijatelj mogao o njima da kae
- šta bi neko drugi u sobi, školi ili zajednici mogao o njima da kae.
3. Uenik lijepi latice oko ruba fotografije kako bi napravio glavu cvijeta.
4. Nastavnik ili uenici rasporeuju svaku krunicu cvijeta na papir za izlaganje.
5. Nastavnik ili uenici crtaju stabljike i listove svakog cvijeta kako bi stvorili buket.
Privršivanje vrpce uinie buket vrlo posebnim.
Dodatak
Sjedei u krugu, uenici daju svoje komentare. Ovo pomae uenicima da razumiju simbolino
znaenje: buket bi izgubio svoju ljepotu ako bi neki cvjetovi nedostajali (zajednica), svaki cvijet je
razliit i dodaje nešto jedinstveno (dostojanstvo osobe), a u isto vrijeme, svi cvjetovi su slini i stoga je
jedan jednako vaan kao i drugi (jednakost). Koncepti u zagradama mogu biti ukljueni u razrede sa
starijim uenicima.
Poduavati demokratiju
Materijali
Uenici se obuavaju timskom radu. Stiu osjeaj šta to znai osloniti se
na druge i da se drugi mogu osloniti na njih (meuzavisnost).
Kineski štapii ili olovke, itd. (otprilike 15 cm duge).
Postupak
1. Razred je podijeljen u timove od otprilike osam uenika. Timovima je reeno da treba da
pokriju odreenu udaljenost (ako je mogue, vjebu bi trebalo uraditi izvan školske zgrade).
2. Timovi stoje u redovima na meusobnoj udaljenosti od jedan do jedan i pol metar.
3. Uenici uzimaju svoje kineske štapie (ili olovke) vrhovima kaiprsta. Štapii sada spajaju
uenike.
4. Sada timovi moraju da se utrkuju prema cilju koji je prethodno postavljen, na primjer
uionica ili drugi kraj školskog dvorišta. Ako dva uenika ispuste svoj štapi, cijeli tim se
mora vratiti na poetak i ponovno poeti trku. Timovi imaju slobodu da razviju najbolju
tehniku i strategiju za najbri dolazak na cilj a da im štapii ne ispadnu.
U zavisnosti od toga koliko se zadatak pokae teškim za uenike, ova pravila mogu se
primijeniti manje ili više striktno.
Dodatak
1. Neki uenici mogu djelovati kao vanjski posmatrai koji mogu da komentarišu o nainu
meusobne saradnje timova.
2. Aktivnosti se mogu snimiti kako bi se prikazali razliiti oblici ponašanja.
Uvod
U modernim društvima, moemo i moramo – izabrati vrijednosti za koje smatramo da su vane i
znaajne za nas. Kad donosimo takve odluke, koristimo našu linu slobodu, slobodu misli i uvjerenja
kao i našu slobodu izraavanja kada javno iznosimo naša uvjerenja. Stoga se vjebe u ovom poglavlju
odnose na osnovni princip ljudskih prava – slobodu osobe ili pojedinca.
Meutim, ilustracija pokazuje da line slobode dolaze s potrebom za donošenjem odluke. Slobodni
ljudi mogu biti jako usamljeni. Niko nam ne moe, niti bi smio, govoriti u šta da vjerujemo ili koje
vrijednosti treba da izaberemo. Sami moramo donijeti odluku – a kako bi inae znali šta je vano u
ivotu? Izbor vrijednosti je, stoga kljuno pitanje za mlade ljude u njihovim naporima da odgovore
na pitanja: Ko sam ja? Koji je moj identitet?
Na osnovu razliitih mišljenja, i potreba društva kao cjeline, shvatamo da sloboda pojedinca vodi ka
pluralistikom društvu, iji se lanovi dre razliitih vrijednosti i uvjerenja. Pluralizam moe biti izvor
sukoba. Ovo podstie pitanje na koje e se vrijednosti oslanjati naše društvo i naša demokratija, na
primjer vrednovanje kompromisa, nenasilja ili integracije manjina. Kao pravilo, ako pripadnici jednog
društva uspiju da se usaglase oko pravila mirnog, nenasilnog raspravljanja i donošenja odluka, onda
se mogu nositi s jako mnogo kontroverzi u svojim stavovima i interesima.
Sva ta pitanja jednako su vana u mikro društvu školskog razreda kao i u društvu kao cjelini. U
demokratskoj zajednici, ni jedan pojedinac ili vlast nemaju pravo da definišu vrijednosti za sve.
Umjesto toga, graani e pregovarati da postignu dogovor oko minimuma odreenih vrijednosti.
Stoga, nije posao nastavnika da odreuje vrijednosti u pogledu politike ispravnosti ili odreenog
uvjerenja ili ideologije. Uenici treba da ue kako da koriste svoju slobodu misli i kako da dijele svoje
odluke s drugima.
Ove vjebe pomau uenicima u razvoju vještina pregovaranja. Postaju svjesni osnovnog principa
reverzibilnosti. Oni shvataju da je naš izbor vrijednosti snano povezan s našom društvenom
situacijom i našim interesima. U svakoj vjebi, nain na koji uenici vode raspravu – mirno i uz
meusobno poštovanje –jednako je vano kao i ono za šta se zalau ili protiv ega raspravljaju.
Poglavlje 2 – Pojašnjavanje vrijednosti
Kartice sa informacijama o likovima.
Postupak
Devet ljudi pluta na splavu nasred otvorenog mora. Ne znaju koja je njihova trenutna pozicija. Splav
je premalen za sve njih. etvoro ljudi mora se baciti u more.
Ko e oni biti i zašto?
Svaki uenik dobija karticu koja mu prua neke informacije o liku koji treba da predstavlja.
Ovo nije samo igra uloga ve i stvar poistovjeivanja s likom zbog traenja razloga zašto ona ili on
zasluuje da preivi više nego ostali. Uvijek moraju govoriti u prvom licu – „Ja“. Situacija i o emu
se radi mora se takoe naznaiti na kartici. Mora biti potpuna tišina tokom prve desetominutne faze.
1. Uenici rade u grupama po šest.
Svaka grupa odluuje ko bi trebalo da bude spašen prema argumentima koje iznosi svaki
uenik. Kako bi se podstakla interakcija, svaka osoba mora ne samo da brani svoj lik ve i da
napada drugog. Meutim, grupna odluka mora se donijeti u prvih dvadeset minuta.
2. Svaka grupa iznosi svoj izbor i poredi ga s drugim grupama.
3. Cijeli razred se poistovjeuje s vrijednostima i predrasudama koje su se pojavile.
Materijali
Ciganin koji je upravo izašao iz zatvora.
HIV pozitivna prostitutka. Starica, udovica, koja putuje u rodnu zemlju sa
svojom ušteevinom kako bi ponovo vidjela svoga
sina.
Ruski pijanist, otac dvoje djece. Engleski skinhead koji je pijan.
Petnaestogodišnji tinejder, dobitnik vane
Poznati stari ameriki igra bejzbola.
Ambasador koji radi za Ujedinjene nacije. Mlada majka koja je slomila nogu.
Vojnik koji se vraa s dopusta.
Razjašnjavanje vrijednosti
Uenici otkrivaju da razliite vrijednosti mogu biti mogui izvor sukoba.
Papir i olovka, radni list koji sadri listu razliitih vrijednosti.
Postupak
Svakom ueniku daje se spisak 20 vrijednosti, nasumino poreanih: društveni uspjeh, ljubav,
poslušnost, sigurnost, mir, red, ljudsko dostojanstvo, zadovoljstvo sobom, jednakost, poštovanje drugih,
iskrenost, porodica, solidarnost, odgovornost, pravda, tolerancija, sloboda, takmienje, zdravlje,
patriotizam.
1. Uenici rade u parovima.
2. Nastavnik trai od uenika da grupišu vrijednosti na listama u tri kategorije. „U prvu, stavite
one koje su vama najvanije, u drugu, stavite one najmanje vane i na kraju one koje ne
moete svrstati.“ Ovo se treba raditi polako i promišljeno.
3. Davanje povratnih informacija odvija se u grupama parova koji se smjenjuju, putem rasprave.
Nema hijerarhije koja je poeljnija. Za ovu aktivnost ne radi se nikakvo vrednovanje niti se
daju ocjene.
Nastavnik treba naglasiti razliku izmeu jednostavnih idealnih vrijednosti i efektivnih
vrijednosti – one koje uzimaju u obzir neku vrstu ponašanja.
