Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 7/14. · 2014. 6. 26. · JAVNE FINANCIJE Iva BRKIĆ, mag. oec; Hana ZORIČIĆ, dipl. oec Osvrt na provjere formalnog sadržaja

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

7/1

4.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna i pripreme za planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ...................................................3

POREZIRenata KALČIĆ, dipl. oec.

Primjena PDV-a kod pravnih osoba koje nisu porezni obveznici ......................................................................................6

JAVNE FINANCIJEIva BRKIĆ, mag. oec; Hana ZORIČIĆ, dipl. oec

Osvrt na provjere formalnog sadržaja Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu i uočene nepravilnosti .............................................................................................................................................15

JAVNA NABAVADavor MIKAC, dipl. oec.

Odgovori na pitanja u području javne nabave .............................................................................................................................18Zoran VUIĆ, dip. iur.

Prava gospodarskih subjekata pri bagatelnoj nabavi ............................................................................................................24Ante LOBOJA, dipl. iur.

Ponuda u postupku javne nabave .........................................................................................................................................................32Sandra PERKO, oec.

Osvrt na objavu „bagatelnih” nabava u EOJN-u ....................................................................................................................... 40

PLAĆEVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Godišnji odmor državnih, javnih i lokalnih službenika i pravo na regres u 2014. ..............................................42Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik

Prijevoz za dolazak na posao i povratak s posla u javnim i državnim službama ...............................................49

UPRAVNO PRAVOKatarina SERDAR, dip. iur.

Ovlasti i odgovornost lokalnog izvršnog tijela ...........................................................................................................................58

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014. SRPANJ2

ACCOUNTINGIvana JAKIR-BAJO, MSEc

Semiannual Financial Reports in Budgetary System and Planning of Budget of Units of Local and Regional Self-Government ..........................................................................................................................................3

TAXESRenata KALČIĆ, BSEc

VAT Application by Legal Persons Who Are not VAT Payers .........................................................................6

PUBLIC FINANCEIva BRKIĆ, MSEc; Hana ZORIČIĆ, MSEc

Control of Contents of Statement on Fiscal Responsibility for 2013 and Observed Irregularities ............ 15

PUBLIC PROCUREMENTDavor MIKAC, BSEc

Replies to Questions regarding Public Procurement ................................................................................. 18Zoran VUIĆ, LLB

Rights of Economic Entities in Procurement up to HRK 200,000.00 i.e. HRK 500,000.00........................24Ante LOBOJA, LLB

Bid in Procedure of Public Procurement ....................................................................................................32

SALARIESVesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

Annual Holiday of Civil Servants and Public and Local Officials and Right to Holiday Bonus in 2014 .........40Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

Compensation for Transportation to and from Work in Public and State Services .....................................49

ADMINISTRATIVE LAWKatarina SERDAR, LLB

Authorization and Responsibility of Local Executive Body ........................................................................58

CONTENTS

Opseg: 752 str. Cijena: 609,00 kn

Ova knjiga daje uz računovodstvene motrište proračunskog sustava koji ima svoje temeljne sastavnice i svoje posebitosti i njihova pojaš-njenja. Stoga se u knjizi uz pregršt knjigovodstvenih primjera pojaš-njavaju i temeljne sastavnice proračunskog sustava: sustav proračuna, proračunske klasifikacije i planiranje te posebitosti u poreznom okru-ženju i radno-pravni položaj osoba u javnom sektoru. U računovod-stvenom dijelu se uz posebitosti evidentiranja određenih poslovnih događaja daju i temeljne postavke računovodstvenog sustava te popis imovine, čuvanje knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir proračunskog sustava. Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKAIII. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.SRPANJ 3

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.7

Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna i pripreme za planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Polugodište je vrijeme koje iziskuje sastavljanje fi-nancijskih izvještaja u sustavu proračuna koja se

dostavljaju u rokovima koji nisu mijenjani u odnosu na prethodne godine, a ovise o osobama koje ih sastavljaju te je vrijeme bazičnih priprema za planiranje proračuna odnosno sastavljanje financijskih planova. Ovim se član-kom podsjeća na izvještajne obveze i upozorava na pro-mjene koje su bitne za planiranje.

1. UVODRaspoloživost pravodobnih i pouzdanih fiskalnih

podataka osnova je za provedbu nadzora Europske unije (dalje: EU), a posebice u slučajevima primjene korektivnih mjera, kakve Republika Hrvatska mora provoditi jer je u siječnju ove godine ušla u Proce-duru prekomjernoga proračunskog deficita. Fiskal-na statistika oslanja se na podatke iz nacionalnih računovodstvenih sustava zemalja članica i zato je bitno da su podatci iz financijskih izvještaja kvali-tetni i pouzdani. Europska komisija i Eurostat (nad-ležno tijelo za europsku statistiku) utvrdili su kako postoji prostor za unaprjeđenje pouzdanosti prakse javnog računovodstva u Hrvatskoj. Stoga je u 2013. godini pripremljena Strategija reforme sustava fi-nancijskog izvještavanja kojom su utvrđene mjere za unaprjeđenje financijskog izvještavanja proraču-na te proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Reforme se prvenstveno odnose na dopunu sadržaja računskog plana, revidiranje sadržaja i rokova pod-nošenja financijskih izvještaja te pojednostavljenje procesa konsolidacije. Sve pripreme, uključujući do-nošenje izmijenjenih propisa, trebaju biti obavljene tijekom 2014., uz suradnju Ministarstva financija s Državnim zavodom za statistiku i Hrvatskom na-rodnom bankom.

Kako je nova ekonomska klasifikacija, na kojoj počiva računski plan, potrebna već za proces pla-niranja za razdoblje 2015. - 2017., prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskom računovod-stvu i računskog plana je u procesu izrade. Prijedlog Pravilnika bit će dostavljen na mišljenje svim mini-starstvima i jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave do kraja lipnja. Puna primjena

prilagođenog sustava započet će u 2015. stavljanjem u uporabu revidiranih obrazaca financijskih izvje-štaja i njihova prikupljanja od izvještajnih jedinica u rokovima prilagođenima zahtjevima europske statistike, radi čega će se prethodno razmotriti i mogućnosti unaprjeđenja tehnologije prikupljanja i pohrane izvještaja (primjerice, pomoću aplikacije s pristupom putem interneta).

Do najavljenih promjena, sastavljanje polugodiš-njih financijskih izvještaja koji su pred nama teme-lji se na Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11, dalje: Pravilnik) koji se nije mijenjao od 2011. Stoga su oblik, sadržaj i rokovi financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja za 2014. jednaki kao i za polugodišnje razdoblje prošle godine.

Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. jesu:

- za proračunske korisnike državnog proraču-na i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 10. srpnja 2014. godine

- za jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave 10. srpnja 2014. godine

- za izvanproračunske korisnike i konsolidirane financijske izvještaje 21. srpnja 2014. godine.

Istodobno započinju pripremne radnje za izradu prijedloga državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na dr-žavnoj razini izrađuju se strateški planovi za nared-no trogodišnje razdoblje, a na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini razmatra se primjena prijedloga novih unificiranih programa koje je Ministarstvo fi-nancija dostavilo jedinicama na očitovanje.

2. PODSJETNIK NA IZVJEŠTAJE I ROKOVE PREDAJE POLUGODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, obveznici sastavlja-nja financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. su jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, proračunski i izvanproračun-ski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, definirani Za-

RAČUNOVODSTVO


konom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.) i utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračun-skih korisnika. Registar se vodi u skladu s Pravilni-kom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanpro-računskih korisnika (Nar. nov., br. 128/09.).

Za svakoga proračunskog korisnika istaknuta je nadležnost državne ili lokalne i područne (regional-ne) razine, odnosno određenog ministarstva ili je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podatci iz Registra proračunskih i izvanproračun-skih korisnika za 2014. objavljeni su u Nar. nov., br. 75/13. Očekuje se skora objava Podataka za 2015.

Svi oni koji nisu upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika i nemaju RKP broj nisu proračunski odnosno izvanproračunski korisnici te ne mogu voditi proračunsko računovodstvo i preda-vati financijske izvještaje u sustavu proračuna.

FINA ne zaprima financijske izvještaje korisni-ka koji nisu objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i onih koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministar-stva financija dobili RKP broj.

Proračuni, proračunski i izvanproračunski ko-risnici predaju financijske izvještaje instituciji ovlaštenoj za obradu podataka – FINA-i u elek-troničkom obliku, a objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva financija s Referentnom stranicom. Uz elektronički oblik Referentne stra-nice predaje se njezin ispis ovjeren potpisom od-govorne osobe i pečatom.

Pravilnik ne predviđa predaju financijskih izvje-štaja u papirnatom obliku, odnosno putem obraza-ca Narodnih novina.

Obveznici, obveze i rokovi predaje polugodiš-njih financijskih izvještaja (za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja):

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

• Bilješkedo 10. srpnja • nadležnom razdjelu

• područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave


• Izvještaj o novčanim tijekovima • Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 10. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave


• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 10. srpnja• jedinici lokalne i područne (regionalne)

samouprave čiji su proračunski korisnici• područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

izvanproračunski korisnici državnog

proračuna


• Izvještaj o novčanim tijekovima• Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 21. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave

• Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 21. srpnja• jedinici lokalne i područne (regionalne)

samouprave čiji su proračunski korisnici• područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Konsolidirane izvještaje

razdjeli• Izvještaj o prihodima i rashodima,

primicima i izdacima• Bilješke

do 21. srpnja • područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave


• Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 21. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE)

Proračunski korisnici državnog proračuna pre-daju do 10. srpnja 2014. Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primitcima i izdatcima i Bilješke za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

- FINA-i (bez Bilježaka)- razdjelu kojem pripadaju prema organizacij-

skoj klasifikaciji državnog proračuna.

Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju financij-ske izvještaje proračunskih korisnika, koji su prema organizacijskoj klasifikaciji u njihovoj nadležnosti, i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj o prihodima i rashodima, pri-mitcima i izdatcima za cjelokupni razdjel.


Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasifikaciji državnog proračuna klasificiraju kao razdjeli predaju FINA-i konsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 21. srpnja 2014.

Proračunski korisnici državnog proračuna kao dio seta polugodišnjih financijskih izvještaja ne predaju Izvještaj o obvezama jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku iz-vještajnog razdoblja. Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Iz-vještaj o obvezama.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 10. srpnja 2014. Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-mitcima i izdatcima, Izvještaj o obvezama i Bilješke:

- nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave

- FINA-i (bez Bilježaka).Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-

prave predaju do 10. srpnja 2014. Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaja o obvezama i Bi-lješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilježaka).

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave predaju do 21. srpnja 2014. konsolidirane financijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obve-zama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja isklju-čivo FINA-i.

U slučaju nastalih promjena u vlasničkim udje-lima, jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave obvezne su predati Obrazac UDJ do 10. srpnja 2014. godine za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja (a ne za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja kao kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima). Obrazac UDJ predaje se isključivo u elektroničkom obliku Ministarstvu financija.

Izvanproračunski korisnici državnog proraču-na predaju FINA-i do 21. srpnja 2014. Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvje-štaj o novčanim tijekovima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja.

Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 21. srpnja 2014. Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

- nadležnoj jedinici područne (regionalne) sa-mouprave i

- FINA-i (bez Bilješki).Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave

te vijeća nacionalnih manjina polugodišnje finan-cijske izvještaje ne dostavljaju FINA-i već isključivo nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou-prave za potrebe konsolidacije i kontrole.

Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatro-gasne postrojbe dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o ob-vezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

- nadležnoj jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave, a

- FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima.

Ovi korisnici ne predaju polugodišnji financijski izvještaj nadležnim ministarstvima.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostav-ljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja:

- nadležnoj jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave

- Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a - FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rasho-

dima, primicima i izdacima.Decentralizirane ustanove u zdravstvu u sana-

ciji polugodišnje financijske izvještaje dostavljaju i nadležnom ministarstvu – Ministarstvu zdravlja. Navedeno je utvrđeno i Naputkom o primjeni su-stava financijskog upravljanja i kontrola kod usta-nova u zdravstvu u postupku sanacije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave čija osnivačka prava miruju, od 1. srpnja 2013. godine (KLASA: 500-01/13-01/16; UR. BROJ: 513-05-02-13-11). Naputak je raspoloživ na mrežnoj stranici Ministarstva financija.

Ustanove u zdravstvu u sanaciji kojima su osni-vači jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave dobit će do kraja lipnja i službenu upu-tu o načinu provedbe knjigovodstvenih evidencija podmirenja obveza po sanaciji.

Vlada Republike Hrvatske je, na temelju Zakona o sanaciji javnih ustanova (Nar. nov., br. 136/12.), na sjednicama održanima 18. travnja i 9. svibnja 2013. donijela pojedinačne Odluke o sanaciji zdravstve-nih ustanova kojima su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave. U skladu sa Zakonom i odlukama o sanaciji, u svibnju 2014. podmirene su obveze ustanova u zdravstvu u sanaciji kojima su osnivači jedinice područne (regionalne) samoupra-ve prema dobavljačima.

3. NOVA PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Bliži se vrijeme izrade državnog proračuna i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za naredno trogodišnje razdoblje. O tome svjedoče i strateški planovi ministarstva i drugih razdjela koji su u procesu izrade, a sastavljeni na temelju nove Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2015. - 2017 koje je raspoloživa na mrež-noj stranici Ministarstva financija. U Uputama je naglašena potreba da strateški planovi obveznika uključe mjere i pokazatelje uspješnosti (indikatore) predviđene Nacionalnim programom reforma iz njihova djelokruga. Počevši od ove godine, Republi-ka Hrvatska po prvi put formalno sudjeluje u ciklusu Europskog semestra u sklopu kojeg je bila u obvezi izraditi Nacionalni program reforma, a isti je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 24. travnja 2014. Tim su Programom, između ostalog, opisane reformske mjere koje Republika Hrvatska


žavanje komunalne infrastrukture, 10. Upravljanje imovinom, 11. Jačanje gospodarstva, 12. Visoko ob-razovanje, 13. Poticanje razvoja turizma, 14. Zaštita okoliša, 15. Prostorno uređenje i unapređenje stano-vanja, 16. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja, 17. Predškolski odgoj, 18. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, 19. Razvoj sporta i rekreacije, 20. Pro-micanje kulture, 21. Socijalna skrb i 22. Zdravstvo.

S obzirom na to da je navedena lista u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. navede-na kao preporuka, a postat će obvezna u primjeni za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2015. dopunama Pravilnika o prora-čunskim klasifikacija, Ministarstvo financija je dopi-som zatražilo početkom lipnja 2014. od svih jedinica očitovanje o navedenoj listi prijedloga. Dopisom je posebno naglašeno da se jedinice očituju u slučaju da nisu u mogućnosti sve dosadašnje aktivnosti i pro-jekte ugraditi u predloženu listu programa.

Lista programa ne znači da sve jedinice moraju imati u svom proračunu sve navedene programe. Međutim, ne mogu niti imati programe koje nisu s liste. Nakon očitovanja jedinica, lista programa bit će propisana dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama kao obvezna. Jedinice mogu samo-stalno, prema svojim potrebama i u skladu s nače-lom transparentnosti, iskazivati aktivnosti i projek-te unutar propisanih programa.

već poduzima i čiju će provedbu dodatno pojačati u narednom razdoblju.

Naglasak u pripremama za izradu proračuna je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za naredno trogodišnje razdoblje bit će na poboljša-nju programske klasifikacije. U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016., koje je Mi-nistarstvo financija u 2013. dostavilo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dane su preporuke za izradu programske klasifikacije. Navedene Upute su trajno dostupne na mrežnoj stranici Ministarstva financija na adresi www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni. Ministarstvo financija već je prethodne godine izradilo prijedlog unificiranih programa za sve jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave zbog analizom uočenih manjka-vosti u do sada definiranim programima gradskih, općinskih i županijskih proračuna. Navedeni su programi izrađeni na temelju analize ovlasti jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave i najbolje međunarodne prakse u definiranju pro-računskih programa. U Uputama su predložena 22 programa: 1. Razvoj civilnog društva, 2. Zaštita prava nacionalnih manjina, 3. Zaštita i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom, 4. Javna upra-va i administracija, 5. Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja, 6. Razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda, 7. Potpora poljoprivredi, 8. Razvoj i sigurnost prometa, 9. Odr-

POREZI

Renata KALČIĆ, dipl. oec. UDK 336.2

Primjena PDV-a kod pravnih osoba koje nisu porezni obveznici

Uzak je krug pravnih osoba koje se smatraju osoba-ma koje nisu porezni obveznici. No, ova činjenica,

iako je izvor nekih posebnosti, u potpunosti ih ne isklju-čuje iz sustava poreza na dodanu vrijednost. Stoga se u ovom članku daju važnije odredbe i pravila oporezivanja porezom na dodanu vrijednost koja se odnose i na prav-ne osobe koje nisu porezni obveznici, a kada postanu obveznici PDV-a u vezi s obavljanjem neke gospodarske djelatnosti ili kada prijeđu prag stjecanja dobara iz dru-ge države članice Europske unije.

1. UVODPristupanjem Republike Hrvatske (dalje: RH)

Europskoj uniji (dalje: EU) izmijenio se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. - Rješenje USRH, 148/13. i 153/13. - Rješenje USRH, dalje: Zakon) te je usklađen s odredbama Di-

rektive 2006/112/EZ1. Stupanjem na snagu ovoga Zakona došlo je do niza promjena u oporezivanju poslovnih transakcija poreznih obveznika pogoto-vo onih u vezi s inozemstvom odnosno s poreznim obveznicima drugih država članica EU-a. Također je došlo do promjena pri definiranju pojma poreznog obveznika i osobe koja je obvezna plaćati porez na dodanu vrijednost (dalje: PDV) u određenim situaci-jama. Promjene su učinjene i u dijelu koji se odnosi na oporezivanje transakcija koje obavljaju pravne osobe koje nisu porezni obveznici ili kad je riječ o poreznim obveznicima koji obavljaju isporuke oslo-bođene plaćanja PDV-a.

Zakonom su propisane i odredbe prema kojima pravne osobe koje nisu porezni obveznici također imaju obvezu plaćati PDV u određenim situacijama

1 Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11. prosinca 2006.)


na primljena dobra ili usluge koje su im obavljene. Pri oporezivanju PDV-om, uz Zakon se primjenju-je i Uredba Vijeća 282/2011/EU2 kao i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/1., ispravak 85/13., 160/13. i 35/14., dalje: Pravilnik) te presude Europskog suda pravde u postupanjima u sličnim slučajevima.

2. POREZNI OBVEZNIKOdredbama čl. 6. Zakona propisano je da je pore-

zni obveznik svaka osoba koja samostalno obavlja bilo kakvu gospodarsku djelatnost, bez obzira na svr-hu i rezultate te djelatnosti. Gospodarskom djelatno-šću smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Iskorištavanje materijalne ili nemateri-jalne imovine sa svrhom trajnog ostvarivanja priho-da također se smatra gospodarskom djelatnošću.

Uz „redovite“ porezne obveznike, „povremenim“ poreznim obveznikom koji obavlja gospodarsku djelatnost smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili dru-ga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

Poreznim obveznikom u vezi s isporukama novih prijevoznih sredstava smatra se osoba koja povre-meno isporučuje nova prijevozna sredstva neovisno je li riječ o pravnoj osobi koja nije porezni obveznik (tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl.), po-reznom obvezniku koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, malom poreznom obvezniku ili bilo kojoj drugoj fi-zičkoj osobi (građaninu) koji isporuči novo prijevo-zno sredstvo u drugu državu članicu.

Osobe koje su zaposlenici i druge osobe koje su s poslodavcem povezane ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i po-sloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obve-za odgovornosti poslodavca, ne smatraju se pore-znim obveznicima, ako takvi odnosi imaju obilježje samostalnosti. To znači da osoba koja obavlja neku samostalnu djelatnost i uz to prima plaću kod nekog poslodavca, smatrat će se poreznim obveznikom samo u dijelu koji se odnosi na obavljanje samostal-ne djelatnosti i u tom dijelu utvrđivat će se prag za upis u registar obveznika PDV-a.

Odredbama čl. 6. Zakona propisano je da se pore-znim obveznikom ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (dalje: tijela), čak i kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi navedena ti-jela obavljala te djelatnosti ili transakcije kao da nisu porezni obveznici, i ako bi to dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, tada će se ta tijela smatrati poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama.

2 Provedbena Uredba Vijeća EU broj 282/2011 od 15. ožujka 2011. ko-jom se utvrđuju provedbene mjere za Direktivu 2006/112/EZ o zajednič-kom sustavu poreza na dodanu vrijednost

Stoga, prema navedenom, iz odredaba čl. 6. st. 5. Zakona i čl. 5. Pravilnika proizlazi da u određenim slučajevima navedena tijela mogu postati obvezni-cima PDV-a. To se može dogoditi kada navedena tijela ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okvi-ru svog djelokruga ili ovlasti, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. Pravilnikom je propisano da će Porezna uprava do-nijeti rješenje da je neko tijelo porezni obveznik za navedene djelatnosti ili transakcije, ako tijelo nad-ležno za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da tijelo znatno narušava načela tržišnog natjecanja.

Odredbama čl. 6. st. 5. Zakona kao i odredbama čl. 5. st. 2. Pravilnika propisano je da će se ova tijela smatrati poreznim obveznicima kad obavljaju gos-podarske djelatnosti koje su navedene u Dodatku I. Zakona, u opsegu koji nije zanemariv, odnosno ako isporuke prelaze vrijednost od 230.000 kuna. Nave-deno se odnosi na sljedeće djelatnosti:

1. telekomunikacijske usluge,2. isporuka vode, plina, električne energije i

grijanja3. prijevoz dobara4. lučke usluge i usluge zračnih luka5. prijevoz putnika6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvo-

dima koje obavljaju poljoprivredne interven-tne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda

8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi9. skladištenje10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komer-

cijalnim oglašavanjem11. djelatnosti putničkih agencija12. vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga,

industrijskih kantina i slično.Navedena tijela smatraju se poreznim obveznici-

ma kada obavljaju bilo koju gospodarsku djelatnost, pa i kada obavljaju gospodarsku djelatnost iskoriš-tavanja materijalne ili nematerijalne imovine kao što su, primjerice, usluge iznajmljivanja prostora u opsegu koji nije zanemariv. Zanemarivom svotom u ovom se slučaju, u biti, smatra svota iz čl. 90. st. 1. Zakona odnosno svota koja se odnosi na upis u re-gistar obveznika PDV-a, a iznosi 230.000,00 kn. To znači da ako tijela obavljaju gospodarsku djelatnost, u tom se dijelu na njih odnose obveze koje se odnose i na sve druge porezne obveznike, pa tako i obveza upisa u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost tih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila veće od 230.000 kn. Stoga, kad navedena tijela po-stanu obveznicima PDV-a, na njih se za obavljanje gospodarske djelatnosti odnose odredbe Zakona na jednak način kao i na ostale obveznike PDV-a. Stoga se u daljnjem tekstu navode važnije odredbe i pravi-la oporezivanja Zakonom koja se odnose i na pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a kada postanu obveznicima PDV-a u vezi s obavljanjem, neke gos-podarske djelatnosti ili kada prijeđu prag stjecanja dobara iz druge države članice EU-a.


U slučaju da je neko tijelo upisano u registar ob-veznika PDV-a, neovisno o tome neće obračunava-ti PDV na one isporuke koje obavlja u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelo-krug rada tijela prema posebnim propisima. Osta-le isporuke koje ne spadaju u ovlasti, odnosno dje-lokrug rada toga tijela prema posebnim propisima predstavljaju gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim, i tu je bitno sagle-dati razliku s obzirom na to da tijela koja su upisa-na u registar obveznika PDV-a mogu u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavljati isporuke koje su oporezive PDV-om, kao što je najam poslovnog pro-stora i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, npr. najam stambenih prostorija.

Iskorištavanje javnih dobara kao što su javne površine, ceste ili pomorsko dobro te davanje pra-va građenja na tim javnim dobrima ne smatraju se djelatnostima koje podliježu oporezivanju PDV-om. Jednako tako, PDV se ne obračunava na priho-de koje tijela ostvare od ubiranja poreza i drugih javnih davanja koja se naplaćuju na temelju kori-štenja materijalnom i nematerijalnom imovinom.

Ministarstvo financija, Porezna uprava očitovalo se uputom KLASA:410-19/13-01/312, UR. BR.:513-07-21-01/14-27 od 31. siječnja 2014. u vezi s isporukama oporezivih PDV-om u kojoj je naveden niz primjera u vezi s time te je, između ostaloga, u vezi s dava-njem prostora na uporabu navedeno i sljedeće:

Tijela u pojedinim slučajevima svoje poslovne pro-store daju bez naknade ili uz minimalnu naknadu u zakup svojim proračunskim korisnicima, osobama kojima su osnivači, korisnicima drugih proračuna ili drugim osobama.

