41
USTAV RH - najviši i temeljni akt jedne države - sadržava načelne propise o državnom društveno-ekonomskom i političkom uređenju, definira prava i dužnosti građana, određuje najviša tijela državne vlasti, njihove ovlasti, te uređuje odnos među njima. - usvojen je 21., a svečano proglašen 22. prosinca 1990. godine - štiti ljudska prava i temeljne slobode - državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (Vlada RH) i sudbenu (Vrhovni sud) vlast - u uporabi hrvatski jezik i latinično pismo - zajedničke odredbe: svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom uvjerenju, nacionalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju...Svi su pred zakonom jednaki! - osobne i političke slobode: svatko ima pravo na život, nema smrtne kazne, zabranjen je prisilni i obvezatni rad, dom je nepovrediv, zajamčena je sloboda i tajnost dopisivanja, te sigurnost i tajnost osobnih podataka, jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli, sloboda tiska, govora i javnog nastupa, zabranjuje se cenzura, jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi, svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed ... - gospodarska prava: pravo vlasništva, pravo nasljeđivanja, poduzetnička i tržišna sloboda, Hrvatska narodna banka je središnja banka RH, te je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru - socijalna prava: svatko ima pravo na rad, slobodu zaposlenja i biranja poziva, svatko ima pravo na zdravstvenu zaštitu, svi zaposleni radi ostvarivanja svojih interesa mogu se sindikalno organizirati, obitelj je pod osobitom zaštitom države, a posebno se štiti materinstvo, djeca i mladež - kulturna prava: sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, autonomija sveučilišta, osnovno je školovanje obvezatno i besplatno, a srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, sukladno sposobnostima i mogućnostima HRVATSKI SABOR - predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. 1

Skripta Za Usmeni- Zakoni i Ustav

Embed Size (px)

DESCRIPTION

k

Citation preview

USTAV RH - najviši i temeljni akt jedne države- sadržava načelne propise o državnom društveno-ekonomskom i političkom uređenju, definira prava

i dužnosti građana, određuje najviša tijela državne vlasti, njihove ovlasti, te uređuje odnos među njima.

- usvojen je 21., a svečano proglašen 22. prosinca 1990. godine- štiti ljudska prava i temeljne slobode- državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (Vlada RH) i

sudbenu (Vrhovni sud) vlast- u uporabi hrvatski jezik i latinično pismo- zajedničke odredbe: svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri,

političkom uvjerenju, nacionalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju...Svi su pred zakonom jednaki!

- osobne i političke slobode: svatko ima pravo na život, nema smrtne kazne, zabranjen je prisilni i obvezatni rad, dom je nepovrediv, zajamčena je sloboda i tajnost dopisivanja, te sigurnost i tajnost osobnih podataka, jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli, sloboda tiska, govora i javnog nastupa, zabranjuje se cenzura, jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi, svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed ...

- gospodarska prava: pravo vlasništva, pravo nasljeđivanja, poduzetnička i tržišna sloboda, Hrvatska narodna banka je središnja banka RH, te je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru

- socijalna prava: svatko ima pravo na rad, slobodu zaposlenja i biranja poziva, svatko ima pravo na zdravstvenu zaštitu, svi zaposleni radi ostvarivanja svojih interesa mogu se sindikalno organizirati, obitelj je pod osobitom zaštitom države, a posebno se štiti materinstvo, djeca i mladež

- kulturna prava: sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, autonomija sveučilišta, osnovno je školovanje obvezatno i besplatno, a srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, sukladno sposobnostima i mogućnostima

HRVATSKI SABOR - predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. - ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se na temelju općeg i jednakog biračkog prava

biraju neposredno, tajnim glasovanjem. Biraju se na vrijeme od 4 godine- zastupnici imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost, pritvoreni ili kažnjeni za

izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Protiv zastupnika se ne može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora, osim ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina.

- sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15.1. i 15.7., te između 15.9. i 15.12. - sjednice sabora su javne- ima predsjednika (Josip Leko, 2012.) i jednog ili više potpredsjednika (Dragica Zgrebec, 2012.)- nadležnost sabora:

odlučuje o donošenju i promjeni Ustava donosi zakone donosi državni proračun (tu se utvrđuju državni prihodi i rashodi) odlučuje o ratu i miru odlučuje o promjeni granica RH raspisuje referendum

1

obavlja izbore, imenovanja i razrješenja u skladu s Ustavom i zakonom nadzire rad Vlade RH daje amnestiju za kaznena djela

- donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika: dvotrećinskom većinom glasova donosi zakone kojima se uređuju prava nacionalnih

manjina, promjene granica RH većinom glasova svih zastupnika donosi zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđena

ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug rada državnih tijela, te lokalne i područne (regionalne) samouprave

- pučki pravobranitelj - opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Bira ga Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina.

PREDSJEDNIK RH- predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu- brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti- odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH- imenuje i razrješuje vojne zapovjednike- na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir- ima imunitet nepovredivosti (ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni

postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda osim ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina)

- bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Bira se većinom svih birača koji su glasovali.

- nitko ne može biti biran više od 2 puta za Predsjednika RH- u slučaju spriječenosti zamjenu povjerava predsjedniku Hrvatskog sabora- djelokrug:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje raspisuje referendum u skladu s Ustavom povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika daje pomilovanja dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom

- prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom Ustavnog suda RH polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu

VLADA RH- obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom- čine ju predsjednik (premijer- Zoran Milanović, 2012.), jedan ili više potpredsjednika (Vesna Pusić,

prva potpredsjednica i ministrica europskih i vanjskih poslova; Milanka Opačić- potpredsjednica i ministrica socijalne politike i mladih; Neven Mimica- potpredsjednik Vlade i ministar za unutarnju, vanjsku i europsku politiku; Branko Grčić- potpredsjednik vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije; Željko Jovanović- ministar znanosti, obrazovanja i sporta) i ministri

- članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade (mandatar)

2

- stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru- predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom- rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis Predsjednika

Hrvatskog sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis Predsjednika Hrvatskog sabora

- ovlasti (djelokrug): predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru predlaže državni proračun i završni račun provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora vodi vanjsku i unutarnju politiku usmjerava i nadzire rad državne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje

- odgovorna je Hrvatskom saboru

SUDBENA VLAST- obavljaju je sudovi; samostalna je i neovisna- sudske su rasprave javne, a presude se izriču javno u ime RH. Javnost se može isključiti iz rasprave

ako se sudi maloljetnicima, radi zaštite privatnog života stranaka, u bračnim sporovima i postupcima u vezi sa skrbništvom i posvojenjem, radi čuvanja vojne, službene i poslovne tajne.

- Vrhovni sud najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana predsjednika Vrhovnog suda RH (Branko Hrvatin, 2012.) bira i razrješuje Hrvatski sabor na 4

godine- suci imaju imunitet- suce imenuje i razrješuje Državno sudbeno vijeće koje ima 11 članova (bira ih Hrvatski sabor)

USTAVNI SUD RH- neovisan je od svih tijela državne vlasti, a jamči vladavinu Ustava- čini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika,

osobito sudaca, državnih odvjetnika, državnih pravobranitelja, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti

- bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine- Jasna Omejec, 2012.- suci Ustavnog suda imaju imunitet- odlučuje o:

suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom odgovornosti Predsjednika Republike rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti nadzire ustavnost programa i djelovanje političkih stranaka

- ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan

MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

3

- građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (tek ponegdje i mjesnu) koja funkcionira preko lokalnih, tj. regionalnih predstavničkih tijela. Njih čine članovi izabrani na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava.

- obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog djelokruga i područnog (regionalnog) značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana

- jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi- jedinice područne (regionalne) samouprave su županije i grad Zagreb- samostalno uređuju svoje unutarnje ustrojstvo i prilagođavaju ih lokalnim potrebama i

mogućnostima- imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu- djelokrug lokalnih: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne

djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, civilna zaštita...

- djelokrug regionalnih: poslovi koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te mreže zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

FINANCIRANJESredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja osiguravaju se iz:Državnog proračuna:

- plaće zaposlenika, pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres, božićnica, dar za sv. Nikolu i sve naknade ugovorene kolektivnim ugovorom; prijevoz zaposlenika; stručno usavršavanje; povećane troškove školovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina; povećane troškove za učenike s teškoćama u razvoju; programe za rad s darovitim učenicima; programe informatizacije; programe opremanja školskih knjižnica; sufinanciranje programa privatnog školstva; kapitalne projekte izgradnje školskog prostora i opreme; sustav informiranja, časopisi stručne knjige, obljetnice, manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti; vanjsko vrednovanje; obrazovanje djece državljana RH u inozemstvu; nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor

Proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave:- materijalne troškove OŠ; investicijsko održavanje školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i

pomagala; prijevoz učenika; kapitalna izgradnja školskog prostora i opreme...