4. Traite od uenika da zadre svoje liste sa svojim prvim izborima.
Dodatak
1. Uenici formiraju grupe po troje i porede svoje sisteme (lista prvog izbora) odgovarajui na
sljedea pitanja:
- Ima li ta vrijednost ikakav znaaj za moje praktino ponašanje?
- Koje su prepreke za njenu realizaciju?
- Koji je moj najvaniji sukob?
- Na koji ga nain mogu riješiti?
- Koji su stavovi pojedinca nasuprot opštim kolektivnim obavezama?
2. Uenici grupišu svoje stavove po kategorijama, na primjer opšta etika ili ljudska prava,
praktina upotreba, opšti ili društveni uspjeh.
Koje se grupisanje ini najznaajnijim?
Kada se suoi sa izborom, pojedinac moe djelovati nepromišljeno prema navici ili prema
stavu koji se ini najboljim razlogom za djelovanje. Mislimo o vrijednostima kada se
zapitamo ne koja su najbolja sredstava za postizanje cilja, ve koji cilj treba odabrati.
3. Ovaj postupak prua prihvatljivo rješenje za strane koje su suoene sa suprotnim
argumentima kada postoji sukob interesa. Iako smo esto u iskušenju da koristimo moralne
termine kako bismo odbranili line interese, odreeni principi djeluju. Poštovanje pojedinca
jeste princip, pravilo koje omoguava prihvatanje ili odbijanje odreene kategorije djelovanja.
Najpouzdaniji kriterijum za utvrivanje da li odreeno pravilo ponašanja poštuje pojedinca je
reverzibilnost. Zbog njega tue interese uvaavamo jednako kao svoje.
Poduavati demokratiju
U grupama, uenici bi trebalo da formulišu nekoliko principa poput:
- zakon se uvijek mora poštovati
- svako ima pravo da ivi na nain koji smatra prikladnim.
Potom uenici mogu identifikovati izraena mišljenja i principe.
Pojašnjavanje vrijednosti
Popis razliitih naina ivota na plakatu ili na tabli.
Postupak
7 – Jako mi se svia
6 – Svia mi se
4 – Svejedno mi je
2 – Ne svia mi se
1 – Uopšte mi se ne svia.
2. Nastavnik trai od uenika da uporede rezultate u parovima ili u grupama od tri ili etiri.
Dodatak
Uenici opisuju svoju zamisao idealnog naina ivota (trebalo bi da izbjegavaju da opisuju svoj
trenutni nain ivota). Pronalaze šta bi bile protivrjenosti; da li se podudaraju sa njihovim vlastitim
skalama vrijednosti?
samokontrola. disciplina, dalekovidost, lijepo ponašanje i poštovanje odreenih tradicija.
2. Ono što vrijedi u ivotu jesu individualna i intelektualna sloboda, ravnodušnost prema
materijalnom i fizikom svijetu.
3. Najvanije osobine su saosjeanje, ljubav, odanost, kontrola osjeanja i interesa, otvorenost
prema drugima. Drskost, potragu za moi i egoizam ne treba cijeniti.
4. Uivati u ivotu vanije je nego mijenjati svijet: odbijanje etinosti, disciplina i lina rtva;
potreba za društvenošu ali sa periodima samoe.
5. Treba se identifikovati s grupom i traiti drugarstvo. Društvenost i akcija su vani, kao što je
i odbijanje meditacije kao jedne apstrakcije, kao i samoe i materijalnih interesa. Poeljnije
je izraavanje pozitivnih emocija i razmjena pozitivnih iskustava.
6. Treba teiti ivahnim fizikim aktivnostima, istraivanju svoga svijeta i praktinih ula,
usredsreenosti na rad, odbijanju snova kao nostalgije, odbacivanju utjehe i satisfakcije.
7. Dani slijede jedan za drugim ali svaki je razliit. Nestabilnost i prilagoavanje su realnost i
ovjek bi trebalo da eli da uiva u svakom vanom trenutku. Iznad svega, ne budi rob neke
ideje.
8. Obina zadovoljstva su vana: komfor, prijateljstvo, odmor, dobro zdravlje, odbijanje
intenzivnih, kompleksnih zadovoljstava, odbacivanje ambicije i fanatizma.
9. Otvorenost i receptivnost su nuni: uici i uspjeh e doi sami po sebi, mirno ekajte i budite
otvoreni.
10. ovjek mora imati samo-kontrolu, ali biti oprezan, svjestan sila u svijetu i ljudskih
ogranienja. ovjek mora biti velikodušan, ali ne utopista, i hodati po svijetu sa
samokontrolom i dostojanstvom.
11. Vano je razmišljanje. Svijet je prevelik i preagresivan. Unutrašnji ivot duše je od suštinske
vaanosti i ima prednost nad beskorisnim, bolnim svijetom koji se mora odbaciti.
12. Fokus je na djelovanju, izvršavanju, izazovu i izgradnji; tijelo, ruke, mišii jesu stvarni ivot.
Brinost, komfor i opuštanje moraju se odbaciti.
13. Ljudi postoje da slue: da budu korisni drugima kako bi podstakli svoj lini razvoj. Otuiti
se od ovog svijeta, biti ponizan, konstantan, vjeran, fleksibilan. Primati bez pitanja, raditi za
vladavinu dobra.
Ilustracija prikazuje niz predmeta koje su poznati djeci i mladima.
Svaki moe predstavljati simbol ljudskih ili djeijih prava – šator
(odmor), kišobran (zaštita), tanjir sa hranom (fizike potrebe), knjige
(obrazovanje, sloboda misli), plišani medvjedi (odmor i igra), zastava
(dravna zaštita graanskih prava), kutija sa prvom pomoi
(zdravstvena zaštita), koverta (sloboda komunikacije i izraavanja),
kua (privatnost). Globus moe predstavljati ideju zaštite ljudskih
prava za svako ljudsko bie. Simboli su rasporeeni razigrano, jedan
iznad drugoga, i moemo ih zamisliti kako se vrte u krug. Na ovakav
nain, povezani su kako bi gradili cjelinu koja predstavlja više od
svojih djelova. Ako bismo uzeli jedan dio, cjelina bi se srušila.
Slika je primjer koji pokazuje koliko su moni naizgled vrlo
jednostavni simboli. Traiti simbole za ljudska prava zadatak je koji se
moe dodijeliti mlaim uenicima kao i starijima. To im omoguava da
povezuju svoje lino iskustvo sa ljudskim pravima i da istrauju znaaj
ljudskih prava za svoje ivote. Nekoliko vjebi u ovom poglavlju
slijedi ovaj pristup.
Vjebe u ovom poglavlju odnose se na ljudska prava – kljunu temu u
obrazovanju za ljudska prava. Druga poglavlja, kao što je ono o
vrijednostima, naglašavaju poduavanje kroz ljudska prava – sa
ljudskim pravima kao pedagoškom smjernicom. Ove vjebe se
usredsreuju na poduavanje o ljudskim pravima:
- poznavati ljudska prava: uenici detaljno znaju jedno ili nekoliko
ljudskih prava i razumiju osnovne principe
- itati ljudska prava – polako i paljivo jer je svaka rije vana;
- povezivati ljudska prava sa svakodnevnim ivotom; uenici
razmatraju svoja lina iskustva i svoje elje i potrebe kroz perspektivu
ljudskih prava.
Nekoliko vjebi primjeri su uenja zasnovanog na rješavanju zadataka.
Uenici izrade poster ili kutiju s blagom i stvaraju simbol koji
predstavlja odreeno ljudsko pravo. Vjebe u kojima se podstiu
kreativne vještine uenika, predstavljaju promjenu u odnosu na
standardno uenje iz udbenika.
Svi vjebe zahtijevaju paljivo razmišljanje u razredu. Uenici treba da razumiju da se ljudska prava
mogu prekršiti, te da zato moraju biti pod zaštitom zakona i sredstvima njegovog sprovoenja
(policija, kazneni sistem).
Sa starijim uenicima mogue je uiniti neke dodatne korake. Ljudska prava su fundamentalna prava,
što znai da ni jedna vlast ne moe garantovati ta prava niti je u poziciji da nam ih oduzme.