Načelno poreznu osnovicu pri isporuci dobara ili usluga čini naknada koju je isporučitelj primio ili tre-ba primiti od kupca ili neke druge osobe.

Stoga, ako tijelo daje u zakup bez naknade poslov-ni prostor za koji pri nabavi ili izgradnji nije koristilo pravo na odbitak pretporeza u cijelosti ili djelomično, odnosno ako koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti u okviru svo-je ovlasti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om.

Ako tijelo daje u zakup poslovni prostor pri čemu je zakupnina minimalna, napominjemo da utvrđivanje porezne osnovice za obračun PDV-a ovisi o tome daje li se prostor u zakup povezanim osobama ili trećim osobama.

Naime, ako tijelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor svo-jim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, kao i drugim osobama kojima je osnivač koji nema-ju pravo na odbitak PDV-a u cijelosti, tada poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini tržišna vrijednost sukladno članku 33. stavku 9. Zakona. U slučaju da tijelo daje uz minimalnu naknadu u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima kao i drugim osobama kojima je osnivač, koji imaju pravo na odbitak PDV-a u cijelosti napomi-nje se da poreznu osnovicu čini ugovorena naknada.

Ako tijelo daje uz minimalnu naknadu (primjeri-ce 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor korisnicima drugih proračuna, ili osobama s kojima ne postoje veze na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva

poreznu osnovicu za zakup prostora čini ugovorena naknada.

3. PREDMET OPOREZIVANJAPrema odredbama čl. 4. Zakona, predmet opo-

rezivanja je uvoz dobara te isporuka dobara i obav-ljanje usluga u tuzemstvu koje uz naknadu obavi porezni obveznik. Međutim, zbog pristupanja EU-u i ukidanja granica, unos dobara iz druge države čla-nice također je predmet oporezivanja pa je uz na-vedeno predmet oporezivanja i stjecanje dobara iz druge države članice koje u tuzemstvu obavi uz na-knadu porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, pod uvjetom da je prodavatelj do-bara porezni obveznik koji nije oslobođen obraču-navanja PDV-a kao mali porezni obveznik i na kojeg se ne odnose odredbe Zakona o obavljanju isporuka na daljinu niti o mjestu postavljanja dobara.

Predmet oporezivanja je i stjecanje novih prije-voznih sredstava ako ih stječe porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om ili kad ih stječe bilo koja druga osoba koja nije porezni ob-veznik.

Predmet oporezivanja je i stjecanje dobara koja podliježu trošarinama ako ih stječe porezni obve-znik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om.

Iz navedenog proizlazi da pravne osobe koje nisu porezni obveznici, primjerice tijela državne vla-sti, tijela državne uprave i sl., obveznici su plaćanja PDV-a kada stječu nova prijevozna sredstva ili kada stječu dobra koja podliježu trošarinama, iako nji-hova druga stjecanja ne podliježu plaćanju PDV-a i neovisno o tome što, u načelu, nisu obveznici PDV-a niti su upisani u registar obveznika PDV-a.

Stjecanje ostalih dobara je predmet oporeziva-nja, ako ih stječu porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke oslobođene PDV-a, mali porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obve-znici, primjerice tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl., a koji su prešli prag stjecanja dobara iz drugih država članica EU-a koji iznosi 77.000 kn u Hrvatskoj.

Prag stjecanja dobara sastoji se od ukupne vrijed-nosti stjecanja dobara iz drugih država članica koji treba platiti ili koji je plaćen u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

Zakonom je propisano što se smatra prijevoznim sredstvima, odnosno novim prijevoznim sredstvi-ma za potrebe oporezivanja PDV-om, o čemu će više riječi biti u nastavku članka.

Dobra koja podliježu trošarinama su, za potre-be oporezivanja PDV-om, alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i energenti prema propisi-ma koji uređuju trošarine, odnosno prema Zakonu o trošarinama, osim plina koji se isporučuje putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području EU-a ili bilo koje mreže koja je priključena na takav sustav.

4. ISPORUKA DOBARAPrema odredbama čl. 7. Zakona propisano je da

se isporukom dobara smatra prijenos prava raspola-


ganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, s tim da se materijalnom imovinom smatra isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i sličnih dobara.

Isporukom dobara smatra se prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela, zatim stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara odno-sno o lizingu ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja gdje se vlasništvo stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka te prijenos dobara na temelju ugo-vora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se i ko-rištenje dobrima poslovne imovine poreznog ob-veznika za privatne i neposlovne svrhe ili bilo koje druge svrhe koje nisu za njegovo poslovanje, pod uvjetom da je za ta dobra ili njihove dijelove u cijelo-sti ili djelomično odbijen pretporez.

Potrebno je napomenuti da se isporukom uz na-knadu smatra i premještanje dobara koja su dio po-slovne imovine poreznog obveznika, koja su za po-trebe poslovanja poreznog obveznika premještena u drugu državu članicu, međutim, postoji niz sluča-jeva koji se ne smatraju premještanjem dobara, pa tako niti isporukom dobara.

5. MJESTO ISPORUKE DOBARA Kod isporuke dobara uvijek je bitno utvrditi mje-

sto isporuke dobara, pa se tako mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju niti prevoze, prema čl. 12. Zakona, smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, a ako se dobra otpremaju odno-sno prevoze, mjesto isporuke dobara, prema čl. 13. Zakona, je tamo gdje se dobra nalaze na početku ot-preme ili prijevoza.

Zbog pojednostavljenja postupka oporezivanja i prava na odbitak pretporeza, isporuka dobara na po-dručju EU-a između dva porezna obveznika oslobo-đena je plaćanja PDV-a pod uvjetom da su isporuči-telj i primatelj dobara registrirani za potrebe PDV-a i da imaju valjane PDV identifikacijske brojeve te da je došlo do prijevoza, odnosno do stvarnog kretanja dobara iz jedne države članice u drugu državu čla-nicu. U tom se slučaju PDV plaća u mjestu potrošnje tih dobara, odnosno u državi članici kupca odnosno stjecatelja dobara. Ako ne dođe do takvog kretanja dobara ili ako primatelj dobara nije registriran za potrebe PDV-a (primjerice, pravna osoba koja nije porezni obveznik), isporuka se ne može osloboditi PDV-a.

Kad je riječ o isporuci dobara za krajnju potroš-nju, pri čemu kupac prodavatelju dobara nije mogao dati PDV identifikacijski broj, isporuka dobara opo-rezuje se prema načelu države podrijetla, odnosno, isporučitelj dobara obvezan je na takve isporuke zaračunati PDV. Međutim, od ovoga osnovnog pra-vila postoje iznimke kod prodaje novih prijevoznih sredstava, prodaje na daljinu (prodaja dobara koja prevozi prodavatelj ili druga osoba za njegov račun, fizičkim osobama ili potrošačima sa sjedištem u drugoj državi članici koji nisu obveznici PDV-a na stjecanje, npr. prodaja putem kataloga) i prodaje trošarinskih dobara.

Prema navedenom, ako je isporuka dobara obav-ljena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja ne podliježu opore-zivanju (nije prešla prag stjecanja) ili bilo kojoj oso-bi koja nije porezni obveznik, mjesto oporezivanja isporuke dobara, u skladu s čl. 13. st. 3. i 4. Zakona, je mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku završet-ka prijevoza ili otpreme do kupca, pod uvjetom da je ukupna vrijednost isporuka u prethodnoj kalen-darskoj godini, odnosno u tekućoj godini, veća od svote koju je propisala neka država članica za prija-vu za potrebe PDV-a (prag isporuke). Međutim, ako isporuka dobara nije prešla prag isporuke, tada se isporuka dobara oporezuje u onoj državi gdje su se dobra nalazila na početku otpreme i na isporuku se zaračunava PDV te države.

6. STJECANJE DOBARAOdredbama čl. 9. Zakona propisano je da se stje-

canjem dobara unutar EU-a smatra sjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika koju prodavatelj ili stjecatelj do-bara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili pre-veze stjecatelju tih dobara iz neke države članice u tuzemstvo.

Potrebno je napomenuti da se, u skladu s čl. 9. st. 4. Zakona, stjecanjem dobara unutar EU-a uz na-knadu smatra korištenje dobrima koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun otpremio ili prevezao u tuzemstvo iz druge države članice.

Kad je riječ o isporukama dobara na području EU-a koja isporučuje obveznik PDV-a poreznom ob-vezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik registriranoj za potrebe PDV-a, tada su dobra oslo-bođena plaćanja PDV-a kod isporučitelja dobara, ali se plaća PDV na stjecanje takvih dobara. To znači da oslobođena isporuka, s jedne strane, uvijek mora imati oporezivo stjecanje, s s druge strane, kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja ili potpunog neoporezivanja isporuka dobara.

Stjecanje dobara iz druge države članice oporezi-vo je PDV-om u Hrvatskoj po onoj stopi PDV-a koja se primjenjuje na isporuke takvih dobara između dva porezna obveznika u Hrvatskoj. PDV se plaća na stjecanje svih vrsta dobara koja stječu porezni ob-veznici ili pravne osobe koje nisu porezni obvezni-ci (tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl.), a registrirani su za potrebe PDV-a.. PDV se plaća na stjecanje dobara koja podliježu trošarinama koja stječu porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici te na stjecanje novih prijevoznih sredstava koja stječu porezni obveznici ili bilo koje druge osobe koje stječu nova prijevozna sredstva. To znači ako tijelo stječe dobra koja podliježu troša-rinama i koja su prevezena i koriste se u Hrvatskoj, tada je obvezno platiti PDV na stjecanje takvih do-bara u Hrvatskoj.

Kao što je već navedeno da pri isporuci dobara mora doći do stvarnog kretanja dobara, jednako vri-jedi i za stjecanje dobara. Stjecanje dobara oporezu-je se tamo gdje završava otprema dobara, odnosno u državi članici odredišta, pod uvjetom da je ispo-ručitelj dobara porezni obveznik i ima PDV identifi-


kacijski broj u državi članici iz koje kreće otprema ili prijevoz dobara, isporuka je obavljena uz naknadu, a stjecatelj dobara je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u državi članici gdje prijevoz ili ot-prema dobara završava. Stoga, ako je riječ o isporu-ci dobara između poreznih obveznika, isporuka će biti oporeziva u mjestu stjecanja dobara u svakom slučaju, pa čak i onda ako je stjecatelj iz nekog razlo-ga dao krivi PDV identifikacijski broj ili možda PDV identifikacijski broj koji je dobio u nekoj drugoj dr-žavi članici.

Prag stjecanja dobara je ukupna vrijednost na-bavljenih dobara iz drugih država članica koja se utvrđuje za pravne osobe koje nisu porezni obvezni-ci, male porezne obveznike ili za porezne obveznike koji obavljaju oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza. Ako nabava doba-ra koju obavljaju navedene osobe iz druge države članice ne prelazi prag stjecanja u Hrvatskoj, tada je isporuka dobara oporeziva u državi podrijetla, odnosno u državi iz koje kreće prijevoz ili otprema dobara.

Primjerice, ako se dobra iz Slovenije isporučuju u Hrvatsku pravnoj osobi koja nije porezni obveznik i koja nije prešla prag stjecanja, PDV se plaća u Slo-veniji, a slovenski će porezni obveznik na računu zaračunati slovenski PDV. Ako je takva isporuka iz Slovenije obavljena u Hrvatsku pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je prešla prag stjecanja, u tom je slučaju isporuka dobara oslobođena pla-ćanja PDV-a u Sloveniji, a PDV na stjecanje dobara obvezan je obračunati stjecatelj dobara u Hrvat-skoj. Ovdje je bitno naglasiti da ovi stjecatelji do-bara nisu porezni obveznici koji djeluju kao takvi, što znači da su oni samo obveznici plaćanja PDV-a na stjecanje, ali s obzirom na to da nisu upisani u registar obveznika PDV-a, nemaju niti pravo na od-bitak pretporeza.

Stoga, ako dobra koja iz druge države članice is-poručuju porezni obveznici stječu navedena tijela koja nisu upisana u registar obveznika PDV-a, po-trebno je obratiti pozornost na propisani prag stje-canja. Dok tijela ne prijeđu prag stjecanja od 77.000 kn, PDV će im na obavljenu isporuku dobara obra-čunati porezni obveznici iz druge države članice prema propisima te države. Kad tijela prijeđu prag stjecanja, PDV se plaća u Hrvatskoj, pa su tijela u tom slučaju obvezna 15 dana prije onoga stjeca-nja dobara, čijom će ukupnom vrijednosti prijeći 77.000,00 kn, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe pore-za na dodanu vrijednost (obrazac P-PDV) radi do-djele PDV identifikacijskog broja. Dodijeljeni PDV identifikacijski broj dostavit će dobavljaču odno-sno isporučitelju iz druge države članice, a isporu-čitelj na obavljenu isporuku dobara neće zaraču-nati PDV svoje države, već će tijela koja su prešla prag stjecanja biti obvezna u Hrvatskoj obračunati i platiti PDV na stjecanje dobara.

Međutim, potrebno je napomenuti da navedena tijela koja nisu upisana u registar obveznika PDV-a mogu odustati od praga stjecanja tako da podnesu pismenu izjavu o odustajanju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije godine. U tom je

slučaju prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice potrebno Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja, pa će tada navedena tijela od prvog stjecanja biti obvezna pla-titi hrvatski PDV na stečena dobra iz druge države članice. Stoga je stjecanje dobara iz druge države članice predmet oporezivanja kad je stjecatelj doba-ra porezni obveznik ili pravna osoba koja nije pore-zni obveznik, a registriran je za potrebe PDV-a.

Navedena tijela trebaju imati na umu da to što im je dodijeljen PDV identifikacijski broj, zato što su prešla prag stjecanja ili su odustala od njega, ne znači da su ujedno i upisana u registar obveznika PDV-a. Ovo je bitno naglasiti zato što ponekad po-rezni obveznici ne prepoznaju razliku da time što su upisani u registar obveznika PDV-a ne znači da automatski imaju i PDV identifikacijski broj, već moraju podnijeti Poreznoj upravi zahtjev za dodje-lu toga broja pa nastaje niz problema kad se ne jave na vrijeme, a već su obavili transakciju s poreznim obveznikom iz druge države članice. Također vri-jedi i obratno. Primjerice, tijela koja su dobila PDV identifikacijski broj zato što su prešla prag stjecanja dobara iz druge države članice EU-a, time nisu upi-sana u registar obveznika PDV-a, već samo plaćaju PDV na stjecanje dobara i taj PDV koji su bili obve-zni obračunati i platiti ne mogu odbiti kao pretporez zato što im primljena isporuka ne služi za obavljanje gospodarske djelatnosti i nisu upisani u registar ob-veznika PDV-a.

Možemo zaključiti da se isporuke dobara prav-nim osobama koje nisu porezni obveznici, malim poreznim obveznicima ili poreznim obveznicima koji obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza oporezuju na dva načina:

– ako nabave ne prelaze prag stjecanja, ispo-ruke iz druge države članice tim osobama oporezive su u državi podrijetla

– ako nabave prelaze prag stjecanja, isporuka u državi članici podrijetla je oslobođena, a stjecanje je oporezivo u tuzemstvu.

Prag stjecanja u Hrvatskoj iznosi 77.000,00 kn, ali se ne utvrđuje za nova prijevozna sredstva i za trošarinske proizvode, što znači da je svako stje-canje ovih dobara oporezivo PDV-om u Hrvatskoj.

7. NOVA PRIJEVOZNA SREDSTVAPrema odredbama čl. 6. st. 4. Zakona, poreznim

obveznikom smatra se svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva koja kupcu ot-premi ili preveze prodavatelj ili sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države čla-nice. To znači da porezni obveznik u ovom slučaju može biti i pravna osoba koja nije porezni obveznik, primjerice tijelo državne uprave i fizička osoba, gra-đanin koji prodaje novo prijevozno sredstvo u drugu državu članicu.

Novim prijevoznim sredstvima namijenjenim za prijevoz osoba ili dobara smatraju se:

a) motorna kopnena vozila kapaciteta iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kW, koja su is-poručena u roku od 6 mjeseci od datuma prve


uporabe ili ako vozilo nije prešlo više od 6.000 kilometara

b) plovila duža od 7,5 m, osim plovila kojima se koriste za plovidbu na otvorenom moru i za prijevoz putnika uz naknadu te plovila kojima se koriste u komercijalne ili industrijske svrhe, za ribarenje ili za spašavanje odnosno pruža-nje pomoći na moru ili za ribarenje uz obalu, a koja su isporučena u roku od 3 mjeseca od datuma prve uporabe ili ako plovilo nije bilo u prometu dulje od 100 sati

c) zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od 1.550 kg, osim zrakoplova koje koriste zra-koplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu uglavnom na međunarodnim linijama, koji su isporučeni u roku od tri mjeseca od datuma prve uporabe ili ako zrakoplov nije letio dulje od 40 sati.

Mjesto stjecanja novih prijevoznih sredstava uvi-jek je tamo gdje njihov prijevoz ili otprema završava, neovisno o tome tko je kupac tih dobara, što znači da stjecatelj može biti, primjerice, neko ministar-stvo, ali će pri stjecanju novoga prijevoznog sred-stva biti obvezno platiti PDV. Isporučitelj je uvijek porezni obveznik neovisno o kome je riječ, među-tim, isporuka novih prijevoznih sredstava u drugu državu članicu oslobođena je plaćanja PDV-a, dok je stjecanje tih dobara uvijek oporezivo u državi čla-nici u kojoj se novo prijevozno sredstvo stječe, od-nosno registrira i koristi. Ovakva se pravila primje-njuju samo kad je riječ o isporukama iz jedne države članice u drugu državu članicu.

U Hrvatskoj se pri isporuci i stjecanju novih pri-jevoznih sredstava prijava takvih događaja obavlja putem 2 obrasca: obrasca – Isporuka NPS i obras-ca – Stjecanje NPS. Obrasci se podnose u roku od 10 dana od dana isporuke odnosno stjecanja nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Na obrascu je, uz ostale podatke, potrebno navesti i datum prve uporabe motornog vozila, broj prijeđenih kilometara, broj šasije, snagu i radni obujam motora, vrstu, marku i model motornog vozila. Kad je riječ o plovilima, potrebno je navesti datum prve uporabe, broj sati plovljenja, NIB, dužinu, marku i model plovila, a kod zrakoplova datum prve uporabe, broj sati letenja, serijski broj, težinu pri polijetanju, marku i model zrakoplova.

Međutim, potrebno je navesti da porezni obveznik koji isporučuje novo prijevozno sredstvo mora imati i dokaz da je stjecanje toga novog prijevoznog sred-stva prijavljeno u drugoj državi članici. Ako isporuči-telj ima dokaz o prijavi stjecanja novoga prijevoznog sredstva u drugoj državi članici, isporuka toga novog prijevoznog sredstva oslobođena je PDV-a.

Međutim, ako porezni obveznik u trenutku pod-nošenja prijave nema dokaz o prijavljenom stjecanju u drugoj državi članici, na isporuku će se obračunati PDV. Porezni obveznik naknadno u rokovima zasta-re propisanim Općim poreznim zakonom može do-staviti dokaz o stjecanju novog prijevoznog sredstva u drugoj državi članici i tada ima pravo na povrat toga plaćenog PDV-a.

Potrebno je napomenuti da kod prodaje novih prijevoznih sredstava porezni obveznik koji po-

vremeno isporučuje nova prijevozna sredstva ima pravo na odbitak pretporeza čak i kad je riječ o tije-lu državne uprave ili fizičkoj osobi koja se inače ne smatra poreznim obveznikom, što je propisano čl. 59. Zakona. Osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u tom se slučaju smatra pore-znim obveznikom pa je zato propisano da ima i pra-vo na odbitak pretporeza.

Međutim, pravo na pretporez ostvaruje se tek kod prodaje novoga prijevoznog sredstava, što znači da će se tijelo državne uprave ili građanin koji prodaje novo prijevozno sredstvo moći koristiti pretporezom tek ako takvo novo prijevozno sredstvo proda odno-sno isporuči u drugu državu članicu. U tom se slu-čaju pravo na odbitak pretporeza ostvaruje u visini PDV-a uključenog u nabavnu vrijednost ili plaćenog pri uvozu ili na stjecanje toga dobra iz druge države članice, međutim, samo do visine svote PDV-a koji bi porezni obveznik bio obvezan platiti na isporuku novoga prijevoznog sredstva da je ona oporeziva. Da bi porezni obveznik ostvario povrat PDV-a, mora Po-reznoj upravi dostaviti dokaze o prethodnoj nabavi novoga prijevoznog sredstva, a to može biti račun, ugovor, odnosno carinska deklaracija. Također je potrebno dostaviti dokaz da je PDV plaćen pri naba-vi, stjecanju ili uvozu novoga prijevoznog sredstva, zatim dokaz o prodaji novoga prijevoznog sredstva u drugu državu članicu te dokaz o prijavi stjecanja u drugoj državi članici.

8. OPOREZIVANJE USLUGAObavljanjem usluga, prema čl. 8. Zakona, smatra

se svaka transakcija koja ne predstavlja isporuku dobara. Obavljanjem usluga smatra se, uz ustupanje nematerijalne imovine ili određenih prava, trpljenje neke radnje ili suzdržavanje od nje i obavljanje uslu-ga po nalogu tijela javne vlasti ili u njihovo ime na temelju zakona ili odluka.

Mjesto oporezivanja usluga propisano je odred-bama čl. 16. - 26. Zakona, međutim, čl. 17. Zakona propisano je osnovno načelo oporezivanja usluga.

Prema odredbama čl. 17. st. 1. Zakona, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta toga poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj po-slovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna po-slovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja uslu-ga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge.

Prema odredbama st. 2. istoga članka Zakona, mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem porezni obve-znik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako te usluge obavlja stalna poslovna jedinica poreznog obve-znika koja je u mjestu različitom od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako ta-kvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika koji obav-lja usluge.


Prema navedenom, oporezivanje usluga ovisi i o statusu primatelja usluge odnosno je li riječ o poreznom obvezniku ili o pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a prešla je prag stjecanja i regi-strirana je za potrebe PDV-a.

Tijela kojima je PDV identifikacijski broj dodijeljen zato što su prešla prag stjecanja ili su od njega odu-stala, a koja nisu upisana u registar obveznika PDV, dodijeljenim PDV identifikacijskim brojem trebaju se koristiti i za usluge koje su im obavili porezni obve-znici iz drugih država članica EU-a. U tom će slučaju biti obvezna na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV. Ako im je dodijeljen PDV identifikacij-ski broj, ta će tijela, u slučaju da primaju usluge, i od poreznih obveznika iz trećih zemalja biti obvezna na primljene usluge obračunati PDV po stopi koja se pri-mjenjuje na takve usluge u Hrvatskoj.

Stoga su, u načelu, usluge oporezive prema sjedi-štu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika primatelja usluga kad je riječ o uslugama obavljenim između dva porezna obveznika registri-rana za potrebe PDV-a (B2B). Porezni obveznik koji uslugu obavlja neće obračunati PDV, a porezni ob-veznik koji uslugu prima obvezan je obračunati PDV na svotu naknade koju mu je zaračunao davatelj us-luge. U tom slučaju dolazi do prijenosa porezne ob-veze s davatelja usluge na primatelja usluge.

Kao što je navedeno, zbog pravilnog utvrđivanja mjesta oporezivanja usluga vrlo je bitno utvrditi sta-tus primatelja usluge, kao što je i vrlo bitno utvrditi o kojoj je vrsti usluge riječ s obzirom na to da postoje i pojedine iznimke od osnovnog načela mjesta opo-rezivanja usluga. Najveći broj iznimaka odnosi se na usluge koje porezni obveznik obavlja krajnjem potro-šaču, međutim, u pojedinim slučajevima iznimke od osnovnog načela oporezivanja usluga odnose se i na usluge obavljene između dva porezna obveznika.

Osnovno načelo oporezivanja usluga prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluga primjenjuje se i kad se usluge obavljaju poreznim obveznicima sa sjedištem izvan EU-a te je Ured-bom 282/2011/EU propisano kad se korisnika us-luge sa sjedištem izvan EU-a može smatrati pore-znim obveznikom.

Stoga je čl. 18. navedene Uredbe propisano da osim ako ne raspolaže drukčijim informacijama, dobav-ljač može korisnika osnovanog u EU-u smatrati po-reznim obveznikom, pod uvjetom da mu je korisnik dostavio PDV identifikacijski broj te dobavljač ima potvrdu valjanosti toga broja i pripadajućeg naziva i adrese. Navedeno se primjenjuje i kada korisnik još nije dobio PDV identifikacijski broj, ali je obavijestio dobavljača ili je podnio zahtjev za njegovu dodjelu, a dobavljač raspolaže drugim dokazima o tome da je korisnik porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je obvezna biti registrirana za potrebe PDV-a i ako dobavljač izvrši razumnu pro-vjeru točnosti informacija koje je korisnik dostavio uz uobičajene sigurnosne mjere. Međutim, osim ako ne raspolaže drukčijim saznanjima, dobavljač može smatrati da korisnik osnovan u EU-u nije porezni

obveznik kada može dokazati da mu korisnik nije dostavio svoj PDV identifikacijski broj.

