Click here to load reader

Cijela skripta za usmeni iz

  • View
    249

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Cijela skripta za usmeni iz

  • 7/27/2019 Cijela skripta za usmeni iz mikroekonomije.doc

    1/31

    1 KARTICA1. Engelovi zakoni (109 str.)1. Uee izdataka za isrhranu u budetu domainstva varira u obrnutom smjeruod veliine dohotka.2. Udio izdataka za obuu ostaje priblino isti, neovisno od visine dohotka

    3. Udio izdataka za stanovanje, ogrjev i osvjetljenje, takoer, ostajeaproksimativno isti, bez obzira na veliinu dohotka4. Udio izdataka za higjenu, kulturu, zabavu, sport, putovanja i razonodu sepoveava poveanjem dohotka.Prvi i etvrti Engelov zakon su empirijski potvreni u praksi, dok drugi i treizakon nije naiao na potvrdu u praksi, to bi bilo i teko oekivati u savremenimuvjetima izmijenjene strukture potronje i naina ivota.

    2. Preduzetnistvo u ekonomskoj teoriji ( 387 str.)Pojam poduzetnik u ekonomsku nauku uvodi francuski autor R. Cantillon u svojoj

    knizi Rasprava o prirodi trgovine Za Cantillona poduzetnik je osoba koja kupujepo poznatoj, a prodaje po neizvjesnoj cijeni koju e u budunosti formirati. Izovoga se vidida poduzetnik preuzima rizik posla koji je posljedica neizvjesnostu, ato je ono to omoguava egzistiranje poduzetnika i preduzetnitva. Prema tome,poduzetnitvo se oznaava kao skup raznovrsnih sposobnosti i funkcija kojeposjeduje i koristi poduzetnik u obavljanju svoje konretne privredne aktivnosti.Oko 1800. Godine termin poduetnik u iru upotrebu uveo je Jean Baptist Say koje

    je naroito potencirao razlike ljudi u sposobnosti da organizira rad, ali i da seupuste u rizik i neizvjesnost. Karl marks je u svom djelu Kapital rekao: Poduzetnika dobit plod operacija koje poduzimai specijalno u industriji i

    trgovini izvode u procesu reprodukcije. Meutim Marks se nije uputao u sutinurazlike izmeu kapitaliste i poduzetnika, ili prije da se Marks nije bavio ulogompoduzetnika s obzirom da je njegova panja bila usmjerena na istraivanjeprocesa akumulacije kapitala, stvaranja novog kapitala i potrebe da se stalnoiznova ulae u procesu akumulacije kapitala, stvaranje novog kapitala i potrebeda se stalno iznova ulae u proirenom obimu.

    3. Pojam i karakteristike monopolisticke konkurencije ( 243 str. )Monopolistika konkurencija predstavalja takvu trinu situaciju u kojoj imarelativno mnogo preduzea, koji prodaju sline i diferencirane proizvode, koje

    odlikuje slobodan ulazak i ilazak preduzea u granu u dugom roku. Budui damonopolistika konkurencija ima osobine monopola i savrene konkurencije, zaovo trino stanje postoje 2 naziva i to :Nesavrena konkurencija koji je uveo Joan Robinson u Engleskoj i monopolistikakonkurencija koji je uveo amereki ekonomista Edward Chamberlin.

    Pojam monopolistike konkurencije odreuje dva osnovna elementa:1. Meusobna konkurencija preduzea, poto egzistiranje drugih preduzea imauticaj na potranju za proizvodima svakog preduzea.2. Ta konkurencija ima karakteristike monopola jer postoji diferencija proizvoda,

    pa svako preduzee ima svoj poseban proizvod koji je, iako ne sasvim razliit od

  • 7/27/2019 Cijela skripta za usmeni iz mikroekonomije.doc

    2/31

    proizvoda drugih konkurentskih preduzea, ipak specifian i na svoj naindrugaiji.