REFERENDUM - izjašnjavanje i odlučivanje građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu, obično sa da, ne ili za, protiv.

ZASTAVA RH- sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom RH u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2.

Boje su položene vodoravno. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. - grb RH je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a

donji dio grba zalazi u plavo polje zastave- ističe se: stalno na zgradama svih državnih organa, u dane praznika RH, u dane žalosti u RH (na pola

stijega)

GRB RH4

- povijesni hrvatski grb koji se nalazi na hrvatskoj zastavi- ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja,

tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad štita nalazi se kruna sa 5 šiljaka koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita. U krunu je smješteno 5 manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani s lijeve na desnu stranu štita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije

najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šestokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom

grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim

papcima i rogovima Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između

greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šestokraka zvijezda.

- obrubljen crvenom crtom- rabi se: u sastavu pečata i žigova državnih organa i drugih javnih tijela, na zgradama u kojima su

smješteni državni organi, na službenim aktima, na diplomama i svjedodžbama...

Zastava i grb su u službenoj uporabi od donošenja Zakona o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti Predsjednika RH, 21. prosinca 1990.

HIMNA RH- naziv:“Lijepa naša domovino“- napisao Antun Mihanović- uglazbio Josip Runjanin- objavljena 1835. g. u ''Danici''

Himna RH se može izvoditi:- na početku zasjedanja Sabora RH- na dolasku u RH i pri ispraćaju iz RH nekog šefa strane države ili zastupnika međunarodne organizacije- službenim proslavama, političkim skupovima i drugim svečanim manifestacijama

Himna se ne smije izvoditi na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i dostojanstvo RH.

USTROJ I OSNIVANJE JAVNIH USTANOVA U RH (Zakon o ustanovama)- ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno Zakonom o ustanovama- osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja,

športa, tjelesne i tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima...ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti

- ustanova stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova- može ju osnovati: RH, općina, grad, županija, druga fizička i pravna osoba- može imati jednu ili više podružnica (odjel, zavod, centar i sl.). Podružnica obavlja dio djelatnosti

ustanove.- osniva se aktom o osnivanju ustanove koji donosi osnivač. Osnivač imenuje privremenog ravnatelja

ustanove.

5

- naziv ustanove mora se istaknuti na zgradi u kojoj je njeno sjedište (mjesto u kojem ona obavlja svoju djelatnost)

- Tijela ustanove (ustanovom upravljaju): Upravno vijeće - donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje,

odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže promjenu djelatnosti... ravnatelj - voditelj ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, organizira i vodi rad i

poslovanje ustanove stručni voditelj - vodi stručni rad ustanove, imenuje ga upravno vijeće stručno vijeće - nije obvezatni organ ustanove, a njegov sastav i osnivanje utvrđuje se

statutom. Ono raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada ustanove.- STATUT je temeljni akt ustanove kojim se uređuju: uvjeti i način obavljanja djelatnosti ustanove,

osnivanje podružnice, njezin naziv, sjedište i djelatnost, pitanja vezana uz upravno vijeće, uvjeti za izbor ravnatelja i trajanje njegova mandata, način korištenja dobiti ustanove...Donosi ga upravno vijeće uz suglasnost osnivača ustanove.

- rad ustanove je javan- nadzor nad zakonitošću rada ustanove obavlja nadležno ministarstvo

Osnovno školovanje traje najmanje 8 godina i obavezno je za svu djecu, u pravilu od 6. do 15. godine.Roditelji/staratelji su dužni u propisanom roku upisati dijete u osnovnu školu, brinuti se da redovito pohađa nastavu i obavlja druge školske obveze, te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika.Ako roditelj zanemaruje svoje obveze škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole. Ako roditelj učestalo zanemaruje svoje obveze, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV RH (ORGANIZACIJA)- predškolski odgoj - nije obavezan, obuhvaća djecu do 6. godine, tj. do polaska u osnovnu školu

ostvaruje se u dječjem vrtiću, koji može biti državni, privatni ili alternativni- osnovna škola - obavezna i besplatna, traje 8 godina- srednja škola - nadovezuje se na osnovnu školu

trajanje je određeno vrstom škole, a traje najviše 4 godine u odnosu na vrste nastavnog plana i programa dijele se na: gimnazije, umjetničke i

strukovne škole gimnazije traju 4 god.: opća, jezična, prirodoslovno-matematička umjetničke traju 4 god.: glazbene, plesne, likovna umjetnost i dizajn strukovne škole traju do 4 god.: tehničke, industrijske i obrtničke

- više i visoke škole, fakulteti, sveučilišta

OSNIVANJE ŠKOLE- OŠ je javna ustanova i pravna osoba, ne može se osnivati radi stjecanja dobiti, može imati najviše

960 učenika

- može je osnovati: Republika Hrvatska jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

6

druga pravna i fizička osoba- osniva se aktom o osnivanju koji sadrži odredbe o:

nazivu i sjedištu ustanove djelatnosti ustanove tijelima ustanove i upravljanju stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa osiguravanje potrebnih financijskih sredstava međusobnim pravilima i obvezama za osnivanje i početak rada privremenom ravnatelju općim aktima ustanove osiguravanju prostora, nastavnih sredstava i pomagala prestanku rada:

o ako je ukinuta (ne postoji potreba za njom, ne ispunjava zadaće osnovnog školstva)o ako joj je zabranjen rad (ako se utvrdi da postoje nepravilnosti u radu koje nisu

sanirane nakon danog upozorenja i roka Ministarstva)- školska ustanova upisuje se u sudski registar

USTROJSTVO ŠKOLE- škola se ustrojava kao samostalna i jedinstvena organizacija- unutarnje ustrojstvo i način rada škole uređuje se prema cilju i sadržajima programa, tako da se

osigura djelotvorno i potpuno ostvarivanje nastavnog plana i programa i zadaća škole, a posebno primjereno i pravovremeno ostvarivanje prava i interesa učenika i roditelja

- ravnatelj, stručni suradnik i učitelj škole dužni su brinuti se o unapređenju unutarnjeg ustrojstva i načina rada škole, a posebno o unapređivanju odgojno-obrazovnog rada

- u školi se organizira o-o rad, te obavljaju stručno-administrativni, financijsko-knjigovodstveni i pomoćno-tehnički poslovi

- škola mora biti ustrojena racionalno i djelotvorno, te na temelju propisanih organizacijskih, pedagoških, kadrovskih i tehničkih normativa i standarda

- ustrojstvo i način rada škole pobliže se uređuje Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada škole

- uređuje se: unutarnje ustrojstvo uvjeti i načini rada potreban broj i zadaće pojedinih djelatnika u skladu sa zakonom postupak upisa i ostvarivanje prava i interesa učenika i roditelja

ZAKON O OSNOVNOM ŠKOLSTVU (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 86/12)- ovim zakonom se uređuje djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama- djelatnost osnovnog obrazovanja u OŠ obuhvaća opće obrazovanje, te druge oblike obrazovanja

djece i mladih i školovanje odraslih, te se obavlja kao javna služba- javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja su: OŠ, srednje škole, učenički

domovi i druge javne ustanove- na osnovi javnih ovlasti OŠ obavlja sljedeće poslove:

upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika o-o rada

7

vrednovanje i ocjenjivanje učenika poduzimanje pedagoških mjera organizacija predmetnih i razrednih ispita izdavanje javnih isprava i drugih potvrda upisivanje podataka o o-o radu u e-Maticu (zajednički elektronički upisnik ustanova)

- PRIJEVOZ UČENIKA - osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima RN koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 3 kilometra, a učenicima predmetne nastave koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 5 kilometra

MREŽA ŠKOLSKIH USTANOVA- mrežom školskih ustanova utvrđuju se školske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i

obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi o i o, područja na kojima se može osnovati školska ustanova, te programi obrazovanja koje školske ustanove mogu ostvarivati

- mreža mora zadovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, tj. školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja

- mrežu ovog zakona za svoje područje predlažu osnivači. Ministarstvo na prijedlog osnivača izrađuje prijedlog mreže. Mrežu za RH na prijedlog Ministarstva donosi Vlada.