9. OBVEZNICI PLAĆANJA PDV-aOsim odredaba o poreznom obvezniku koji je

obvezan plaćati PDV na isporuke dobara i usluga, odredbama čl. 75. Zakona propisano je da PDV mo-raju plaćati i neke druge osobe.

PDV mora plaćati:1. svaki porezni obveznik koji obavlja oporezive

isporuke dobara i usluga, osim kada je PDV u skladu s odredbama ovoga članka obvezna plaćati druga osoba

2. svaka osoba koja se smatra uvoznikom odno-sno carinskim dužnikom ili primateljem doba-ra prema carinskim propisima

3. svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje do-bara unutar EU-a i primatelj dobara u okviru trostranih poslova

4. stjecatelj novih prijevoznih sredstava5. izdavatelj računa koji iskaže viši PDV ili ako

iskaže PDV na računu, a za to nije ovlašten te svaka osoba koja iskaže PDV na računu

6. svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za po-trebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge čije je mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja usluge, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu

7. svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina preko sustava za plin ili električne energije, hlađenja ili grijanja putem mreža za isporu-ku ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno bora-vište u tuzemstvu.

Stoga, PDV mora platiti i porezni obveznik odno-sno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, ako mu je isporuku dobara ili usluga obavio porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu, već u nekoj drugoj državi čla-nici EU-a.

Potrebno je napomenuti da se pri određenim is-porukama u tuzemstvu plaćanje PDV-a prenosi na poreznog obveznika primatelja usluge. Tako je čl. 75. st. 3. Zakona propisano da je porezni obveznik upi-san u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvat-skoj obvezan platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke:

a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstruk-cijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obav-lja građevinske usluge

b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno uporabiti, ot-pada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog ot-pada te dobara i usluga koje pravilnikom pro-pisuje ministar financija

c) isporuka nekretnina kod kojih se porezni obve-znik odlučio za oporezivanje u skladu s čl. 40.


st. 4. Zakona (ako izabere oporezivanje, a kupac ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti)

d) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe

e) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih pli-nova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama sta-kleničkih plinova.

Potrebno je napomenuti da će se točka c) primje-njivati tek od 1. siječnja 2015. jer odredbe o opore-zivanju građevinskog zemljišta i drugi način opo-rezivanja nekretnina nego što je to sada stupaju na snagu početkom iduće godine.

10. DODJELA PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA PDV identifikacijski broj potrebno je dodijeliti po-

reznim obveznicima koji obavljaju transakcije unu-tar EU-a kako bi se olakšalo kretanje dobara i usluga kao cilj uspostavljanja toga zajedničkog tržišta.

Prema odredbama čl. 77. Zakona, PDV identifika-cijski broj dodijelit će se:

a) svakom poreznom obvezniku koji na području RH obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim pore-znom obvezniku koji povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva i poreznom obvezni-ku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga

b) svakom poreznom obvezniku ili pravnoj oso-bi koja nije porezni obveznik, koji stječe dobra unutar EU-a te svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija su stjecanja dobara unutar EU-s predmet oporezivanja PDV-om

c) svakom poreznom obvezniku koji u RH obavlja stjecanje dobara unutar EU-a za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan RH

d) svakom poreznom obvezniku koji u RH prima usluge za koje je obvezan platiti PDV

e) svakom poreznom obvezniku koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobi-čajeno boravište u RH, koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je pri-matelj usluge obvezan platiti PDV.

Prema odredbama čl. 77. st. 6. Zakona, PDV iden-tifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) i prefiks HR.

Primjena PDV identifikacijskog broja vrlo je bit-na s obzirom na to da pomoću njega porezni ob-veznik ostvaruje oslobođenje pri isporuci dobara i usluga unutar EU-a. PDV identifikacijski broj služi isporučitelju dobara za provjeru poreznog statusa kupca (stjecatelja) iz druge države članice, odnosno za oslobođenje za isporuke dobara u drugu državu članicu. Također služi isporučitelju za provjeru po-reznog statusa primatelja usluge iz druge države članice kako bi primijenio oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge obavljene primatelju u drugu drža-vu članicu za koje je primatelj obvezan platiti PDV zbog prijenosa porezne obveze, odnosno mehaniz-ma reverse charge.

Stoga, porezni obveznik isporučitelj dobara ili usluga mora imati valjan PDV identifikacijski broj kupca kako bi mogao isporuku dobara ili usluga u

drugu državu članicu osloboditi plaćanja PDV-a. Na taj je način prodavatelj siguran da je kupac ob-veznik plaćanja PDV-a i da će u svojoj državi članici obračunati PDV na stjecanje dobara ili na primljenu uslugu. PDV identifikacijski broj mora biti naveden na računu, pa prodavatelj na računu mora navesti svoj PDV identifikacijski broj i PDV identifikacijski broj kupca.

Porezni obveznici provjeru PDV identifikacijskog broja mogu obaviti putem informatičke baze VIES sustava (VAT Information Exchange System) odnosno putem ureda koji su države članice obvezne ustrojiti zbog razmjene informacija o isporukama dobara i obavljenim uslugama unutar EU-a. Dokaz o provjeri valjanosti PDV identifikacijskog broja porezni obve-znici trebaju osigurati u svojim poslovnim eviden-cijama.

Hrvatski porezni obveznici koji isporučuju dobra i usluge na zajedničkom tržištu EU-a mogu provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja svoga poslov-nog partnera iz druge države članice EU-a prvenstve-no putem mrežne stranice Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies. Iznimno, u slučaju da se provjera valjanosti PDV identifikacij-skog broja ne može obaviti putem mrežne stranice Europske komisije, uslugu provjere pružit će Pore-zna uprava, Služba za međunarodnu razmjenu in-formacija telefonom ili elektroničkom poštom.

11. POREZNE PRIJAVEPorezni obveznici koji isporučuju dobra i obavlja-

ju usluge na zajedničkom tržištu EU-a obvezni su o tim isporukama izvješćivati Poreznu upravu, a isto su obvezni činiti i porezni obveznici dugih država članica kako bi se te informacije mogle razmjenjiva-ti između država članica s ciljem suzbijanja kružnih prijevara i utaje poreza.

S obzirom na to da se između država članica EU-a promet dobara više ne obavlja uz nazočnost carin-skih uprava kontrola prometa dobara unutar EU-a, obavlja se putem razmjene informacija i admini-strativne suradnje između država članica. Promet dobara između Hrvatske i drugih država članica više ne kontrolira Carinska uprava jer u tim sluča-jevima više nema uvoza i izvoza pa se ta razmjena informacija obavljati putem VIES sustava, za što je nadležna Porezna uprava.

Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a mora u skladu s čl. 88. Zakona podnijeti Zbirnu pri-javu o sljedećem:

a) stjecateljima registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra u drugu državu čla-nicu i za premještanje dobara u drugu državu članicu

b) osobama registriranima za potrebe PDV-a ko-jima je isporučio dobra koja su mu bila isporu-čena u okviru stjecanja unutar EU-a za trostra-ne poslove

c) poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a, kojima je obavio usluge, osim usluga koje su oslobođene PDV-a u državi čla-nici gdje je ta transakcija oporeziva i za koje je primatelj obvezan platiti PDV


d) PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tu-zemstvu i pod kojim isporučuje dobra u drugu državu članicu ili obavlja usluge

e) PDV identifikacijski broj pod kojim je osoba koja stječe dobra registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi članici te pod kojim su joj unu-tar EU-a isporučena dobra ili obavljene usluge

f) za svakog stjecatelja dobara ili primatelja uslu-ga ukupnu vrijednost isporuke dobara ili uslu-ga koje je obavio porezni obveznik

g) vrijednosti ispravaka porezne osnovice, a te se vrijednosti navode za obračunsko razdoblje ti-jekom kojega je osoba koja stječe dobra ili pri-ma usluge prijavila ispravke.

Zbirna prijava podnosi se najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi nakon završetka obračunskog razdoblja. Porezni obveznici koji obavljaju transak-cije na zajedničkom tržištu EU-a podnose Zbirnu prijavu mjesečno, kao i prijave PDV-a, neovisno o vrijednosti isporuka koje su obavili u prethodnoj kalendarskoj godini.

Uz Zbirnu prijavu porezni obveznici u istim roko-vima podnose i Prijavu za stjecanje dobara i primlje-ne usluge iz drugih država članica, što je propisano čl. 86. Zakona. U toj prijavi Porezni obveznik navodi sve podatke o vrijednosti stjecanja dobara, kao i o vrijednosti primljenih usluga koje su mu obavili po-rezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici.

Prijava poreza na dodanu vrijednost (obrazac PDV) podnosi se također najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi nakon završetka obračunskog razdoblja, dok se godišnja prijava poreza na dodanu vrijednost (obrazac PDV-K) podnosi do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu neovisno o tome je li riječ o obvezniku poreza na dohodak ili obve-zniku poreza na dobitak.

Međutim, potrebno je naglasiti da su rokovi pla-ćanja prema prijavama PDV-a do kraja mjeseca za prethodno obračunsko razdoblje, dok je rok plaća-nja prema godišnjoj prijavi PDV-a do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu.

Uz ove prijave, u skladu s čl. 87. Zakona, podnose se i prijave za isporuku i stjecanje novih prijevoznih sredstava, i to u roku od 10 dana od dana isporuke odnosno stjecanja novoga prijevoznog sredstva.

Iz navedenog proizlazi da su navedena tijela ko-jima je dodijeljen PDV identifikacijski broj, jer su iz drugih država članica EU-a stekli dobra u vrijedno-sti većoj od 77.000,00 kn, obvezna za ono obračunsko razdoblje u kojem su imali stjecanje podnijeti Prija-vu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU-a (obrazac PDV-S) i prijavu PDV-a (obrazac PDV) u kojoj će iskazati obračunani PDV na stjecanje. Međutim, s obzirom na to da navede-na tijela nisu upisana u registar obveznika PDV-a, već im je samo dodijeljen PDV identifikacijski broj, ta tijela nemaju pravo na odbitak pretporeza pa zato ne mogu odbitak pretporeza niti iskazati u prijavi PDV-a. To znači da će ta tijela morati i uplatiti PDV. Obračunani PDV na stjecanje može se odbiti samo ako su tijela upisana u registar obveznika PDV-a na temelju obavljanja gospodarske djelatnosti, a ta im dobra služe za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Tijela su obvezna navedene obrasce (obrazac PDV i obrazac PDV-S) podnijeti do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, ali ako nisu upisana u regi-star obveznika PDV-a, već su samo registrirana za potrebe PDV-a, obrasce će podnijeti samo za ona obračunska razdoblja u kojima su imala stjecanja dobara iz druge države članice EU-a i nisu obve-zna podnositi godišnju prijavu PDV-a (obrazac PDV-K).

Kao što je već navedeno, tijela koja nisu upisana u registar obveznika PDV-a nemaju pravo na odbitak pretporeza, međutim, ako obavljaju i gospodarsku djelatnost koja je oporeziva PDV-om i upisana su u registar obveznika PDV-a, mogu odbiti samo onaj dio pretporeza koji im je zaračunat, a koji se odnosi na oporezivu djelatnost. PDV koji im je zaračunat u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje tijela obavljaju u okviru svoje ovlasti ili koje spadaju u djelokrug rada tijela prema posebnim propisima, ne može se uopće odbiti. Ako se računi u kojima je PDV zaračunat odnose dijelom na oporezivu dje-latnost, a dijelom na isporuke u okviru ovlasti tijela ili djelokruga rada tijela, pretporez se može odbiti samo u dijelu koji se odnosi na oporezivu djelatnost, a to tijelo mora odrediti udjel uporabe u neposlovne svrhe, odnosno, pretporez trebaju podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti.

12. ZAKLJUČAKS obzirom na to da je odredbama novog Zakona

došlo do niza izmjena koje se odnose i na pravne osobe koje nisu porezni obveznici u slučaju stje-canja dobara iz drugih država članica ili ako takve osobe postanu porezni obveznici zbog obavljanja gospodarske djelatnosti, potrebno je da odgovor-ne osobe u tim pravnim osobama (tijelima držav-ne vlasti, tijelima državne uprave) također budu upoznate s tim odredbama kako bi se PDV mogao pravilno obračunavati i plaćati. Zato će i dalje biti potrebno pratiti sve izmjene Zakona jer se mnoge odredbe Zakona odnose i na pravne osobe koje nisu porezni obveznici, što je promjena u odnosu na situ-aciju prije pristupanja EU-u.

Nove izmjene Zakona već će morati stupiti na snagu 1. siječnja 2015. jer se Zakon mora dalje uskla-diti s odredbama Direktive 2006/112/EZ odnosno njezinom izmjenom - Direktivom 2008/8/EZ, čiji dio o mjestu oporezivanja i posebnom postupku opore-zivanja telekomunikacijskih usluga, usluga emiti-ranja radijskog i televizijskog programa te elektro-ničkih usluga koje porezni obveznici iz EU-a obave osobama koje nisu porezni obveznici, a imaju sjedi-šte ili prebivalište u drugoj državi članici, stupa na snagu 1. siječnja 2015.

Također treba imati na umu i one odredbe Zako-na koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2015. kao što je, primjerice, drukčiji način oporezivanje nekretnina odnosno građevinskog zemljišta.

www.rrif.hr


JAVNE FINANCIJE

Iva BRKIĆ, mag. oecHana ZORIČIĆ, dipl. oec

UDK 336.1

Osvrt na provjere formalnog sadržaja Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu i uočene nepravilnosti

Naloženo je nadležnim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da

su za svakog obveznika iz svoje nadležnosti obvezna pro-vjeriti formalni sadržaj Izjave i Upitnika o fiskalnoj odgo-vornosti. Jednako tako, moraju na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika provjeriti istinitost Izjave i Upitnika te na odabranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklonje-nim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, provjeriti provedbu aktivnosti iz Izvješća. Kakve su nepravilnosti uočene u ovom nadzoru kod osoba koje moraju kontrolirati jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i ministarstava i drugih tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije, na-vedeno je u ovom članku.

1. UVODPostupak provjere sadržaja Izjave o fiskalnoj

odgovornosti (dalje: Izjava) te način i rokovi izvje-štavanja o uočenim nepravilnostima propisani su Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pra-vila (Nar. nov., br. 78/11., 106/12. i 130/13.). Člankom 13. navedene Uredbe nalaže se da su nadležna mi-nistarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika iz svoje nadležno-sti obvezna provjeriti formalni sadržaj Izjave i Upit-nika o fiskalnoj odgovornosti (dalje: Upitnik), zatim na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika istinitost Izjave i Upitnika te na odabranom uzorku dostavlje-nih Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilno-stima utvrđenima prethodne godine, provjeriti pro-vedbu aktivnosti iz Izvješća.

U skladu s navedenim, Ministarstvo financija iz-vršilo je provjeru formalnog sadržaja Izjava za 2013. jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i ministarstava i drugih tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Rezultati formalne kontrole izložit će se u nastavku.

2. FORMALNA KONTROLA U BROJKAMAU 2014. sva ministarstva i druga tijela državne

uprave na razini razdjela organizacijske klasifi-kacije dostavila su Izjavu za 2013.. Od ukupno 37

obveznika,1 njih 20 dostavilo je obrazac Izjave 1a koja se daje u slučaju da nisu uočene slabosti i ne-pravilnosti, a njih 17 obrazac Izjave 1b, čime su po-tvrdili postojanja slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zakonitu, namjensku i svrhovitu uporabu sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

Što se tiče jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, Izjavu za 2013. dostavilo je 559 od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, iz čega proizlazi da 17 jedinica nije dostavilo Izjavu. Ministarstvo financija je od opći-na, gradova i županija koje nisu dostavile Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2013. i pripadajuću doku-mentaciju zatražilo da pismenim putem potvrde kako Izjavu nisu sastavili i predali. Ako ne postupe u skladu s nalogom Ministarstva financija, pretpo-stavka je da čelnici ne mogu potvrditi zakonitu, na-mjensku i svrhovitu uporabu sredstava te učinkovi-to i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u 2013.

Od ukupnog broja općina, gradova odnosno žu-panija koje su poštovale obvezu i dostavile Izjavu, njih 78 dostavilo je obrazac Izjave 1a, što predstav-lja veliki napredak u odnosu na prošlu godinu kad je isti obrazac Izjave dostavilo samo 40 općina, gradova odnosno županija. Izjavu 1b dostavilo je 468 obveznika te time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zakonitu, na-mjensku i svrhovitu uporabu sredstava te učinkovi-to i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđe-nih sredstava.

U 2013. po prvi put su održani izbori za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamje-nike otkako je uvedena obveza sastavljanja i preda-je Izjave. Dokumentacija Izjave u slučaju promjene čelnika nešto je drukčija. Upravo zbog primopreda-je dužnosti koja se dogodila tijekom 2013., 13 jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave predalo je Izjave 1a i 1b istodobno, najčešće Izjavu 1a za prvi dio godine kad su u potpunosti otklonje-

1 Nije uključeno 11 obveznika koji Izjavu predaju Hrvatskom saboru uz Godišnje izvješće o radu za 2013. godinu.


ne slabosti i nepravilnosti koje su u skladu s Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti iz 2012. predvi-đene za otklanjanje u prvom dijelu 2013.

Kao što je već naglašeno, Ministarstvo financija je od jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, a koje nisu sastavile i dostavile Izjavu za 2013., zatražilo očitovanje. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu u veljači 2014., brisane su odredbe o političkoj odgovornosti za općinske načelnike, gra-donačelnike odnosno župane te je uvedena prekr-šajna odgovornost čelnika svih razina koja je u skla-du s propisima koji se odnose na prekršaje općenito, a imajući u vidu težinu i posljedice koje nastaju či-njenjem navedenih prekršaja. Stoga će, ako se utvrdi da Izjavu za 2013. nije dostavio, čelnik biti kažnjen novčanom kaznom od 5.000,00 kn do 25.000,00 kn.

3. UOČENE NEPRAVILNOSTIVeć je prije utvrđeno kako se Izjava sastavlja i pre-

daje na obrascu Izjave 1a ili 1b. Međutim, u praksi se, kao i pri predaji Izjave za 2011. i 2012., i ove go-dine dogodilo da su pojedini obveznici istodobno dostavili potpisane obrasce Izjave 1a i 1b, što je kon-tradiktorno. Pojedini obveznici istodobno su dosta-vili obrasce 1a i 1b, a kao dio obvezne dokumentacije priložili i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti te time potvrdili postojanje slabosti i nepravilnosti. U takvim slučajevima valjanom se smatra Izjava ko-jom se potvrđuje postojanje slabosti i nepravilnosti. Također, pojedini obveznici su na pitanja u Upitniku odgovorili s „NE“, dakle potvrdili postojanje slabosti i nepravilnosti, a pritom dostavili obrazac Izjave 1a, što je samo po sebi pogrješno i oprečno.

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti predstavlja je-dan od temelja za sastavljanje Izjave. Osim na teme-lju Upitnika, Izjava se daje na temelju raspoloživih informacija o radu tijela, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene čelnika. U 2013. na snagu je stupila Uredba o izmjeni Uredbe o sa-stavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila kojom je, zbog potrebe usklađivanja sa Zakonom o izmjena-ma i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.), izmijenjen obrazac Upitnika. Međutim, pojedini su obveznici sastavljali Izjavu za 2013. na temelju „starog“ obrasca Upitnika, iako je najnoviji obrazac dostupan na mrežnim stranicama Mini-starstva financija.

Kao i pri predaji Izjave za 2011. i 2012., određeni obveznici na pojedina pitanja iz Upitnika nisu niti dali odgovor. Napominjemo kako je Upitnik pra-vilno ispunjen samo ako je odgovoreno na sva pi-tanja te samo u potpunosti popunjen Upitnik služi kao podloga za davanje Izjave. Mnogi obveznici su, kako ove tako i proteklih godina, popunjavali stu-pac Upitnika Referenca, i to najčešće internetskim adresama te klasifikacijskim oznakama dopisa koji predstavljaju dokaz za potvrdne odgovore, iako isti služi isključivo kao uputa o vrsti dokaza koji služe kao podloga za davanje odgovora.

Još jedna pogreška koja se javila prilikom sastav-ljanja i predaje Izjava za 2013. jest da nisu svi obve-znici odgovore „DJELOMIČNO” smatrali slabošću

/ nepravilnošću te stoga iste nisu uvrstili u Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2013. Bitno je znati da, uz odgovor „NE”, i odgovor „DJELOMIČ-NO” predstavlja slabost / nepravilnost te svi odgo-vori „DJELOMIČNO” moraju biti dio Plana otklanja-nja slabosti i nepravilnosti.

Nadalje, neki obveznici nisu na pravilan način rabili odgovor „N/P - NIJE PRIMJENJIVO“ prilikom popunjavanja Upitnika. Primjerice, nekoliko obve-znik u 2013. nije imalo niti jedan postupak javne na-bave te su na pitanje 31. Za sve predmete javne naba-ve čija je procijenjena vrijednost veća od 70.000,00 kn provedeni su postupci javne nabave sukladno odred-bama Zakona o javnoj nabavi odgovorili s „NE“, iako je u ovakvim slučajevima ispravan odgovor na ovo pitanje „N/P - NIJE PRIMJENJIVO“.

Obveznici koji su Izjavu za 2013. sastavili i pre-dali na obrascu 1b bili su obvezni dostaviti i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Bitno je da sve slabosti i nepravilnosti uočene prilikom popunjava-nja Upitnika budu unesene u Plan. Također je bitno da su navedene potrebne aktivnosti za otklanjanje tih istih slabosti i nepravilnosti, očekivani datum te osoba odgovorna za otklanjanje slabosti i nepra-vilnosti. Potrebno je imati na umu da datum otkla-njanja slabosti i nepravilnosti mora biti prilagođen pitanjima. Primjerice, ako nepravilnost predstav-lja procedura stvaranja ugovornih obveza koja nije donesena, predviđeni datum otklanjanja mora biti realno određen kako bi se najveći dio godine postu-palo prema donesenoj proceduri. Samo formalno donošenje procedure nije bit pitanja, nego je bit da se u skladu s takvom procedurom stvarno postupa veći dio godine.

Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilno-stima za proračunsku godinu 2013. obvezni su bili dostaviti svi obveznici koji su u prošloj godini pre-dali obrazac Izjave 1b, odnosno koji su predali i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2012. Obvezu dostavljanja Izvješća nisu ispunile 34 jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave. Nepažnjom ili nerazumijevanjem jedinice su u naslovu Izvješća upisivale 2012. jer se ono odnosi na slabosti i nepra-vilnosti uočene 2012., a bilo je potrebno upisati 2013. s obzirom na to da se izvještava što je poduzeto u 2013. U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma bilo je potrebno navesti jesu li obavljene aktivno-sti iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Ako nisu, bilo je potrebno obrazložiti nerealizirane odno-sno djelomično realizirane aktivnosti te utvrditi novi očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Dakle, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima trebalo bi odgovarati Planu otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti iz prethodne godine.

U najvećem broju slučajeva otklonjene su slabosti i nepravilnosti. Oni obveznici koji to nisu učinili u roku u kojem su se obvezali, često nisu obrazložili razloge, već su samo naveli novi datum otklanjanja. Najčešće obrazloženje za neotklonjene nepravilno-sti jest stalno povećanje opsega poslova u odjelu ili nedostatak ljudskih resursa. Kao razlog se navode i političke nesuglasice zbog kojih, primjerice, pro-račun nije upućen u zadanim rokovima predstav-ničkom tijelu, zatim u područjima i procesima koji


zahtijevaju donošenje procedure navedeno je kako ona nije donesena, ali se u praksi provodi. Najčešće opravdanje jest da nepravilnosti nisu u potpunosti otklonjene ili to nije učinjeno u zadanim rokovima, bez dodatnih objašnjenja.

Pozitivni primjeri Izvješća o otklonjenim slabo-stima i nepravilnostima u prilogu imaju i dokaze da su nepravilnost otklonjene. Primjerice, uz pitanje 3 - Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva fi-nancija izradilo upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limiti-ma i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dostavljene su i tražene upute.

Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financij-skog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2013. ističe važnost unutarnje revizi-je. Navedeno dostavljaju korisnici koji su obvezni-ci uspostave unutarnje revizije i koji su unutarnju reviziju uspostavili u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u jav-nom sektoru (Nar. nov., br. 141/06.) i Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (Nar. nov., br. 96/13.). Iz navedenoga zakonodavnog okvira proizlazi da obvezu ustrojavanja imaju ministar-stva, državna tijela razine razdjela organizacijske klasifikacije koja imaju više od 50 zaposlenih i go-dišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn, izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn, županije, Grad Zagreb, gradovi sjedišta županija s više od 50 zapo-slenih i gradovi s više od 35.000 stanovnika. Opći-ne nisu obvezne ustrojiti unutarnju reviziju, ali je imaju mogućnost putem sporazuma uspostaviti na način da unutarnja revizija obližnjega grada ili žu-panije obavi reviziju za općinu, pa time i za njezine proračunske korisnike.

