Skripta Za Usmeni FPS

7/24/2019 Skripta Za Usmeni FPS

1/20

I parcijala FPS Usmeni

1. Prema kojim kriterijima se moze klasifcirati sistem ?

- statiki -sistemske veliine su nepromijenjene tokom vremena, npr.struktura atoma- dinamiki -sistemske veliine mijenjaju se tokom vremena, npr.stanovnitvo zemlje- deterministiki- pod identinim uslovima dobivaju se identine izlaznevrijednosti npr. mjerenje teine istog tega od 1 kg- stohastiki -pod identinim uslovima dobivaju se razliite izlaznevrijednosti koje su opisive samo na bazi statistikih izjava, npr. stanje nekeeksplotacione opreme- otvoreni-baziran na uzajamnom djelovanju sa okolinom (razmjenaenergije, informacija i mase) npr.. jezero sa isparavanjem, dovoenjeenergije, ...- zatvoreni -ne postoji (gotovo) nikakva interakcija sa okolinom (samorazmjena energije) npr. jezero sa svojim sadrajem kao spremnik- kompleksnost proizvodno sistema ovisi o broju elemenata, brojunjihovih meusobnih veza i pravilima interakcije. ! pove"anjem stepenakompleksnosti, pove"aju se i zahtjevi za opisom sistema.- kontin!alan -sistemske veliine mijenjaju se kontinualno, odnosno uproizvoljno malim vremenskim intervalima, npr. dnevna temperatura- diskretan -sistemske veliine mijenjaju se skokovito, odnosno nakonodreenog konanog vremenskog intervala, npr. nestanak elektrine energije- sta"ilan - pri #normalnim$ promjenama sistemskih veliina sistem jefunkcionalan npr. srce

- nesta"ilan - pri minimalnim promjenama sistemskih veliina sistem gubisvoju funkcionalnost, npr. balansiranje na uetu- linearan - %zmeu ulaza i izlaza sistema postoji linearna ovisnost- nelinearan - %zmeu ulaza i izlaza sistema postoji nelinearna ovisnost

&. P#$%U&$'$ ()I*+, ISI+.../ ?

'reduze"e je osnovni privredni subjekt (organizacija), koji se osniva radisticanja dobiti. iljna funkcija predueze"a je dobit (prot), a preduze"a kojaobavljaju djelatnost od opteg znaaja, pored prota, mogu imati isekundarnu ciljnu funkciju.

*snovna obiljeja preduze"a su+

preduze"e ima svoju ekonomiju- ekonomiju ostvaruje u okruenju sa kojim je u permanentnoj komunikaciji- preduze"e je sloen, dinamiki, ekonomski sistem- preduze"e je poslovnonansijski entitet, te se kao takav rukovodi, prijesvega, poslovno nansijskim ciljevima- procesima i pojavama u preduze"u upravlja kompetentan menadment.


2/20

isija preduze"a je odreena+

Svrhompostojanja/ predstavlja osnovu potrebe nastanka i razvojapreduze"a i opravdavanja ulaganja i rada deoniara, potroa"a, dobavlja"a izaposlenika u preduze"u i posebnih institucija (banaka, fondova za razvoj iinostranih fondova za razvoj),Strateijomdejstva/ predstavlja strategiju za ostvarenje svrhe postojanjau datom vremenu i datim ulovima okoline (trita). !trategija dejstvaodreuje logiku preduze"a u smislu izbora podruja poslovne djelatnosti iodreenja u odravanju konkurentske sposobnosti preduze"a u datomvremenu i datim uslovima okoline.

Pokretakimpol!ama/ racionalnipost!pci(obezbjeuju opstanak irazvoj u datom vremenu i datim uslovima okoline) i moralnipost!pci(zadovoljenje zahtjeva okoline korisnika, dobavljaa i drutva) koji lee ukulturi preduze"a.!tandardima ponaanja / ponaanje zaposlenih i njihov odnos premapreduze"u i okolini.

Str!kt!ra pred!ze0a iniocipreduzeasu: Elementivezasaokolinom Elementistrukturepreduzea

Sredstvarada Uesniciuprocesimarada Predmetirada Novanasredstva Informacioniinioci Ostaliinioci

2. 3okovi Un!tar Sistema ?