    2. KARTICA1. Krivulje indiferencije ( 66 str. )Alternativni pristup analizi potranje koji u objanjenju ponaanja potroaa nekoristi pojam granine korisnosti, naziva se teoria indiferencije. U ovoj teorijipolazi se od principa zajednike korisnosti dva proizvoda x i y. Udvodimenzionalnom koordinatnom sistemu gdje apcisa i ordinata oznaavajukoliinu proizvoda x i y, dobijaju se krivulje koje oznaavaju kombinacijeproizvoda x i x koje potroau daju isti nivo korisnosti pa je on idiferentan unjihovom izboru. Krivulja indiferencije prikazuje sve kombinacije trinih korpikoje osobi osiguravaju istu razinu zadovoljstva.

    2. Pojam i karakteristike monopolisticke konkurencije ( 243 str. )Monopolistika konkurencija predstavalja takvu trinu situaciju u kojoj imarelativno mnogo preduzea, koji prodaju sline i diferencirane proizvode, kojeodlikuje slobodan ulazak i ilazak preduzea u granu u dugom roku. Budui damonopolistika konkurencija ima osobine monopola i savrene konkurencije, zaovo trino stanje postoje 2 naziva i to :Nesavrena konkurencija koji je uveo Joan Robinson u Engleskoj i monopolistikakonkurencija koji je uveo amereki ekonomista Edward Chamberlin.

    Pojam monopolistike konkurencije odreuje dva osnovna elementa:1. Meusobna konkurencija preduzea, poto egzistiranje drugih preduzea imauticaj na potranju za proizvodima svakog preduzea.2. Ta konkurencija ima karakteristike monopola jer postoji diferencija proizvoda,pa svako preduzee ima svoj poseban proizvod koji je, iako ne sasvim razliit odproizvoda drugih konkurentskih preduzea, ipak specifian i na svoj naindrugaiji.

    3. Premijum na rizik ( 317 str. )Premija na rizik predstavlja maksimalni iznos novca koji je osoba nesklona riziku

    spremna platiti da bi izbjegla preuzimanje rizika. Visina premije na rizik ovisi orazliitim alternativama sa kojima je pojedinac suoen. ( ima neki grafik ko hoenek ga ui :P )

    3 . KARTICA1. Teme mikroekonomije ( 39 str. )Mikroekonomija je dio ekonomije koji prouava kako idividue, domainstva i firmealociraju ograniene resurse na tritu dobara i usluga. Ona objanjava kakopotroai mogu najbolje rasporediti svoje ograniene dohotke na razliita dobra iusluge koje se mogu kupiti na tritu. Mikroekonomija opisuje trade offs s

    kojima se suoavaju potroai, radnici i preduzea i pokazuje kako se ti izvorinajbolje obavljaju.

  • 7/27/2019 Cijela skripta za usmeni iz mikroekonomije.doc

    3/31

    2. Trzino restrukturiranje preduzea ( 412 str. )Trino restruktuiranje naih preduzea postaje imperativ. Uz pomo trinogrestruktuiranja treba da se obezbjedi novi strategijsku leverid tj da se krozinvesticije poslovnog portfolija, strukture ciljnih trita i kombinacija instrumenata

    marketinga, pobolja trina pozicija odnosno vrijednost preduzea. Shodnotome, trino resruktuiranje mora biti sastavni dio ireg procesa poslovnogrestuiranje preduzea. Trino restruktuiranje je usmjereno ka:1. Redefiniranje trita2. Podruju poslovanja3. Preureenju ponude4. Izmjenui marketing strategije5. Izmjeni uloge marketing mix-a poslovnih funkcija.Imajui u vidu da je trite najvaniji resurs svakog preduzea naophodno jeizvriti analizu konkurencije na tom tritu. Ako konkurencija postoji, neophodno

    je sagledati sve mogunosti konkurentske borbe u cilju ostvarivanja povjerenjapotroaa.