U 2013. dvije županije i osam gradova nisu pošto-vali obvezu dostavljanja navedenog Mišljenja. Preo-stali obveznici koji su dostavili Mišljenje, u njemu su iskazali mišljenje unutarnjih revizora o funkcioni-ranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja i podatke o obavljenim unutar-njim revizijama u prethodnoj godini.

Napominjemo kako je 1. kolovoza 2013. na snagu stupio novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisni-ka proračuna, kojim se proširio obuhvat obveznika unutarnje revizije.

4. ZAKLJUČAKDo sada je Ministarstvo financija o uočenim

nepravilnostima prilikom provjera Izjava obavje-štavalo Državni ured za reviziju, a od Uprave za fi-nancijsko upravljanje, unutarnji reviziju i nadzor, odnosno Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija tražio da obave proračunski nadzor nad istima. Izmjenama i dopuna Zakona o fiskalnoj od-govornosti, koje su stupile na snagu početkom 2014., brisane su odredbe o političkoj odgovornosti za op-ćinske načelnike, gradonačelnike odnosno župane

te je uvedena prekršajna odgovornost čelnika svih razina koja je u skladu s propisima koji se odnose na prekršaje općenito, a imajući u vidu težinu i po-sljedice koje nastaju činjenjem navedenih prekršaja. Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 kn do 25.000,00 kn kazni za prekršaj čelnik ako ne sastavi i dostavi Izjavu i ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave uoče da je dokumentacija na temelju koje je dana Izjava nevjerodostojna.

U praksi navedeno znači da taj prekršaj postoji, primjerice, kada su prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika dani odgovori koji se ne mogu potkrijepiti dokazima odnosno dokumentima na te-melju kojih su dani potvrdni ili djelomični odgovori ili ako se utvrdi da je u konkretnom slučaju dan po-tvrdan ili djelomično potvrdan odgovor, a trebao je biti dan negativan odgovor.

Ministarstvo financija je od općina, gradova i županija koje nisu dostavile Izjavu o fiskalnoj od-govornosti za 2013. i pripadajuću dokumentaciju zatražilo da pismenim putem potvrde kako Izjavu nisu sastavili i predali. Ako ne postupe u skladu s nalogom Ministarstva financija, pretpostavka je da čelnici ne mogu potvrditi zakonitu, namjensku i svrhovitu uporabu sredstava te učinkovito i djelo-tvorno funkcioniranje sustava financijskog uprav-ljanja i kontrola u 2013. godini. Ove će godine po prvi put Ministarstvo financija, u skladu s ovlastima koje proizlaze iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti, podni-jeti prekršajnu prijavu protiv obveznika koji Izjavu nisu dostavili ili čija je Izjava nevjerodostojna.

Optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja u ime Ministarstva financija sastavit će inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj i pod-nijeti ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave, dok prekršajni postupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

Od obveznika koji nisu dostavili priloge Izjavi za-traženo je da to žurno učine. Oni obveznici koji su Izjavu dostavili istodobno na obrascu 1a i 1b, a kao dio obvezne dokumentacije priložili i Plan otklanja-nja slabosti i nepravilnosti, obaviješteni su da će Mi-nistarstvo financija valjanom smatrati Izjavu kojom potvrđuju postojanje slabosti i nepravilnosti.

Također, nakon provjere formalnog sadržaja, pri-stupilo se suštinskoj provjeri Izjava i Upitnika te su od svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstava i drugih tijela držav-ne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi-kacije zatraženi dokazi koji će potvrditi dostavljenu dokumentaciju. Na taj će se način za svakog obve-znika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, provjeriti dostavljena Izjava. Ministarstvo financija je zatražilo dokaze za neka od sljedećih pitanja:

10. Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađen je i plan razvojnih programa

14. Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvrša-vanju dostavljeni su Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu


16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je definirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinica-ma/upravnim odjelima

25.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utroš-ku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn

60. Uspostavljena je evidencija svih ugovora 62. Kod predaje financijskih izvještaja poštivali

su se rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računo-vodstvu

65. Kod predaje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave poštivali su se rokovi i odredbe o sadržaju izvještaja utvrđene Zakonom o proračunu.

Ako je prilikom popunjavanja Upitnika prove-deno testiranje i zabilježeno koja je dokumentacija bila dio uzorka i na koji se način došlo do odgovo-ra na pojedino pitanje te ako je pravilno sastavljen Predmet o fiskalnoj odgovornosti tako da sadržava Izjavu i sve druge dokumente na temelju kojih se

daje Izjava, pri temeljitoj kontroli ne bi se trebali pojaviti dodatni problemi, a Ministarstvo financija će provjerom dokaza dobiti cjelovitu sliku o zako-nitoj, namjenskoj i svrhovitoj uporabi sredstava te učinkovitom i djelotvornom funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru prora-čunom utvrđenih sredstava.

Jednako tako, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave te ministarstva i druge tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije obvezne su obaviti formalnu i teme-ljitu kontrolu za obveznike sastavljanja i predaje Izjave iz svoje nadležnosti. U skladu s čl. 14. Uredbe obvezne su odmah, a najkasnije u roku od sedam radnih dana, o uočenim nepravilnostima nakon provedenih provjera Izjava obavijestiti nadležne in-stitucije, odnosno Ministarstvo financija, u skladu s Naputkom o otkrivanju, postupanju i izvješćiva-nju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima.

JAVNA NABAVA

Davor MIKAC, dipl. oec. UDK 331.2

Odgovori na pitanja u području javne nabave

U ovom se članku daje odgovor na niz pitanja u području primjene Zakona o javnoj nabavi koji

mogu biti smjernice u primjeni sustava javne nabave.

1. Mora li naručitelj prilikom donošenja Plana nabave te svake njegove izmjene i dopune te ažuriranja podataka iz registra ugovora o jav-noj nabavi dostaviti obavijest o tome e-poštom ‘[email protected]’?

Člankom 20. st. 6. i 7. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustav-nog suda RH) propisano je da je javni naručitelj ob-vezan središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave odmah dostaviti podatke o mrežnim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti svaku izmjenu tih podataka koja se poslije učini. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave objedinjuje na svo-jim mrežnim stranicama popis poveznica mrežnih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja. Ako javni naručitelj nema mo-gućnost objave na mrežnim stranicama, dostavit će u elektroničkom obliku svoj plan nabave te sve nje-gove poslije učinjene izmjene i dopune središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave koje će ih objaviti na svojim mrežnim stra-nicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj.

Prema tome, naručitelj je središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave obvezan jednom dostaviti podatke o mrežnim stranicama na kojima je objavljen plan nabave, te možebitne izmje-ne tih podataka. Ako se podatci o mrežnim stranica-ma ne mijenjaju, nije potrebno dostavljati obavijesti o donošenju planova na početku svake godine te oba-vijesti o izmjenama i dopunama planova.

Samo u slučaju da naručitelj nema mogućnost objave na vlastitim mrežnim stranicama, obve-zan je plan nabave i svaku njegovu izmjenu do-staviti središnjem tijelu državne uprave nadlež-nom za sustav javne nabave, koja će ih objaviti na svojim stranicama.

Isto se primjenjuje i na objavu podataka iz regi-stra ugovora o javnoj nabavi. Naime, u skladu s čl. 21. st. 5. i 6. Zakona, naručitelj je nakon prve objave registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazu-ma obvezan središnjem tijelu državne uprave nad-ležnom za sustav javne nabave dostaviti podatke o mrežnim stranicama na kojima je objavljen registar te mu dostaviti svaku izmjenu tih podataka koju uči-ni poslije. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave objedinjuje na svojim mrež-nim stranicama popis poveznica mrežnih stranica na kojima su dostupni registri svih naručitelja. Ako naručitelj nema mogućnost objave na mrežnim stra-nicama, dostavit će svakih šest mjeseci u elektronič-


kom obliku ažurirane registre ugovora o javnoj na-bavi i okvirnih sporazuma središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave koje će ih objaviti na svojim mrežnim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran naručitelj.

2. Može li naručitelj u postupku javne nabave, s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma koji ob-vezuje na sklapanje ugovora, zahtijevati osim jamstva za izvršenje okvirnog sporazuma i jamstvo za uredno izvršenje ugovora skloplje-nog na temelju toga okvirnog sporazuma?

U slučaju provedbe postupka javne nabave s na-mjerom sklapanja okvirnog sporazuma koji obvezu-je na sklapanje ugovora, u skladu s čl. 39. st. 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi, neprimjereno je da naruči-telj osim jamstva za izvršenje okvirnog sporazuma zahtijeva i jamstvo za uredno izvršenje svakoga po-jedinog ugovora koji se sklapa na temelju toga okvir-nog sporazuma, a što proizlazi iz same odredbe čl. 76. t. 3. Zakona.

Naime, navedenom je odredbom izrijekom propi-sana vrsta jamstva koju naručitelj može tražiti kada se sklapa okvirni sporazum koji obvezuje na skla-panje ugovora, dok u postupcima javne nabave koji završavaju sklapanjem ugovora naručitelj može za-htijevati jamstvo za uredno izvršenje ugovora propi-sano čl. 76. t. 2. Zakona.

Dokumentacijom za nadmetanje može se predvi-djeti da će jamstvo za izvršavanje okvirnog spora-zuma koje će odabrani ponuditelj morati dostaviti prilikom zaključivanja okvirnog sporazuma biti naplaćeno i u slučaju povreda obveza iz pojedinog ugovora sklopljenog na temelju toga okvirnog spo-razuma.

3. Je li prihvatljiva potvrda Porezne uprave, koju je dostavio jedan od ponuditelja u postupku javne nabave, na kojoj je iskazan dug, ali u napomeni koje stoji „da će porezni obveznik podmiriti svoja dugovanja iz preknjiženja pretplate PDV-a 17. srpnja 2014. godine“ (na-kon otvaranja ponuda)?

Zakon propisuje u čl. 67. st. 1. t. 2. da je javni na-ručitelj obvezan isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave ako isti nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu prema poseb-nom propisu plaćanje tih obveza nije dopušteno ili je odobrena odgoda plaćanja (primjerice, u postup-ku predstečajne nagodbe).

U konkretnom slučaju ponuditelj nije dokazao da ne postoje okolnosti za njegovo isključenje iz čl. 67. st. 1. t. 2. Zakona, odnosno, dostavljenom potvrdom na kojoj je iskazan dospjeli dug ponuditelj nije do-kazao da je ispunio obvezu plaćanja dospjelih po-reznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Međutim, skreće se pozornost na čl. 92. Zakona, kojim je propisano da u postupku pregleda i ocje-ne ponuda javni naručitelj može pozvati ponudi-telje da objašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. - 74. istog Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti, pa ako smatrate da je riječ

o pogrješci, nedostatku ili nejasnoći, u smislu st. 2. istoga članka, može se postupiti i na navedeni način.

4. Može li naručitelj donijeti odluku o odabiru najpovoljnije ponude ako je rok za njezino do-nošenje istekao ili zbog nedostatka financij-skih sredstava mora poništiti postupak javne nabave?

U skladu s čl. 182. st. 1. t. 10. i st. 2. istog članka Zakona, novčanom kaznom kaznit će se za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u njoj ako nakon isteka roka za donošenje odluke o odabiru i suprot-no pismenom zahtjevu gospodarskog subjekta po-stupak ne završi na zakonom propisani način.

S druge strane, čl. 100. st. 4. t. 1. istog Zakona pro-pisuje da je javni naručitelj obvezan nakon isteka roka za dostavu ponuda poništiti postupak javne nabave ako postanu poznate okolnosti zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije.

U konkretnom slučaju, ako je naručitelj nakon isteka roka za dostavu ponuda došao do saznanja o uskraćivanju financijskih sredstava iz Državnog proračuna potrebnih za financiranje predmetne nabave, naše je mišljenje da su ispunjeni uvjeti za poništenje postupka, u skladu s čl. 100. st. 4. t. 1. Za-kona.

5. Na koji način naručitelji mogu u postupcima javne nabave od ponuditelja tražiti dokaziva-nje financijske sposobnosti, a s obzirom na pravno shvaćanje Državne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave da propisivanje starosti dokaza financijske sposobnosti nije u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi?

Pitanja financijske sposobnosti propisana su odredbama čl. 71. spomenutog Zakona. Prema odredbi st. 1. tog članka Zakona, javni naručitelj može odrediti uvjete financijske sposobnosti gos-podarskog subjekta, čije se ispunjavanje može do-kazati određenim dokumentima propisanim tom odredbom. Pri navođenju tih dokumenata ne propi-suje se i njihova starost, kao što je, primjerice, izrije-kom određeno za dokumente u čl. 67. i 68. Zakona. Odredba st. 3. čl. 71. Zakona propisuje da javni naru-čitelj u pozivu za nadmetanje ili pozivu za dostavu ponuda, iz čl. 36. Zakona, navodi dokument/e koje u skladu sa st. 1. tog članka zahtijeva, odnosno koji se moraju dostaviti, pri čemu se također ne propisuje starost tih dokumenata.

Naručitelj bi trebao tražiti odgovarajuće dokaze, odnosno dokumente, koji predstavljaju dokaz da gospodarski subjekt ispunjava postavljene uvjete financijske sposobnosti, pri čemu starost tih doku-menata nije u osnovi bitna ako se njima dokazuje ispunjavanje traženih uvjeta. Naručitelj bi, ako traži dokument koji se izdaje prema određenom obras-cu, morao voditi brigu koji se sve podatci, vezano za razdoblja na koji se odnose, u tom obrascu iskazuju, odnosno, što je sve moguće prema nekom obrascu dobiti u smislu podatka koji se odnose na određeno razdoblje.

Iz prakse Državne komisije za kontrolu javne na-bave vidljivo je da pravno gledište nezakonitosti u pogledu određivanja starosti dokumenta za do-


kazivanje uvjeta financijske sposobnosti u osnovi proizlazi iz posljedica propisivanja starosti doku-menta. To rezultira isključenjem nekih ponuditelja iz postupka javne nabave zato što bankarske i druge financijske institucije koje izdaju određene doku-mente (BON, SOL itd.) pri tome imaju po određenim obrascima definirana razdoblja na koje se podatci odnose vezano za samo vrijeme izdavanja takvog dokumenta.

Naručitelji se s problemom nemogućnosti određi-vanja starosti dokaza suočavaju posebice prilikom zahtijevanja dokumenata izdanih od bankarskih ili drugih financijskih institucija kojima se dokazu-je solventnost gospodarskih subjekata (primjerice BON2/SOL2) koji, između ostalih, sadržavaju i poda-tak o blokadi računa u razdoblju od šest mjeseci koji prethode danu izdavanja dokumenta. Kako je po-datak o solventnosti odnosno podatak o blokadi ra-čuna gospodarskog subjekta naručitelju referentan samo ako se odnosi na aktualno razdoblje, postavlja se pitanje na koji način dobiti dokaze o solventnosti gospodarskog subjekta ako se starost dokumenta ne može uvjetovati.

Uvažavajući praksu Državne komisije za kontro-lu postupaka javne nabave, ali i potrebe naručite-lja koji provode postupke javne nabave, naručitelj bi mogao u dokumentaciji za nadmetanje odrediti referentno razdoblje za koje želi podatke, a ne sta-rost samog dokaza (dokumenta). Drugo je pitanje može li se takav dokument pribaviti, posebice ako se isti izdaje na tipskom obrascu. Ako naručitelj tra-ži podatak o blokadi računa gospodarskog subjekta u određenom razdoblju, a za dokument kojim se to dokazuje odredi obrazac (primjerice BON2/SOL2) koji npr. sadržava podatak o blokadi računa u za-dnjih šest mjeseci od dana izdavanja dokumenta, naručitelj bi pri definiranju referentnog razdoblja za koje se traži podatak trebao voditi brigu o tome da se gospodarskom subjektu omogući prikupljanje dokumenata za cijelo vrijeme trajanja roka za dosta-vu ponuda.

6. Molim obrazloženje primjene čl. 100 st. 3. t. 1. Zakona o javnoj nabavi te vaše mišljenje može li se donijeti odluka o odabiru najpovoljni-je ponude prije nego što je završen postupak javne nabave kojim se osiguravaju kreditna sredstva potrebna za financiranje spomenute nabave?

Osigurana sredstva nisu uvjet za početak postup-ka javne nabave. U skladu s čl. 100. st. 3. t. 1. Zakona, naručitelj može nakon isteka roka za dostavu po-nuda poništiti postupak javne nabave ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. U skladu s navedenom odredbom, naru-čitelj može, ali nije obvezan, poništiti postupak jav-ne nabave kada je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. Naime, pitanje je upravljanja poslovnim procesima u okviru kojih je, između ostalog, i odlučivanje u pogledu preuzi-manja poslovnih obveza, kod kojih je za naručitelja nužno sagledavanje vremena nastanka njegove ob-veze plaćanja po realiziranim ugovorima u odnosu na raspoloživa financijska sredstava, odnosno pla-nirane prihode i primitke.

Izvori sredstava navode se, u pravilu, u planu po-slovanja trgovačkog društva. Slijedom toga, izvor fi-nanciranja određene investicije može biti i kreditno zaduženje, ali postoje i drugi izvori sredstava, kao prihodi od prodaje i obavljanja djelatnosti nekoga trgovačkog društva, a što, s druge strane, izvršitelju određenog ugovora i nije u osnovi bitno. Ako je kao izvor sredstava neke planirane nabave predviđeno kreditno zaduženje, ako odobravanje tog kredi-ta nije upitno, naručitelj bi mogao donijeti odluku o odabiru i sklopiti ugovor o javnoj nabavi i prije okončanja postupka javne nabave kredita. No, to pi-tanje je evidentno povezano i s pitanjem upravljanja poslovanjem te načinom donošenja odluka i preuzi-manja odgovornosti u tom smislu.

7. Vezano za dokaz tehničke i stručne sposobno-sti koji se odnosi na isporuku robe iste ili slič-ne predmetu nabave, koji je kriteriji koji odre-đuju je li roba koja je bila predmet izvršenog ugovora slična predmetu nabave (je li to ozna-ka CPV, tehničke karakteristike ili namjena predmeta nabave)?

U skladu s čl. 9. Uredbe o načinu izrade i postupa-nju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, ako naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposob-nosti traži popis ugovora, smatra se da je uvjet vezan za predmet nabave ako se traži dokaz o izvršenju istog ili sličnog odnosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave.

Nisu propisani kriteriji za ocjenu je li određeni predmet ugovora sličan predmetu nabave ili nije, niti se za isto može odrediti neki univerzalni krite-rij. Oznaka CPV predmeta nabave ili njegova namje-na ne bi trebala biti isključivi kriterij za ocjenu je li predmet ugovora sličan predmetu nabave. S druge strane, kao iznimno bitan argument za utvrđivanje „sličnosti“ trebale bi biti tehničke karakteristike jed-nog i drugog predmeta, s time da konačnu ocjenu o tome donosi struka, odnosno stručna služba naruči-telja koja najčešće i određuje tehničke specifikacije predmeta nabave. Ipak, sličnost predmeta ugovora i predmeta nabave trebala bi se utvrđivati kombina-cijom svih navedenih elemenata.

8. Može li trgovačko društvo u isključivom vla-sništvu jedinice lokalne samouprave, koje je za poslove projektiranja, nadzora i geodetskih poslova osnovalo „Društvo kćer“, tome druš-tvu dodijeliti poslove za koje je osnovano, a bez provedbe postupka javne nabave?

Načelo pravednoga i otvorenoga tržišnog natje-canja onemogućava automatsko izuzeće određenih ugovora iz područja primjene Direktiva javne na-bave, a samim time i nacionalnog propisa kojim se uređuje javna nabava. Međutim, primjena tih pra-vila nije uvijek prikladna za određene oblike surad-nje između javnih naručitelja i određenih subjekata, stoga Europski sud ne smatra takve ugovore ugovo-rima o javnoj nabavi. Naime, primjena pravila javne nabave ne bi smjela sprječavati slobodu javnih na-ručitelja da obavljaju javne zadaće koje su im dodi-jeljene koristeći se vlastitim resursima. U bitnome, postoji razlika, s jedne strane, između ugovora koje javni naručitelji moraju sklapati kako bi mogli izvr-


šavati svoje zadaće te njihova prava da se sami orga-niziraju i ustroje na način koji im najbolje odgovara i, s druge strane, pravila javne nabave koja moraju omogućiti otvoreno natjecanje između gospodar-skih subjekta za dobivanje ugovora o javnoj nabavi. Ugovori koji se sklapaju s vlastitim pravnim osoba-ma stoga su izuzeti od primjene pravila javne naba-ve ako su ispunjeni određeni uvjeti.

Trgovačko društvo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave može bez primjene Zakona o javnoj nabavi sklapati ugovore s pravnom osobom čiji su jedini vlasnici (osnivači i/ili članovi društva) ako su kumulativno ispunjeni uvjeti iz čl. 10. st. 12. Zakona o javnoj nabavi, odnosno:

a) ako u pravnoj osobi nema izravnog ili neizrav-nog udjela privatnog kapitala

b) ako je pravna osoba osnovana sa svrhom obav-ljanja djelatnosti za potrebe vlasnika

c) ako je pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila u prosjeku više od 80 % prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika, a ako za prethodne tri godine ne postoje po-kazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslov-nim projekcijama

d) ako vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (po-slovnom) jedinicom, a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav nadzor obavljaju zajedno

e) ako se predmet ugovora odnosi na obavljanje djelatnosti iz podt. b)

f) vlasnik je obvezan osigurati da pravna osoba primjenjuje propise o javnoj nabavi za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz ove točke.

Ako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 10. st. 12. Zakona, naručitelj je obvezan primijeniti Zakon, pri čemu određuje predmet nabave u planu nabave u skladu s čl. 79. st. 1. odnosno st. 2. Zakona. Pri tome treba imati u vidu odredbu čl. 18. st. 10. Zakona, prema ko-joj se ne smije dijeliti vrijednost nabave s namjerom izbjegavanja primjene Zakona.

9. Može li isporučitelj uličnih svjetiljaka, nakon sklopljenog ugovora o javnoj nabavi, isporu-čiti svjetiljke drukčije od ugovorenih, jer su se ponuđene svjetiljke prestale proizvoditi nakon sklapanja ugovora, a iste bi bile zamije-njene svjetiljkama nove generacije koje imaju iste ili bolje tehničke karakteristike od onih ponuđenih?

U skladu s čl. 105. Zakona o javnoj, ugovorne stra-ne izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje-tima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, a na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora se, uz odred-be Zakona o javnoj nabavi, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Iako spomenuti članak Zakona propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obve-za iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima, u opisanom slučaju izmjene predmeta ugovora su moguće jedino uz po-

sebno obrazloženje proizvođača ponuđenih svjetilj-ki o prestanku proizvodnje istih te pod uvjetom da i nova svjetiljka zadovoljava sve tehničke karakteri-stike i zahtjeve propisane dokumentacijom za nad-metanje.

10. U skladu s čl. 26. st. 2. točki 4. Zakona o jav-noj nabavi željeli smo provesti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave za dodatne radove, no Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske ne dopušta nam objavu prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora, odnosno ne dopušta upis procijenjene vrijednosti nabave, tj. pojavljuje se obavijest da parametri nisu u skladu sa za-konom o javnoj nabavi. Vrijednost dodatnih radova je 400.000,00 kn bez PDV-a.

Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.) izmijenjen je čl. 18. Zakona, koji sada glasi: Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu ra-dova do 500.000,00 kn, a pitanja nabave do tih vrijed-nosti uređuje naručitelj svojim aktom. Time je ukinu-ta mogućnost koju je Zakon prije navedenih Izmjena davao naručiteljima da sami odluče žele li za nabave ispod tih vrijednosti primijeniti Zakon, odnosno pro-vesti jedan od postupaka javne nabave propisanih Zakonom.

Člankom 18. st. 4. Zakona propisano je da se „izra-čun procijenjene vrijednosti nabave temelji na uku-pnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu procijenjene vrijednosti naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave, koja uključuje sve opcije i moguća produženja ugovora. S obzirom na to da dodatak osnovnom ugovoru u slučaju nabave dodatnih nepredviđenih radova ne predstavlja opciju odnosno produljenje ugovora u smislu odredbe st. 4. čl. 18. Zakona, naručitelj pri-likom određivanja procijenjene vrijednosti nabave kod dodatnih nepredviđenih radova uzima u obzir samo procijenjenu vrijednost nabave dodatnih ne-predviđenih radova.

Ako je procijenjena vrijednost dodatnih radova manja od 500.000,00 kn bez PDV-a, Zakon se ne pri-mjenjuje na nabavu tih radova pa ni njihova objava nije moguća u Elektroničkom oglasniku javne naba-ve Republike Hrvatske.

11. Može li jedna tvrtka nastupiti kao podizvodi-telj s dvije ili više različitih ponuditelja prili-kom javljanja na isti javni natječaj?