*snovni tokovi unutar proizvodnog sistema+ tokovi materijala,

tokovi energije,

tokovi informacija


3/20

3ok aterijala - 0ok materijala obuhvata sve procese koji su vezani za dobivanje,proizvodnju i distribuciju proizvoda unutarproizvodnog sistema. *bjekti toka materijala su poluproizvodi, proizvodi, alati, te svipomo"ni elementi imaterijali koji su potrebni za normalno odvijanje procesa unutar proizvodnog sistema(maziva, emulzije). adatak toka materijala je da povee jedinice proizvodnje imontae, odnosno da vri dopremu i otpremupotrebnih resursa u skladu sa tehnolokim postupkom. *vaj cilj se izvrava uzpomo" baznih funkcija+2 proizvodnja (procesi obrade, montae i kontrole)-

2 pomjeranje (procesi transportovanja i manipulacije materijalom)-2 mirovanje (procesi odlaganja i neeljenog zastoja materijala).3unkcije unutranjeg toka materijala odnosno transporta materijala unutarproizvodnog sistema mogu se podijeliti na odgovornosti za+!n!tra4nj! o"last tvornice metodologija tokova materijala na ovom nivou sebavi problematikomfunkcionalnog izgleda urbane strukture tvornice, odreivanje poloaja objekataukljuuju"i i mjesta odlaganja, te transportnih puteva prema kriterijima tehnikogtoka materijala.!n!tra4nj! o"last o"jekta+ metodologija tokova materijala na ovom nivou sebavi problematikom pozicioniranja i strukturiranja (denisanjala4outa), izbora ioptimiranja rada sistema primopredaje, transporta, skladitenja i komisioniranja u

tehnolokom procesu proizvodnje.#adni prostor + metodologija tokova materijala na ovom nivou ima za zadatak daprema kriterijima tehnikog toka materijala,ergonomije i psihologije uredi radniprostor, izabere sisteme za manipulacijom materijala, optimira radne procese i izvrihumanizaciju radnog mjesta.

3ok $nerije - !triktno po odreenim denicijama tok energije u okviruproizvodnih sistema obuhvata procese transfera i transformacije zikalne energije,tako da se unutar proizvodnih sistema moe se izvriti podjela na slijede"eenergijske grupacije koje su u upotrebi+2 elektrina enerija/ je naje"e koritena vrsta energije unutar proizvodnihsistema pri emu se njezino generisanje naje"e vri izvan proizvodnog sistema.

5oritena eklektina energija se potpuno transformira u druge vidove rada(rotaciono i translatorno kretanje, osvjetljenje, pneumatsku i hidraulinu energiju,toplotnu energiju, 6), te u razliite veliine napona elektrine energije u zavisnostiod potreba potroaa.2 enerija transportovana 5!idnim medijem/ primjena ovakvog vida energijese ogleda u direktnoj


4/20

primjeni (npr. pneumatski medij u svrhu odstranjivanja neisto"a itd.), transformacijiu druge vidove energije (rotaciono i translatorno kretanje, te u nekim specijalnimsluajevima i za odvoenje toplote) i u svrhu obrade (sjeenje vodenim mlazom).6 toplotna enerija/ generira se naje"e iz fosilnih goriva, gasova, suneveenergije, 6 , a koristi se prizagrijavanju i hlaenju prostorija, proizvodne opreme i proizvoda.

6 enerija ! vid! razliitih talasnih d!7ina/ ovaj vid energije koristi se u svrhuproduenja i poboljanjavidljivosti na radnom mjestu i u toku dana, prenoenja informacija i u svrhu obrade(laser).6 elektro-hemijska enerija/ koristi se u svrhu realizacije elektrolitskih, elektroerozivnih i galvanskihprocesa u toku proizvodnje.

3ok In8ormacija -0ano denirane rute kojima cirkuliraju informacije unutarproizvodnog sistema nazivaju se tokom informacija. 'od tokom informacijapodrazumijeva se transport i razmjena informacija (usmenih, pismenih i signalnih)unutar komponenata proizvodnog sistema. 0ok informacija sastoji se iz personalne,organizacione i tehnike komponente koje za cilj imaju koordinacionu ulogu unutarproizvodnog sistema, to im daje upravljaku ulogu u strukturi proizvodnog sistema.