Poduavati demokratiju
Uenici treba da znaju da postoje osnovni sporazumi o ljudskim pravima kao što je Evropska
konvencija o ljudskim pravima. Moraju da razumiju da su naša prava imaju granice koje su
postavljene pravima drugih. Potrebno je da sami otkrijemo kako da ih postavljamo, a ukoliko je
potrebno, zakonodavci i sudije e morati da odlue. Kao što izvještaji Savjeta Evrope i nevladinih
organizacija pokazuju, drava takoe moe biti prijetnja ljudskim pravima. U takvim sluajevima,
graani se mogu obratiti nacionalnim ustavnim sudovima ili Evropskom sudu za ljudska prava u
Strazburgu.
Obrazovni ciljevi
njihovu osnovnu strukturu (ko uiva ljudsko pravo - sadraj – sredstva
sprovoenja); problem kršenja ljudskih prava; sredstva za zaštitu ljudskih
prava.
Veliki listovi papira, papir formata A4 u raznim bojama, hemijske
olovke, makaze, ljepilo, stari asopisi i novine, slike i fotografije, tekst
Evropske konvencije o ljudskim pravima ili Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima.
1. Uenici formiraju grupu od etiri lana.
2. Nastavnik daje svakoj grupi po jedan lan koji predstavlja ljudsko pravo. Stariji uenici mogu
da odlue na kojem lanu ele da rade i da objasne svoj izbor (vidi korak 4).
3. Svaka grupa priprema plakat o ljudskim pravima. Plakat se sastoji od sljedeih djelova:
a. Naslov koji sadri ljudsko pravo;
b. tekst iz Evropske konvencije o ljudskim pravima ili Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima;
c. slika koja simbolizuje ljudsko pravo (npr. auto koji moe predstavljati slobodu kretanja ili
zatvorena vrata što predstavlja pravo na privatnost);
d. Analiza strukture ljudskog prava (za starije razrede), u kojima se govori o:
- osobama koje uivaju to pravo;
- sadraju (šta pravo štiti ili prua);
- sredstvima primjene ili prisilog sprovoenja; 3
e. simbol (npr. toak koji moe predstavljati slobodu kretanja ili usta što predstavlja slobodu
izraavanja).
4. Grupe prikazuju plakate i o njima raspravljaju u razredu.
Dodatak
Plakat takoe moe sadrati primjere kršenja ljudskih prava i naine kako se, odnosno, kako bi se
trebala primjenjivati.
Varijacija
Kako je ve ukazano, struktura plakata moe varirati prema starosti grupe i nivoa poznavanja ljudskih
prava. Ova vjeba moe da slui kao uvod ili primjena.
Kada se priprema za napredniji razred, vjeba moe ukljuivati aspekte kao što je vrsta ljudskog
prava (garantovanje individualne slobode, zaštita jednakosti, garantovanje socijalnih prava). Oni se
mogu odnositi na „generacije“ ljudskih prava.
3 Vidi: Yves Lador, Teaching Guide to the European Convention on Human Rights (Vodi za nastavu Evropske konvencije o
ljudskim pravima), Geneva/Strasbourg, 1997, str. 53f (how is a human right created/kako se stvara ljudsko pravo?).
Poduavati demokratiju
Kad se samostalno koristi, ova vjeba moe voditi do izolovanog akademskog pristupa koji se
fokusira na jedno ljudsko pravo. Stoga se preporuuje da se ova vjeba kombinuje s drugima koje se
odnose na proces ljudskih prava, na primjer lino iskustvo uenika, pitanja kršenja i primjene ljudskih
prava i rasprava o univerzalnoj prirodi ljudskih prava.
Upoznavanje ljudskih prava
Zadatak 3.2. – Kanapi
Svrha ovog zadatka jeste da predstavi globalnu perspektivu našeg
zajednikog porijekla i našeg zajednikog doma kao uvod u obrazovanje za
ljudska prava.
Svi ljudi imaju isto porijeklo, sa iste su zemlje i imaju ista prava bez obzira
gdje ive i u kakvoj situaciji ive. Ova vjeba prikazuje velike figure kako
bi bile razumljive djeci.
Ova vjeba posebno se istie po tome što je, umjesto grupnog rada, model
predavanja koje dri nastavnik.
Dva kanapa duine 4,8 i 6,7 7 metara, karta svijeta ili globus.
Postupak
1. Nastavnik pokazuje uenicima kanap dugaak 4,8 metara i pita ih šta misle koliko je kanap
dugaak. Kada se uenici sloe da je kanap dugaak 4,8 metara, onda ih pita koliko to iznosi
u milimetrima.
2. Duina kanapa od 4.800 milimetara moe da simbolizuje istoriju naše planete, s obzirom da
je zemlja priblino stara 4.800 miliona godina.
3. Nastavnik se vraa na postanak planete i prolazi kroz glavne dogaaje u istoriji zemlje, s tim
da 1 milimetar predstavlja 1 milion godina. Koliko dugo su ljudi na zemlji? Nastavnik
pokazuje posljednjih 1-2 milimetara i poredi ih sa ostatkom kanapa. Moda ljudska bia
nijesu toliko vana? Moda bismo trebali da budemo vrlo obazrivi prema planeti na kojoj
ivimo?
4. Nastavnik pria uenicima nešto malo o istoriji ovjeka. Prema trenutnim saznanjima ljudski
ivot prvi put se pojavio u Africi. Na poetku, svi smo bili Afrikanci! Onda je ovjek
migrirao iz Afrike i konano naselio cijelu planetu. Danas postoji mnogo zemalja i razliitih
grupa koje govore mnogo razliitih jezika i koje imaju razliite kulture i religije, ali izvorno
svi smo jednaki.
5. Nastavnik pokazuje uenicima drugi komad kanapa. Koliko je on dugaak? Danas na svijetu
ivi 6,7 milijardi ljudi. 4 Stoga, 1 milimetar duine kanapa odgovara 1 milionu ljudi. Na
kanapu pokazuje veliinu nekih velikih zemalja. Koliko je velika naša zemlja? Neki ljudi
dijele svijet na „naše ljude“ i „strance“. Kanap pokazuje da su veina ljudi „stranci“! Ali svi
mi dijelimo planetu kao naš dom i moramo nauiti kako da ivimo zajedno. Zemlje svijeta,
kroz organizaciju Ujedinjenih nacija, odluile su da uprkos injenici da smo razliiti i ivimo
na razliitim mjestima, posjedujemo ista prava.
Dodatak
Na osnovu ovog uvoda nastavnik moe raspravljati o pitanjima ivotne sredine, ljudskim pravima
uopšteno, predrasudama i stereotipima (vidjeti poglavlje „Doivljavanje drugih“), geografskim
pitanjima i meunarodnim odnosima.
4 Nastavnik treba da vodi rauna i o ovom broju i da prilagodi duinu kanapa prema broju stanovnika, 6, 7 milijardi je bilo
kada je štampana ova knjiga (2008).
Poduavati demokratiju
Obrazovni ciljevi
Uenici razvijaju konceptualni okvir kako bi prosuivali ljudska prava
Olovke u boji, veliki listovi papira koji e se postaviti na zid.
Postupak
1. Nastavnik dijeli uenike u male grupe od tri do pet lanova.
2. Nastavnik trai od uenika da nacrtaju jedno lijepo drvo i da ga imenuju „Naše drvo ljudskih
prava“. Na samom dnu stabla trebalo bi da napišu „ljudska prava“.
3. Nakon toga bi na glavne grane drveta trebalo da stave neke kljune koncepte za koje uenici
misle da su, ili bi trebalo da budu, ukljueni ukljueni u ljudska prava. Oko tih grana moe se
staviti mnogo drugih grana sa stvarima za koje uenici misle da su povezane sa glavnim
granama.
4. Nakon odreenog vremena, grupe stavljaju svoje crtee na zid i objašnjavaju šta su napravili.
Napravljeni plakati mogu ostati na zidu neko vrijeme. Posluie kao ukras a takoe se mogu
koristiti i za neke druge lekcije.
Dodatak
Nakon što smo nauili nešto o idejama uenika o ljudskim pravima, moemo detaljnije prouavati
ljudska prava ili djeija prava i zakljuiti u kojoj mjeri stvarna prava odgovaraju pravima koja su
uenici zapisali.
Razumiju da su neka prava indirektno sadrana u drugima, unutar
sistema ljudskih prava, razlika je u tome da li su odreena ljudska
prava zaštiena ili ne.
Uenici razumiju da su ljudska prava neotuiva i da proizvoljno
ukidanje ljudskih prava predstavlja put ka diktaturi.
Ova igra moe se koristiti kao uvod na poetku asa ili na kraju kao
zadatak.
Olovke i papir, po mogunosti veliki listovi papira koji se mogu
staviti na zid, popis prava koja se mogu odbaciti/ili kojima se moe
dati prioritet.