Zakon izravno ne obrađuje tu problematiku, u smislu odredbe koja definira oblike u kojima poje-dini gospodarski subjekt može sudjelovati u postup-cima javne nabave, no u čl. 93. propisuje razloge za odbijanje ponude. Člankom 93. st. 1. t. 13. propisano je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponude ponudite-lja koji je dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuditelj i/ili član zajednice ponuditelja, osim u slučaju dostavljanja alternativne ponude ako je ona dopuštena.

Prema tome, ako nije dopuštena alternativna po-nuda, jedan gospodarski subjekt može u istom jav-


nom nadmetanju dostaviti samo jednu ponudu, bilo samostalno bilo kao jedan od članova zajednice po-nuditelja, odnosno samo jednu ponudu u kojoj ima „status“ ponuditelja.

Kad se gospodarski subjekt pojavljuje u jednoj po-nudi kao podizvoditelj, on nema „status“ ponudite-lja (za razliku od zajednice ponuditelja), već to znači da će ponuditelj dio ugovora o javnoj nabavi pre-pustiti podizvoditelju, odnosno da će dio ugovora prema ponuđenim uvjetima umjesto njega obavlja-ti drugi gospodarski subjekt - njegov podizvoditelj. Zakon ne regulira odnose između ponuditelja i po-dizvoditelja i oni su isključivo stvar ta dva gospodar-ska subjekta. Zakonom je samo propisano (čl. 86.) da su gospodarski subjekti, koji namjeravaju dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja, obvezni u ponudi navesti podatke o podizvoditelju, odnosno:

– naziv ili ime tvrtke, sjedište, OIB (ili nacionalni identifikacijski broj prema zemlji sjedišta gos-podarskog subjekta, ako je primjenjivo) i broj računa podizvoditelja, te

– predmet, količinu, vrijednost podugovora i po-stotni dio ugovora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor.

Javni naručitelj je obvezan neposredno plaćati podizvoditelju za izvedene radove, isporučenu robu ili pružene usluge, pod uvjetima koje je ponuditelj naveo u svojoj ponudi.

Prema tome, u istom javnom nadmetanju jedan gospodarski subjekt može kao podizvoditelj sudje-lovati u dvije ili više ponuda.

12. Može li se od ponuditelja tražiti pojašnje-nje odnosno nadopuna ponude nakon što je DKOM donio rješenje o poništenju odluke o odabiru i vraćanju na ponovno odlučivanje?

U skladu s čl. 92. Zakona, u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponu-ditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. do 74. ovoga Zakona uklone pogrješke, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Pogrješkama, nedostatcima ili nejasnoćama smatraju se dokumenti koji jesu ili se čine nejasnima, nepotpunima, pogrješnima, sa-državaju pogrješke ili nedostaju. U tom slučaju jav-ni naručitelj poziva ponuditelje da u primjerenom roku, koji ne smije biti kraći od pet dana niti dulji od 15 dana, pojasne ili upotpune dokumente koje su predali ili da dostave dokumente koje su trebali pre-dati u skladu s čl. 67. - 74. ovoga Zakona. Pojašnjenje ili upotpunjavanje u vezi s traženim dokumentima ne smatra se izmjenom ponude.

Ako je na odluku o odabiru, donesenu nakon pre-gleda i ocjene ponuda, izjavljena žalba jednog ili više ponuditelja i Državna komisija za kontrolu postupa-ka javne nabave (DKOM) donese rješenje kojim se prihvaćaju navodi iz žalbe te poništava donesena odluka o odabiru, postupak javne nabave vraća se na ponovno odlučivanje, odnosno u fazu pregleda i ocjene ponuda. Naručitelj provodi novi pregled i ocjenu ponuda u skladu s čl. 94. Zakona, ali uvaža-vajući navode o nezakonitostima i nepravilnostima utvrđenima u Rješenju DKOM-a.

Ako naručitelj tijekom pregleda i ocjene ponuda, odnosno prilikom utvrđivanja okolnosti iz čl. 67. i čl. 68. Zakona te utvrđivanja sposobnosti ponuditelja vezano za čl. 70. - 74. Zakona naiđe na određene ne-jasnoće ili utvrdi da određeni dokumenti nedostaju, može primijeniti odredbe članka 69. Zakona i tražiti pojašnjenje spornih dokumenata.

13. Ako ovlaštena osoba Ponuditelja daje izjavu o nepostojanju profesionalnog propusta na obrascu iz Dokumentacije, treba li ovjeriti potpis ovlaštene osobe kod javnog bilježnika?

Člankom 68. st. 1. t. 3. i 4. Zakona propisano je da javni naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponu-ditelja iz postupka javne nabave:

3. … ako je gospodarski subjekt pravomoćno osu-đen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti, odnosno za odgovarajuće djelo prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili

4. … ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio te-žak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način.

Ako će se koristiti jednim ili više razloga isključe-nja iz čl. 68., javni naručitelj mora navesti kojim će se razlogom ili razlozima koristiti za isključenje. U slučaju iz st. 1. t. 3. ovoga članka, javni naručitelj na-vodi jedno ili više određenih kaznenih djela ili pre-kršaja u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti kojima će se koristiti kao razlogom isključenja.

Iz pitanja nije razvidno je li riječ o izjavi iz t. 3., kojom ponuditelj treba dokazati da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obav-ljanjem profesionalne djelatnosti ili o dokazivanju okolnosti iz t. 4. kojom bi ponuditelj trebao dokazati da posljednje dvije godine do početka postupka jav-ne nabave nije učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način.

Ako je riječ o utvrđivanju okolnosti iz t. 3., gospo-darski subjekt, u skladu s st. 4. istog članka, u po-nudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupa-nje gospodarskog subjekta i ne smije biti starija od tri mjeseca, računajući od dana početka postupka javne nabave. Zakon ne propisuje da izjava mora biti dana ispred javnog bilježnika niti da potpis osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje gospodarskog subjekta mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Javni naručitelj može naknadno, tijekom postup-ka javne nabave, radi provjere okolnosti iz st. 1. t. 3. ovoga članka, od tijela nadležnog za vođenje kazne-ne i prekršajne evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama za bilo kojeg natjecatelja ili po-nuditelja zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima to tijelo vodi službenu evidenciju. Ako ne može pribaviti potvrdu, javni naručitelj može od na-tjecatelja ili ponuditelja zatražiti da u primjerenom roku dostavi vrijedeći:

1. dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene, prekršajne ili odgovarajuće evidencije države sjedi-šta gospodarskog subjekta ili

2. jednakovrijedni dokument koji izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodar-


skog subjekta, ako se ne izdaje dokument iz eviden-cije iz t. 1. ovoga stavka ili

3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukov-nog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodar-skog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, ako se u državi sjedišta gospodarskog su-bjekta ne izdaju dokumenti iz t. 1. i 2. ovoga stavka ili oni ne obuhvaćaju sva djela iz st. 1. t. 3. ovoga članka zatražena u skladu sa st. 2. ovoga članka.

Ako je riječ o dokazivanju okolnosti iz t. 4. istog članka Zakona, pri čemu bi se trebalo utvrditi je li ponuditelj u posljednje dvije godine do početka po-stupka javne nabave učinio težak profesionalni pro-pust, u skladu s, st. 7. istog članka Zakona, dokaz o nepočinjenju teškoga profesionalnog propusta ne dostavlja ponuditelj već možebitno počinjenje tre-ba dokazati javni naručitelj na temelju objektivne procjene okolnosti svakoga pojedinog slučaja.

U svakom slučaju, ako se iz dokumentacije za nadmetanje ne može sa sigurnošću utvrditi što na-ručitelj zahtijeva, bilo bi uputno od naručitelja za-htijevati objašnjenje. Javni naručitelj je obvezan odgovor staviti na raspolaganje na istim mrežnim stranicama na kojima je dostupna i osnovna doku-mentacija, bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva.

14. Najpovoljniji ponuditelj je netočno izrazio je-diničnu cijenu te je množenjem jedinične cije-ne i količine dobivena svota koja ne odgovara umnošku. Zatražen je ispravak računske po-greške koju ponuditelj dostavlja na vrijeme, uz obrazloženje da se u navođenju jedinične cije-ne dogodila pogreška u decimalnom zarezu te da je ukupna cijena na rekapitulaciji i ponud-benom listu točna. Možemo li kao naručitelji prihvatiti ovakvo obrazloženje te donijeti od-luku o odabiru istog ponuditelja?

Naručitelj je obvezan provjeriti računsku isprav-nost ponude. Računska ispravnost ponude provodi se u skladu s čl. 7. i čl. 21. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i po-nudama (Nar. nov., br. 10/12.).

Člankom 21. st. 2. Uredbe propisano je sljedeće: Kada izračuni vezani za pojedinačne stavke troškov-nika ili cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijed-nost navedeni u ispunjenom troškovniku u ponudi ne odgovaraju metodologiji izračuna iz članka 7. ove Uredbe, naručitelj ih ispravlja u skladu s metodologiji iz članka 7. ove Uredbe.

Stavak 3. čl. 7. Uredbe određuje da prilikom ispu-njavanja troškovnika ponuditelj ukupnu cijenu stav-ke izračunava kao umnožak količine stavke i cijene stavke.

Provodeći kontrolu računske ispravnosti ponude na opisan način, naručitelj kao relevantne uzima u obzir isključivo pojedinačne cijene navedene u troš-kovniku. Množenjem količina i pojedinačnih cijena naručitelj dolazi do cijena stavaka odnosno do cije-ne ponude.

Naručitelj je obvezan ponuditelju dostaviti za-htjev za prihvat ispravka računske pogreške. U za-

htjevu za prihvat ispravka računske pogreške na-značuje se koji dio ponude je ispravljen kao i nova cijena ponude proizašla nakon ispravka. U zadanom roku ponuditelj može samo prihvatiti ili ne prihva-titi na taj način izračunanu cijenu. Prema tome, u odgovoru na zahtjev za prihvat ispravka računske pogreške ponuditelj ne može mijenjati u troškovni-ku navedenu pojedinačnu cijenu.

15. Je li moguće dokazati pravnu i poslovnu spo-sobnost ponuditelja dostavljajući dokaz odre-đene suglasnosti za izvođenje radova samo za podizvoditelja?

Članak 86. st. 1. Zakona zabranjuje naručitelju da zahtjeva ili ograničava ponuditelje da samostalno daju dio ugovora u podugovor i angažiraju podizvo-ditelje prema svom nahođenju, osim ako posebnim propisom ili međunarodnim ugovorom nije drukči-je određeno. Dakle, gospodarski subjekti u pravilu sami odlučuju i imaju slobodu da dio ugovora o jav-noj nabavi, bez obzira u kojem opsegu, daju u podu-govor.

Člankom 70. st. 4. Zakona o javnoj nabavi propi-sano je da ako gospodarski subjekt u državi njego-va sjedišta mora posjedovati određenu ovlast ili biti član određene organizacije kako bi mogao ispuniti određeni ugovor ili dio ugovora, natjecatelj ili ponu-ditelj mora dokazati posjedovanje važeće ovlasti ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja.

Dakle, ako natjecatelj ili ponuditelj dio ugovora namjerava prepustiti podizvoditelju, a za ispunjenje tog dijela ugovora je u državi sjedišta gospodarskog subjekta posebnim propisom propisano posjedova-nje određene ovlasti ili članstva u određenoj organi-zaciji, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati naru-čitelju da podizvoditelj posjeduje vrijedeću ovlast ili članstvo. Ako za preostali dio, koji će izvoditi ponu-ditelj, nije potrebna određena suglasnost za izvođe-nje radova, dovoljno je da ponuditelj u ponudi dosta-vi samo suglasnost za podizvoditelja.

16. Može li naručitelj, u skladu s čl. 92. Zakona o javnoj nabavi, u postupku pregleda i ocjene ponuda od ponuditelja tražiti da naknadno dostavi uzorke tražene dokumentacijom za nadmetanje, ako isti nisu dostavljeni?

Člankom 92. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naru-čitelj može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. - 74. ovoga Zakona uklone pogrješ-ke, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Pogrješkama, nedostatcima ili nejasnoćama sma-traju se dokumenti koji jesu ili se čine nejasnima, nepotpunima, pogrešnima, sadržavaju pogrješke ili nedostaju.

Kako je to navedeno i u obrazloženju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, smisao odredaba čl. 92. Zakona je da se naručitelju omogući pozvati ponuditelja da naknadno pojasni odnosno nadopuni dijelove ponude koji sadržavaju određene nejasnoće ili naknadno dostavi dokaze koji nedostaju, a ne da je primoran zbog formalnih nedostataka automatski isključiti takva ponuditelja ili odbiti takvu ponudu. Odbijanje povoljne ponude


ili isključenje ponuditelja jer nije dostavio određene dokaze koje je zahtijevao javni naručitelj ili je dosta-vio pogrešne dokaze ili su oni nejasni, nepotpuni, pogrješni, sadržavaju pogrješke ili se takvima čine, može ići protiv načela učinkovite javne nabave.

Zakon je ograničio mogućnost naknadnog pojaš-njenja i nadopune na dokaze kojima se dokazuje ne-postojanje okolnosti iz čl. 67. i 68. Zakona te dokazi kojima se dokazuje sposobnost ponuditelja u skladu s čl. 70., 71. i 72. Zakona. Pojašnjenja i upotpunjava-nja ne odnose se na mogućnost izmjene same ponu-de, tj. na cijene ili druge kriterije za odabir, kao niti

na naknadnu dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, već isključivo na ispravljanje nedostataka vezanih uz formalne nedostatke ponude.

Uzorci, opisi i /ili fotografije proizvoda su u čl. 72. st. 3. t. 6. Zakona navedeni kao jedan od doka-za kojim se dokazuje tehnička i stručna sposobnost ponuditelja za izvršenje ugovora. Zamjena pogreš-no dostavljenog uzorka ili naknadna dostava uzorka koji nedostaje u skladu je s odredbama čl. 92. Zako-na, bez obzira na to što se formalno uzorak robe ne može smatrati dokumentom (izraz kojim se koristilo u tom članku).

Zoran VUIĆ, dip. iur. UDK 331.2

Prava gospodarskih subjekata pri bagatelnoj nabavi

Zakon o javnoj nabavi se ne primjenjuje za na-bavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do

200.000,00 kn odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn. Postupak nabava do tih vrijednosti naručitelj mora urediti svojim aktom. Mogu li se u ovim nabavama i kako zaštititi ponuditelji, predmet je ovog članka.

1. UVODZakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13.,

143/13. i 13/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: Zakon) u čl. 18. sadržava odredbe o procijenjenoj vrijednosti nabave. Primjenom nave-denih odredaba izvodi se zaključak o postojanju tzv. „bagatelne nabave“ odnosno nabave robe, usluga ili radova za koje pod propisanim uvjetima nije po-trebno provoditi postupke javne nabave propisane Zakonom.

Tako Zakon o javnoj nabavi (dalje: Zakon) u čl. 18. st. 3. propisuje da se Zakon ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn. Za-kon propisuje da pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

Iako je iz odredbe Zakona razvidno da se „Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje“ na bagatelnu naba-vu, u praksi se često pojavljuju dvojbe gospodarskih subjekata treba li naručitelj u takvim slučajevima ipak postupati u skladu s pojedinim odredbama Za-kona o javnoj nabavi, odnosno, imaju li gospodarski subjekti ikakve mogućnosti zaštite svojih prava u bagatelnim nabavama.

Gospodarske subjekte dodatno zna zbuniti odredba Zakona o javnoj nabavi da pitanja nabave „do tih vrijednosti“ uređuje naručitelj svojim aktom, pri čemu se postavlja pitanje mogu li naručitelji svo-jim aktom propisati postupak javne nabave u skladu sa Zakonom, na što bi se nadovezala pravna zaštita pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave i pravna zaštita podnošenjem tužbe u

upravnom sporu. Stoga se u ovom članku razmatra navedena problematika.

2. NABAVA ROBE I USLUGA DO 200.000,00 KN I RADOVA DO 500.000,00 KN PREMA ODREDBAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Vrijednosni prag za tzv. bagatelnu nabavu je na-bava procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn za robu i usluge odnosno 500.000,00 kn za radove. Za-kon određuje taj vrijednosni prag, ali da bi naruči-telj bio siguran da nije postupio protivno Zakonu, potrebno je da naručitelj, u skladu s istim Zakonom, odredi predmete nabave. Dakle, naručitelj najpri-je mora ispravno, tj. u skladu sa Zakonom, odredi-ti predmete nabave koje će zatim, u skladu s čl. 20. st. 1. Zakona, navesti u Planu nabave koji naručitelj donosi za proračunsku ili poslovnu godinu, a koji sa-država najmanje podatke (između ostaloga), o pred-metu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave ako je poznata.

Predmete nabave naručitelj određuje u skladu s čl. 79. Zakona. Prilikom određivanja predmeta na-bave naručitelji u većini slučajeva, pogotovo kod „uobičajenih“ nabava koje se ponavljaju u svakoj narednoj godini, ne bi trebali imati većih problema. Međutim, i dalje se u praksi pojavljuju situacije kada naručitelji nisu sigurni jesu li u skladu sa Zakonom odredili predmete nabave.

Prema odredbama čl. 79. Zakona, javni naručitelj:- određuje predmet nabave na način da pred-

stavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikov-nu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu

- može podijeliti predmet nabave na skupine na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vreme-nu ispunjenja

- ko je podijelio predmet nabave na skupine, onda sve skupine predmeta nabave, osim u slu-čaju odvojene nabave pojedine skupine, mo-raju biti naznačene u pozivu na nadmetanje i


dokumentaciji za nadmetanje - ponuditelju se mora omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve skupine predmeta nabave.

Kod određivanja predmeta nabave može nastati problem ako naručitelj nepravilno, suprotno čl. 79. Zakona odredi predmet nabave. Do toga može doći nenamjerno, iz nehaja, ali moguće je da do toga dođe zbog namjere naručitelja da izbjegne primjenu Zakona. U tom slučaju naručitelj se izlaže mogućno-sti da prekršajno odgovara, uključujući i odgovornu osobu naručitelja. U vezi s tim pitanjem Zakon izri-jekom ne propisuje prekršaj za „određivanje pred-meta nabave suprotno odredbama čl. 79. Zakona o javnoj nabavi“, nego vezano za dijeljenje vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga s na-mjerom izbjegavanja primjene Zakona.

Tako Zakon u čl. 182. propisuje da će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ili jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave:

… ako dijeli vrijednosti radova ili određene količi-ne robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili pravila koja vrijede prema procije-njenoj vrijednosti nabave (članak 18. st. 10.).

Iz prekršajne odredbe je uočljivo da se poziva na čl. 18. st. 10. Zakona o javnoj nabavi, koji glasi:

Naručitelj ne smije dijeliti vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga s namjerom izbje-gavanja primjene ovoga Zakona ili pravila koja vrije-de prema procijenjenoj vrijednosti nabave.

Međutim, treba naglasiti da do dijeljenja vrijed-nosti radova ili određene količine robe ili usluga upravo i dolazi najčešće zbog nepravilnog i nezako-nitog određivanja predmeta nabave pa, posljedično tome, i nepravilnog dijeljenja vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga. Premda je mogu-ća i situacija da je naručitelj pravilno odredio pred-met nabave, ali s obzirom na to da je namjeravao izbjeći primjenu Zakona i obvezu provedbe postu-paka javne nabave, procijenjenu vrijednost nabave odredio je u svotama manjim od pragova za baga-telnu nabavu.

Naručitelj određuje predmete nabave i navodi ih u Planu nabave koji donosi za proračunsku ili po-slovnu godinu. Procijenjenu vrijednost predmeta nabave naručitelj u trenutku izrade Plana nabave još ne mora navoditi ako ona još nije poznata na-ručitelju, odnosno, ako naručitelj na temelju pravi-la propisanih čl. 19. Zakona nije u mogućnosti va-ljano odrediti procijenjenu vrijednost nabave. Ako u trenutku izrade Plana nabave naručitelj još nije odredio procijenjenu vrijednost nabave, naručitelj ju u svakom slučaju mora valjano odrediti u trenut-ku u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. Zakon u čl. 23. propisuje trenutak započinjanja pojedinih postupaka javne nabave kada procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena:

- otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom te natje-cateljski dijalog započinju danom slanja pozi-va na nadmetanje

- pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave započinje danom slanja po-ziva na pregovaranje

- postupak sklapanja ugovora o javnim uslu-gama iz Dodatka II. B, u skladu s čl. 44. ovoga Zakona, započinje danom objave zahtjeva za prikupljanje ponuda

- natječaj započinje danom slanja poziva na na-tječaj

- u ostalim slučajevima postupak započinje da-nom slanja odgovarajuće objave ili poziva.

S ciljem pravilnog i zakonitog određivanja pro-cijenjene vrijednosti nabave, Zakon u čl. 18. propi-suje sljedeće:

- izračun procijenjene vrijednosti nabave teme-lji se na ukupnoj svoti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a)

- pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijed-nost nabave, koja uključuje sve opcije i moguća obnavljanja ugovora

- ako naručitelj predviđa nagrade ili isplate za natjecatelje ili ponuditelje, mora ih uzeti u ob-zir prilikom izračuna procijenjene vrijednosti nabave

- ako je predmet nabave podijeljen na više sku-pina - kao procijenjena vrijednost nabave uzi-ma se ukupna procijenjena vrijednost svih tih skupina predmeta nabave - na odvojenu na-bavu pojedine skupine predmeta nabave pri-mjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost nabave.

Naručitelj je obvezan u objavi javne nabave na-vesti procijenjenu vrijednost nabave. Odabir na-čina izračuna procijenjene vrijednosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Pod načinom izračuna procije-njene vrijednosti nabave trebalo bi podrazumijevati navedena pravila za pravilno i zakonito određivanje predmeta nabave (iz čl. 18. Zakona) te pravila pro-pisana čl. 19. Zakona. Primjerice, u slučaju ugovora o javnoj nabavi robe i ugovora o javnim uslugama koji su uobičajeni po vrsti ili koji se trebaju obno-viti u određenom razdoblju, izračun procijenjene vrijednosti temelji se:

a) ili na ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istoga tipa sklopljenih tijekom prethodnih 12 mjeseci ili financijske godine usklađenoj, ako je moguće, uzimajući u obzir izmjene u količini ili vrijednosti koje će nastati tijekom 12 mjeseci nakon početnog ugovora) ili na ukupnoj procijenjenoj vri-jednosti uzastopnih ugovora sklopljenih tijekom 12 mjeseci nakon prve isporuke ili tijekom financijske godine ako je to dulje od 12 mjeseci.

Dakle, na temelju prethodno iznesenog, jasno se može zaključiti da za sve predmete nabave čija je procijenjena vrijednost do 200.000,00 ili 500.000,00 kn naručitelj ne mora provesti postupak javne na-bave jer se Zakon do tih procijenjenih vrijednosti ne primjenjuje.

www.rrif.hr


3. ŽALBA NA POSTUPAK BAGATELNE NABAVE I ODLUKE DRŽAVNE KOMISIJE ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Kod pojedinih gospodarskih subjekata u praksi se pojavljuju dvojbe imaju li i pod kojim uvjetima pra-vo izjaviti žalbu na postupak i odluke naručitelja u postupku bagatelne nabave.

U vezi s tim dvojbama odmah se mora jasno naglasiti da se na postupke bagatelne nabave ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.

To znači da naručitelj nije obvezan provesti po-stupak javne nabave i da ne postoji pravo izjavljiva-nja žalbe o kojoj će odlučivati Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave te poslije upravni sud ako bude podnesena tužba kojom se pokreće upravni spor.

Jedino što se primjenjuje na takve postupke je akt naručitelja, odnosno sva pravila i postupci koje taj akt propisuje. Međutim, čak i ako naručitelj u cijelo-sti ili djelomično ugradi sve odredbe Zakona u inter-ni akt, i dalje se Zakon neće primjenjivati na takve nabave.

Naručitelji mogu u aktu kojim uređuju bagatelnu nabavu odrediti npr. pravo prigovora ili žalbe odre-đenom tijelu ili osobi, no tada bi se naručitelj trebao držati propisanih pravila, ali to nije pravna zaštita na koju gospodarski subjekti imaju pravo u skladu s odredbama Zakona.

Dakle, Državna komisija nije nadležna za odlu-čivanje o žalbama izjavljenim u postupcima tzv. bagatelne nabave. Naime, nadležnost za rješavanje žalba,propisana je (uz čl. 3. st. 1. Zakona o Držav-noj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave) čl. 138. Zakona koji propisuje da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nadležna za rješa-vanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugo-vora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natječaja na koje se primjenjuje Zakon. Stoga, s obzirom na to da se Zakon ne primjenjuje na bagatelnu nabavu, nema niti nadležnosti Državne komisije.