    3. Monopson ( 234 str. )Monopson predstavlja trite na kojem postoji samo jedan kupac. Kada postojisamo jedan ili nekoliko kupaca, neki od njih mogu imati monopsonsku mo.Mogunost kupca da utie na cijenu dobra. Kupcu je kod odluivanja koliko kupitinajbitnije da se granina korisnost od zadnjeg kupljene jedinice izjednaava sagraninim izdatkom za tu jedinicu. Granina korisnost je dodatna korisnost odkupovine jedne ili vie jedinica dobra, a granini izdatak predstavlja dodatni

    troak kupnje jo jedne jedinice dobra.

    4. KARTICA1. Sklonosti potroaa ( 64 str. )Prvi korak je pronai opis razloga zato ljudi vie vole jedno dobro od drugog.Pojam tripna korpa upotrebljavamo za odreenu grupu proizvoda. Ona moesadravati razliite namirnice, npr hranu, odjeu itd., koje potroa kupuje svakimjesec. Potroai obino odabiru one trine korpe sa kojima su u najboljemmoguem pooaju. Teorija ponaanja potroaa poinje trima osnovnimpredpostavkama o sklonostima ljudi prema jednoj trinoj korpi u odnosu na

    drugu.1. UKUPNOST-smatra se da su sklonosti ukupne, odnosno potroa moe imativie sklonosti prema A u odnosu na B, vie prema B u odnosu prema A ili e bitiindiferentan prema tim dvjema korpoma.2.TRANZITIVNOST-znai sledee: ako potroa voli vie korpu A u odnosu na B i Bu odnosu na korpu C, onda potroa vie voli A u odnosu na C.3. VIE JE BOLJE NEGO MANJE potroai uvijek imaju vie sklonosti premaveem broju dobara nego prema manjem.

    2. Varijabilni trokovi ( 183 str. )

    Varijabilni trokovi reaguju na promjenu u obimu proizvodnje tako to saporastom obima proizvodnje rastu, a sa opadanjem obima proizvodnje opadaju.

  • 7/27/2019 Cijela skripta za usmeni iz mikroekonomije.doc

    4/31

    Djele se na:1. Proporcijalne2.ispodproporcijalne ili degresivno varijabilne3.iznadproporcijalne ili progresivno varijabilne trokoveProporcijalni varijabilni trokovi se srazmjerno poveavaju ili smanjuju u odnosu

    na stepen koritenja proizvodnih kapaciteta.Ispodproporcijalni trokovi esto rastu bre ili sporije od dinamike iskoritenjakapaciteta.Iznadproporcijalni trokovi se sa promjenom obima proizvodnje za jedinicumjenjeju vie noga za jedinicu.

    3. Modeli oligopola ( 255 str. )

    Postoji est modela oligopola:1. Model Cournota2. Stackelbergov model3. Sweeryev model4. Sporazumni oligopol5. Cjenovno predvoenje6. Nesjenovna konkurencijaModel CournotaMeu najstarije modele oligopola ubrajA se model ponaanja duopolista, koji je1883. Godine obradio francuski ekonomista A. Cournost. Curno je analizirao

    ponaanje dva prodavaa mineralne vode iju su trokovi proizvodnje jednakinuli. Sutina Cournotovog modela je da svako preduzee smatra razinuproizvodnje svog konkurenta fiksnom veliinom i zatim odluuje o tome koliko esamo proizvesti.Stackelbergov modelStrateka prednost je biti prvi u objavljivanju razine proizvodnje. Onaj koji prviobjavi dovodi druge pred savren in; bez obzira na to ta radi va konkurent,vaa proizvodnja bit e velika. Predstavimo dvopolsko trite na kojem obapreduzea imaju granini troak jednak nuli. Predpostavimo da preduzee 1 prvoodredi razinu proizvodnje, te zatim preduzee 2 nakon saznanja o proizvodnji

    preduzea 1, donosi svoju odluku o proizvodnji. U odreivanju razine proizvodnjepreduzee 1 mora uzeti u obzir kako e reagirat preduzee 2. Sackelbergovmodel oligopola razikue se od Cournotovog modela u kojem nijedno preduzeenema mogunost reakcije.Sweezyev modelZa razliku od cijena savrene konkurencije, koja se esto mijenja pod uticajemodnosa ponude i potran