Postupak
1. Nastavnik upravlja igrom. Uenici su rasporeeni u grupe od etiri do šest. Svaka grupa
dobija plakat i markere. Uenici crtaju veliki balon iznad okeana ili lokalnog pejzaa.
Balastne vree s pijeskom predstavljaju deset ljudskih prava koja su zalijepljena na plakat
(pogledati listu u daljem tekstu).
2. Sada igra poinje. Uenici treba da zamisle kako putuju u Balonu ljudskih prava. Balon
poinje propadati i putnici treba da izbace nešto balasta kako bi izbjegli ozbiljan udes.
Zadatak uenika je da odrede prioritetna ljudska prava koja su predstavljena balastnim
vreama. Koristie sljedee kriterijume: Da li je neko pravo indirektno sadrano u drugom?
Da li je neko pravo od posebne vanosti za demokratiju ili za naše line potrebe?
3. Meutim, balon i dalje tone i potrebno je izbacivati dodatni balast u pravilnim razmacima.
Uenici moraju odbaciti dodatne vree s balastom. Nakon što su odbacili etiri ili pet vrea
balon se bezbjedno prizemljuje.
4. Razmišljanje u plenumu. Svaka grupa predstavlja cijelom razredu svoju listu i objašnjava
(neke od) svojih prioriteta. Liste se potom mogu porediti. Postoje li velike razlike? Takoe bi
trebalo govoriti o radu u grupama. Da li je bilo teško da se sloe? Da li je bilo teško dati
prioritet nekim pravima u odnosu na druga? Nadajmo se da se mogu sloiti kako su sva
ljudska prava vana ali da ljudi mogu imati razliite prioritete u situacijama kada moraju da
biraju.
U funkcionalnom ustavu, ukidanje bilo kojih od tih prava prouzrokovalo bi ozbiljnu štetu
demokratiji. Ljudska prava su prirodna prava i stoga neotuiva. Na osnovu toga moe se rei
da je vonja balonom zapravo simulacija situacije za koju se nadamo da se nikad nee
dogoditi – vladavina diktature.
Ako uenici ponu preispitivati pravila igre po ovim osnovama, moe se smatrati da je
obrazovni cilj ispunjen.
Promišljanje je mogue produiti tako što se provjerava koja su od ovih prava ukljuena u
ustav zemlje i kako se ta prava štite.
Dodatak
Kada se ovaj zadatak radi s mlaim uenicima, komadi balasta – prava – trebalo bi da se zamijene sa
stvarima koje su poznatije uenicima, na primjer „slobodni izbori“ mogu se zamijeniti sa
„igrakama“. Tokom objašnjavanja ovi predmeti mogu se povezati s djejim pravima.
Poduavati demokratiju
- slobodni izbori
- sloboda vlasništva
- pristup zdravoj hrani i istoj vodi
- pravo na obrazovanje
- odjea i smještaj za sve graane
- privatni ivot bez uplitanja
Obrazovni ciljevi
Materijali
Uenici razumiju razliku izmeu stvari koje ele i onoga što im je
stvarno potrebno.
Postupak
1. Nastavnik trai da uenici na listovima papira nacrtaju nekoliko stvari za koje smatraju da su
im potrebne (nastavnik moe pripremiti papire prije lekcije ili moe dopustiti uenicima da ih
sami izreu). Svaki od njih moe nacrtati otprilike 8-10 crtea.
2. Kada su crtei gotovi, nastavnik dijeli uenike u grupe.
3. Svaka grupa mora se sloiti da zadri samo pet crtea. Samo pet najvanijih stvari moe ostati
na stolu. Nakon toga grupe moraju jedna drugoj objasniti zašto su baš tako izabrale. Jesu li
sve izabrale isto?
Dodatak
Nastavnik vješa kanap za veš preko cijelog razreda i stavlja crtee na kanap. Zatim raspravlja s
razredom koje se slike mogu ukloniti, stvari koje nam stvarno nijesu potrebne. Na kraju na kanapu
treba da ostane samo pet crtea. Mogu li se uenici sloiti o kojih pet je rije?
Poduavati demokratiju
Obrazovni ciljevi
Materijali
Ovo je zadatak za djecu mlau od šest godina. Oni razumiju da
djeca imaju prava, postaju svjesni da ta prava postoje i da je vano
poštovati ta prava.
Kutija s blagom je izvanredno lijepa kutija koju djeca sama
ukrašavaju i napune (novinskim lancima, UNICEF-ovim
piktogramima koji ilustriraju djeja prava, lutkama i razliitim
predmetima).
Postupak
1. Na poetku kutija sadri:
- dva piktograma koja predstavljaju pravo na jednakost i pravo osoba sa fizikim i psihikim
invaliditetom na pomo;
2. Sakupljajui predmete koji predstavljaju prava djeteta i njihovim stavljanjem u kutiju s
blagom, djeca razumiju koliko su ta prava vana. Rad na projektu kutije s blagom trebalo bi
da traje do kraja osnovne škole.
3. Pored velike kutije za cijeli razred, svaki uenik bi trebalo da ima svoju malu kutiju s blagom.
Poglavlje 4 – Doivljavanje drugih
Uvod
Ova slika prikazuje djevojicu koja gleda djeaka kroz lupu. Slika koju lupa stvara slina je ali ne i
identina djeaku u stvarnosti. Djeak ne zna kako izgleda njegova slika. Moe biti kriva ili prava,
moe ak pokazivati više pojedinosti nego što je djeak svjestan ili više nego što bi on to elio. Oboje
su nasmiješeni, stoga razlike izmeu percepcije i stvarnosti ne izgleda da predstavljaju problem.
Djevojica se smiješi slici, a ne samom djeaku.
Svi mi koristimo naša uveavajua stakla kada posmatramo druge ljude i pohranjujemo njihove slike
u našoj memoriji. Donosimo sudove o drugima na osnovu tih mentalnih slika. Takve slike su sirovi
materijal iz kojeg stvaramo stereotipe. Svi se oslanjamo na takvo pojednostavljivanje sloenog svijeta
koji niko od nas u potpunosti ne razumije. Ukoliko stereotipi postanu predrasude, pogotovo one
negativne, onda te predrasude mogu izazvati razdor i neprijateljstvo u društvu.
Zadaci u ovom poglavlju pomau uenicima da postanu svjesni svojih percepcija i predrasuda o
drugima, da kritiki razmišljaju o njima i da ih ispravljaju, ukoliko je potrebno. Stoga se ovo
poglavlje usredsreuje na socijalnu dimenziju demokratije i ljudskih prava. Naše zajednike
percepcije, predrasude i naini interakcije jednih s drugima pruaju osnovu u kojoj se demokratija i
ljudska prava moraju ukorijeniti. Nije dovoljno demokratiju i ljudska prava uvesti kao princip vlasti i
ustava, njihovi sociološki i kulturološki korijeni jednako su vani.
Naelno, uenici bi trebalo da razumiju funkciju stereotipa prilikom smanjivanja sloenosti naših
društava i svijeta u kojem ivimo. Takoe, moraju razumjeti da stereotipi mogu postati opasni, sijui
sjeme neprijateljstva u društvu. Ovo se naroito moe dogoditi kada upoznajemo strane ljude koji
pobuuju strah. Obrazovanje pomae ljudima da prepoznaju predrasude i pogrešne stereotipe i da ih
ispravljaju.
Stariji uenici takoe mogu razumjeti da naše percepcije i predrasude na kraju mogu doprinijeti
kulturi koja podrava ili potkopava demokratiju i ljudska prava u zajednici, Doslovno, demokratija
poinje sa mnom i s tobom.
Poduavatio demokratiji
Zadatak 4.1. – Svi razliiti, svi jednaki
Obrazovni ciljevi Uenici ue kako da upoznaju i prihvate druge u svojoj grupi.
Uenici otkrivaju šta imaju zajedniko a da toga nijesu bili svjesni imaju
Uenici postaju svjesni razliitih stavova i praksi.
Materijali Kreda ili ue kako bi se na podu napravila prava linija.
Postupak
1. Nastavnik nabraja jednu po jednu od niza karakteristika. im se spomene neka karakteristika,
oni koji smatraju da je imaju odmah prelaze preko crte.
Primjeri: Svi oni koji ...
- redovno itaju novine
- imaju predrasude itd.
Od uenika se moe traiti da predloe neke karakteristike, ali nastavnik mora biti svjestan
onih karakteristika koje su osjetljive.