UPISNO PODRUČJE- prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu OŠ na temelju prebivališta, odnosno

prijavljenog boravišta, a određuje se sukladno Državno pedagoškom standardu- radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni može se spajanjem upisnih

područja ili njihovih dijelova utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača

PODRUČNA ŠKOLA- o-o podružnica škole, smještena izvan matične škole, a s kojom je programski i kadrovski povezana- ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj učenika za najmanje po jedan razredni odjel

od 1.-8. razreda, te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti

Područni odjel - dislocirani razredni odjel koji se formira izvan sjedišta matične škole i ne ispunjava uvjete za osnivanje područne škole.

NACIONALNI KURIKULUM- odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i

programa i školskih kurikuluma

8

- utvrđuje vrijednosti, načela i općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, vrednovanje i ocjenjivanje

- donosi ga ministar- vijeće za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi pitanjima izrade i razvoja

nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapređenjem o-o djelatnosti na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini

ŠKOLSKI KURIKULUM- škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa- utvrđuje dugoročni kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,

a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa- njime se utvrđuju:

aktivnost, program i/ili projekt ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta namjena aktivnosti, programa i/ili projekta nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost načini realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta način vrednovanja

- donosi ga školski odbor do 15.rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog vijeća- mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku

VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE ŠKOLSKIH USTANOVA- u školskim ustanovama se radi unapređenja kvalitete o-o djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i

samovrednovanje, a odnosi se na provođenje nacionalnih ispita, te mjere stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma

- godišnji plan provedbe vanjskog vrednovanja školskih ustanova na prijedlog Vijeća za nacionalni kurikulum donosi ministar

- škole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita za analizu i samovrednovanje radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole

- vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

BIRANJE RAVNATELJA, UPRAVLJANJE ŠKOLOM (organi upravljanja u OŠ)- osnovnom školom upravljaju školski odbor i ravnatelj- školski odbor ima položaj i ovlaštenja upravljanja, a ravnatelj je poslovni, pedagoški i stručni

voditelj škole koji je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove- RAVNATELJ se bira na temelju javnog natječaja kojeg raspisuje školski odbor. Natječaj se objavljuje

u dnevnom tisku, tako da je dostupan svim kandidatima na području RH. imenuje ga školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra za ravnatelja OŠ može biti izabrana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij,

ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika i ima najmanje 5 godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu, te ima licenciju za rad ravnatelja

imenuje se na 5 godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja9

zadaće:o predlaže školskom odboru godišnji plan i programo predlaže školskom odboru statut i druge opće akteo predlaže školskom odboru financijski plan, te polugodišnji i godišnji obračuno odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosao provodi odluke stručnih tijela i školskog odborao planira rad, saziva sjedniceo posjećuje nastavu, analizira rad učitelja, te osigurava njihovo stručno usavršavanjeo surađuje s učenicima i roditeljimao odgovara za sigurnost učenika, učitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika škole

- u slučaju privremene spriječenosti ravnatelja u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje ga osoba iz reda članova učiteljskog vijeća, koju određuje školski odbor

- ŠKOLSKI ODBOR ima 7 članova od kojih jednog člana bira radničko vijeće, a ostalih šest osnivač i to:

2 člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na prijedlog učiteljskog vijeća

1 člana iz reda roditelja koji nije radnik škole na prijedlog vijeća roditelja 1 iz radničkog vijeća 3 člana na prijedlog ureda državne uprave (ako je osnivač Grad Zagreb 2

člana na prijedlog Središnjeg državnog ureda za upravu) (ne može biti radnik te škole)

članovi se biraju na 4 godine i mogu biti ponovno imenovani (mandat članu iz reda roditelja prestaje najkasnije u roku 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u školi)

odluke su valjane ako se za njih izjasni većina ukupnog broja članova ako ne obavlja poslove u skladu sa zakonom, osnivač ga raspušta, te imenuje povjerenstvo

od 3 člana iz reda učitelja i stručnih suradnika škole, predstavnika jedinice lokalne samouprave i roditelja - privremeno

zadaće:o imenuje i razrješuje ravnateljao daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovio donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnateljao donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog vijećao donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo

izvršavanjeo donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnateljao odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosao daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost

u školi

KALENDAR RADA OSNOVNE ŠKOLE- ministar propisuje trajanje nastavne godine, odnosno početak i završetak nastave, broj i trajanje

obrazovnih razdoblja, trajanje učeničkih odmora, te broj radnih dana u osnovnim školama u RH za određenu školsku godinu.

10

- ako škola ne ostvari propisani nastavni plan i program, nastavna se godina može produljiti i nakon određenog datuma odlukom ureda državne uprave

- nastavna godina 2012/2013. počinje 3.9.2012. i traje do 14.6.2013. Podijeljena je u 2 polugodišta- obrazovna razdoblja: prvo je od 3.9. do 21.12. , a drugo od 14.1. do 14.6.

- školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza naredne godine. Organizira se po obrazovnim razdobljima. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

- nastava se izvodi u najmanje 35 nastavnih tjedana ili 175 dana

UVJETI ZA ZAPOŠLJAVANJE NA NEODREĐENO VRIJEME U OŠ1. odgovarajuća stručna i pedagoška sprema2. mogućnost izvođenja nastave na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu3. ispunjavanje zdravstvenih uvjeta za potrebe izvođenja nastave

- Učitelji i stručni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomoćno osuđene na kazneno djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala, RH, spolne slobode i spolnog ćudoređa, kršenja obiteljskih obveza, zapuštanja ili zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe.

- ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija

PRAVILNIK O UPISU DJECE U OŠ- upisi djece u OŠ provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u županiji nadležan

za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba- prije upisa u OŠ obavezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta kojeg utvrđuje stručno

povjerenstvo koju čine: liječnik, psiholog ili pedagog, defektolog i učitelj- ako je dijete u tom razdoblju na bolničkom liječenju, na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji

socijalne skrbi ili obiteljskom domu i ne može pristupiti komisijskom pregledu, roditelj/staratelj je obavezan o tom donijeti potvrdu koja potvrđuje psihofizičko stanje djeteta doraslo za OŠ

- općinski organ nadležan za poslove školstva obavještava roditelje o vremenu i rasporedu pregleda- u prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine

imaju navršenih 6 godina. Iznimno se na zahtjev roditelja može upisati dijete koje nema.- komisijskom pregledu obvezno prisustvuje roditelj ili staratelj djeteta- ako je dijete bilo obuhvaćeno bilo kojim oblikom predškolskog odgoja traži se mišljenje o razvojnim

potrebama djeteta- privremeno, a najduže godinu dana oslobađaju se od pohađanja OŠ:

djeca koja boluju od zaraznih bolesti ili postoji opasnost pogoršavanja njihova zdravstvenog stanja zbog pohađanja škole

djeca koja boluju od drugih bolesti ili su rekonvalescentni poslije takvih bolesti ili je potrebno intenzivno liječenje i ne postoji mogućnost pohađanja škole dulje od 3 mjeseca od početka nastave

- ako dijete ne zadovolji psihofizički pregled oslobađa se najduže do godine dana = ponovni pregled- ako se ne može donijeti konačna odluka od 1.4. do 1.7. - ponovni pregled tijekom 8. mjeseca- ako komisija smatra da u djeteta postoje takve psihofizičke teškoće zbog kojih više od godinu dana

ne može biti uključeno u redovnu nastavu pokreće postupak za utvrđivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja djeteta. Radi utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta komisija dijete upućuje

11

na specijalističke preglede. Na temelju dokumentacije (s pregleda) komisija predlaže primjeren oblik odgoja i obrazovanja djeteta ili dijete upućuje na pedagošku opservaciju.Pedagoška opservacija može trajati najduže 3 mjeseca i provodi se u školi koja je najbliža prebivalištu djeteta. Škola je dužna izraditi program opservacije koji obuhvaća praćenje uspješnosti djeteta u svladavanju programskih sadržaja, izbor specifičnih metoda i oblika rada s djetetom, praćenje psihičkih i fizičkih osobina djeteta, emocionalnih i socijalnih osobina, suradnju roditelja i učitelja, te vrijeme trajanja opservacije.Na temelju dokumentacije i evidencije škola izrađuje izvještaj i stručno mišljenje o obrazovnim mogućnostima djeteta, te daje prijedlog o i o.