0ok informacija odgovoran je za+

2 tanost informacije,2 blagovremeno pristizanje informacija,

2 prikupljanje informacija u eljenom formatu i kvalitetu na deniranom mjestu.

7voenjem informacionih tehnologija i digitalizacijom procesa ova komponentaproizvodnog sistema predstavlja sve vaniji element upravljanja proizvodnimsistemima iz razloga to se istim+

2 menadmentu olakava i ubrzava proces odluivanja,2 ukoliko se vrijednosti prikupljaju kontinualno u denisanom vremenskom periodudobiva se preglednija slika o deavanjima unutar proizvodnog sistema,2 ubrzavaju unutranji procesi obrade i razmjene informacija,2 smanjuju administrativni poslovi,2 pove"ava transparentnost i komunikativnost izmeu potpuno razliitih segmenataproizvodnog sistema,2 smanjuju trokovi proizvodnje odnosno pove"ava dobit,2 aktivno podrava inovaciona snaga proizvodnog sistema.

9. :rste proizvoda prema Iso ;


5/20

rude(ugalj,nafta,rudemetala,kamen)

elektrina energija,gas,voda

prehrambeni proizvodi (e"er, brano, so, hljeb, jestivo uljei masti, konditorskiproizvodi, alkoholna i bezalkoholna pi"a, stona hrana, cigarete)

9erivati nafte

:emikalije i hemijski proizvodi (kiseline,baze, soli,vjestacka djubriva)

'roizvodi od nemetala (staklo, opeka, crijep, cement, krec, pijesak)

*snovni metali (gvozde, celik, trake, cijevi)

=ardverski (komadni/ proizvod -materijalan proizvod, ima denisan obliki mjeru, prebrojiv i iskazuje se u komadima.=ardverski(komadni/proizvodi-'rimjeri+

0ekstilni proizvodi(odjevnipredmeti,posteljina)

predmeti od koe(obu"a,odjevnipredmetikonagalanterija)

proizvodi oddrveta(namjetaj,stolarija,graevinskielementi,instrumentioddrveta)

proizvodi od gume i plastike(gumezavozila,gumeniiplastiniproizvodi)

maine i ureaji (motori, pumpe, rashladna oprema, poljoprivredne maine,maine za proizvodnju, alati, aparati za doma"instvo)

elektrini i optikiureaji(raunari,elektrinemaineiureaji,opremaza0;,radioitelefoniju)

saobra"ajnasredstva(kamioni,automobili,autobusi,inskavozila,motocikli,bicikli).

So8tverski proizvod nematerijalan proizvod, sastoji se od pisanih ili

drugaije zabiljeenih informacija (raunarski program, projekat, knjiga,rjenik i sl.).5arakteristike softverskog proizvoda je+

0ehnologija rada je specina

;eoma je vano jasno denisati zahtjeve koji se postavljaju pred proizvodciljzadatka

*prema je naje"e od manjeg znaaja

*snovni resurs je ljudski resurs

'rol zaposlenih je specian za vrstu softverskog proizvoda

. @+I SU @SA@:AI 3IP@:I @%$*?

>azlikuju se slijede"i tipovi modela+


6/20

1. Fizikalni modelipredstavljaju naje"e trodimenzionalni prikazsistema, eventualno prema odreenim mjerama, npr.model tunelaza ispitivanje zrakoplova.

B. naloni modeli, npr. prikaz sustava mase i opruge s pomo"uelektrinog sklopnog kruga.

2. Crafko/ vizuelni model idijele se na+

? preslikavnje u mjerilu, npr. zemljovidne karte,

? prikaz preko slike, npr.perspektivni prikaznekog predmeta,

? apstraktni prikaz, npr. mrea podzemne eljeznice,

? morfoloke tablice, npr. periodiki sustav hemijskih elemenata.

9. atematiki modelipredstavljaju opis sustava s pomo"umatematikih simbola i operatora, npr. matematike jednadbe.

>. :er"alniopisi sustava su prikazi sustava s pomo"u rijei.