2. Uenici razmatraju sljedea pitanja:
- Da li se iko našao u grupi s nekim za kojeg je smatrao da nema ništa zajedniko s njim?
- Kakav je osjeaj biti dio velike grupe?
- Kakav je osjeaj biti sam?
Varijacija
im se spomene neka karakteristika, uenici poinju da formiraju grupe osoba sa istim
karakteristikama. Kratko ostaju zajedno kako bi raspravljali šta imaju zajedniko. Na primjer, govore
o stvarima koje se tiu sklonosti i ponašanja.
Doivljavanje drugih
ukorijenjena u društvenim strukturama.
Doivljavanje razlike od izuzetne je vanosti u adolescenciji. Mladi
ljudi ele da privuku panju na sebe, ele da ih odrasli uvaavaju i da
ih drugi poštuju. Vaan dio formiranja identiteta u adolescenciji jeste
odvajanje od odraslih, posebno roditelja.
Uenici razumiju da postoje mnoge biološke razliitosti koje niko ne
moe u potpunosti identifikovati. Na primjer, nemogue je tvrditi da je
jedan oblik inteligencije superiorniji od drugog. Razlike koje su
ljudima bitne duboko su ukorijenjene u društvu – na primjer razlike na
osnovu vrijednosti, socijalnog statusa ili socijalne promjene. U
razredima u kojim uenici pripadaju kulturološkim manjinama, ovo je
dobra prilika da se prikazuju u nediskriminišuem kontekstu.
Veliki list papira.
Postupak
1. Na veliki list papira nastavnik zapisuje što je mogue više vrsta razlika meu ljudima.
2. Razred se dijeli u etiri grupe. Svaka grupa sastavlja listu odreenih vrsta razliitosti:
- fizike razlike
- psihološke razlike
- sociološke razlike
- kulturološke razlike.
- "Shvatam da znam ...
- ... ali sam nauio ...
- Najviše me iznenadilo ..."
Nastavnik objašnjava zašto su ljudska bia i slina i razliita.
Uenici u pismenoj formi zamišljaju dvije situacije u kojima je teško iskusiti razliitost. O ovome se
potom moe razgovarati sa cijelim razredom.
Poduavatio demokratiji
Obrazovni ciljevi
Razumiju da nam pojednostavljivanje i stereotipi pomau sa se nosimo
sa sloenim svijetom u kojem ivimo.
Uenici razvijaju svoje sposobnosti kako bi donosili sudove i odluke.
Na taj nain oni se podstiu na kritiko razmišljanje.
Stolovi i stolice moraju se ukloniti iz uionice. Prostori za „tano“ i
„netano“ nalaze se u suprotnim uglovima razreda.
Postupak
1. Uenici stoje u sredini uionice. Nastavnik ita liste sa tanim i netanim tvrdnjama o
enama, muškarcima, raznim nacijama itd.
Kada nastavnik proita tvrdnju, uenici idu u jedan ili drugi ošak uionice zavisno od toga
smatraju li odreenu tvrdnju tanom ili netanom.
Uenici koje nemaju stav ostaju u sredini.
2. Nastavnik poziva uenike da objasne svoj izbor.
Nastavnik prua taan odgovor. Izuzetno je vano da se ne propusti ovaj korak.
3. Uenici daju komentare na nastavnikovo objašnjenje. Nastavnik ih podstie da objasne na
koji nain su doivjeli druge, pogotovo ako su se njihove percepcije pokazale netanima.
Dodatak
Uenici analiziraju na koji se nain mediji odnose prema pitanjima manjina, polova, nasilja, itd.
Identifikuju primjere stereotipa, predrasuda, površnosti ili temeljnosti i istraivakog novinarstva.
Uenici pokušavaju da isprave informacije koje smatraju netanim ili nepotpunim.
Doivljavanje drugih
razliitosti utisaka i percepcija koje ljudi imaju jedni o drugima.
Uenici vjebaju aktivno slušanje i ue da poštuju druge.
Fotografije ljudi koje mogu u uenicima da pobude razliite reakcije
stavljaju se na veliki list papira (nastavnik bi trebalo da izabere likove
razliite starosti, kultura, nacionalnosti, itd.).
Postupak
1. Uenici formiraju krug. Nastavnik svakom ueniku daje list papira.
2. Nastavnik trai od svakog uenika da pogleda u svoju fotografiju:
- "Vidim ..."
- "Smatram ..."
- "Osjeam ..."
3. Uenici zapisuju svoje prve utiske na donji dio stranice. Savijaju donji dio papira kako bi
sakrili odgovor te dodaju list osobi koja im je s lijeve strane.
4. Ovo traje sve dok listovi prou cijeli krug.
5. Uenici porede svoje prve utiske:
- Na koji nain su vaši prvi utisci slini ili razliiti?
- Šta ste odmah primijetili?
- Što ste o otkrili o sebi prilikom ove aktivnosti?
Dodatak
Ovaj zadatak moe se sprovesti sa vrlo malim brojem fotografija, ili samo sa jednom fotografijom, ili
etnografskim video snimkom. Od svakog se uenika moe traiti da napiše svoje utiske na komad
papira.
Nastavnik moe dati neke podatke o drugim kulturama: hrana, muzika, struktura porodice i sl.
Poduavati demokratiju
Obrazovni ciljevi
U ovom zadatku uenici istrauju stereotipe i predrasude o drugim
ljudima i manjinama. Otkrivaju percepcije o razliitim manjinama
Uenici postaju svjesni svojih ogranienja u toleranciji i svojih oprenih
sistema vrijednosti.
Uenici se treniraju kako da razviju vještine aktivnog slušanja pri
traenju argumenta.
Postupak
1. Svaki uenik dobija jedan primjerak scenarija i ita ga u sebi.
2. Svaka osoba bira troje ljudi s kojima bi eljela da putuje i još tri s kojima ne bi eljela
putovati.
- Uporeuju svoje line izbore i odgovarajue razloge za svoje izbore.
- Pokušaju da se usuglase oko liste sa tri stvari koje im se sviaju i tri stvari koje im se ne
sviaju
- Biraju predstavnika za svoju grupu.
4. Svaka grupa predstavlja svoju listu poeljnih i nepoeljnih saputnika cijelom razredu, pritom
iznosei razloge za svoje izbore.
5. Nastavnik podstie diskusiju izmeu iznesenih stavova, na primjer:
- Koji su bili glavni faktori za donošenje odluke?
- Ako se grupa nije usaglasila oko liste svojih izbora, zašto?
- Koje stereotipe implicira lista putnika?
- Odakle dolaze ove slike?
- Kako bi ste se vi osjeali ako niko s vama ne bi elio da putuje, na primjer?
Dodatak
Lista se moe promijeniti zavisno od uzrasta i socijalnog porijekla uenika, ali svakako treba
ukljuivati osobe koje predstavljaju manjinu koja se moe lako prepoznati kao i one manjine koje nije
lako prepoznati.
O manjinama i diskriminaciji se takoe moe izuavati kroz knjievnost i istoriju.
Materijali (vidjeti sljedeu stranicu)
Scenario
Zapoeli ste dugo putovanje vozom koje e trajati nekoliko dana, a dijelite
vagon za spavanje sa još troje drugih ljudi.
S kojima od sljedeih ljudi biste rado dijelili vagon za spavanje?
S kojim putnicima ne biste dijelili vagon za spavanje?
- debeli švajcarski bankar
- Afrikanac koji prodaje egzotine lanke
- Rom koji je upravo izašao iz zatvora
- Njemica feministkinja rock pjevaica
- homoseksualac student iz Švedske
- mlada Rumunka sa djetetom
Poduavati demokratiju
Vjeba 4.6. – Svi smo ravnopravni, ali neki su ravnopravniji od ostalih
Obrazovni ciljevi
Uenici identifikuju i analiziraju razloge i motive za diskriminaciju drugih.
Ova vjeba se usredsreuje na nain kako socioekonomski faktori utiu na
mogunost društvenog uspjeha.
Postupak
1. Nastavnik dijeli uenike u grupe koje nemaju više od šest uenika. Grupe moraju imati paran
broj lanova. Svaka grupa dobija list papira i marker.
2. Nastavnik pita polovinu grupe da nacrta karikaturu društvenog pobjednika, a drugi dio grupe
da napravi karikaturu gubitnika.
3. Nastavnik trai od grupa da naprave listu karakteristika svojih modela: socioekonomski nivo,
profesija, pol, etnika grupa, zabavne aktivnosti, izbor odjee, izgled, nain ivota, izgled
domainstva, potrošake navike.