Zakon u čl. 164. propisuje odluke Državne komi-sije za kontrolu postupaka javne nabave pa tako, između ostaloga, u žalbenom postupku Državna komisija može: … odbaciti žalbu zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravodobnosti, nedo-statka pravnog interesa i zbog toga što je izjavljena od neovlaštene osobe.

U nastavku se navodi nekoliko primjera Zaklju-čaka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojima se žalba odbacuje zbog nenadležno-sti, a razlog je procijenjena vrijednost predmeta na-bave u okviru vrijednosti za bagatelne nabave:

ZAKLJUČAKOdbacuje se žalba žalitelja x zbog nenadležnosti.

ObrazloženjeNaručitelj je objavio 13. siječnja 2014. godine po-

ziv na nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama, u otvorenom po-stupku javne nabave, predmet nabave: održavanje elektronskih instalacija u 2014. godini. Naručitelj je 12. veljače 2014. donio Odluku o poništenju postup-ka javne nabave. Na predmetnu Odluku o ponište-nju žalitelj x je 26. veljače 2014. godine izjavio žalbu preporučenom pošiljkom Državnoj komisiji za kon-trolu postupaka javne nabave.

Žalitelj u bitnome osporava osnovanost odluke o poništenju. U odgovoru na žalbu naručitelj ističe da je postupak javne nabave poništen jer je pogrješkom u troškovniku ispuštena jedna stavka održavanja koja je morala biti u troškovniku.

Žalba žalitelja odbacuje se zbog nenadležnosti. Čl. 17. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku

(Nar. nov., br. 47/09.) propisano je da su javnopravna tijela dužna tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlež-nost.

Nadležnost Državne komisije za kontrolu postu-paka javne nabave određena je čl. 3. st. 1. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne na-bave te čl. 138. st. 1. Zakona o javnoj nabavi.

Čl. 3. st. 1. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave propisano je da je Državna komisija samostalno i neovisno državno tijelo nad-ležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i po-stupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Članak 138. st.1. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. - Odluka Ustav-nog suda Republike Hrvatske) propisuje da je Držav-na komisija za kontrolu postupaka javne nabave nadležna za rješavanje o žalbama u vezi s postup-cima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natječaja na koje se primjenjuje ovaj Zakon.

Čl. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se ovaj Zakon ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn, a pi-tanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

U pozivu na nadmetanje određen je naziv pred-meta nabave: održavanje elektronskih instalacija… te da se traži nabava usluge, da predmet nabave nije podijeljen na skupine i da je procijenjena vrijednost nabave bez PDV-a 120.000,00 kn.

S obzirom na to da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje za nabavu usluga do 200.000,00 kn, a procijenjena vrijednost nabave u ovom postupku je 120.000,00 kn, ovo državno tijelo nije nadležno za postupanje u predmetnom postupku javne nabave te je na temelju odredbe čl. 164. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi, odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]



ObrazloženjeNaručitelj je objavio 5. veljače 2014. godine u Elek-

troničkom oglasniku javne nabave poziv na nadme-tanje u otvorenom postupku javne nabave krušnih proizvoda, svježih peciva i kolača. U predmetnom postupku nabave dostavljene su tri ponude, a naru-čitelj je sve ponude ocijenio valjanima te je odlukom o odabiru od 4. ožujka 2014. godine ponudu ponu-ditelja y odabrao kao najpovoljniju. Na navedenu odluku o odabiru žalitelj x je 10. ožujka 2014. izjavio žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka jav-ne nabave.

Čl. 138. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je Državna komisija za kontrolu postupaka jav-ne nabave nadležna za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natječaja na koje se primje-njuje ovaj Zakon. Zatim, čl. 18. st. 3. Zakona o jav-noj nabavi propisano je da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu ra-dova do 500.000,00 kn, a pitanja nabave do tih vri-jednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrđe-no je da naručitelj u konkretnom postupku nabavlja robu. Zatim, utvrđeno je da je u dokumentaciji za nadmetanje naručitelj propisao da je procijenjena vrijednost nabave 191.930,00 kn. Nadalje, u doku-mentaciji za nadmetanje naručitelj je propisao da predmet nabave nije podijeljen na skupine. Radi utvrđivanja činjenica koje su bitne za primjenu Za-kona o javnoj nabavi, ovo je tijelo Zaključkom od 5. svibnja 2014. pozvalo naručitelja da dostavi očitova-nje na okolnost predstavlja li predmet nabave „Kruš-ni proizvodi, svježa peciva i kolači“ skupinu predme-ta nabave „Namirnice“ iz Plana nabave naručitelja za 2014. godinu. Odgovarajući na predmetni Zaklju-čak ovog državnog tijela, naručitelj je u podnesku od 8. svibnja 2014., zaprimljenom 12. svibnja 2014. go-dine kod ovog tijela, naveo da je na temelju Finan-cijskog plana za 2014. godinu izrađen Plan nabave robe, radova i usluga za 2014. godinu, zatim da je pozicija računskog plana „Namirnice“ u Planu na-bave za 2014. godinu podijeljena na više predmeta nabave, među kojima je i predmet nabave „Krušni proizvodi, svježa peciva i kolači“.

Budući da u predmetnom postupku naručitelj nabavlja robu procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn, na temelju odredbe čl. 164. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno je kao u izreci.


ObrazloženjeNaručitelj je objavio 13. veljače 2014. poziv na

nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne na-bave, u otvorenom postupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-skim subjektom na 12 mjeseci. U predmetnom po-stupku pristigle su dvije ponude, od kojih je naru-čitelj jednu, ponuditelja y, ocijenio valjanom te je

istu odlukom o odabiru od 19. ožujka 2014. odabrao kao najpovoljniju. Na navedenu odluku o odabiru žalitelj x izjavio je 24. ožujka 2014. žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave dana.

Žalba žalitelja odbacuje se zbog nenadležnosti. Člankom 17. st. 2. Zakona o općem upravnom po-stupku propisano je da su javnopravna tijela obve-zna tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost.

Članak 138. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propi-suje da je Državna komisija samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj naba-vi, okvirnih sporazuma i natječaja na koje se primje-njuje ovaj Zakon.

U pozivu na nadmetanje određen je naziv pred-meta nabave: tiskani obrasci, a navedeno je da se nabavlja roba. Također, navedeno je da predmet na-bave nije podijeljen na skupine te da je procijenjena vrijednost nabave bez PDV-a 120.000,00 kn.

S obzirom na to da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje za nabavu robe do 200.000,00 kn, a procijenjena vrijednost nabave u ovom postupku je 120.000,00 kn, ovo državno tijelo nije nadležno za postupanje u predmetnom postupku javne nabave te je na temelju odredbe čl. 164. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

4. NADZOR NAD POSTUPCIMA BAGATELNE NABAVE

Zakon u čl. 179. propisuje provedbu nadzora nad provedbom Zakona, uključujući i podzakonske pro-pise u području javne nabave.

Zakon propisuje da nadzor provodi središnje tije-lo državne uprave nadležno za sustav javne nabave. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave osnovano je i djeluje u okviru Mini-starstva gospodarstva kao Uprava za sustav javne nabave. Nadležnosti Uprave za sustav javne nabave su Zakonom određene čl. 177. pa tako, između osta-lih nadležnosti, Uprava za sustav javne nabave pro-vodi nadzor nad provedbom Zakona i provedbenih propisa Zakona o javnoj nabavi te podnosi optužne prijedloge u prekršajnim postupcima.

Nadzor se provodi sa svrhom otklanjanja ili sprje-čavanja nepravilnosti koje mogu nastati ili su nasta-le kao posljedica povrede Zakona i podzakonskih propisa u području javne nabave.

Nadzor se provodi isključivo uvidom u dokumen-taciju naručitelja o provedbi pojedine javne naba-ve. Stoga, na temelju ovlasti propisanih Zakonom, Uprava za sustav javne nabave može zatražiti do-kumentaciju postupaka javne nabave ili drugu do-kumentaciju (npr. ako postupak javne nabave nije proveden, a naručitelj je nabavio robu, radove ili usluge), izvršiti uvid u dokumentaciju i nakon toga odlučiti o daljnjem postupanju ovisno o rezultatima nadzora.

Nadzor može započeti na više načina, odnosno povod za provedbu nadzora u skladu s čl. 3. Ured-be o nadzoru nad provedbom Zakona (Nar. nov., br. 10/12.), mogu biti:

- predstavke pravnih osoba- predstavke fizičkih osoba


- predstavke građana- anonimne predstavke- informacije objavljene u medijima- zahtjevi tijela državne uprave i drugih držav-

nih tijela - podatci i saznanja državnog službenika odno-

sno druge osobe slijedom pretraživanja Elek-troničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske i na drugi način.

Predstavka ili zahtjev mora sadržavati minimum propisanih podataka, a to su sljedeći podatci o:

- naručitelju- predmetu nabave- postupku javne nabave ili ugovoru o javnoj na-

bavi- navodnoj nepravilnosti (postupanje protivno

Zakonu o javnoj nabavi ili podzakonskim pro-pisima u području javne nabave ili propušta-nje postupanja u skladu sa Zakonom ili podza-konskim propisima u području javne nabave).

Stoga, na temelju navedenoga, gospodarski su-bjekti u slučaju sumnje da je naručitelj proveo po-stupak bagatelne nabave suprotno čl. 18. st. 3. Zako-

na, mogu predstavkom zatražiti provedbu postupka nadzora. Međutim, u predstavci bi trebalo iznijeti podatke koji potkrjepljuju takve tvrdnje kako bi se olakšalo utvrđivanje nezakonitosti. Stoga je vrlo bitno navesti predmete nabave koje je naručitelj na-bavio primjenom bagatelne nabave te njihove pro-cijenjene vrijednosti odnosno vrijednosti nabave u konkretnom slučaju, tj. koliko je naručitelj platio robu, usluge ili radove koje je nabavio primjenom bagatelne nabave. U postupku nadzora pokušati će se utvrditi je li naručitelj zakonito odredio predmete nabave i je li procijenjena vrijednost predmeta na-bave zakonito određena, odnosno, je li zbog nezako-nitog određivanja predmeta nabave ili procijenjene vrijednosti nabave postojala namjera naručitelja da izbjegne primjenu Zakona. Ako se utvrdi nezakoni-tost koja ima obilježja prekršaja, protiv naručitelja i odgovorne osobe biti će podnesen optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu.

U nastavku se daje primjer mogućeg izgleda i sa-držaja predstavke odnosno zahtjeva za provedbu nadzora kojim se može (između ostaloga) upućivati i na nezakonitosti vezane za bagatelnu nabavu:

(naziv i sjedište - ime i prezime / adresa podnositelja predstavke)

Ministarstvo gospodarstvaUprava za sustav javne nabave

Ulica grada Vukovara 7810000 Zagreb

Zagreb, ____________ (datum podnošenja predstavke)

PREDSTAVKAZA PROVEDBU NADZORA

I) Na temelju čl. 179. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) i čl. 3. Uredbe o nadzoru nad proved-bom Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 10/12.) zahtijevamo provedbu nadzora nad postupkom bagatelne nabave koji provodi (ili je proveo) naručitelj: _________________________________________________________ (naziv i sjedište naručitelja npr. grad ____, općina ____, ministarstvo _____ i sl.).

Predmet bagatelne nabave: __________________________ (navesti robu, radove ili usluge koji su pred-met bagatelne nabave).

Podatci o postupku bagatelne nabave:_________________________________________.Podatci o ugovoru sklopljenom u postupku bagatelne nabave: _____________________ (naziv ugovora,

broj ugovora, datum sklapanja ugovora, predmet ugovora, tj. predmet nabave, svota ugovora i sl.).

II) Naručitelj je u postupku javne nabave počinio sljedeće nepravilnosti:_______________________________________________ (navesti činjenice o postupku bagatelne nabave, u čemu se sastoji nepravilnost – nezakonito određen

predmet nabave ili procijenjena vrijednost nabave, tj. nezakonito dijeljenje vrijednosti radova ili količine robe ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene Zakona o javnoj nabavi),

čime je naručitelj postupio protivno čl. ___ Zakona o javnoj nabavi.

III) Stoga se predlaže provedba nadzora nad postupkom bagatelne nabave (ili nabavom u kojoj je sklopljen ugovor o javnoj nabavi) ________ iz točke I) ove predstavke te se predlaže: ___________________________

(npr. pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja propisanog čl. 182. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi).

IV) Molimo vas da o rezultatima nadzora obavijestite podnositelja ove predstavke (naziv / ime i prezi-me / i sjedište / adresa podnositelja predstavke (Napomena: Osim ako je riječ o anonimnoj predstavci).

U _______________ ____ 2014. godine _____________(potpis / pečat podnositelja predstavke)

Prilozi:


Napomena: Predstavka može sadržavati i druge podatke osim obveznih podataka propisanih čl. 3. st. 2. Uredbe te drugu dokumentaciju kao prilog.

Međutim, u slučaju podnošenja predstavke, pod-nositelji moraju imati u vidu mogućnost da se nad-zor neće provesti, a razlog može biti da je naručitelj, u skladu sa Zakonom, odredio predmet nabave i procijenjenu vrijednost nabave. Naime, Zakon pro-pisuje da se nadzor neće provesti ako:

- se utvrdi nenadležnost Uprave za sustav javne nabave (npr. nije riječ o postupku javne naba-ve ili ugovoru o javnoj nabavi u smislu Zako-na o javnoj nabavi nego o ugovoru skloplje-nom u postupku bagatelne nabave, ispunjeni su uvjeti za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi propisani čl. 10. Zakona o javnoj nabavi, subjekt protiv kojeg se zahtjeva provedba nadzo-ra nije obveznik primjene Zakona o javnoj na-bavi, u skladu s propisanim uvjetima iz čl. 5. i 6. Zakona o javnoj nabavi).

U slučaju neprovedbe nadzora iz navedenih ra-zloga, o tome se sastavlja bilješka i obavještava pod-nositelj predstavke / zahtjeva, ako je poznat. Stoga, ako je predstavka podnesena vezano za postupak bagatelne nabave, a na temelju dostavljene doku-mentacije i dostupnih podataka se utvrdi da je riječ o nabavi na koju se Zakon ne primjenjuje, tada će to biti utvrđeno u Bilješci o neprovedbi nadzora.

U suprotnome, ako se na temelju dostupnih po-dataka utvrdi da je naručitelj suprotno Zakonu odredio predmete nabave ili procijenjenu vrijed-nost predmeta nabave, tada će biti ispunjeni uvjeti za podnošenje optužnog prijedloga nadležnom pre-kršajnom sudu zbog prekršaja propisanog čl. 182. st. 1. t. 3. Zakona koji propisuje prekršaj naručitelja ako dijeli vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave (čl. 18. st. 10.).

U nastavku se daje primjer mogućeg sadržaja Bi-lješke o neprovedbi nadzora jer je predstavka pod-nesena zbog navodnih nepravilnosti u postupku bagatelne nabave:

BILJEŠKAO NEPROVEDBI NADZORA

I) PREDMET NABAVE:II) POSTUPAK NABAVE:III) NARUČITELJ:IV) POVOD ZA POKRETANJE NADZORA: V) RAZLOZI NEPROVEDBE NADZORA:

U predstavci se navodi nepravilnost vezana za postupak bagatelne nabave.

Naručitelj u očitovanju ____ od ____ 2014. godine, između ostaloga, kao bitnu činjenicu o kojoj ovisi provedba nadzora, navodi da je riječ o nabavi robe procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kn. Naručitelj je uz očitovanje dostavio dokumentaciju kojom potvrđuje svoje navode.

Iz navedenog razloga, a s obzirom na to da je u konkretnom slučaju riječ o predstavci u kojoj se na-vode nepravilnosti u postupku bagatelne nabave, s

obzirom na to da se u skladu s čl. 179. Zakona o jav-noj nabavi nadzor provodi nad provedbom Zakona o javnoj nabavi, uključujući i podzakonske propise u području javne nabave, a na temelju čl. 18. st. 3. Za-kona o javnoj nabavi, Zakon o javnoj nabavi se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vri-jednosti do 200.000,00 kn odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn, stoga se nadzor neće provoditi.

5. PRAVA GOSPODARSKIH SUBJEKATA KADA NARUČITELJ PROVODI BAGATELNU NABAVU, U SKLADU S ODREDBAMA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

U praksi se gospodarski subjekti znaju naći u situ-aciji da ne mogu doći do informacija o postupcima bagatelne nabave jer im naručitelj takve informacije ne želi dati. Iako postupak javne nabave u slučaju bagatelne nabave nije proveden, gospodarski su-bjekti mogu imati sumnje da u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za provedbu postupka ba-gatelne nabave, nego da je naručitelj trebao provesti jedan od postupaka javne nabave propisanih Zako-nom.

U slučaju sumnje da je nezakonitim dijeljenjem vrijednosti nabave naručitelj postupio protivno Za-konu o javnoj nabavi, gospodarski subjekti koji su zainteresirani za dobivanje ugovora o javnoj nabavi mogu pokušati doći do relevantnih informacija od naručitelja odnosno postaviti usmeni ili pismeni upit. Međutim, naručitelji mogu smatrati da u skla-du sa Zakonom nisu obvezni davati informacije o postupku bagatelne nabave. Pri tome se naručitelji, u pravilu, mogu pozivati na odredbe čl. 18. st. 3. Za-kona koje propisuju da se „Zakon ne primjenjuje“ na bagatelnu nabavu. Iz te odredbe proizlazi da naruči-telji npr. nisu obvezni niti u skladu s čl. 102. Zakona omogućiti uvid u ponude drugim ponuditeljima koji su sudjelovali u postupku bagatelne nabave, a pogo-tovo ne uvid u ponude i drugu dokumentaciju po-stupka bagatelne nabave, drugim zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Informacije do kojih gospodarski subjekti mogu doći, a koje se javno objavljuju, su podatci o predme-tima nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od vrijednosnih pragova bagatelne nabave propisanih čl. 18. st. 3. Zakona. Ti se podatci unose u plan nabave naruči-telja u skladu s čl. 20. st. 2. Zakona, a plan nabave naručitelj je obvezan objaviti na mrežnim stranica-ma u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno financijskog plana, uključujući sve izmje-ne i dopune plana nabave koje su poslije učinjene. Iz tih će podataka gospodarski subjekti moći vidjeti kako je naručitelj odredio predmete nabave za koje provodi postupak bagatelne nabave, ali sve ostale informacije o provedbi takvih postupaka bagatelne nabave, ponudama, sklopljenim ugovorima, svota-ma na koje su sklopljeni ugovori i sl., gospodarski subjekti neće moći doznati ako im naručitelj ne želi dati takve podatke.

U takvim slučajevima, da bi došli do istih poda-taka, gospodarski subjekti mogu postupiti na način da informacije od naručitelja zatraže u skladu sa Za-konom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov.,


br. 25/13.).Zakonom o pravu na pristup informacijama ure-

đuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vla-sti, propisuju se načela prava na pristup informaci-jama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu infor-macija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje, inspek-cijski nadzor nad provedbom Zakona te prekršajne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup in-formacijama.

Odredbe Zakona o pravu na pristup informacija-ma ne primjenjuju se na stranke u sudskim, uprav-nim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Za postupak bagatelne naba-ve ne bi se moglo ustvrditi da je riječ o postupku u kojem je „dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom“ jer se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje, a ostala pitanja postupka bagatelne na-bave uređuju se aktom naručitelja.

Korisnik prava na pristup informacijama i ponov-nu uporabu informacija je svaka domaća ili stra-na fizička i pravna osoba, dakle, može biti riječ i o gospodarskom subjektu, kako to propisuje Zakon. Pravo na pristup informacijama pripada svim kori-snicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Ti-jela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravno-pravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima daje informacija prije nego ostalima ili na način kojim im se posebno pogoduje. Korisnik koji raspolaže informacijom, ima pravo tu informa-ciju javno iznijeti.

Zakon o pravu na pristup informacijama sadrža-va i pojam „tijela javne vlasti“. To su tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prene-sene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Re-publika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druge oso-be koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo. Iako navedeni pojam sadržava uvjete koji se doslovno ne podudaraju s uvjetima za status obveznika primjene Zakona, s obzirom na velike sličnosti tih uvjeta, za pretpostaviti je da će gotovo svi obveznici primjene Zakona ujedno biti i „tijela javne vlasti“ koja su obvezna dati informacije koje posjeduju u skladu sa Zakonom o pravu na pri-stup informacijama.

Informacija, u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, je svaki podatak koji posjeduje tije-lo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, ti-

skani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis). Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju, moraju biti pravodobne, potpune i točne.

Tijela javne vlasti su obvezna na mrežnim strani-cama objaviti na lako pretraživ način, između osta-loga:

- informacije o postupcima javne nabave i do-kumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora

- obavijesti o raspisanim natječajima te natje-čajnu dokumentaciju.

Međutim, s obzirom na to da se Zakon ne primje-njuje na bagatelnu nabavu, navedena se odredba ne bi trebala primjenjivati na postupke bagatelne na-bave, dokumentaciju za nadmetanje i informacije o izvršavanju ugovora sklopljenih u postupku baga-telne nabave.

Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja prava na pristup informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjero-davnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama koja obavlja poslove redovitog objav-ljivanja informacija, u skladu s unutarnjim ustro-jem tijela javne vlasti te rješavanjem pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama i pružanjem ne-ophodne pomoći podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.

Zakon o pravu na pristup informacijama propisu-je i određena ograničenja prava na pristup informa-cijama koja bi mogla biti primjenjiva i na bagatelnu nabavu pod propisanim uvjetima i u skladu s poseb-nim propisima, primjerice, ako je informacija klasi-ficirana stupnjem tajnosti, u skladu sa zakonom ko-jim se uređuje tajnost podataka, ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njezi-no bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke.

Korisnik, dakle i gospodarski subjekt koji traži podatke vezane za bagatelnu nabavu, može podni-jeti zahtjev (usmeni ili pismeni) za dobivanje infor-macija na jedan od sljedećih načina:

– neposrednim davanjem informacije– davanjem informacije pismenim putem– uvidom u dokumente i izradom preslika doku-

menata koji sadržavaju traženu informaciju– dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrža-

va traženu informaciju– na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje

prava na pristup informaciji.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti ra-zloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači, informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev.

Pismeni zahtjev sadržava: - naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se za-

htjev podnosi


- podatke koji su bitni za prepoznavanje tražene informacije

- ime i prezime te adresu fizičke osobe podnosite-lja zahtjeva, naziv tvrtke odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

U nastavku se daje primjer mogućeg izgleda i sadržaja zahtjeva za pristup informacijama koji se može uputiti naručitelju radi pristupa informacija-ma vezanim uz bagatelnu nabavu:

Na temelju čl. 18. Zakona o pravu na pristup in-formacijama podnosim

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

Podnositelj zahtjeva (ime i prezime, adresa fi-zičke osobe podnositelja zahtjeva ili tvrtka odno-sno naziv pravne osobe i njezino sjedište):

Telefon:____________E-mail: ____________

________________________________________(naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se za-

htjev podnosi)Podatci koji su bitni za prepoznavanje tražene

informacije:________________________________________________________________________________________________________________________

Prikladan način dobivanja informacije koji tra-žim ovim zahtjevom je (zaokruženo):

1. neposredno davanje informacija2. davanje informacija pismenim putem3. uvidom u dokumente i izradom preslika do-

kumenta koji sadržavaju traženu informaciju4. dostavljanjem preslika dokumenta koji sadr-

žava traženu informaciju5. na drugi način koji je prikladan za ostvariva-

nje prava na pristup informaciji.

U ______________ __________ godine

_______________________(potpis podnositelja zahtjeva)

Na pristup informacijama u postupcima pred tije-lima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pri-stojbe, ali se može tražiti naknada stvarnih materi-jalnih troškova koji nastanu davanjem informacije.

Na temelju zahtjeva za pristup informaciji, tijelo javne vlasti odlučit će najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se pod propisanim uvjetima produljiti za 15 dana, ra-čunajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji. O pro-duljenju rokova tijelo javne vlasti će bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produljen.

Ako je zahtjev nepotpun ili nerazumljiv, tijelo jav-ne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtje-va da ga ispravi u roku od pet dana od dana zapri-manja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na teme-

lju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj je traženoj informaciji riječi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može za-htijevati njezin ispravak odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije, a tijelo jav-ne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja. Povjerenik za informiranje obvezan je rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stran-ki putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe. Protiv rje-šenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim su-dom Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Repu-blike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana.

Povjerenik za informiranje, između ostalih pro-pisanih nadležnosti, obavlja poslove drugostupanj-skog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija; obavlja nadzor i provodi inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona te podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene pre-kršaje. Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona obavljaju inspektori i drugi ovlašteni službenici Ure-da povjerenika. Inspekcijski nadzor obavlja se u po-vodu zaprimljenih predstavka korisnika prava na pri-stup informacijama i ponovnu uporabu informacija, na prijedlog treće strane ili po službenoj dužnosti.

Novčanom kaznom u svoti od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti koje suprotno odredbama Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informaci-jama i ponovnu uporabu informacija. Za isti prekr-šaj kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošte-ti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostu-pnim dokument koji sadržava informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup infor-macijama. Za isti prekršaj kaznit će se tijelo javne vlasti i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novča-nom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kn.