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD OŠ- donosi ga Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH zajedno s državnim proračunom- njime se utvrđuju materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za

optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa. Točnije, utvrđuje se: broj učenika, broj stručnih suradnika i drugih radnika, njihovo permanentno usavršavanje, plaće radnika, školovanje darovitih i učenika s poteškoćama u razvoju, prijevoz učenika, prehrana, osiguranje neophodnog prostora, opreme i nastavnih pomagala, rad u vježbaonicama za studente, rad eksperimentalnih osnovnih škola, informacijski sustav...

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM OŠ- donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski odbor

do 30. rujna tekuće školske godine, na prijedlog ravnatelja koji ga priprema u suradnji sa stručnim suradnicima i učiteljima

- jedan je od temeljnih dokumenata škole, osnova za izvođenje o-o procesa- njime se utvrđuje mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a u pravilu sadrži:

podatke o uvjetima rada podatke o izvršiteljima poslova godišnji kalendar rada podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima o-o rada planove rada ravnatelja, učitelja, te stručnih suradnika planove rada školskog odbora i stručnih tijela plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja u skladu s potrebama škole podatke o ostalim aktivnostima i poslovanju školske ustanove

NASTAVNI PLAN I PROGRAM - donosi Ministarstvo.Nastavni plan - isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih školskih aktivnosti , te s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.Nastavni program - isprava kojoj se propisuje cilj, sadržaj i opseg svakog nastavnog predmeta, te sadržaj i opseg svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti.

OPĆI AKTI U ŠKOLI1. Statut škole2. Pravilnik o radu3. Pravilnik o zaštiti na radu

12

4. Pravilnik o zaštiti od požara5. Pravilnik o pedagoškim mjerama6. Pravilnik o kućnom redu7. Pravilnik o radu školskog odbora8. Pravilnik o popravnim ispitima9. Pravilnik o računovodstvu i financijskom poslovanju10. Akt o osnivanju11. Etički kodeks

- Opće akte donosi školski odbor. Njima se uređuju prava i obveze djelatnika , kao i prava i obveze učenika i roditelja.

STATUT ŠKOLE- donosi ga Školski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača- njime se utvrđuje:

naziv, status i sjedište škole opći akti imovina škole uvjeti, način rada i radno vrijeme vođenje i usavršavanje ustrojstvo i ovlasti škole zastupanje i predstavljanje škole nadzor rada škole

ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE- Obrazovni rad u školi izvodi se u jednoj smjeni ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti- O-o rad može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne

nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni boravak. Znači postoje dva provedbena modela organizacije rada u školi: model poludnevne škole i model cjelodnevne škole.

- cjelodnevna nastava - nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste učenike, s intervalima izvanškolske i izvannastavne aktivnosti

- škola u dvije smjene može imati najviše 32 razredna odjela, a najmanje 8, optimalna je ona koja radi u jednoj smjeni i ima 16-20

- škola može imati najviše 960 učenika (za više treba odobrenje Ministarstva)- dnevno trajanje nastave utvrđuje se rasporedom sati- nastavni sat traje 45 minuta (ako nije drukčije određeno NPIP-om)- odmor između dva nastavna sata traje najmanje 5 minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i

obvezan je nakon dva nastavna sata za učenike RN- nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini- broj razrednih odjela u OŠ utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured- za učenike 1.-4. razreda nastava je razredna, a 5.-8. predmetna- nastava se izvodi u:

redovitom odjelu - skupina učenika istog razreda približne životne, obrazovne i emotivne dobi

13

posebnom odjelu - skupina učenika istog razreda približne životne dobi, s posebnim obrazovnim potrebama koji su uključeni u poseban program za učenike s većim teškoćaa u učenju

kombiniranom razrednom odjelu - skupina učenika sastavljena iz dva, tri ili četiri razreda u školama s malim brojem učenika

odgojno-obrazovnoj grupi - ustrojava se od učenika jednog, dva ili više razreda za provedbu izborne, dopunske, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti

PRAVILNIK O BROJU UČENIKA- utvrđuje broj učenika u redovitom, kombiniranom odjeljenju i o-o grupi- propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardom (na temelju broja upisanih učenika)- redovni razredni odjel - optimalan broj učenika je 20, najmanji 14, najviši 30 (ako u školi postoji

samo jedan razredni odjel istog razreda najviše 34) ili 32 učenika (ako u školi postoje dva razredna odjela istog razreda)

mogu se uključiti najviše 3 učenika s lakšim teškoćama u razvoju, pa ti odjeli mogu imati najviše:

o s jednim integriranim učenikom - 28 učenikao s dva integrirana učenika - 26 učenikao s tri integrirana učenika - 24 učenika

- kombinirani razredni odjel - od dva razreda najviše 20 učenika; od tri i četiri razreda najviše 16 učenika

iznimno se može ustrojiti za učenike predmetne nastave s najviše 10 učenika- odgojno-obrazovna grupa - dodatna - 15 učenika i dopunska - 10 učenika

produženi stručni postupak (program stručne pomoći učenicima s posebnim obrazovnim potrebama koje uključuju pomoć u savladavanju o-o sadržaja)- najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća, a 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima

- produženi boravak - najmanje 14 učenika, u pravilu 20

ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB, PREHRANA- škola je dužna:

stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj, te socijalnu dobrobit učenika sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja brinuti se o sigurnosti učenika osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju brinuti se o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati liječnike primarne

zdravstvene zaštite i roditelje pratiti socijalne pojave i probleme kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih

uzroka i posljedica voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika pružati savjetodavni rad učenicima

- higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija državne uprave u županijama, tj. Gradski ured za obrazovanje i šport

KADROVSKA STRUKTURA OŠ- radna mjesta I. vrste:ravnatelj, razredni i predmetni učitelji, stručni suradnici

14

- radna mjesta II. vrste: tajnik, voditelj računovodstva, medicinska sestra...- radna mjesta III. vrste: računovodstveni referent, administrativni tajnik, kuharica, domar, ložač,

vozač...- stručno-razvojne i koordinacijske poslove, te neposredni o-o rad ostvaruju uglavnom stručni

suradnici: pedagog, psiholog, defektolog i knjižničar. Nastavu i druge oblike neposrednog o-o rada izvode učitelji, a dijelom svog radnog vremena stručni suradnici i ravnatelj. Administrativno upravne poslove ostvaruje tajnik škole.

- Financijsko računovodstvene poslove ostvaruje računovođa sa suradnicima. Poslove na održavanju ostvaruje tehničko osoblje škole: kuharice, spremačice, domar...

PRAVILNIK O RADNIM OBVEZAMA UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U OŠ- učitelji u OŠ izvode nastavu i druge oblike neposrednog o-o rada s učenicima, vode razredništvo, te

obavljaju posao koji proizlazi iz naravi i količine o-o rada s učenicima- neposrednim o-o radom s učenicima smatra se redovita i izborna nastava, dodatni i dopunski

nastavni rad, rad i izvannastavnim aktivnostima, neposredni o-o rad razrednika, rad u PB, vođenje učeničke zadruge

- učitelji u OŠ mogu obavljati i posebne poslove: satničarski poslovi - izradba rasporeda sati rada s razrednim odjelima i o-o skupinama,

rasporeda uporabe učionica i drugih radnih prostora, te rasporeda dežurstava učitelja voditeljski poslovi - ustrojavanje i praćenje rada smjena, rada područnih odjela ili rada

odjela učenika s posebnim potrebama, poslovi organizacije zamjena učitelja obveze učitelja i stručnih suradnika utvrđuju se godišnjim planom i programom rada OŠ

- učitelji i stručni suradnici mogu biti osobe koje zadovoljavaju zakonske i stručne uvjete potrebne za obavljanje određenog o-o rada

- posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa su poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma (i poznavanje stranog jezika ako se nastava na istom izvodi)

- nastavu od 1.-8. razreda izvode učitelji, od 1.-4- razreda u razrednoj nastavi, od 5.-8. razreda u predmetnoj nastavi

- stručni suradnici u OŠ su: pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjižničar

- vrstu stručne spreme propisuje Ministarstvo prosvjete- radni odnos zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje u novinama, a rok

za primanje prijava ne može biti kraći od 8 dana- mogu zasnovati radni odnos na određeno vrijeme i bez natječaja do 60 dana. Bez radnog iskustva

imaju pripravnički staž i polažu stručni ispit u skladu sa zakonom- prestanak radnog odnosa: Ugovor o radu prestaje općim propisima o radu. U slučaju osnovane

sumnje da je djelatniku narušeno psihofizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj će uputiti školskom odboru prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. Ako šk. odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donosi odluku o upućivanju na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. Radniku koji odbije izvršiti odluku, otkazat će se ugovor o radu. Ako se ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze zbog trajno narušenog psihofizičkog stanja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti. Ako škola nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.