4. Nastavnik trai od grupa da razmijene svoje karikature i da ih protumae.
5. Crtei se izlau na zidu. Svaka grupa mora cijelom razredu da protumai svoje crtee.
6. „Umjetnici“ komentarišu svoje namjere. Objašnjavajui motive svojih crtea i efekte koji
crtei imaju na posmatrae, od uenika se moe oekivati da se dotaknu sljedeih pitanja:
- Koje su glavne karakteristike uspjeha?
- Koje su glavne karakteristike neuspjeha?
- Koji su glavni faktori koji stvaraju razliku izmeu uspjeha i neuspjeha?
- Jesu li ljudi odreenih grupacija zastupljeni?
- Imaju li svi ljudi jednake šanse za uspjeh bez obzira na svoj socijalni poloaj?
Dodatak
Koji su glavni razlozi za diskriminaciju, iskljuivanje ljudi iz društva, na osnovu kulture, porijekla,
seksualnog ponašanja, jezika i sl.?
Koji su razlozi za nejednakost meu ljudima? Da li je jednakost mogua, poeljna, ili ne?
Doivljavanje drugih
Ova vjeba simulira sukob kultura i omoguava uenicima da posmatraju
stereotipe koje uvode u ovu predstavu. Ova vjeba pomoi e uenicima
da postanu svjesni sukoba u takvim situacijama. Vjeba omoguava
uenicima više perspektiva „stavljanjem u tuu kou.“
Uenici razvijaju svoje vještine komunikacije.
Komad papira ili karton, flomasteri u boji, ako je mogue, neka turistika
oprema, npr. kamera.
Napomena oko metoda
Idealan nain bio bi da se radi s dva razliita razreda, svaki sa svojim nastavnikom kao
voom. Uloga dva nastavnika jeste da podsjeaju uenike na instrukcije i karakteristike
njihovih grupa: „turisti“ i „X-ovi“.
1. Dvije grupe susreu se u svojim uionicama. Imaju 15 minuta da stvore kontekst u kojem e
djelovati i da se pripreme za svoje uloge.
Turisti zapisuju informacije o svojoj zemlji, smišljaju šta oekuju od puta i pripremaju
opremu koju e imati na svom putovanju, npr. kamera, mobilni telefon, novanice u stranoj
valuti. Ako nemaju pri ruci te predmete, onda ih mogu predstaviti pomou crtea.
„X-ovi“ definišu svoju kulturu: porodinu strukturu, privredu, vrste zanata, odjee i
domainstva. „X-ovi“ moraju biti „primitivni“ koliko god je to mogue. Sami sebi nadijevaju
ime.
2. Ova aktivnost moe se odvijati za vrijeme školskog asa.
Dvoje turista, prilikom kupovine suvenira i slikanja znamenitosti, susreu lanove „X-ova“.
Vraaju se svojoj grupi i priaju o svom iskustvu. Opisuju šta su primijetili o udnoj kulturi
„X-ova“.
„X-ovi“ djele svoje utiske o prvom sastanku s turistima, iznosei svoje utiske o stavu turista.
3. Turisti su preplavili zemlju „X-ova“, koji ne ele da mijenjaju svoje navike.
4. Dvije grupe se sastaju radi razmjene povratnih informacija:
- Kako se turisti osjeaju?
- Kako se „X-ovi“ osjeaju?
- Turisti objašnjavaju šta im smeta u ponašanju „X-ova“.
- „X-ovi“ objašnjavaju zašto im smeta ponašanje turista.
- Prema turistima, šta su „X-ovi“ mogli da uine da bi kontakt s turistima bio ugodniji?
- Prema „X-ovima“, šta su turisti mogli uiniti da budu manje nametljivi?
- U sluaju da se morate vratiti u zemlju „X-ova“. šta bi trebalo da znate kako bi vaše
ponašanje bilo primjerenije?
Uenici intervjuišu pripadnike svoje zajednice koji su posjetili druge zemlje ili ih pozovu da na asu
pred razredom iznesu svoja iskustva prilikom susreta s ljudima koji imaju razliito kulturološko
porijeklo.
Varijacija
Uenici zamišljaju idealno društvo i ukazuju na znaajne razlike u odnosu na vlastitu kulturu.
Doivljavanje drugih
Vjeba 4.8. - Globingo: "Ljudsko bie je dio cijelog svijeta".
Obrazovni ciljevi Svrha ove igre jeste da se pokae da je ovjek dio cijelog svijeta
Materijali List s bingo kvadratiima za svakog uenika.
List s pitanjima.
1. Uenici ispunjavaju kvadratie prema postavljenim pitanjima. Svaki kvadrati ima dvije crte:
jednu za ime, drugu za zemlju. Za svaki kvadrati bi trebalo da pokušaju da pronau ime
jednog od svojih drugova iz razreda, i odgovarajue ime zemlje.
Postoje razna pitanja koja se mogu postaviti. Obino je potrebno od A do L, ali moete dodati
i druga, iako je uenicima dozvoljeno da koriste ime svoga druga iz razreda samo jednom. U
suprotnom mogu precrtati jedan kvadrati i ne mogu dobiti „bingo“ za taj red.
2. Nakon igre, moe se odvijati grupna rasprava. Uenici mogu otkriti da je migracija nešto
normalno u svakoj porodici i naciji. Razgovarae o globalnoj situaciji i svijetu kao mrei.
Materijali za nastavnike
- putovao u neku stranu zemlju
- ima prijatelja s kojim se dopisuje u stranoj zemlji
- ui strani jezik
- pomogao posjetiocu koji dolazi iz strane zemlje
- uiva da jede hranu iz strane zemlje
- ima auto koji je proizveden u stranoj zemlji
- ivi u kui u kojoj se govori više jezika
- ima roaka koji se rodio u stranoj zemlji
- itao u dnevnim novinama priu o stranoj zemlji
- nedavno razgovarao s nekim ko je ivio u stranoj zemlji
- nedavno nauio nešto o stranoj zemlji na televiziji.
Pitanja za grupnu raspravu
1. Šta ste nauili jedni o drugima u ovom postupku?
2. Šta je najzanimljivija stvar koju ste nauili o svojim kolegama?
3. Šta vam igra govori o našem svijetu?
Poduavati demokratiju
A B C D
ime: ime: ime: ime:
zemlja: zemlja: zemlja: zemlja:
E F G H
ime: ime: ime: ime:
zemlja: zemlja: zemlja: zemlja:
I J K L
ime: ime: ime: ime:
zemlja: zemlja: zemlja: zemlja:
Uvod
Gornja slika prikazuje djeaka i djevojicu na klackalici. Oslonac koji podrava klackalicu ne nalazi
se na sredini i stoga djevojica ima dui kraj, a djeak krai. Prema tome djevojica dominira u igri i
ini se da u tome uiva. Djeak, sa nesrenim izrazom lica, oajniki pokušava da se spusti, ali sve je
uzalud. Takve situacije esto dovode do svae i sukoba. Oslonac u sredini simbol je paragrafa koji se
odnosi na zakon.
Slika se moe protumaiti na razne naine što dovodi do interesantnih pitanja. Mogunosti djeaka i
djevojice su u ovoj situaciji nejednake, što odraava problematiku polne nejednakosti. Zauujue,
djevojica je ta koja se nalazi na duem kraju klackalice, moda djevojica vara, što znai da je
prekršila zakon, ili samo uiva u prednosti koju joj zakon prua kako bi kompenzovao diskriminaciju
ena i djevojica u prošlosti. Jesu li povrijeena neija ljudska prava – i ko ih je prekršio?
Simbol paragrafa otvara dalje perspektive. Ko je napravio pravila ove igre? Slubeni simbol zakona
odnosi se na dravu i vladavinu prava. Drava se moe sastojati od institucija koje dijele mo i koje
kontrolišu jedna drugu putem sistema provjera i balansa – parlament, vlada i sudstvo? Dravu moe
voditi benevolentni ili despotski autokrata. Zakoni su kljuni, jer pretvaraju ljudska prava u graanska
prava za graane drave. Zakoni stoga štite ljudska prava ako su povrijeena. Kao što slika prikazuje,
meutim, ljudska prava mogu prekršiti graani ili nepravedni zakoni.
Alternativno, zakon mora odrati ravnoteu izmeu prava pojedinanih graana i definisati granice
individualnih ljudskih prava kako bi se zaštitila prava drugih.