6. ZAKLJUČNONa postupke bagatelne nabave ne primjenjuje se

Zakon o javnoj nabavi. Obveza naručitelja da do-nese akt kojim uređuje bagatelnu nabavu ne znači primjenu Zakona na bagatelnu nabavu, odnosno, naručitelj ne može proširiti primjenu Zakona i na bagatelne nabave koje provodi. Stoga, gospodarski subjekti koji su zainteresirani za dobivanje ugovora o (javnoj) nabavi kod naručitelja moraju biti svjesni činjenice da naručitelji imaju veliku slobodu uređi-vanja postupaka bagatelne nabave. Pravna zaštita pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka


javne nabave nije dopuštena u slučajevima bagatel-ne nabave, a neće se niti provoditi nadzor nad pro-vedbom Zakona, osim ako nisu bili ispunjeni uvje-ti za provedbu postupka bagatelne nabave, tj. ako je naručitelj nezakonito odredio predmet nabave i procijenjenu vrijednost nabave tako da je u konkret-nom slučaju ipak trebao primijeniti Zakon. U tom slučaju postoji mogućnost počinjenja prekršaja na-

ručitelja i odgovorne osobe. Zainteresirani gospo-darski subjekti mogu primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama doći do podata-ka o postupcima bagatelne nabave naručitelja, ako sumnjaju u postojanje nezakonitosti iz razloga što u konkretnom slučaju nabave nisu bili ispunjeni uvje-ti za bagatelnu nabavu u skladu sa Zakonom.

Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Ponuda u postupku javne nabavePonuda je u sustavu javne nabave pismena izjava

volje ponuditelja da će isporučiti robu, pružiti us-luge ili obaviti radove u skladu s uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadržaj po-nude propisan je Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama. Sadržaj ponude i postupanje s njom predmet je ovog članka.

1. UVODPojam „ponuda“ definiran je odredbom čl. 10. st.

1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumen-tacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12., dalje: Uredba). Uredba je provedbeni propis Zakona o javnoj nabavi ( Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustavnog suda RH, dalje: Zakon) kojom se, osim sadržaja, načina izrade i po-stupanja s dokumentacijom za nadmetanje, uređuje i način izrade te postupanje s ponudama, postupak zaprimanja ponuda, postupak javnog otvaranja po-nuda i sadržaj zapisnika o javnom otvaranju ponu-da, postupak pregleda i ocjene ponuda i sadržaj za-pisnika o pregledu i ocjeni ponuda i sl.

Prema navedenoj definiciji, ponuda je pisana izjava volje ponuditelja da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove sukladno uvjetima i zahtje-vima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadržaj ponude propisan je čl. 10. Uredbe.

2. SADRŽAJ PONUDESadržaj ponude propisan je čl. 10. st. 2. Uredbe. U

tom smislu ponuda sadržava: 1. popunjeni ponudbeni list; 2. jamstvo za ozbilj-

nost ponude, ako je traženo; 3. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje obvezni razlozi is-ključenja, sukladno čl. 67. Zakona; 4. dokumente ko-jima ponuditelj dokazuje da ne postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj odredio u dokumenta-ciji za nadmetanje, sukladno čl. 68. Zakona; 5. traže-ne dokaze sposobnosti (pravne i poslovne; financijske; tehničke i stručne); 6. popunjeni troškovnik; 7. potpi-san prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje; 8. osta-lo traženo u dokumentaciji za nadmetanje (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave, itd.).

Opseg podataka sadržanih u dokumentaciji za nadmetanje, a time i sadržaj ponude, ovisi o vr-sti postupka javne nabave koji se provodi, vrsti i složenosti predmeta nabave, kriteriju odabira, okolnosti sklapa li se ugovor ili okvirni spora-zum, provodi li se elektronička dražba te ostalim promjenjivim podatcima, ovisno o konkretnom slučaju.

2.1. PONUDBENI LISTPonudbeni list (obrazac ponude) minimalno tre-

ba sadržavati:1. naziv i sjedište naručitelja, 2. naziv i sjedište po-

nuditelja, adresa, OIB (ili nacionalni identifikacijski broj prema zemlji sjedišta gospodarskog subjekta, ako je primjenjivo), broj računa, navod o tome je li ponu-ditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adre-sa e-pošte, kontakt osoba ponuditelja, broj telefona, broj faksa, 3. predmet nabave, 4. podatke o podizvo-diteljima i podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, 5. cijenu ponude bez PDV-a, 6. iznos PDV-a, 7. cijenu ponude s PDV-om, 8. rok valjanosti ponude, 9. da-tum i potpis ponuditelja.

9 Primjer iz prakse: Naručitelj je pogriješio kada je odbio ponudu žalitelja jer u ponudbe-nom listu nije naveden datum ponudeNaručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadme-

tanje u otvorenom postupku javne nabave, za pred-met nabave: rekonstrukcija i prenamjena objekta tiskare. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Priznaje da u ponudi nije naveden datum ponude, ali navodi da je to manji, formalni i uklonjiv nedostatak koji ne utječe na valjanost ponude te da isti nedostatak nije obuhvaćen čl. 93. Zakona (koji propisuje razloge od-bijanja ponude). Navodi da je datum ponude vidljiv iz Upisnika o zaprimanju ponuda te da se taj datum može smatrati datumom ponude. Predlaže ponište-nje odluke o odabiru te da naručitelj učini ponovni pregled i ocjenu ponuda.

Uvidom u ponudu žalitelja, odnosno u priloženi ponudbeni list, utvrđeno je da na istome nije naveden datum, a što je bilo traženo dokumentacijom za nad-metanje. Iz Upisnika o zaprimanju ponuda razvid-no je da je ponuda žalitelja zaprimljena 9. listopada


2012., dakle, unutar roka za dostavu ponuda. Član-kom 93. st. 4. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponudu koja je suprotna odred-bama dokumentacije za nadmetanje.

Na temelju navedenoga, uzimajući u obzir činjeni-cu da je ponuda žalitelja zaprimljena unutar roka za dostavu ponuda, da je rok važenja ponude određen u skladu s traženjem iz dokumentacije za nadmeta-nje, Državna je komisija ocijenila da je u konkretnom slučaju propuštanja navođenja datuma ponude u po-nudbenom listu riječ o manjem nedostatku ponude koji ne predstavlja razlog za odbijanje ponude. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan.

Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je pred-met nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV-om, upisuje se ista svota kao što je upisana na mje-stu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto predviđeno za upis svote PDV-a ostavlja se prazno.

Osim ovih minimalnih podataka, naručitelji, u praksi u Ponudbenom listu, navode sami ili traže od ponuditelja da navedu i druge podatke koji pred-stavljaju sadržaj ponude, primjerice, rok i način pla-ćanja (što je u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, koje određuje naručitelj), zatim početak isporuke robe, odnosno izvođenja radova ili pružanja usluge; rok završetka radova, isporuke robe, pružanja usluga ili trajanje ugovora, odnosno okvirnog spora-zuma, te rok početka radova, isporuke robe ili pruža-nja usluge, i sl.

2.2. PONUDBENI LIST S PODATCIMA O PODIZVODITELJU

Ako dio ugovora o javnoj nabavi ponuditelj (ne-ovisno o tome je li riječ o Zajednici ponuditelja ili o samostalnom ponuditelju) daje u podugovor po-dizvoditelju, potrebno je u Ponudbenom listu nave-sti podatke o podizvoditelju/podizvoditeljima, a to su podatci iz čl. 86. st. 2. Zakona: naziv ili tvrtku, sje-dište, OIB i broj računa podizvoditelja te predmet, količinu, vrijednost podugovora i postotni dio ugo-vora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor.

9 Pitanje: Mora li ponuditelj navesti podatke o podizvoditeljima u ponudi?Naručitelj, Bolnica, objavio je u EOJN RH, 26. li-

stopada 2013., poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na rok od dvije godine, broj objave: 2013/S 002-0089548, za predmet nabave: usluga najma, pranja i glačanja bol-ničkog rublja.

Kao najpovoljniju između četiri pristigle ponude odabrao je ponudu zajednice ponuditelja XY d.o.o. Na Odluku o odabiru žalitelj X d.o.o. izjavio je žalbu. Žalitelj u žalbi Državnoj komisiji osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja Zajednice ponuditelja i navodi da ponuda odabranog ponuditelja sadržava neispravno popunjen ponudbeni list, s obzirom na to da isti ne sadržava podatak o tome hoće li u postup-ku javne nabave sudjelovati podizvoditelji. Predlaže poništiti Odluku o odabiru i naložiti naručitelju da donese novu odluku, a podredno predlaže poništiti predmetni postupak nabave.

Člankom 86. st. 2. Zakona određeni su podatci koje su gospodarski subjekti koji namjeravaju dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja obvezni navesti u ponudi.

Uvidom u Ponudbeni list, na stranici 3/247 oda-brane ponude zajednice ponuditelja, utvrđeno je da u istome, oznakom DA/NE, nije označen podatak o sudjelovanju podizvoditelja. Međutim, budući da odabrana zajednica ponuditelja u svojoj ponudi nije priložila Dodatak II Ponudbenom listu koji se odnosi na podatke o podizvoditeljima i koji se prilaže, kako je navedeno u tom Dodatku II, samo ako se dio okvir-nog sporazuma ustupa podizvoditeljima te uzimaju-ći u obzir da je čl. 10. st. 4. t. 4. Uredbe propisano da Ponudbeni list sadržava „podatke o podizvoditelji-ma i podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor“, razvidno je da odabrana zajednica ponuditelja ne namjerava izvršenje dijela usluga povjeriti podizvo-diteljima. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan.

2.3. PONUDBENI LIST ZAJEDNICE PONUDITELJAAko je ponuditelj zajednica ponuditelja, ponud-

beni list za svakog ponuditelja sadržava podatke: naziv i sjedište ponuditelja, adresu, OIB, broj raču-na, navod o tome je li pojedini ponuditelj u susta-vu PDV-a, adresu za dostavu pošte, adresu e-pošte, kontaktnu osobu, broj telefona, broj faksa, za svakog člana zajednice ponuditelja, naznaku člana zajed-nice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručiteljem.

Ako je riječ o ponuditelju – Zajednici ponuditelja, tj. udruženju više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu, u praksi Ponudbeni list sadržava podatke u skladu s čl. 14. Zakona, i to: predmet, količinu, vrijednost i postotni dio koji će obavljati pojedini član zajednice ponudite-lja te potpis članova Zajednice ponuditelja.

Ponudu Zajednice ponuditelja moraju potpisati svi članovi Zajednice ili mora sadržavati akt (Sporazum, Ugovor ili Izjavu o zajedničkoj ponudi; punomoć i sl.), koji su potpisali svi članovi Zajednice ponuditelja iz kojeg proizlazi ovlast jednom od članova da potpiše ponudu u ime svih.

9 Primjer iz prakse: Odabrana zajednica po-nuditelja nije u ponudi navela koji će dio ugovo-ra (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) obavljati pojedini član zajednice, pa je Državna komisija u žalbenom postupku njezinu ponudu ocijenila nevaljanom.Naručitelj, Općina, objavio je poziv na nadmeta-

nje u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S 002-0005565, od 5. veljače 2014., u EOJN RH, za predmet: modernizacija javne rasvjete na područ-ju Općine. Dostavljene su tri ponude, od kojih je na-ručitelj dvije ocijenio valjanima. Odabrana je ponu-da zajednice ponuditelja XY d.o.o. Žalbu na Odluku o odabiru izjavio je žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da odabrana zajednica ponuditelja u ponudi nije navela koji će dio ugovora (predmet, količina, vri-jednost i postotni dio) obavljati pojedini član zajedni-ce ponuditelja.

Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje (Troš-kovniku) odredio da u zajedničkoj ponudi mora biti


navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi (pred-met, količina, vrijednost i postotni dio) obavljati po-jedini član zajednice ponuditelja. Navedena odredba dokumentacije za nadmetanje u skladu je s odredbom čl. 14. st. 2. Zakona.

Državna je komisija utvrdila da je Zajednica ponu-ditelja u ponudi dostavila Izjavu o zajedničkoj ponudi u kojoj je navela da će, u slučaju odabira, zajednički izvršiti sve obveze iz ugovora i da je odgovornost svih članova zajednice ponuditelja, solidarna.

S obzirom na to da odabrana zajednica ponudi-telja, iako je to izrijekom traženo dokumentacijom za nadmetanje, nije u ponudi navela koji će dio ugo-vora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršavati pojedini član zajednice ponuditelja, ponuda odabranog ponuditelja nije u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje. Stoga je žalbeni navod osnovan. Držav-na je komisija poništila Odluku o odabiru i predmet vratila naručitelju da obavi ponovni pregled i ocijeni ponude te u skladu s obrazloženju Rješenja donese novu odluku.

3. NAČIN IZRADE PONUDEPri izradi ponude ponuditelj se mora pridrža-

vati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadme-tanje (čl. 87. st. 1. Zakona). Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izričito drukčije određeno, ponuda se zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađu-je na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a cijena ponude izražava se u kunama.

Ako je dokumentacijom za nadmetanje propisano da se ponuda izrađuje na hrvatskom jeziku, to znači da nijedan njezin dio (dokumenti, katalozi, izjave i sl.) ne smije biti na stranom jeziku bez prijevoda na hrvatski jezik koji je obavio ovlašteni sudski tumač (uz prijevod dokumenta, kataloga i sl. na hrvatski je-zik prilaže se i taj dio ponude na stranom jeziku).

Pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenjati i nadopunjavati tekst dokumentacije za nadmetanje. Ponuda se izrađuje tako da čini cjelinu. Ako zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena tako da čini cjelinu, onda se izra-đuje u dva ili više dijelova. Ponuda se uvezuje tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje li-stova. Dijelove ponude, kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani, ponuditelj obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude.

Ponuda uvezana tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova je npr. ponuda uvezana jamstvenikom i s pečatom na poleđini, dok nije pri-hvatljiv uvez u plastičnom fasciklu s mehanizmom ili u plastificiranom omotu ili dostavljena u registratoru i sl. Nije prihvatljiv niti spiralni uvez ponude.

Ako je ponuda izrađena od više dijelova, ponudi-telj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se di-jelova ponuda sastoji. Stranice ponude označavaju se brojem na način da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Kada je ponuda izra-đena od više dijelova, stranice se označavaju tako da svaki sljedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeri-

ran (primjerice katalozi), ponuditelj ne mora taj dio ponude ponovno numerirati.

Kada naručitelj od ponuditelja zahtjeva i presliku ponude, ona se dostavlja zajedno s izvornikom po-nude. U tom slučaju se jasno naznačuje „izvornik“ i „preslika“ ponude. U slučaju razlika između izvor-nika i preslika ponude, vjerodostojan je izvornik po-nude. Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni tako da su vidljivi. Isti moraju, uz navod datuma ispravka, biti potvrđeni potpisom ponuditelja. U tom smislu ne bi bila valja-na ponuda u kojoj je svota cijene u troškovniku mije-njana uz uporabu korektora. Mora biti vidljiva cijena prije ispravka, koja je precrtana, i pored nje se upisuje svota ispravljene cijene, a ne da se ispravak obavlja postojećim znamenkama ili korektorom i sl.

Ponude se izrađuju bez posebne naknade, ali na-ručitelj može predvidjeti naknadu troškova izrade uzoraka ili posebnih uradaka ako ih zahtijeva. Na-knada je moguća samo ako je dostavljeni uzorak ili uradak u skladu s predmetom nabave. Nakon zavr-šetka postupka javne nabave naručitelj mora, bez odgađanja, ponuditelju čija ponuda nije odabrana vratiti one uzorke i uratke za koje nije predviđena naknada, a koji ispitivanjem ili pregledom nisu iz-gubili svoju funkciju.

4. NAČIN DOSTAVE PONUDEPonuda se u zatvorenoj omotnici, u roku za dosta-

vu određenom u dokumentaciju za nadmetanje, do-stavlja na adresu naručitelja navedenu u dokumen-taciji za nadmetanje. Na omotnici ponude mora biti naznačeno: naziv i adresa naručitelja; naziv i adresa ponuditelja; evidencijski broj nabave; naziv predmeta nabave, odnosno skupine predmeta nabave na koju se ponuda odnosi; naznaka „ne otvara“. Kada ponuda sadržava uzorke, oni se dostavljaju uz ponudu, ako naručitelj nije drukčije odredio u dokumentaciji za nadmetanje.

Kada je predmet nabave podijeljen na skupine, ponuditelj koji dostavlja ponude za više skupina može dokumente kojima dokazuje da ne postoje ra-zlozi za isključenje i dokaze sposobnosti koji su za-jednički za više skupina dostaviti u jednoj od ponu-da, zasebnoj omotnici, ili svakoj ponudi za skupinu. Ostali traženi dokumenti i dokazi koji se podnose za pojedinu skupinu moraju se dostaviti u ponudi za tu skupinu predmeta nabave.

Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponuda dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na jednak način kao i osnovna ponuda, s obveznom naznakom da je riječ o izmjeni i/ili dopuni ponude. Također, ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponude pismenom izjavom odustati od svoje dostavljene ponude. Pi-smena se izjava dostavlja na jednak način kao i po-nuda, s naznakom da je riječ o odustajanju od po-nude. U tom se slučaju neotvorena ponuda vraća ponuditelju.

5. CIJENA PONUDEPonuditelj izražava cijenu ponude u kunama, a u

drugoj valuti samo ako je naručitelj to izričito odre-dio u dokumentaciji za nadmetanje. Cijena ponude piše se brojkama, a iskazuje se u apsolutnoj svoti jer


bi u protivnom postojao razlog za odbijanje takve po-nude (npr. ako je cijena ponude iskazana u relativnoj svoti). U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijed-nost moraju biti uračunati svi troškovi i popusti.

S obzirom na odredbu čl. 2. t. 26. Zakona, prema kojoj je ugovor o javnoj nabavi definiran kao na-platni ugovor („Ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja i čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga“), proizlazi da nije moguće iskazati cijenu ponude u svoti od 0,00 kuna, odnosno takva ponuda ne bi bila valjana.

9 Pitanje: Može li ponuditelj u ponudi iskazati jediničnu cijenu i cijenu stavke 0,00 kunaNaručitelj, Bolnica, objavio je poziv na nadmeta-

nje u otvorenom postupku javne nabave (br. 2013/S 002-0080178) za predmet nabave: laboratorijska dija-gnostika, mikrobiologija i laboratorijski reagensi, koji je podijeljen na 16 skupina.

Za skupinu 3 predmeta nabave dostavljene su tri ponude koje je naručitelj ocijenio valjanima te je 13. prosinca 2013. donio Odluku o odabiru, kojom je za skupinu 3 predmeta nabave odabrao ponudu tvrt-ke XY d.o.o. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji te je istodobno primjerak žalbe po-štanskom pošiljkom dostavljen naručitelju.

Žalitelj osporava zakonitost Odluke o odabiru te ističe da su za stavke troškovnika broj 1, 30 i 31 na-vedene jedinične cijene 0,00 kuna. Na takav način za te tri stavke cijena nije iskazana u apsolutnoj svoti te time ponuda nije izrađena u skladu s dokumentaci-jom za nadmetanje jer nula nije cijena.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi kako je odabrani ponuditelj valjano popunio sve stavke troš-kovnika, uključujući i cijenu 0,00 kuna koja je rezultat poslovne politike gospodarskog subjekta. Dokumen-tacijom za nadmetanje, određujući predmet nabave, naručitelj je odredio da je ponuditelj obvezan ponu-diti cjelokupnu količinu koja se traži u skupini koju nudi. Ponude samo za dio tražene količine u skupini neće se razmatrati. Također je dokumentacijom za nadmetanje, kao obveznim sadržajem ponude, odre-đeno da ponuda mora sadržavati ispunjen i ovjeren troškovnik predmeta nabave.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, u stra-nice 7-19/291, utvrđeno je da je isti u troškovniku za skupinu 3 predmeta nabave u st. 1, 30 i 31, u stupcu „jedinična cijena“ kao jediničnu cijenu za traženi proizvod iskazao svotu 0,00 kn. Također je ista svo-ta naznačena kao ukupna cijena za traženu stavku. Člankom 87. Zakona o javnoj nabavi određeno je da se ponuditelj pri izradi ponude mora pridržavati za-htjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Po-nuditelj u postupku javne nabave u troškovniku za pojedine proizvode iskazuje cijenu koja je rezultat poslovne politike, a s ciljem formiranja ponude koja je konkurentna prema kriteriju odabira. U predmet-nom postupku javne nabave odabrani je ponuditelj popunio troškovnik za sporne stavke u dijelu koji se odnosi na jediničnu cijenu stavke i ukupnu cijenu za traženu stavku te ovjerio troškovnik, kako je i traže-no dokumentacijom za nadmetanje, slijedom čega je žalbeni navod neosnovan.

6. OTVARANJE PONUDAPravodobno dostavljene ponude, dakle u roku za

dostavu ponuda, otvaraju ovlašteni predstavnika naručitelja. Javnom otvaranju ponuda smiju nazo-čiti ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge osobe. Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju ovlašteni predstavnici naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Obvezno se sa-stavlja zapisnik o javnom otvaranju ponuda, koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju ponu-da, a ostalima na pismeni zahtjev.

Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je čl. 18. Uredbe. Na početku javnog otvaranja ponuda navodi se predmet nabave, ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika naručitelja te ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja. Po-nude se otvaraju prema rednom broju iz upisnika o zaprimanju ponuda. Kada je dostavljena izmjena i/ili dopuna ponude, prvo se otvara izmjena i/ili do-puna ponude te potom osnovna ponuda. Za svaku otvorenu ponudu utvrđuje se je li potpisana te od koliko je dijelova izrađena.

Iz svake otvorene ponude obvezno se naglas čita: naziv i sjedište ponuditelja, a u slučaju zajednice ponuditelja, naziv i sjedište svakog člana zajedni-ce ponuditelja, naziv skupine predmeta nabave na koju se ponuda odnosi, ako je omogućeno podno-šenje ponuda za skupine predmeta nabave, cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost i cijena ponude s porezom na dodanu vrijednost, osim u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude kada cijena nije jedan od kriterija za odabir.

Nakon čitanja podataka iz svake ponude, naru-čitelj mora omogućiti ovlaštenim predstavnicima ponuditelja uvid u ponudbeni list te ponude. Jednako tako, ovlaštenim predstavnicima ponuditelja mora se omogućiti davanje primjedaba na postupak jav-nog otvaranja ponuda.

Zapisnik o javnom otvaranju ponuda odmah se stavlja na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazoč-nim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja. Ako netko od nazočnih ovlaštenih predstavnika ponu-ditelja odbije potpisati zapisnik o javnom otvaranju ponuda, naručitelj će o tome sastaviti bilješku koja se prilaže zapisniku. U potpisanom i zaključenom zapisniku o javnom otvaranju ponuda ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaklju-čeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuju ovlašteni predstavnici naručitelja i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. Dodatak za-pisniku o javnom otvaranju ponuda bez odgode se uručuje na jednak način kao i zapisnik.

7. PREGLED I OCJENA PONUDANakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava

i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje (čl. 90. st. 1. Zakona). Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odlu-ke javnog naručitelja. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može tražiti od ponuditelja po-jašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokume-nata i ponude te zatražiti objašnjenje razloga zbog kojih je cijena ponude ili pojedina jedinična cijena neuobičajeno niska.


7.1. POJAŠNJENJE I UPOTPUNJAVANJE DOKUMENATA I PONUDE

Odredbom čl. 92. Zakona propisana je ovlast na-ručitelja da u postupku pregleda i ocjene ponuda može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpu-njavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. - 74. Zakona, uklone pogrješke, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti te pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pogreškama, nedostatcima ili neja-snoćama smatraju se dokumenti koji jesu ili se čine nejasnima, nepotpunima, pogrješni, sadržavaju po-grješke ili nedostaju.

Predmetno zakonsko rješenje daje mogućnost naručitelju da uputi ponuditeljima zahtjev za po-jašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i/ili zahtjev za pojašnjenjem ponude, ako smatra da ot-klanjanjem formalnih nedostataka u ponudi može odabrati povoljniju ponudu te uštedjeti financijska sredstva za nabavu. Naručitelj će, uvažavajući okol-nosti svakog konkretnog slučaja sam ocijeniti hoće li se koristiti navedenom mogućnosti. Ako bi takvo postupanje naručitelja rezultiralo manjim ušteda-ma, a s druge strane i značajnim gubitkom vreme-na s obzirom na prolongiranje roka izvršenja odre-đene nabave, naručitelj se vjerojatno neće koristiti navedenim institutom pojašnjenja i upotpunjava-nja. U protivnom, ako će takav postupak rezultira-ti financijskim i drugim uštedama, rezultirati pri-hvaćanjem boljih tehničkih rješenja te ako nabava određenih roba, usluga odnosno radova nije žurna, korištenje ovim institutom u postupku pregleda i ocjene ponuda pokazuje se kao logično i pragmatič-no rješenje

Iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave vezane za primjenu sadašnjeg zakon-skog rješenja iz čl. 92. Zakona, razvidno je da žalitelji ponekad u žalbama ističu žalbene navode, u kojima naručiteljevo nepostupanje u skladu s istim člankom Zakona u pojedinim slučajevima kvalificiraju neza-konitim, smatrajući da je riječ o obvezi naručitelja da postupi na navedeni način. Državna komisija u obra-zloženju svojih odluka takve navode žalitelja ocjenju-je neosnovanima te, obrazlažući takvu ocjenu, navo-di da je riječ o pravu odnosno opciji za naručitelja, a ne i njegovoj obvezi da se koristi ovim institutom.