15

STRUČNI SURADNICI- PEDAGOG - planira i programira rad, analizira i vrednuje djelotvornost o-o rada škole i predlaže

mjere za poboljšanje, surađuje s ustanovama, sudjeluje u povjerenstvu za upis- PSIHOLOG - osigurava potrebne oblike rada za djecu koja trebaju posebnu stručnu potporu u

očuvanju psihičkog zdravlja i poticanju razvoja; sudjeluje u povjerenstvu za upis- DEFEKTOLOG - pomaže učitelju u svezi s postupcima u radu s djecom s teškoćama u razvoju,

savjetuje i pomaže roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, sudjeluje u povjerenstvu za upis- SOCIJALNI DJELATNIK - prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu učenika, organizira

nabavu pribora i udžbenika za socijalno ugrožene učenike, pomaže roditeljima u ostvarivanju prava s područja zdravstvene i socijalne skrbi, obavlja poslove vezane uz smještaj učenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi

- KNJIŽNIČAR - obavlja knjižnične poslove, poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost škole, surađuje s knjižarama i nakladnicima

- ZDRAVSTVENI DJELATNIK - identificira učenike kojima je potrebna zdravstvena pomoć, izvodi vježbe s učenicima s motoričkim oštećenjima, savjetuje i pomaže učiteljima

STRUČNI ORGANI (tijela) I DJELOKRUG RADA STRUČNIH ORGANA ŠKOLE (i vijeća roditelja)- Učiteljsko vijeće i Razredno vijeće- UČITELJSKO VIJEĆE čine svi učitelji (predmetna i razredna nastava), stručni suradnici i ravnatelj.

radi na sjednicama koje saziva ravnatelj i rukovodi njima poslovi: sudjeluje u utvrđivanju godišnjeg plana i programa, te prati njegovo ostvarivanje,

ocjenjuje stručne i pedagoške rezultate škole, vodi brigu o uspješnom ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada, odlučuje o pedagoškim mjerama i pohvalama, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima

- RAZREDNO VIJEĆE čine učitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu. donosi: plan rada odjela, brine o ostvarivanju plana, određuje učenike za dopunsku nastavu,

predlaže učenike za pohvale, utvrđuje opći uspjeh učenika

- VIJEĆE RODITELJA sastavljeno je od predstavnika roditelja učenika svakog razrednog odjela (u cilju povezivanja škole s društvenom sredinom oko škole)

daje mišljenja o prijedlogu i realizaciji godišnjeg plana i programa rada škole, mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, raspravlja o izvješćima roditelja, razmatra pritužbe roditelja u vezi odgojno-obrazovnog rada, predlaže mjere za unapređenje o-o rada, predlaže predstavnike u školski odbor.

RAZREDNIK - FUNKCIJA I ZADAĆE- Razredništvo je skup poslova koji u poslove razrednika u neposrednome radu s učenicima

obuhvaća: planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika briga o učeničkoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi učenika, te o poduci plivanja suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinačne razgovore) brigu o podmirenju učeničkih obveza vođenje razrednoga vijeća vođenje razredne dokumentacije, te pisanje i uručivanje učeničkih knjižica i svjedodžaba provedbu učeničkih izleta i ekskurzija

16

- Razrednik je obavezan obavještavati roditelje na informacijama i roditeljskim sastancima o učenikovoj motivaciji, interesima, razvoju njegovih sposobnosti, njegovu radu, zalaganju, uspjehu, izostancima i vladanju najmanje 4 puta u nastavnoj godini.

- ako roditelj ne dolazi na individualne razgovore i nije nazočan roditeljskim sastancima, razrednik je dužan pravodobno pismeno obavijestiti roditelja o učenikovim teškoćama ili neuspjehu, a ako on to odbija onda izvještava ravnatelja škole

VIJEĆE UČENIKA- čine ga predstavnici učenika svakog razrednog odjela- predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama

učenika, bez prava odlučivanja- način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole

OBVEZNA DOKUMENTACIJA KOJU VODE OSNOVNE ŠKOLE- je: pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima- matična knjiga, svjedodžba su javne isprave- osnovna škola dužna je trajno čuvati matičnu knjigu i spomenicu (ljetopis) škole (dokumentacija

trajne vrijednosti u školi), a imenik i evidencije o ispitima dužna je čuvati 10 godina. - MATIČNA KNJIGA je temeljna knjiga sa najosnovnijim podacima o učeniku, njegovim roditeljima,

uspjehu učenika i završavanju pojedinih razreda do završetka OŠ, koju propisuje Ministarstvo. To je najvažniji dokument svake škole. Ima trajnu vrijednost i javni je dokument. Tijekom obaveznog školovanja učenici se samo jednom upisuju u matičnu knjigu na početku školovanja kada se unose opći podaci. Uspjeh se bilježi na završetku svake školske godine koju je učenik s uspjehom završio. Podatke unosi razrednik. Završetkom 8. razreda potpisuje se i ravnatelj. Kad je jedna matična knjiga popunjena, uzima se nova, koja se označava rimskim brojevima prema redoslijedu sveska. Ako učenik prelazi u drugu školu to se bilježi u naznačene rubrike uz navođenje razloga.

sadrži: opće podatke o školi i matičnoj knjizi, matični broj učenika, ime i prezime učenika, osobne podatke, vrstu škole, popis nastavnih predmeta, podatke o općem uspjehu učenika, vladanju, izostancima, ime i prezime i potpis razrednika

- SPOMENICA ŠKOLE (LJETOPIS) je posebna knjiga (tvrdi uvez, bijeli papir, 25x34,5cm, 100 listova) u koju se upisuju svi značajni događaji, zbivanja, akcije iz života školske zajednice tijekom svake školske godine (npr. izgradnja, dogradnja, uređenje škole, broj učenika i razrednih odjela, imena učitelja, uvođenje inovacija, rad učeničkih društava, postignuti rezultati, nagrade i sl.). Vodi se po godinama.

- RAZREDNA KNJIGA (sadrži IMENIK UČENIKA, PREGLED RADA, DNEVNIK RADA) : razredna knjiga A - knjiga odjela razredne nastave, vodi je razredni učitelj. Sadrži upute,

godišnji plan rada, tjedni pregled rada (Dnevnik rada: datum, broj nastavnih radnih dana, sadržaj svakog dana po satima- nastavnim jedinicama, podaci o izostancima učenika, dežurnim učenicima), prostor za bilježenje sadržaja sjednica RV, kulturnih i javnih djelatnosti, suradnje s roditeljima i za izvještavanje na kraju obrazovnih razdoblja.

17

razredna knjiga K - posebna, za nastavu u kombiniranim razrednim odjelima, odjelima s produženim i cjelodnevnim boravkom učenika, te za razredne odjele učenika škola narodnosti. Većeg je formata nego A s većim prostorom za planiranje i programiranje kao i evidentiranje odgojno-obrazovnog procesa. Učitelj koji ima kombinirani razredni odjel od 2 razreda vodi jednu knjigu, a u kombiniranom odjelu s više od 2 razreda vodi dvije razredne knjige K. Knjiga ima dva dijela za dnevno evidentiranje o-o procesa.

razredna knjiga B - za predmetnu nastavu- IMENIK UČENIKA :

imenik učenika A - vodi se u RN u čistim i kombiniranim razrednim odjelima. Na početku je prostor za popis učenika, evidentiranje njihove uključenosti u različite programe, posebne oblike o-o procesa, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti te bilješke o izostancima. Dalje je prostor za opisno praćenje i brojčano ocjenjivanje po obrazovnim razdobljima. Vladanje se ocjenjuje opisno. U posebnom prostoru bilježi se je li učenik završio razred ili nije.

imenik učenika B - za predmetnu nastavu- DOKUMENTACIJA IZVANNASTAVNIH DJELATNOSTI - voditelj INE vodi posebnu pedagošku

dokumentaciju za pojedine družine i skupine INE učenika. Upisuje se naziv programa (npr. pjevačka skupina), raspored rada, praćenje rada i napredovanje učenika te postignuća. Služi i kao dnevnik rada (to je roza bilježnica).