Vjebe u ovom poglavlju bave se pitanjima pravednosti i pravde. Uenici e shvatiti da je pravda od
od suštinskog znaaja za mir i sigurnost u društvu.
Poglavlje 5 – Omoguiti djelovanje pravde
Poduavati demokratiju
Društvene studije, jezici.
1. Nastavnik trai od svakog para da izabere fotografiju.
2. Nastavnik trai od uenika da opišu situaciju onako kako je razumiju:
- "Mogu vidjeti ..." (injenini opis)
Nastavnik onda pita uenike da pojasne slike, koristei tri kategorije:
- Slike pokazuju situacije koje su korektne i pravedne.
- Slike koje pokazuju suprotnu situaciju, npr. primjeri nepravde.
- Uenici nijesu sigurni kako klasifikovati ove fotografije.
3. Parovi se sastavljaju u grupe od etiri. Svaki par objašnjava svoju sliku drugom paru i onda
pokušavaju da ih uvjere u stav koji su donijeli. Slike s komentarima grupa prikazuju se u
uionici. Svaki uenik bi trebalo da ima dovoljno vremena da proui te primjerke.
4. Plenum:
- Koje su vrste situacija opisane kao pravedne a koje kao nepravedne?
- Da li je bilo teško donijeti odluku o nekim opisanim situacijama? Zašto?
- Koji to uslovi stvaraju nepravedne situacije?
- Na koji se nain mogu mijenjati nepravedne situacije?
Dodatak
Uenici formiraju nekoliko grupa. Svaka grupa bira jedan primjer nepravde i razmišlja o posljednjem
pitanju: Na koji nain se ovaj oblik nepravde moe prevladati?
Prvo, mogli bi identifikovati koja su to ljudska prava povrijeena u sluaju o kojem se raspravlja.
Drugo, mogu traiti naine kako zaštiti i sprovoditi ljudska prava
Omoguiti djelovanje pravde
Vjeba 5.2. – Izuzetak
Razliite obojene naljepnice i jedna bijela naljepnica.
Postupak
Uenici rade u parovima.
1. Nastavnik zalijepi naljepnicu na elo svakog uenika. Uenici ne smiju znati koju boju imaju
zalijepljenu na elu. Stoga bi trebalo da zamure kada dobijaju naljepnicu.
2. Uenici otvaraju oi. Svaki uenik mora sada da otkrije ostale lanove svoje grupe, a grupe se
na kraju formiraju prema bojama.
3.
4. Povratne informacije i razmišljanje u plenumu. Predlau se sljedea pitanja:
- Kako ste se osjeali kada ste upoznali prvu osobu koja nosi istu naljepnicu kao vi?
- Kako se osjeajala jedina osoba sa bijelom naljepnicom?
- Jeste li pokušali pomoi jedni drugima u svojoj grupi?
- Na koji nain se moe integrisati osoba koja ima bijelu naljepnicu?
4. Zadatak moe posluiti da se uenici upoznaju s odnosima izmeu manjinskih i veinskih
grupa u društvu:
- Ko su izuzeci, iskljueni, u društvu?
- Moe li neko po linom izboru biti izuzetak ili na margini?
Dodatak
Vjeba se moe dalje proširiti tako što se daje prednost odreenoj grupi. Uenici e se više
angaovati, ali takav nain moe prouzrokovati stres i neprijateljstvo. Nastavnik bi trebalo dobro da
poznavaje svoj razred i mora biti spreman na adekvatnu reakciju.
Poduavati demokratiju
Obrazovni ciljevi
Uenici postaju svjesni svojih reakcija na nepravedan tretman, koje su
bazirane na etikim principima pravde. Pravda je temeljna kategorija
ljudskih prava.
nepravde.
Koverte s djeliima slagalice, ili slikama koje su izrezane u više djelova.
Postupak
1. Priprema: za svaku grupu od tri ili etiri uenika trebalo bi da bude jedna slagalica.
Nastavnici mogu koristiti unaprijed napravljenu slagalicu ili napraviti slagalicu tako što e
izrezati slike (razglednice ili reklame) na više djelova. Svaka slagalica treba da bude stavljena
u kovertu. Idealno bi bilo da se duplikat slike zalijepili na kovertu. Nastavnik uzima neki dio
slagalica i mijenja ih sa dijelovima drugih slagalica. Nekoliko slagalica treba da bude
kompletno.
2. Uenici formiraju grupe od otprilike etiri lana. Nastavnik dodjeljuje poseban zadatak
svakom lanu grupe:
- uenik zaduen za vrijeme i materijal
- arbitar koji spreava konflikte i osigurava da se uputstva dosljedno sprovode
- uenik koji ima duplikat završene slagalice
- uenik koji izvršava zadatak.
Nastavnik daje kovertu svakoj grupi i daje im zadatak da riješe slagalicu u odreenom
vremenskom roku. Uenici e ubrzo otkriti da li se njihova slagalica moe sloiti ili ne i da li
mogu dobiti podršku ostalih grupa.
3. Igra stvara jasne pobjednike i gubitnike. U zavisnosti od starosti grupe i reakcija uenika,
sljedea pitanja mogu se koristiti kako bi iskazali i ocijenili iskustvo pozitivne ili negativne
diskriminacije:
- Kako ste se osjeali kad ste shvatili da grupe imaju razliite materijale?
- Kako biste se osjeali da ste bili u drugoj grupi?
- Kako ste se osjeali kao dio grupe koa ima premalo/previše materijala?
- Koje je ponašanje pomoglo, ili odmoglo, uspjehu grupe?
Dodatak
Uenici se podstiu da raspravljaju o stvarnim situacijama u kojima ljudi nemaju jednak pristup
vanim resursima (npr. slobodno vrijeme, posao, novac, mo).
Omoguiti djelovanje pravde
Materijali
Stari filozofi oslanjali su se na razliite vrijednosti kako bi definisali
svrhu zakona.
politikim sistemima.
kojima naši interesi vode naše vrijednosne opcije.
Uenici se podstiu da namjerno biraju vrijednosti u okviru ljudskih
prava, kako bi ih mogli uporeivati, raspravljati o njima i biti im
posveeni u svakodnevnom ivotu.
Razliiti koncepti uloge zakona napisani su na velikom listu papira i
istaknuti na zidu (vidjeti M 1 u odjeljku o materijalima).
Postupak
1. Uenici formiraju grupe od tri ili etiri lana i dobijaju radne listove s listom pravila
ponašanja (vidjeti M2 u odjeljku materijala).
2. Svaka grupa mora podvesti pravila ponašanja pod osnovne koncepte zakona (deset minuta).
3. Grupe provjeravaju svoje rezultate.
4. Uenici odluuju kojeg koncepta e se najviše pridravati.
5. Uenici biraju koncept kojeg e se najmanje pridravati.
Dodatak
Razmišljanja u razredu:
- Jesu li pravila koja primjenjujete u svom ivotu u skladu s vašim izborom?
- Znate li pravila koja su dio opcija koje ste odbacili? Jeste li se protivili tim pravilima?
Zašto? Šta ste uinili?
- Nabrojite pet pravila svakodnevnog ivota kojih se pridravate.
Materijali (vidjeti sljedeu stranicu)
M 1: Osnovni koncepti zakona
1. Svrha zakona jeste da sprijei pojedince da krše prava drugih ljudi (Aristotel).
2. Svrha zakona jeste da prui svakoj osobi ono što zasluuje (Aristotel).
3. Svrha zakona jeste stvaranje savršenog društva (Platon).
4. Zakon slui da sprijei štetu koju nepravda ini pojedincima (Glaucon).
5. Zakon bi trebalo da slui ouvanju interesa onih koji upravljaju (Thrasymachus).
6. Uloga zakona jeste da ouva društveni mir kroz osiguravanje dobrobiti svih i primjenom one
prakse koja je korisna za naše društvo (Protagora).
7. Svrha zakona jeste zaštita najslabijih.
M 2: Pravila
1. Ljudi koji su zlostavljali svoju djecu otii e u zatvor.
2. Drava e garantovati nezaposlenima prihod koji e im omoguiti da preive.
3. Uenici koji imaju najbolje ocjene imae prioritet prilikom zapošljavanja.
4. Svi radnici treba da izdvoje nešto iz svojih prihoda kako bi pomogli nezaposlenima.
5. Svaka radnja odreene osobe kojom drugoj osobi priini štetu, obavezae tu osobu da
ošteenom nadoknadi štetu.