D. entalni modelisu meufaza izmeu realnog sustava premastvaranju konstrukcije modela u odreenom mjerilu.

D. F@#$ P#@I&:@%A+$'od formu proizvodnje spadaju sljede"i tipovi proizvodnje+ proizvodnja na licu mjesta

radionika proizvodnja redna proizvodnja grupna proizvodnja teku"a proizvodnjaProizvodnjanalic!mjestaje specian nain realizacije proizvodnjeproizvoda (metalne konstrukcije, brodovi, energetska postrojenja, ...) koji jekruto vezan za odreeno mjesto. 'roizvodnja na licu mjesta se realizuje poprincipu #sredstva za rad i radnici ka proizvodu$. @lavna karakteristikaobjekata koji se proizvode ovim putem je glomaznost i masivnost, te

nepostojanje mogu"nosti da se njihov proces proizvodnje izmjesti na nekodrugo mjesto. 'reduslov za ekasnu realizaciju proizvodnje na licu mjesta je+? lako transportovana sredstva za rad,? kratki transportni putevi izmeu skladita i mjesta proizvodnje,? dovoljna povrina za rad u cilju smanjenja svakog vida pomjeranja ilitransporta u procesu proizvodnje ili montae.Radionika proizvodnja predstavlja klasinu formu proizvodnje, dok je njezina realizacija


7/20

bazirana je na koncentraciji sredstava za rad ili oblika obrade u jednom dijelu ukupne povrine

radnog prostora proizvodnog sistema. Najee se ovakvi odjeli nazivaju prema vrsti obrade koja

se izvodi (radionica mainske obrade, tokarska radionica, bravarska radionica, ...).

*snovne karakteristike ovakvog tipa odvijanja proizvodnje su+? velika elastinost na promjene,

? pojedinana i maloserijska proizvodnja,? proizvodni proces prekidnog karaktera,? prostorno grupisanje proizvodnje opreme istog karaktera,? jednostavno proirenje kapaciteta,? visoko kvalicirana radna snaga,? ve"i radioniki, skladini i transportni prostori,? tokovi i transportni putevi koji se preklapaju i presijecaju,? primjena naje"e univerzalnih maina (u specijalnim sluajevima ispecijalnih maina),

? priprema proizvodnje za svaki radi nalog pojedinano.

#ednaproizvodnja predstavlja organizaciju toka proizvodnje zaproizvodnju proizvodnog programa koji je relativno slinih geometrijskihkarakteristika gdje se oekuje povremena ili stalna proizvodnja relativno

slinih proizvoda. *vaj tip proizvodnje se primjenjuje kod proizvodnje srednjihi velikih serija.'roblem redne proizvodnje se prvenstveno ogleda u+? neusklaenosti vremena radnih hodova i tehnolokih operacija-? transport je naje"e ne automatiziranog karaktera,? problematinom odreivanju rasporeda proizvodne opreme i radnihmjesta-? utvrivanju broja proizvodne opreme i radnih mjesta iste funkcije-? visok stepen uticaja otkaza, organizacije i tehnolokog procesa na

efektivnost proizvodnje.Grupnaproizvodnja zasnovana je na kombinaciji radionike i redne proizvodnje, naime

nastoji radionika proizvodnja sa relativno malim serijama i irokim asortimanom proizvodnje,

gdje postoji drastina geometrijska razlika izmeu pojedini proizvoda, poprimi karakteristike

redne proizvodnje.

*snovna naela za uspostavu grupne proizvodnje su+? grupiranje razliite opreme u cilju djelomine ili potpune obrade jedne


8/20

familije proizvoda,? serijska proizvodnja na bazi sastavljanja malih serija u vjetake velikeserije,? primjena univerzalnih maina sa specijalnim ureajima,? bez grube veze izmeu proizvodne opreme.

*vime se dobivaju slijede"e karakteristike+? kra"a vremena takta proizvodnje u odnosu na radioniku proizvodnju,? ve"a Aeksibilnost u odnosu na rednu proizvodnju,? ekonominija proizvodnja malih i srednjih serija,? smanjenje Aeksibilnosti proizvodnje,? zahtjev za visokokvaliciranim kadrom,? kreiranje grupe zavisno od spektra proizvoda.3ek!0a proizvodnja predstavlja specian sluaj redne proizvodnjekada se vri proizvodnja u namjenski ureenom rasporedu proizvodne