- IZVJEŠĆE O POSTIGNUTOM USPJEHU NA KRAJU 1 . POLUGODIŠTA - učenicima od 2. -8. razreda- SVJEDODŽBA - o ostvarenom uspjehu izdaje se na kraju nastavne godine učenicima 1. do 8.

razreda. Svjedodžba izdana na kraju 8. razreda ujedno je isprava o završenoj osnovnoj školi.- Izvješće - učenicima od 5. do 8. razreda koji na kraju nastavne godine nisu ostvarili pozitivan uspjeh

u svim nastavnim predmetima i ocijenjeni su nedovoljnim iz jednog ili dva predmeta ne izdaje se svjedodžba nego posebno izvješće kojim se upućuju na popravni ispit. Nakon završenog popravnog ispita učenik dobiva svjedodžbu kojom prelazi u viši razred ili ponavlja razred.

- PRIJEPIS OCJENA - izdaje ju škola iz koje odlazi učenik tijekom školske godine zbog preseljenja ili dr. Nova škola vraća staroj odrezak prijepisa ocjena.

- ZAPISNIK O POLAGANJU RAZREDNOG/PREDMETNOG ISPITA - vodi se na posebnom obrascu tijekom ispita. U njega se ulažu pismeni radovi učenika, te se sve zajedno pohranjuje u arhiv škole.

- ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU - na posebnom obrascu, pohranjuje se u arhiv škole.- Pregled rada tjelesne i zdravstvene kulture - nova dokumentacija za praćenje i vrednovanje rada

koju vode svi učitelji TZK u OŠ.- E-MATICA - zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku koji se vodi u Ministarstvu i

sadrži: upisnik ustanova, evidenciju o-o rada u ustanovama za svaku školsku godinu, upisnik učenika u ustanovama, upisnik radnika ustanova.

- Knjiga evidencije zamjena nenazočnih učitelja - vodi se po školskim godinama i sadrži podatke o nadnevku nenazočnosti, imenu i prezimenu učitelja koji je nenazočan, razlogu nenazočnosti, razrednom odjelu i predmetu te satu za koji se obavlja zamjena, imenu i prezimenu te potpisu učitelja koji obavlja zamjenu.

- Nastavna dokumentacija: knjige dežurstva, godišnji plan i program, pohvalnice, tiskanice, pregled rada TZK, izvješća o učenicima

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA U NASTAVI18

- stručno-metodička priprema obuhvaća poslove učitelja na planiranju, programiranju i pripremanju nastave

- nastavni plan - isprava s propisanim nazivima, brojem nastavnih predmeta i drugih školskih aktivnosti s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred

- program - isprava kojom se propisuje cilj, sadržaj i opseg svakog nastavnog predmeta i drugih nastavnih i školskih aktivnosti

- okvirni - na razini cijele države, donosi ga Ministarstvo- izvedbeni - razrada okvirnog programa, donose ga udruge škola- operativni - detaljna razrada okvirnog plana i programa, radi ga nastavnik. Prema godišnjem

operativnom planu i programu učitelji planiraju mjesečni, tjedni i dnevni plan i program.

DODATNI RAD I DOPUNSKA NASTAVA- DODATNA NASTAVA je individualizirani oblik rada za potencijalno darovite učenike (koji u

određenom nastavnom predmetu ostvaruju nadprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet), izvedba programa školskog športskog kluba, te kulturnih i drugih školskih klubova učenika (u pravilu do 8 učenika). Učenici se uključuju na temelju vlastite odluke.

- DOPUNSKA NASTAVA je individualizirani oblik rada s djecom koja iz bilo kojeg razloga (bolest, druga škola, težina gradiva) teže svladavaju nastavni program, tj. ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Organizira se na određeno vrijeme sve dok je takav oblik pomoći potreban učenicima i najčešće broji do 10 učenika.

IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI- IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI su aktivnosti koje se planiraju prema zanimanju učenika, zanimanju i

sklonostima učitelja, te prema potrebama škole. Učenici se za njih opredjeljuju slobodno i dobrovoljno. Te aktivnosti vrše se izvan dnevnog nastavnog programa i rasporeda sati pod rukovodstvom nastavnika i školske uprave (sportska, likovna, lutkarska, literarna grupa).

maksimalan broj učenika po jednoj aktivnosti, tj. odgojno-obrazovnoj skupini je 20 učenika planiraju se školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom rada

- IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI su radovi i aktivnosti učenika u izvanškolskom životu, koji zajednički organiziraju škola, učeničke i društvene organizacije i obitelj (pošumljavanje, susreti s piscima, sportski klubovi, škole stranih jezika).

ako se ostvaruju u sporazumu sa školom, priznaju se učeniku kao ispunjavanje obveza u školi

UČENIK; DAROVIT UČENIK, UČENIK S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU- UČENIK

status redovitog učenika stječe upisom u školu, taj status može imati samo u jednoj školi stječe znanja, razvija sposobnosti i vještine, navike i odgojne vrijednosti ima svoja prava i obaveze prava:

o pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnoseo pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema

19

o pravo na uvažavanje njegovog mišljenjao pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, ravnatelju i školskom odboruo pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika, izradi i provedbi kućnog reda

obveze:o pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje

je izabraoo pridržavanje pravila kućnog redao ispunjavanje uputa učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika škole,

a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redomo čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih pomagala

- DAROVIT UČENIK je učenik koji postiže iznadprosječne rezultate u pojedinim intelektualnim, stvaralačkim ili psihomotornim aspektima. Darovitost je spoj tri osnovne osobine: natprosječne sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti. Područje darovitosti (opće intelektualne sposobnosti, stvaralačke (kreativne) sposobnosti, sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja, socijalne i rukovodne sposobnosti, sposobnosti za pojedina umjetnička područja, psihomotorne sposobnosti) utvrđuje stručni tim kojeg oformljava škola (učitelj, psiholog, pedagog i dr.).

Škola je dužna organizirati uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika, te prema njihovim sposobnostima, sklonostima i interesima organizirati dodatni rad.

učenici utvrđeni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni program u razrednom odjelu, u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi i individualno. Diferencirani program je obogaćen sadržajima i metodama rada značajnim za razvoj darovitosti i napredovanje učenika.

u cilju razvoja darovitih učenika OŠ će omogućiti: praćenje, evidenciju i dokumentaciju darovitih učenika, rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike, izborne programe, grupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kontakte sa stručnjacima iz područja interesa, pristup izvorima specifičnog znanja

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu od propisanog, ali maksimalno dva razreda u jednoj školskoj godini. Od 1.-3. razreda akcelerira bez razrednog ispita (mora imati razinu znanja višu ili jednaku godinu dana starijem razredu), a od 4.-8. razreda polaganjem razrednog ispita.

- UČENICI S TEŠKOĆAMA su učenici sa utvrđenim stupnjem i vrstom teškoća po propisima iz socijalne skrbi, a to su:

učenici s teškoćama u razvoju, s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima.

školovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju provodi se prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu integraciju. Takvi učenici svladavaju redovne

20

ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa. Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s defektologom.

za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima (vida i sluha, tjelesna oštećenja sa cerebralnom paralizom) organizira se produženi stručni postupak u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave. Ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti. 6 – 10 učenika.Produženi stručni postupak je program stručne pomoći učenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji uključuje pomoć u svladavanju o-o sadržaja, rehabilitacijske programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti učenika.

školovanje učenika s većim teškoćama u razvoju provodi se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja

vrste teškoća u razvoju:o oštećenje vida (sljepoća ili slabovidnost)o oštećenje sluha (gluhoća i nagluhost)o poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju: smetnje u

području čitanja (disleksija/aleksija), pisanja (disgrafija/agrafija), računanja (diskalkulija/akalkulija)

tjelesni invaliditet mentalna retardacija poremećaji u ponašanju autizam

IZOSTANCI UČENIKA IZ ŠKOLE- učenik je dužan svakodnevno i na vrijeme polaziti nastavu. Izuzetno, u opravdanim slučajevima,

učenik može izostati s nastave uz odobrenje: 1 sat - 3 dana - predmetni ili razredni učitelj do 7 dana - ravnatelj više od 7 dana - učiteljsko vijeće

- kada učenik neopravdano izostane više od 5 dana neopravdano iz škole razrednik obavještava roditelja/staratelja, te ih poziva da učenika upute u školu. U slučaju i daljeg ne dolaska na nastavu škola je dužna nedolazak prijaviti nadležnom uredu za prosvjetu i zatražiti poduzimanje odgovarajućih mjera protiv roditelja/staratelja.

- učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovito pohađati nastavu, te nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.

- Ukor razrednog vijeća za 10 neopravdanih sati, ukor učiteljskog vijeća za 20 neopravdanih sati

KOLIKO SE U USTAVU RH SPOMINJE OSNOVNO ŠKOLSTVO?- Osnovno je školstvo obvezno i besplatno.

OPTEREĆENOST UČENIKA- Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom

nastavom i satom razrednika s najviše 20 sati tjedno: 4 sata dnevno.- Učenici predmetne nastave s najviše 30 sati tjedno: 6 sati dnevno.

21

OPTEREĆENOST UČITELJA- Ukupne tjedne obveze učitelja u nastavi i ostalim oblicima rada utvrđuju se godišnjim planom i

programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom.

- tjedna norma neposrednog o-o rada učitelja RN iznosi tjedno 20 sati (izvođenje redovite, izborne, fakultativne, dodatne i dopunske nastave u razrednom odjelu iz predmeta utvrđenih NPIP, te sat razrednika), te još 20 sati do pune norme: rad u izvannastavnim aktivnostima, pripremanje za nastavu, stručno usavršavanje, izrada rasporeda sati, rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijeća, rad na razrednoj evidenciji i administraciji, ostali poslovi. = 40 sati

- učitelji razredne nastave u produženom boravku ostvaruju neposredni o-o rad s učenicima u sklopu 25 nastavnih sati tjedno

- tjedna norma neposrednog o-o rada učitelja predmetne nastave iznosi 22-24 sata (sa SRO)- ako su učitelji u RN nastavi proveli:

25 do 30 godina radnog staža norma se umanjuje za 2 sata 30 do 35 godina za 4 sata 35 do 40 godina za 6 sati

PRAVILNIK O PRAĆENJU I OCJENJIVANJU UČENIKA- utvrđuju se načini, postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika u

osnovnoj i srednjoj školi, prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja tijekom školske godine te prava obveze roditelja/skrbnika

- Vrednovanje- sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima, a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

- Praćenje- sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom.

- Provjeravanje- procjena postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

- Ocjenjivanje- pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta.

Elementi ocjenjivanja- donosi ih učitelj zajedno s drugim učiteljima istog razreda – stručni aktiv (KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE)

Vrednovanje ponašanja-provode razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, poštujući učenikovu osobnost i dajući svakom jednaku priliku

Vrednovanje učenika s teškoćama

vrednuje se odnos prema radu, postavljenim zadacima i odgojnim vrijednostima učitelji trebaju primjeriti vrednovanje teškoći i osobnosti učenika (pa i vladanje)

Uvodno ili inicijalno provjeravanje

na početku godine (do kraja drugog tjedna nastavne godine) rezultat se upisuje u rubriku bilježaka i ne ocjenjuje se služi kao informacija učeniku, roditelju i učitelju

22

Usmeno provjeravanje

kontinuirano tijekom školske godine na svakom satu bez obvezne najave (u pravilu do 10 minuta po učeniku) 1 predmet ako je i pisana provjera isti dan 2 predmeta ako nema pisane provjere

Pisano provjeravanje

kontinuirano tijekom školske godine nakon obrađenih i uvježbanih sadržaja u 1 danu 1 pisana provjera u 1 tjednu najviše 4 pisane provjere OKVIRNI vremenik pisanih radova: škola mora javno objaviti do kraja 3. tjedna u svakom

polugodištu

Zaključna ocjena

zaključna ocjena iz nastavnog predmeta na kraju godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena – posebice ako je učenik pokazao napredak u 2. polugodištu

Prava i obveze učitelja

ocjenjuje javno u razrednom odjelu (osim iznimnih slučajeva: nastava u bolnici, kući...) ocjenu priopćava i obrazlaže učeniku javno upisuje ocjenu u imenik (nakon usmenog odmah na satu, a nakon pismenog, u roku od 8 dana) ocijenjeni pisani rad daje učeniku na uvid i čuva u školi do kraja šk. god.

Prava i obveze učenika

ima pravo znati elemente ocjenjivanja dužan je držati se pravila koja se odnose na postupke vrednovanja i ponašanja u školi ukoliko se ne pridržava pravila, učitelj može predložiti određenu pedagošku mjeru razrednom ili

učiteljskom vijeću koje donosi odluku o izricanju mjere za učenika

Prava i obveze roditelja

ima pravo znati elemente ocjenjivanja informira se na individualnim informativnim razgovorima i roditeljskim sastancima dužan je redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne razgovore ima pravo uvida u ocjene i pisane radove učenika na individualnim informativnim razgovorima ima pravo zatražiti individualni razgovor s predmetnim učiteljem ima pravo na usmene i pisane predstavke (komentare, primjedbe, sugestije) o vrednovanju u posljednjem tjednu nastave ne organiziraju se roditeljski sastanci ni individualni informativni

razgovori

Prava i obveze razrednika

informirati roditelje o Pravilniku 3 roditeljska u školskoj godini, informacije 1 tjedno zaključuje ocjenu vladanja učenika, uz mišljenje razrednog vijeća (uzorno, dobro, loše)

23

PEDAGOŠKE MJERE KOJE SE IZRIČU UČENICIMA U OŠ (Pravilnik o pedagoškim mjerama)- Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno (izriče razrednik) i pismeno pohvaljeni

(daje razredno vijeće) i nagrađivani (dodjeljuje učiteljsko vijeće). Uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuju se statutom škole.

- Zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja postoje pedagoške mjere: opomena - daje razrednik (ometanja drugih učenika u učenju i praćenju nastave,

nediscipline na nastavi, ometanja učitelja u vrijeme održavanja nastave, neredovitog nošenja školskog pribora, neopravdanog izostajanja s nastave)

ukor - daje razredno vijeće (15-20 školskih sati neopravdano, izazivanja sukoba, oštećivanja školske imovine i imovine drugih učenika, učitelja i građana, nemarnog odnosa prema učenju i radu)

strogi ukor - daje učiteljsko vijeće (25 do 40 školskih sati neopravdano, trajnijeg izbjegavanja izvršavanja školskih obveza, ugrožavanja sigurnosti učenika, učitelja i građana, namjernog uništavanja i falsificiranja pedagoške dokumentacije, otuđivanja i težeg oštećivanja imovine škole, drugih učenika, učitelja i građana)

odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka - učiteljsko vijeće preseljenje u drugu školu - ravnatelj zbog: više od 40 sati neopravdano, izazivanje tuče i

fizički napad na drugog učenika, zaposlenika škole ili građana, uživanje alkohola ili drugog narkotičkog sredstva ili njegovog unošenja u školu, namjernog nanošenja veće štete školi, učenicima, učiteljima i drugim zaposlenicima ili građanima...

- Kod preseljenja u drugu školu ravnatelj obavještava ured državne uprave, tj. Gradski ured koji je dužan odrediti školu u kojoj učenik nastavlja školovanje u roku od 7 dana.

- Na pedagošku mjeru roditelj i učenik imaju pravo žalbe. O žalbi na izrečenu pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, ukora učiteljsko vijeće, strogog ukora ravnatelj, a isključenja iz škole Ministarstvo.

PRAVILNIK O POLAGANJU PREDMETNIH, RAZREDNIH (i popravnih) ISPITA U OŠ - predmetne i razredne ispite u OŠ mogu polagati učenici od 1.-8. razreda koji zbog bolesti i drugih

opravdanih razloga nisu redovito pohađali nastavu ili su ostali neocijenjeni iz pojedinih ili svih predmeta

- ispiti se polažu pred komisijom (povjerenstvom) u skladu s nastavnim programom za OŠ. Komisiju imenuje Učiteljsko vijeće. Ona se sastoji od 3 člana:

o predsjednika (razrednik)o ispitivač (učitelj određenog predmeta ili razredni učitelj ako je ispit za učenika RN)o stalnog člana komisije

- način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole- učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan ako mu je na kraju nastavne godine zaključena ocjena

nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta ili ako nije položio popravni ispit u propisanim rokovima. Na popravni ispit se upućuje ako ima ocjenu nedovoljan iz najviše dva predmeta (4.-8. razred). Učeniku kojem je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan ponavlja razred.

- predmetne i razredne ispite škola organizira u dva redovna roka: krajem lipnja i krajem kolovoza, a u izuzetnim slučajevima i izvan tih rokova.