6. Nastavnici e osigurati da uenici shvate da se zakoni našeg društva, i to kao najkvalitetniji
zakoni, ne smiju kršiti.
prevaspitanje.
8. Dozvoljene su samo one aktivnosti koje drava dozvoli za dobrobit svih.
9. Samo ljudi koji plaaju porez imaju pravo glasa.
10. Svi mladi ljudi moraju pripadati dravnim organizacijama kako bi uestvovali u korisnom
radu.
11. Preduzea bi trebalo da instaliraju filtere protiv zagaenja na dimnjacima.
12. Niko ne smije da širi ideje koje vlade nijesu priznale kao validne.
13. Drava ima pravo da oduzme posjed ako je to u slubi javnog interesa.
14. Direktori preduzea imaju pravo da organizuju privatne slube zaštite.
15. Zabranjeno je ui u tui dom bez dozvole vlasnika.
Omoguiti djelovanje pravde
Obrazovni ciljevi Uenici shvataju da postoje razliita gledišta o pitanjima pravde.
Uenici razvijaju shvatanje ravnotee izmeu prava i obaveza.
Materijali Radni listovi koji sadre gledište A ili B.
Postupak
1. Bira se jedno od prava koje e se ispitati.
2. Razred se dijeli u grupe od etiri ili šest lanova.
Polovina grupe dobija list A, a druga list B.
Svaka podgrupa priprema što više moguih argumenata kako bi odbranili izjavu sa svog lista.
3. Grupe se ujedinjuju. lanovi podgrupe A predstavljaju svoje gledište lanovima podgrupe B,
koji moraju paljivo da slušaju i prave zabilješke.
Onda je red na podgrupu B.
Nakon prezentacije argumenata moe da slijedi vrijeme za postavljanje pitanja.
4. Podgrupe A i B mijenjaju uloge. Ne smiju biti unaprijed obaviješteni o ovom djelu vjebe.
Daje im se par minuta kako bi razmislili o argumentima.
5. Grupe pokušavaju da usvoje zajedniko pisano gledište o problemu o kojem se raspravlja.
6. Pitanja za razmišljanje:
- Na koje poteškoe ste naišli dok ste pokušavali da doete do zajednikog gledišta?
- Da li vam je injenica što ste zamijenili uloge olakšala ili oteala da se usaglasite oko
zajednikog gledišta?
Dodatak
Nastavnik (ili uenici) trae sluajeve u kojima je sloboda izraavanja (ili djeiji rad) kontroverzna
tema.
- Postoje li dunosti – ili prava – koja nameu ogranienja odreenim pravima?
Informacije koje se daju u medijima trebalo bi koristi za analizu sluaja. Istraivanje bi trebalo
proširiti i na druga ljudska prava, npr. sloboda kretanja ili pravo vlasništva.
Materijali (vidjeti sljedeu stranicu)
Gledište A: Sloboda izraavanja
U pravednom društvu sloboda izraavanja fundamentalno je ljudsko pravo koje se ne bi smjelo
ograniiti. Razmislite o sljedeem:
- okolnosti pod kojima je druge drave ograniavaju;
- vanost slobode izraavanje za demokratije;
- bilo koji drugi relevantan problem.
Gledište A: Djeiji rad
Zakoni protiv djeijeg rada trebalo bi da se striktno primjenjuju kako bi se zaštitilo pravo djece da
se igraju, da ue i da postanu zdravi odrasli lanovi društva. Razmislite o sljedeim injenicama:
- nedostatak obrazovanja koji je posljedica prisile djece na rad;
- injenica da djeca esto rade u nezdravim uslovima;
- nain na koji se djeiji rad esto iskorišava jer se se djeca ne mogu zaštiti od nepravednog
postupanja;
Gledište B: Sloboda izraavanja
U pravednom društvu ponekad je potrebno da se ogranii sloboda izraavanja kako bi se zaštitila
ljudska prava. Razmotrite sljedee injenice:
- posljedice rasistikih komentara o manjinama;
- nain na koji se govor moe koristiti za podsticanje nasilja;
- kako je u nekim zemljama sloboda izraavanja neograniena i dovodi do povrede prava;
- potreba da se promovišu obaveze a ne samo prava;
- svi drugi relevantni problemi.
Gledište B: Djeiji rad
U interesu pomoi porodicama da preive u teškim ekonomskim uslovima i da se pomogne djeci
da zauzmu ulogu u društvu, djeca bi trebalo da rade i pomau svojim porodicama. Razmotrite
sljedee:
- injenicu da u nekim društvima u kojima je zaposlenost slaba, djeca mogu biti jedini izvor
prihoda za porodicu;
- injenicu da u mnogim društvima djeca tradicionalno rade due nego odrasli;
- mišljenje da sprjeavanje djece da uestvuju u produktivnom radu moe rezultirati u
nepotrebnoj izolaciji djece od svijeta odraslih;
- injenicu da rad moe biti formativno iskustvo za djecu;
- sve drugi relevantne probleme.
Slika prikazuje djeaka i djevojicu koji su okrenuti jedno prema drugom. Pokazuju jedno drugom
kocku sa simbolima koji predstavljaju politike filozofije. Vano je da se osmjehuju jedno drugom,
jer su simboli razliiti i ukazuju na polemike i nesuglasice. Vano je istraivati znaenje tih simbola
koliko god je to mogue. Djeak pokazuje simbol „zabrane atomske bombe“, kojim se izjašnjava za
pacifizam. Pentagram moe predstavljati socijalistiki nain razmišljanja, ali isto tako i holistiki
nain razmišljanja o ovjeanstvu. Cik-cak linije mogu predstavljati vodu, kao simbol zaštite ivotne
sredine, ali njegovo znaenje moe biti i potpuno razliito. Djevojica pokazuje A – simbol
anarhizma. Simbol enskog pola moe predstavljati feminizam. Cvijet moe predstavljati zaštitu
ivotne sredine, ili mir, ali djevojica je moda dala neko drugo znaenje tom simbolu. Mladi ljudi
koriste se ljudskim pravima – sloboda misli, sloboda izraavanja i jednakost. Ne postoji vlast koja e
odrediti ko je u pravu a ko nije.
Slika takoe nosi jednu interesantnu i iznenaujue sloenu poruku. Mi kombinujemo simbole i
koncepte u politikoj filozofiji kako bismo izrazili naše ideje i gledišta, ali oni mogu biti ambivalentni
i zbunjujui. Stoga moramo drugima objasniti naš izbor i moramo paljivo slušati. Postoje mnoga
gledišta sa kojima se moemo ili ne moemo sloiti. Šest simbola dovoljno je da nam daju ideju
otvorenog pluralistikog društva. Trebalo bi da poštujemo jedni druge; tada moemo imati dobar
argument koji nikoga ne povrjeuje i pogoduje svima.
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava integriše dvije dimenzije. Prva je povezana sa sadrajem.
Shvatanje politike filozofije vano je za obrazovanje za demokratiju, prua nam jasan smjer i
vrijednosti kada prosuujemo vrijednosti i kada djelujemo. Isto tako bolje razumijemo jedni druge.
Druga dimenzija obrazovanja za demokratiju odnosi se na kulturu civilizovanog sukoba – prepirati se
sa osmijehom, ako je mogue. O takvoj kulturi sukoba mora se poduavati u školama, kroz iskustvo i
razmišljanje. Poduavanje moe zapoeti u vrlo ranom dobu a mnogo toga zavisi od primjera koji
pokazuju nastavnici i direktori. Nastavnik obrazovanja za demokratiju trebalo bi da izbjegava dvije
zamke. Jedna je politika korektnost. Nije zadatak nastavnika da poduavaju uenike o bilo kojoj
politikoj doktrini, niti bi uenike trebalo prisiljavati da prihvate njihove line vrijednosti. Druga je
tiho negiranje, što je suptilni oblik opresije. Nastavnik bi trebalo da podstakne uenike da
objašnjavaju svoje izbore kako bi ih drugi razumjeli, ali ne treba ih prisiljavati da ih opravdavaju.
Vjebe se mogu prilagoditi razliitim starosnim grupama i mogu se koristiti od osnovnog do višeg
srednjeg nivoa.
Poduavatio demokratiji
Obrazovni ciljevi
raspravama i debatama i da neke od tih vrijednosti podravaju
ljudska prava, dok im se druge protive (poduavanje o ljudskim
pravima)
Vjeba obuava uenike da budu voljni da ue i razumiju vrijednosti
i stavove bez obzira da li se s njima slau ili n