opreme u skladu sa tehnolokim procesom za dati proizvod. 7 tom sluajuvoeno je rauna o minimizaciji transportnih puteva, usklaenosti tokamaterijala,6 >azlog za ovaj proces se ogleda u tome da se pove"anjem serijaproizvodnje daje mogu"nost da se svaka uteda, pa i ona koje je relativnomala, multiplicira sa brojem izraenih komada, to gledaju"i na cjelokupnuveliinu serije, daje znatne utede.7koliko se ispuni uslov potpune automatizacije procesa manipulacijepredmeta obrade rezultat teku"e proizvodnje predstavlja+? kratko vrijeme takta proizvodnje,? mala koliina obradaka koji se istovremeno nalaze u cjelokupnoj

proizvodnoj liniji,? mali trokovi proizvodnje,? relativno kratki transportni putevi,? niski trokovi po jedinici proizvoda,? visoki stepen kontinuiteta proizvodnje6

E. @A3IAUI#A P#@I&:@%A+ontin!irana (procesna/ proizvodnja, zasniva se na preradi osnovnihsirovina u proizvode na usko specijaliziranim proizvodnim linijama odnosnoprocesima (primjer ovakve proizvodnje je+ elektrine energija, cement, soda,deterdent, keks, 6). *snova ovakvog tipa proizvodnje predstavljaju sirovine koje seu praksi posmatraju kao nekomadne veliine, a njihova koliina se posmatra kroz

jedinicu gusto"e (kgBm8, lBm8, 6).9obiveni izlazni proizvod je ponavljaju"egkaraktera sa mogu"nostima izvedbe istog u razliitim varijantama (npr.razliite vrstedeterdenata), te se od zavisnosti stepena obrade proizvoda isti plasira kao komadniproizvod(cement u pakovanju) ( ili nekomadna veliina (cement u rinfuzi).


9/20

9vije glavne skupine u ovom tipu proizvodnje+ 5ontinuirana ponavljaju"a, 5ontinuirana promjenljiva.

ontin!irana ponavljaj!0a proizvodnja / predstavlja proizvodnju istog proizvodasa mogu"no"u varijantnih izvedbi, pri emu je godinja proizvodnja planirana na

bazi ugovorene prodaje ili raspoloivih resursa na tritu za posmatrani period.*vakvi sistemi imaju relativno velike kapacitete proizvodnje, pri emu sam stepeniskoritenja ovisi o mogu"nostima plasmana robe ili raspoloivim resursima zaproizvodnju.


10/20

;. aloserijska Proizvodnja ?


11/20

aloserijska proizvodnja predstavlja komadnu proizvodnju irokog asortimanaproizvodnje. *va vrsta proizvodnje se po svojim tehnolokim obiljejimapribliava pojedinanoj. 7 njoj se prevashodno koriste univerzalne maine,standardni alati, pribori i instrumenti. 9ijelovi se obrauju uz regulisanje alatametodom probnih prolaza. 5oecijent lociranja obradnih procesa ili koef.

operacionog lociranja (odnos broja svih razliitih obradnih procesa, koji seostvaruju ili treba da se ostvare u toku jednog mjeseca, i broja obradnihsistema u kojima se ti obradni procesi ostvaruju ili treba da se ostvare) je ugranicama &CDC.

1


12/20

11. asovna Proizvodnja ?

5od masovne proizvodnje se konstrukcijski jednaki proizvodi proizvode tijekomdueg vremenskog razdoblja u ve"im koliinama, tako da pretean dio radnihmjesta izvodi iste operacije dulje vrijeme, esto i za itavo vrijeme proizvodnjeproizvoda. 0ime su stvorene osnovne pretpostavke za primjenu najvieg nivoaproizvodne tehnike i proizvodne organizacije.a masovnu proizvodnju karakteristino je+

1) 'ostoji vrsta potreba za razvijenim proizvodom kroz due vrijeme u relativnovelikim koliinama&) 0roak razvoja proizvoda i tehnoloke pripreme proizvodnje je po jediniciproizvoda vrlo mali8) *prema je u velikoj mjeri specijalna i specijalizirana, i u osnovi viskoproduktivnaD) *snovni oblik organiziranja proizvodnih kapaciteta su proizvodni sistemiorganizirani prema proizvodu. =esto se radi o automatiziranim proizvodnim linijamaE) 0ransport proizvoda u najve"oj je mjeri mehaniziran i sinhroniziran s radommaina.F) 7 cilju osiguravanja potpune zamjenivosti dijelova, kod montae se ne provodipropisivanje dijelova zahvaljuju"i osiguranju dovoljne tonosti pri izradiG) iklus proizvodnje je veoma kratak