- učenik može istodobno polagati razredni ispit za dva razreda samo za 1., 2. i 3. razred OŠ- učenik se treba prijaviti najmanje 15 dana prije rokova (knjižica ili svjedodžba o završenom razredu,

te dokumentaciju iz koje je uočljivo da iz opravdanih razloga nije bio u školi)24

- pismeni dio ispita traje u pravilu 80 minuta. Usmeni dio za jedan nastavni predmet u pravilu ne može trajati duže od 10-20 minuta. Kad se ispit sastoji od pismenog i usmenog dijela, u pravilu se održava dva ili više dana. Ocjena se daje isti ili najkasnije sljedeći dan.

- tijekom ispita se vodi zapisnik (osobni podaci o učeniku, pitanja i ocjene usmenog i pismenog dijela, pisani radovi učenika=> arhiv škole )

- ako učenik nije zadovoljan ocjenom daje pismeni prigovor školi u roku od 2 dana od dana prijema obavijesti. Ako Učiteljsko vijeće ocijeni prigovor opravdanim, škola organizira ponovni ispit pred drugim povjerenstvom u roku od 3 dana.

- u viši razred može prijeći učenik od 1.-3. razreda OŠ koji je na kraju nastane godine iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (i priznaje mu se da je završio razred). Ne može prijeći dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta

PRAVILNIK O VJEŽBAONICAMA U OŠ- OŠ ili druga ustanova koja se imenuje vježbaonicom mora ispunjavati sljedeće:

nalaziti se u mjestu gdje je fakultet imati specijalizirane učionice, kabinete, prostor za demonstraciju i izvođenje raznih oblika i

sadržaja imati didaktička i rehabilitacijska sredstva i pomagala, kabinet s informatičkom opremom imati razvijeni oblik izvannastavnih aktivnosti i druge oblike javne i kulturne djelatnosti imati odgovarajuće osoblje

- u vježbaonici na jednome satu nastave može biti skupina od najviše 10 studenata, a u posebnom razrednom odjelu od 2 do 5 studenata

- zadatci vježbaonica: uključivanje studenata u o-o rad osposobljavanje upućivanje studenata u praktično upoznavanje i inovacije razvijanje afiniteta studenata razvijene specifične sposobnosti za rad u izvannastavnim aktivnostima razvijanje spec. sposobnosti da promatraju i analiziraju vlastiti i tuđi rad

- mentora imenuje Učiteljsko vijeće, prati ga i ocjenjuje metodičar fakulteta, prosvjetni savjetnik, stručni suradnik, odnosno komisija na prijedlog Zavoda za školstvo

- mentor je obavezan:o planirati, pripremati i vrednovati rad studentao surađivati sa nastavnikom metodikeo surađivati sa ostalim mentorima u vježbaonicio sudjelovati u analizi odrađenih nastavih sati studenatao permanentno, pedagoški i stručno se usavršavatio biti nazočan na sjednicama znanstvenog nastavnog vijeća na faxu kada se raspravlja

o pitanjima iz područja metodike i stručno-pedagoške prakse studenata- u njima se ostvaruje:

hospitiranje studenata individualni nastavni sat studenata javni nastavni sat studenata norma predavanja studenata

25

analiza provedenog rada upoznavanje organizacije rada i razvojne pedagoške djelatnosti permanentno obrazovanje mentora koje se sastoji od individualnog i grupnog usavršavanja,

sudjelovanja na projektima...

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA EKSPERIMENTALNIH PROGRAMA- njime se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne

opreme- Svaki eksperimentalni program sadrži:

cilj, zadaću i sadržaj mjesto i način izvođenja vrijeme potrebno za realizaciju programa prostorne, kadrovske i druge uvjete način stručnog praćenja i vrjednovanja programa financijska sredstva potrebna za realizaciju programa

- predlažu ga Zavod za školstvo, te institucije i pojedinci, a odobrava ih Ministarstvo prosvjete i športa = javni natječaj = priložiti:

dokaze da škola ima uvjete za provođenje eksperimentalnih programa odluku školskog odbora uz suglasnost vijeća roditelja o prihvaćanju eksperim. programa

- moguća su određena odstupanja od redovitog nastavnog plana i programa, otvoreni su stručnoj i pedagoškoj javnosti, za usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, uz uvjet da to ne remeti ostvarivanje eksp. programa

- OŠ u kojoj se provodi eksp. program osiguravaju se dodatna financijska sredstva za: specifična nastavna sredstva i pomagala povećane materijalne troškove stimulacije učitelja i stručnih suradnika

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCI- učitelji i stručni suradnici za trajanja radnog odnosa imaju pravo i obvezu trajno se stručno

osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo, te napredovati i stjecati zvanja u skladu sa zakonom (mentor i savjetnik).

- moraju se permanentno usavršavati - usavršavanje u struci i usavršavanje za stručno-metodički i pedagoški rad:

najmanje jednom u dvije godine imaju obvezu sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini

najmanje tri puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj razini redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u kojoj rade osobno se profesionalno usavršavati

- svaki učitelj i stručni suradnik dužan je barem jednom godišnje podnijeti izvješće o svome profesionalnom usavršavanju

- programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje

- napredovanje učitelja - odluku o napredovanju donosi MZOŠ

26

elementi za vrednovanje stručnosti i kvalitete rada: uspješnost u radu s učenicima, izvannastavni stručni rad, stručno usavršavanje (ocjene: zadovoljava, uspješan, vrlo uspješan, izvrstan)

o MENTOR (biraju se u zvanje na 5 godina) minimalno 6 godina radnog iskustva u o-o struci ocjene vrlo uspješan ili izvrstan minimalno 7 bodova iz INA stručnog rada redovito stručno usavršavanje

o SAVJETNIK minimalno 11 godina radnog iskustva u o-o struci (5 godina mentor) ocjena izvrstan minimalno 15 bodova redovito stručno usavršavanje

- licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. Prvom licencijom za rad smatra se isprava o položenom stručnom ispitu. Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost licenciju obnavljati svakih 5 godina. Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

INSPEKCIJSKE SLUŽBE I STRUČNO PEDAGOŠKI NADZOR U PROSVJETI- Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove obavlja ured državne uprave, odnosno

Gradski ured.- Inspekcijski nadzor u školskoj ustanovi obavlja prosvjetna inspekcija.- stručno-pedagoški nadzornik sustavno, organizirano i stručno nadzire i prati ostvarivanje

propisanih nastavnih planova i programa, organizaciju i izvođenje nastave i drugih oblika o-o rada

PRAVILNIK O KUĆNOM REDU- uređuje cjelokupni rad i život učenika u školi:

pravila i obveze ponašanja u školskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru pravila međusobnih odnosa učenika pravila međusobnih odnosa učenika i radnika radno vrijeme pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja, diskriminacije,

neprijateljstva i nasilja način postupanja prema imovini

ŠKOLSKI IZLETI I EKSKURZIJE- škola može planirati u godišnjem planu i programu rada škole i školskom kurikulumu poludnevne,

jednodnevne i višednevne o-o aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena: izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa

- za svaku aktivnost škola je dužna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja, te zatražiti pisanu suglasnost roditelja

27

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE- osnivač Agencije je RH, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poslove

obrazovanja- o svom radu podnosi izvješće Ministarstvu- djelatnost se financira iz državnog proračuna. Agencija može stjecati prihode i iz drugih izvora- Agencijom upravlja Upravno vijeće - predsjednik i 6 članova. Imenuje ih i razrješava Vlada RH na

prijedlog ministra.- djelatnost:

obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja sudjeluje u izradi i razvoju nacionalnog kurikuluma pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima, odgojiteljima,

učiteljima i stručnim suradnicima organizira i provodi stručno usavršavanje, provodi stručne ispite prati izradu i provedbu HNOS-a sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih natjecanja

KOLEKTIVNI UGOVOR- zaključuju Vlada RH i Sindikat u ime članova sindikata- obvezuje Vladu RH, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja osnovnoškolska

djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, te kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.

- njime se utvrđuju prava i obveze potpisnika ovog ugovora- koeficijent uveća za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža- prekovremeni rad - uvećana plaća za 50 %- smjenski rad - uvećana plaća za 10 %- posebni uvjeti rada:

rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu: 10%, 15%, 20% rad učitelja s učenicima s teškoćama u razvoju po prilagođenom nastavnom programu: 7%

- prekovremeni rad može iznositi najviše 10 sati tjedno

28