H) *dravanje opreme organizirano je na visokom nivou, s teitem na preventivnomodravanju, kako bi se zastoji zbog kvarova sveli na najmanju mjeru.I)


13/20

prilagodjavanje izmjenama ovisnim o trzistu broj obradaka prema narudzbi geometrija oblik i dimenzije novi izraci potpuno automatiziran nacin rada uzminimalno ucesce operatera na stroju jednostavno servisiranje sustava, uzdijagnosticiranje gresaka. 3leksibilni obradni sustavi obicno se formiraju odslijedacih komponenti+ numericki upravljanih obradnih sustava, iii obradnih

centara sa skladistem alata sustava automatske izmjene alata sustavaautomatske izmjene obradaka sredlsnjeg upravljackog sustava, kojimedjusobno povezuje pojedine komponente. !uvremeni proizvodni sustavirazvijaju se u pravcu integriranja pojadinacnoupravljanih obradnih strojeva, iiipovezivanja vise Aeksibilnih obradnih sustavaprema konceptu raunalomintegrirane proizvodnje (el). koja ima slijedece karakteristike+ visokistupanj iskoristenja proizvodne opreme visoku pouzdanost opreme visokukvalitetu proizvoda brzu reakciju na zahtjeve trzista veliku Aeksibilnost

12. Fleksi"ilnost @"radnih Sistema ?

Fleksi"ilnost @preme/ Jednostavnost u preuredjenu proizvodne opremeu svrhu zadovoljenja proizvodnje razlicitih dijelova

3ehnoloska Fleksi"ilnost/ !posobnost Aeksibilnog obradnog sistema dazahtjevane kolicine proizvoda obradi razlicitim tehnoloskim postupcima

Str!kt!rna Fleksi"ilnost/ mogucnost prosirivanja sistema za odredjenibroj novih tehnoloskih modula

Proizvodna Fleksi"ilnost/ !posobnost Aeksibilnog obradnog sistema da

unatoc otkazivanju pojedinih tehnoloskih cjelina obavi obradu zadanekolicine proizvoda

- Fleksi"ilnost ! poled! prihvacanja novih izradaka

Fleksi"ilnost ! poled! opsea proizvodnje/ mogucnost brzihpromjena u dnevnim i mjesecnim planovima proizvodnje

Fleksi"ilnost po vrstama proizvoda/ sposobnost proizvodnje znacajnorazlicitih proizvoda.

19. Podjela @"radnih Sistema ?

3leksibilni obradni sistemi(3*!), danas se praktiki koristi za sve vrsteizradaka, od porodica prizmatinih proizvoda do okruglih, namijenjenihoperacijama tokarenja, buenja, uputanja, narezivanja navoja,glodanja ibruenja. 'ostoje i druge sheme na osnovi kojih se mogu klasicirati Aeksibilniobradni sistemi. 7 tom kontekstu treba spomenuti slijede"e tipove Aeksibilnogobradnog sistema+


14/20

Sekvencijalni 5eksi"ilni o"radni sistemsistem koji proizvodi jednuseriju odjednom i brzo se prebacuje naproizvodnjun ovih serija

Sl!ajni 5eksi"ilni o"radni sistemsistemu kojemu razliiti tipovidijelova za koje je izraen mogu biti izraeni sluajnim redoslijedom, amoe simultano proizvoditi dva ili vie razliitih dijelova

Aamijenjeni 5eksi"iln io"radni sistemsistem koji je projektiran zarelativno ogranieni broj dijelova, a li nije tako krut kaotransferlinija Planirani 5eksi"iln io"radni sistemsistem projektiran i instaliran od

prodavaa Aeksibilnog obradnog sistema u skladu sa specikacijamakorisnika

od!larni 5eksi"ilni o"radni sistemAeksibilna proizvodna "elija kojaje korak po korak prerasla u Aeksibilni obradni sistem, upotrebom manje ilivie standardne opreme razliitih proizvodjaa.

1>. Fleksi"ilne @"radne Str!kt!re ?

3leksibilne obradne strukture koriste se za sluaj kada se trai obrada velikog brojarazliitih obradaka, tj. 5ada je potrebna velika protonost. *vdje mogu nastupiti dvanaina rjeavanja. 7 oba sluaja pojedini kompjuterski upravljani obradne mainemeusobono su transportno povezani i zajedniki upravljani. 7 prvom sluaju radi seo pojedinanim numerikim upravljanim obradnim mainama iji broj ovisi o brojuoperacija obrade i trajanju pojedinih operacija. 7 drugom sluaju obradni centri

takoer su transportno povezani i zajedniki upravljani. 'ove"anje kapaciteta postiese ve"im brojem obradnih centara.

1D. Upravljanje Fleksi"ilnom Stanicom ?


15/20


16/20

Cr!pisanje izradaka mo7e se izvr4iti jednom od slijede0ih metoda

etoda klasifkacije i kodiranjazasnovana je na dodjeljivanju svakomizradku odreene brojane vrijednosti (klasikacijski broj) koji ga svrstava ugrupu izradaka koji imaju isti ili slian klasikacijski broj.

$mpirijska metodaje zasnovana na analizi konstrukcijske i tehnolokedokumentacije izradka nakon ega tehnolog vri grupiranje koje se izvodi udva koraka+

'roizvodni program se di8erencira na nekoliko r!pa tako da seobrada izradaka svake grupe moe izvesti na zajednikom obradnomsistemu

!vaka grupa dobivena u prvom koraku se dalje di8erencira na manjer!pe sa ve"im stepenom tehnoloke sloenosti obrade.

etoda proizvodno toka tokakoristi tehnoloke postupke i hodogrameobrade kao podloge za grupisanje, tako da se na temelju njih formiraju listeizradaka.Proizvodna metodaproces grupisanja se obavlja na osnovutehnolokih,proizvodnih, organizacijskih i ekonomskih faktora.)l!ster analizaprimjenjuje postupak opisa skupa objekata vrijednostimaodreenog broja obiljeja nakon ega se odabranim algoritmom vri dijeljenjeu manji ili ve"i broj skupina i to da se u svakoj grupi postigne homogenost u

odnosu na jedno ili vie obiljeja.

1;. @snovna etodoloija Cr!pisanja Izradaka ?


17/20

- @rupisanje u grupe gdje svi izradci odredjene grupe prolaze kroz sve

grupne operacije planiranog grupnog tehnoloskog procesa ili samo

kroz odredjene grupe i pojedinacne operacije.- 7jedinjenje izradaka iz nekoliko grupa koji imaju zajednicki

tehnoloski tok sto omogucuje obradu na grupnim vise predmetnimlinijama.

B


18/20

Imainarno kompleksni dio

'ri deniranju kompleksnog dijela grupe treba zadovoljiti uslov daprojektovani tehnoloki proces izrade kompleksnog dijela uz manje korekcijeodgovara i za ostale dijelove grupe. bog toga pri izboru kompleksnog dijelatreba zadovoljiti uslov da se svi dijelovi obrauju prema istom tehnolokompostupku uz primjenu grupnog podeavanja alata i grupnog rasporedamaina.*snovna prednost ovakvog rasporeda masina jeste u smanjenjuvremena postavljanja i podesavanja masina,smanjenju vremena proizvdnogciklusa i manipulacije obradka.

B1. @snovni )iljevi i Prednosti Cr!pne 3ehnoloije ?

*snovni cilj grupne tehnologije je smanjenje trokova tehnoloke pripemeproizvodnje, te da se niskoserijska proizvodnja podigne na nivosrednjeserijske ili visokoserijske proizvodnje.'rema ostvarenim rezultatima u realnim uslovima prakse i literaturnimpodacima primjenom grupne tehnologije mogu se posti"i utede u smanjenju


19/20

vremena razvoja proizvoda preko ECK, vremena inenjerskih poslova prekoFCK, zaliha materijala oko DCFEK, pripremnozavrnog vremena ECHCK,vremana trajanja ciklusa proizvodnje okoDCHCK,...

*stali ciljevi primjene grupne tehnologije su+ *dbaciti neopravdanu raznovrsnost postoje"ih tehnolokih procesa

primjenom !nifkacije i r!pisanja izradaka, 'ove"ati ekasnost procesa obrade kroz primjenu obradnih sistema ve"eproizvodnosti smanjenja pripremno-zavr4nih i pomonih vremena,teplaniranja procesa grupne obrade, !manjiti vremena tehnolo4ke pripreme za svaki pojedinani izradak napripremu grupe izradaka, 'osti"i poboljanje konstrukcije jo u fazi pripreme kroz prihvatanjepreporuka koje nude tehnoloki klasikator za ve" postoje"e 'rimjenom grupne tehnologije i baze podataka ostvariti povezivanjeL9BL''BL sistema potrebnih za uspjenu eksploataciju Aeksibilnihtehnolokih sistema.

BB. lasifkacija Izradaka i lasifkatori ?

7 grupnoj tehnologiji se pod klasikacijom podrazumijeva postupni niz radnjizasnovanih na klasiciranju postoje"e asortimana dijelova na+

lasa sadri dijelove meusobno sline po optem geometrijskom obliku

Podklasa sainjavaju dijelovi izraeni u odreenom intervalu dimenzija.

Familijapredstavljaju dijelovi koji sadre sline glavne povrine za obradu.

Cr!paine polazni dijelovi iji je polazni dio istog oblika(valjani prol,

odkivak, odljevak).Aajve0i "roj klasifkatora se temelji na slijede0im podacima opti geometrijski oblik izradka, interval glavnih dimenzija izradka, karakteristike glavnih povrina za obradu, vrsta i oblik materijala pripremka.Prednost primjene klasfkatora s! brzo formiranje grupe izradaka, olakava se pozivanje crtea,vrste materijala i oblika pripremka, bolje iskoritenje proizvodne opreme, olakano planiranje i terminiranje proizvodnje i ezultat klasikacijeje kod.

II Parcijala Usmeni FPS

1. >S ?


20/20

!et " je je skup pravila za organizovanje radnog mesta svakog radnika. #ilj je da svako radno mesto bude

organizovano tako da bude maksimalno efikasno i ubrza i olaka rad radniku. !et " je sigurno

najprepoznatljivija tenika $%&N koncepta, jer ju je najlake primeniti i rezultati bivaju vidljivi gotovo

trenutno. !et " ima za cilj da maksimalno racionalizuje prostor preduzeca i da elimie

nepotrebne pokrete radnika tako to ce sav potreban alat biti na svom mestu, jasnonobele'en i uocljiv, cist

i uvek spreman za upotrebu. "ledeci cilj !et " je da radnici sami vode racuna o svom radnom mestu i

mainama na kojim rade i na taj nacin doprinesu totalnom produktivnom odr'avanju. " obzirom da je$ean potekao iz apana,pet rijeci na slovo " dolaze iz japanskog jezika a to su

Sortirati poslusnost * "ortiraj i rasporedi alate. "ortiraj tako to se alati koji se cesto koristestavljaju na dovat ruke, a oni koji se ne koriste cesto se postavlaju dalje.

Selton-urednost --------> organizovati - #ilj je da se minimizira broj pokreta koje radnik morada izvri tokom rada.Na primer, kutije za alat bi trebalo da stoje vertikalno sa jasno

obele'enim mestima za alat, kako bi uzimanje bilo jednostavnije, i kako bi se odma uvidelo

da li neki alat nije na mestu.

Selso -cistoca ---------> ocistiti* +edovno cisti maine i radna mesta tako da se minimizirajuproblemi vezani za necistocu. nekim industrijskim procesima, praina je jedan od uzrokaloe povrine proizvoda ili zaprljanosti naneene boje. -a bi se praina lake uocila $%&N

fabrike najcece farbaju podove u svetle boje i poboljavaju izvore svetlosti unutar fabrike.

Seiktau-savrsenstvo -------> standardizovati*pretodna " pravila je potrebnostandardizovati i ispisati procedure. !osle nekog vremena izabrati najbolje nacine iz prakse za

sortranje, slaganje i cicenje i pridr'avati i se.

Shitsuke-disciplina ---------> samoodrzavati* /dr'avaj kulturu 0" medu radnicima. /dr'avajedukaciju i ucini da 0" postane deo korporativne prepoznatljivosti.

Documents

Skripta Za Usmeni FPS