Postupanje javnog naručitelja u postupku pojaš-njenja i upotpunjavanja dokumenata i ponude ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave te mora biti transparentno.

Pojašnjenje pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude treba zasebno razmatrati od pojašnjenja i upotpu-njavanja dokumenata. Naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozvati ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Zahtjev za pojašnjenjem ponude nije pregovaranje o ponudi i njezinim elementima. Stoga, zahtjev za pojašnje-njem ne smije rezultirati time da ponuda koja ne is-punjava uvjete vezane za svojstva predmeta nabave naknadno postane valjana ponuda.

Kada žalbeno tijelo poništi odluku naručitelja (o odabiru ili o poništenju) te predmet vrati na ponov-ni pregled i ocjenu ponuda naručitelju, naručitelj se i u tom slučaju, prije donošenja odluke, može koristiti institutom pojašnjenja i upotpunjavanja, neovisno o tome je li se navedenu mogućnosti koristio u pret-hodnom postupku pregleda i ocjene ponuda. Nakon ponovljenog postupka pregleda i ocjene ponuda na-ručitelj donosi novu odluku (o odabiru ponude ili o poništenju), uvažavajući pravno shvaćanje Državne komisije izraženo u obrazloženju Rješenja kojim je poništena odluka naručitelja.

U žalbi na novu odluku naručitelja nije mogu-će isticati žalbene navode koje je žalitelj propustio istaknuti u žalbi na prethodnu odluku naručitelja. Činjenice koje su žalitelju bile poznate u prvotnom postupku pregleda i ocjene ponuda i koje je žalitelj mogao iznijeti u prethodnom žalbenom postupku, žalitelj ne može iznijeti u žalbi na novu odluku na-ručitelja donesenu u ponovljenom postupku pre-gleda i ocjene ponuda. Člankom 146. st. 2. Zakona propisano je da žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

9 Primjer iz prakse: Naručitelj se u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda koristio in-stitutom pojašnjenja i upotpunjavanja ponude odabranog ponuditeljaU prethodnom Rješenju Državne komisije kojim je

poništena odluka o odabiru naručitelja, na stranici 3., utvrđeno je da je odabrani ponuditelj, zajednica ponuditelja XY d.o.o., dostavio Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne uprave o stanju duga za podružnicu tvrtke člana zajednice ponuditelja, osnivača podružnice, te da je žalbeno tijelo utvrdilo da je odabrani ponuditelj, s obzirom na to da podružnica nije pravna oso-ba, navedene dokumente bio obvezan dostaviti za društvo osnivača podružnice i osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje osnivača podružnice.

U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponu-da naručitelj je pozivom na čl. 92. Zakona, zajednici ponuditelja XY d.o.o. uputio Zahtjev za pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata, kojim je tražio da isti ponuditelj dostavi Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne uprave o stanju duga za društvo osnivača podružnice. Odabrani po-nuditelj je u ostavljenom roku dostavio tražene doku-mente.

U Obrazloženju Rješenja navodi se da naručitelj, time što je prilikom ponovljenog pregleda i ocjene ponuda iskoristio zakonsku mogućnost da traži po-jašnjenje i upotpunjavanje ponude odabranog po-nuditelja, nije postupio protivno pravnom shvaćanju Državne komisije iz prethodnog Rješenja istoga tijela. Stoga je žalbeni navod neosnovan.

7.2. NEUOBIČAJENO NISKA CIJENAVrijedeći Zakon u odredbi čl. 91. st. 1. propisuje da

ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedinična cije-na što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvo-đenja radova ili pružanja usluga koji su predmet na-


bave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu. Kod ocjene cijena javni naručitelj uzima u obzir usporedne iskustvene i tržišne vrijednosti te sve okolnosti pod ko-jima će se izvršavati određeni ugovor o javnoj nabavi.

Dakle, ako naručitelj sumnja u mogućnost izvrše-nja ugovora po ponuđenoj cijeni, može odbiti takvu ponudu ako je u pitanju neuobičajeno niska cijena ponude, ali i ako je neuobičajeno niska pojedina je-dinična cijena. Prije odbijanja takve ponude naruči-telj mora pismenim putem od ponuditelja zatražiti objašnjenje ponude.

U skladu s čl. 21. st. 7. Uredbe naručitelj smije od ponuditelja tražiti objašnjenje cijene ponude koju smatra neuobičajeno niskom ako su ispunjeni slje-deći uvjeti: 1. cijena ponude je više od 50 % niža od prosječne cijene preostalih valjanih ponuda, 2. cije-na ponude je više od 20 % niža od cijene drugoran-girane valjane ponude i 3. zaprimljene su najmanje tri valjane ponude. Naručitelj može od ponuditelja zatražiti objašnjenje cijene ponude ako smatra da je ona neuobičajeno niska ili iz drugih razloga.

7.3. NAČIN PREGLEDA I OCJENE PONUDAU postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj:- najprije isključuje ponuditelja ili natjecatelja

kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s čl. 67. i 68. Zakona (kažnjavanost; ne-plaćeni porezi, ako je gospodarski subjekt dosta-vio lažne podatke; stečaj; likvidacija i sl.)

- zatim odbija ponudu ponuditelja koji nije dosta-vio jamstvo za ozbiljnost ponude ako je traženo, odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano

- u preostalim ponudama sljedećim redoslije-dom provjerava:

a) oblik, sadržaj i cjelovitost ponude, b) ispunjenje uvjeta sposobnosti, c) ispunjenje zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i tehničke specifikacije, d) računsku ispravnost ponude, e) ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje

U odnosu na pitanje cjelovitosti ponude koje na-ručitelj provjerava u postupku pregleda i ocjene po-nuda, potrebno je istaknuti da se u praksi često do-gađa da ponuditelji ne ispune troškovnik u cijelosti. Takva je ponuda nepotpuna odnosno necjelovita, pa makar je riječ i o samo jednoj stavci troškovnika koja nije ispunjena. Takve ponude naručitelj treba odbi-ti kao nevaljane, jer bi u protivnom traženje dopu-ne troškovnika rezultiralo naknadnom izmjenom već dostavljene ponude. Takav nedostatak ponude ne može biti otklonjen niti objašnjenjem ponude u skladu s čl. 92. st. 5. Zakona. Primjer necjelovite ponude je i ponuda u kojoj nedostaje jedna (ili više) stranica ponude. Jednako je tako nevaljana i ponu-da u kojoj su, primjerice, dvije stranice numerirane istim rednim brojem stranice.

Ako javni naručitelj tijekom pregleda ponude utvrdi računsku pogrješku, obvezan je od ponudi-telja zatražiti prihvat ispravka računske pogrješke, a ponuditelj je obvezan odgovoriti u roku ne duljem od pet dana.

Nakon provjere ponuda na navedeni način, naru-čitelj će odbiti ponude ako postoje ostali razlozi za odbijanje ponuda iz čl. 93. Zakona (ponudu ponu-ditelja koji nije dokazao svoju sposobnost; ponudu

koja nije cjelovita; ponudu koja je suprotna odred-bama dokumentacije za nadmetanje; ponudu u ko-joj cijena nije iskazana u apsolutnoj svoti; ponudu koja sadržava pogrješke, nedostatke odnosno neja-snoće ako pogrješke, nedostatci odnosno nejasnoće nisu uklonjive i sl.).

Nakon pregleda i ocjene ponuda članku valjane ponude rangiraju se prema kriteriju za odabir.

7.4. PROVJERA PONUDITELJA Nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za oda-

bir ponude, a prije donošenja odluke o odabiru, javni naručitelj može, dakle nije obvezan, od najpovoljni-jeg ponuditelja s kojim namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili jednog ili više gospodarskih subje-kata s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum zatražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika jednog ili više dokumenata koji su traženi u skladu s čl. 67. - 74. Zakona. Ako je gospodarski subjekt već u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi dostavio određe-ne dokumente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih obvezan ponovo dostavljati.

Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u ostavlje-nom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovje-rene preslike dokumenata i/ili ne dokaže da i dalje ispunjava uvjete, naručitelj će isključiti takvog po-nuditelja odnosno odbiti njegovu ponudu te ponovo obaviti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir, ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je is-ključio odnosno ponuditelja čiju je ponudu odbio. U tom će slučaju naručitelj pozvati novoga najpovolj-nijeg ponuditelja da dostavi izvornike ili ovjerene preslike dostavljenih dokumenata.

Zakon dopušta naručitelju da ne zahtijeva izvor-nike ili ovjerene preslike dokumenata dostavljenih u neovjerenoj preslici ako su isti već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručite-lja i udovoljavaju postavljenim uvjetima.

8. DONOŠENJE I DOSTAVA ODLUKE O ODABIRU ILI PONIŠTENJU

Naručitelj donosi odluku o odabiru na osnovi re-zultata pregleda i ocjene ponuda. Odlukom o oda-biru odabire se najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopiti ugovor o javnoj nabavi odnosno najpovoljnija ponuda jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima će se sklopiti okvirni sporazum. Ako postoje razlozi za poništenje postupka javne na-bave, iz čl. 100. Zakona, naručitelj bez odgode dono-si odluku o poništenju.

Odluku o odabiru ili o poništenju, s preslikom za-pisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naručitelj obvezan je bez odgode dostaviti svakom ponudite-lju odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske pri čemu se dostava smatra obav-ljenom istekom dana objave i sl.).

Naručitelj nije obvezan uz zapisnik o pregledu i ocje-ni ponuda dostaviti priloge zapisniku (zahtjevi za po-jašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i ponu-


da, zahtjevi za dostavom izvornika ili ovjerenih preslika traženih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, zahtjevi za objašnjenjem neuobiča-jeno niske cijene, dostavljeni dokumenti, pojašnjenja, objašnjenja, prihvat ispravka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe i sl.).

9 Pitanje: Može li naručitelj poništiti odluku o odabiru koju je već donio u postupku javne nabave i dostavio ponuditeljima te donijeti novu odlukuNaručitelj je u postupku javne nabave donio od-

luku o odabiru najpovoljnije ponude protivno čl. 20. Uredbe, odnosno odabrao je ponudu koja je povoljni-ja bez PDV-a, iako je naručitelj bio obvezan usporediti ponude s PDV-om. U skladu s čl. 20. Uredbe, naruči-telj koji se može koristiti pravom na pretporez uspore-đuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost, a naručitelj koji se ne može koristiti pravom na pret-porez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. U konkretnom slučaju riječ je o naručitelju koji se ne može koristiti pravom na pretporez, stoga je bio obvezan usporediti ponude s PDV-om, jer na taj način može odabrati povoljniju ponudu.

Način donošenja i dostave odluke o odabiru propi-san je čl. 96. st. 1. Zakona o javnoj nabavi. Međutim, isti članak Zakona ne sadržava odredbu koja bi da-vala ovlast naručitelju da odluku o odabiru, koja je dostavljena ponuditeljima, izmijeni tijekom žalbenog roka koji počinje teći nakon primitka odluke o odabi-ru od strane ponuditelja. Odredba čl. 96. st 8. Zakona daje naručitelju ovlast samo da odlukom ispravi po-grješke u imenima ili brojevima, pisanju ili računa-nju te druge očite netočnosti u odluci o odabiru koju je donio. Takvu odluku može poništiti samo Državna komisija u žalbenom postupku, u skladu s čl. 164. st. 1. t. 4. Zakona, ako je ista nezakonita.

9. UVID U PONUDEUvid u ponude drugih ponuditelja vrlo je zna-

čajno pravo koje imaju ponuditelji u postupku jav-ne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod naručitelja ili pred Državnom komisijom. Uvidom u ponude mogu se saznati podatci koji se odnose na postupak pregleda, ocjene i odabira ponude odno-sno koji se odnose na razloge poništenja postupka, koji su tajni do donošenja odluke, a koji mogu biti značajni za isticanje žalbenih navoda u izjavljenoj žalbi na odluku naručitelja.

Člankom 102. st. 1. Zakona propisano je: Nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 101. ovoga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno do-stavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno ovome Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno član-ku 16. ovoga Zakona (čl. 16. st. 2. Zakona propisano je da „Ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju kojih su ti podaci tajni).

Poslovnu tajnu predstavljaju podatci, koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim pro-pisom ili općim aktom trgovačkog društva, usta-

nove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog rada ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi-ti štetne posljedice za njezine gospodarske interese (čl. 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, Nar. nov., br. 108/96.).

Zakon propisuje koji podatci u ponudi ne mogu biti označeni poslovnom tajnom. Ponuditelji ne smi-ju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov. 90/11., 83/13., 143/13.) je u st. 3. čl. 102. (koji je ukinut Odlukom Ustavnog suda RH, broj: U-I-1678/2013, donesenom na sjednici od 19. prosinca 2013. (Nar. nov., br. 13/14. Odlukom o prihvaćanju Prijedloga za pokretanje po-stupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom) bio pobliže odredio način obavljanja uvida u ponude. U tom je smislu bilo propisano da prilikom obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja, bilo kod naručitelja bilo pred Državnom komisijom (čl. 165. st. 3. Zakona), ponuditelji odnosno stranke žalbenog postupka ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati, fotografira-ti ili snimati podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji su mogli samo ručno bilježiti podatke iz ponuda drugih ponuditelja.

Donošenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom se ukidaju odredbe čl. 102. st. 3. i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, naručitelji u postupku javne nabave, nakon donošenja odluke o odabiru ili poništenju, ne smiju ograničavati ponu-diteljima uvid u ponude drugih ponuditelja, ogra-ničavajući im način obavljanja uvida samo na mo-gućnost ručnog bilježenja podataka iz ponuda. Na jednak način i Državna komisija za kontrolu postu-paka javne nabave neće ograničavati stranke žalbe-nog postupka u pogledu načina obavljanja uvida u žalbeni spis predmeta.

Naručitelji, kao i Državna komisija, prilikom uvi-da u ponude odnosno u spis predmeta, postupati će tako da omoguće strankama i drugim osobama koje dokažu pravni interes da se informiraju o tijeku postupka i razgledaju spis predmeta u svojim služ-benim prostorijama. U tom smislu, ponuditelji kao stranke u žalbenom postupku mogu o svom trošku umnožiti, kopirati, snimati i sl., akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijal-nih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su na te-melju posebnih propisa označeni određenim stup-njem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

9 Primjer iz prakse: Državna komisija je ocijenila osnovanim navod žalitelja da je oštećen u zakon-skim pravima jer mu nije omogućen uvid u ponude Naručitelj je proveo otvoreni postupak javne na-

bave za predmet nabave: servis i popravak te naba-va rezervnih dijelova za vozila. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba u kojoj žalitelj ističe da je oštećen u zakonskim pravima jer mu do isteka roka za izjav-ljivanje žalbe nije omogućen uvid u ponude. Predla-že poništiti Odluku o odabiru. U odgovoru na žalbu naručitelj osporava navod žalitelja, ističući da je ovlašteni predstavnik naručitelja 24. svibnja 2013.,


telefonskim kontaktirao s žaliteljem te ga pozvao da pristupi pregledu ponuda prema zahtjevu za uvid.

Uvidom u dokaze koje je žalitelj predao uz žalbu utvrđeno je da je isti telefaksom 22. svibnja 2012. po-slao naručitelju zahtjev za uvid u ponudbenu doku-mentaciju. Nadalje, identičan zahtjev za uvidom u dokumentaciju žalitelj je predao naručitelju i osobno 23. svibnja 2012., što je utvrđeno uvidom u predmetni zahtjev na kojem se nalazi prijamni pečat naručite-lja. Naručitelj u odgovoru na žalbu ističe da je ovla-šteni predstavnik naručitelja 24. svibnja 2012. godine telefonskim kontaktirao s žaliteljem te ga pozvao da pristupi pregledu ponuda prema zahtjevu. Nadalje, navodi da se na telefonski poziv javila službenica koja je odgovorila da trenutačno nema nikoga od odgovor-nih te da će ih obavijestiti čim se vrate u prostorije. Članak 143. st. 3. Zakona propisuje da je „naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka“. Kako naručitelj u pred-metnom postupku nije dokazao da je žalitelju do iste-ka roka za izjavljivanje žalbe omogućio uvid u ponu-de, odnosno nije dokazao da je postupio u skladu s čl. 102. Zakona, žalbeni navod je ocijenjen kao osnovan. Državna komisija je poništila Odluku o odabiru jer se njezina zakonitost ne može ispitati i vratila predmet naručitelju na ponovno odlučivanje.

10. ROK MIROVANJARok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije

sklopiti ugovor ili okvirni sporazum, odnosno po-

krenuti novi postupak javne nabave za isti ili sličan predmet nabave. Naručitelj je obvezan primijeniti rok mirovanja koji je 15 dana kod nabave velike vri-jednosti od dana dostave odluke o odabiru ili poni-štenju (u određenim slučajevima poništenja). Kod na-bave male vrijednosti rok mirovanja je deset dana od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja). Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana na-kon dana dostave odluke. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi od-nosno okvirni sporazum.

11. ZAKLJUČNOS obzirom na to da je postupak javne nabave vrlo

formalan postupak, temeljno pravilo kojeg se po-nuditelji prilikom izrade ponuda u postupku javne nabave moraju pridržavati je poštovanje zahtjeva i uvjeta koje je naručitelj propisao dokumentacijom za nadmetanje, kao što je i propisano čl. 87. st. 1. Za-kona („Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridrža-vati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmeta-nje.“). U tom je smislu vrlo bitno za ponuditelje da pažljivo prouče dokumentaciju za nadmetanje te da izrade ponudu koja će udovoljiti postavljenim uvje-tima i zahtjevima naručitelja, a koji se odnose na ra-zloge isključenja gospodarskih subjekata iz postup-ka javne nabave, uvjete sposobnosti koje ponuditelji moraju ispuniti da bi dokazali mogućnost izvršenja ugovora, opis i značajke predmeta nabave, uvjete u vezi s oblikom ponude, ugovorne uvjete i sl.

JAVNA NABAVApravni okvir sustava javne nabave od 2012.

s uputama za primjenuSustav javne nabave bitno se promijenio od 1. si-

ječnja 2012. U knjizi su u prvom dijelu dani praktični naputci za postupke izmijenjene javne nabave, a u drugom dijelu knjige dani su propisi iz sustava javne nabave. Treći dio je sadržan u CD-u a odnosi se na ostale podzakonske propise koji, zbog svog opsega, nisu mogli biti uvršteni u tiskani dio knjige.

Dakle, ova knjiga sadrži najaktualnije naputke i tekstove propisa (Zakona i dr.) koji su važeći za pri-mjenu.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]


Sandra PERKO, oec. UDK 331.2

Osvrt na objavu „bagatelnih” nabava u EOJN-u

Javni naručitelj je kao obveznik Zakona o javnoj nabavi obvezan na osnovi Dodatka V. c Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 82/13.) objaviti u Elektroničkom oglasniku javne nabave Poziv za nadmetanje u otvorenom

postupku javne nabave, ograničenom postupku javne nabave, pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog.

Primjer osnovnih podataka o postupku:

Budući da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.) izmi-jenjen čl. 18. st. 3 Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 82/13.) te se Zakon o javnoj nabavi ne pri-mjenjuje za nabavu roba i usluga procijenjene vri-jednosti do 200.000,00 kn za robu i usluge, odnosno do 500.000,00 kn za radove, sam naručitelj pitanja

nabave do navedenih vrijednosti određuje svojim internim aktom.

Kako je EOJ omogućio naručiteljima da postupke tzv. „bagatelne“ nabave objavljuju putem oglasnika kroz dio aplikacije BAGATELNI POSTUPCI, javni naručitelj ima mogućnost putem EOJ-a objaviti oba-vijest o bagatelnoj nabavi.

Međutim, obavijest o bagatelnoj nabavi omoguću-je javnom naručitelju učitavanje maksimalno četiri dokumenta po pojedinom postupku nabave, što se u

slučaju nabave radova (bagatelne vrijednosti) poka-zuje kao manjkavost. Naime, nabava radova, iako po procijenjenoj vrijednosti do 500.000,00 kn, ne podli-


Nadalje, ako javni naručitelj zbog navedenih ne-mogućnosti kroz BAGATELNI dio nabave u EOJ-u po-kuša objaviti poziv za dostavu ponuda, npr. poziv za

dostavu ponuda u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti (za nabavu radova ispod =500.000,00 kn), sama ga aplikacija u tome onemogućava:

Iako javni naručitelj želi objaviti poziv za nadme-tanje u EOJ-u za nabavu radova „bagatelne“ vrijed-nosti, kako bi nabava bila što transparentnija, kako bi dobio veći broj ponuda te kako bi mogao priloži-ti svu potrebnu dokumentaciju za dostavu ponuda potencijalnih ponuditelja, sustav kao takav onemo-gućava takvu objavu. Budući da je navedena svota nabave radova niža od = 500.000,00 kn, ne podliježe Zakonu o javnoj nabavi te pratećim Uredbama nije moguće objaviti poziv za nadmetanje, iako zbog specifičnosti i složenosti samog predmeta nabave naručitelj smatra da je potrebno omogućiti objavu istih kroz poziv za nadmetanje.

Nadalje, ako će naručitelj tijekom godine imati još potreba za investicijama odnosno potreba za naba-vu radova, a koji će u tom slučaju (zbrojno) prelaziti prag „bagatelne“ nabave, isti neće biti u mogućnosti daljnje investicije odnosno radove objaviti putem EOJ-a kao otvoreni ili pregovarački postupak već samo putem dio aplikacije koji se odnosi na baga-telne nabave.

Slijedom navedenog (ako se tijekom narednih mjeseci ne promijeni mogućnost objave u EOJ-u), javni naručitelj krši Zakon o javnoj nabavi.

ježe Zakonu o javnoj nabavi, već se tretira kao „baga-telna nabava“, može biti (a i jest) jako složena. Osim Dokumentacije za nadmetanje u kojima naručitelj definira uvjete na osnovi kojih zainteresirani po-tencijalni ponuditelji odnosno gospodarski subjek-ti mogu dostaviti svoje ponude do krajnjeg roka za dostavu ponuda, troškovnika, općih uvjeta javnom

naručitelj, često (gotovo u pravilu) objavljuje i nacrte odnosno sheme kako bi potencijalnim ponuditeljima omogućio lakšu izradu ponuda.

Kroz BAGATELNE POSTUPKE unutar EOJ-a jav-nom naručitelju nije omogućeno učitavanje tolikog broja dokumenata.


PLAĆE

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Godišnji odmor državnih, javnih i lokalnih službenika i pravo na regres u 2014.

Iako nije sporno pravo na godišnji odmor u javnom sektoru, pri čemu se misli na prava službenika i na-

mještenika u državnim službama, zaposlenika u javnim službama te službenika i namještenika u upravnim tijeli-ma jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pitanje regresa je različito uređeno. Službenici i namje-štenici u državnim službama i zaposlenici u javnim služ-bama za 2014. nemaju pravo na regres, dok službenici i namještenici u upravnim tijelima jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave imaju pravo na regres samo ako je tako određeno.

1. UVODNOPravila vezana za korištenje godišnjeg odmora

utvrđuju se Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12., 88/12. - ispravak i 73/13.), kao općem propisu radnog prava i autonomnim izvorima rad-nog prava, i to ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi kojih se poslodavac mora pridržavati te on sam određuje pravila vezana za korištenje godišnjeg odmora u okviru odnosno u aktu o pravima i ob-vezama iz radnog odnosa (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu).

Materijalna prava državnih službenika i na-mještenika te službenika i namještenika u javnim službama, pa tako i godišnja nagrada za korištenje godišnjeg odmora tzv. regres, nisu prava koja su pro-pisana zakonom. Riječ je o pravima koja su utvrđena kolektivnim ugovorima koje su zaključile ovlaštene pregovaračke strane: Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i sindikati koji djeluju u državnoj služ-bi, odnosno javnim službama, s druge strane.

Na službenike i namještenike zaposlene u uprav-nim odjelima i službama (upravnim tijelima) jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuje se Zakon o službenicima i namješteni-cima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi (Nar. nov., br. 86/08. i 61/11.), ali tim zakonom nisu uređena materijalna i druga prava službenika i namještenika, između ostalog, pravo na regres. Na-vedeno pravo može se, u skladu s čl. 3. st. 2. istoga Zakona, urediti kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općin-skog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

U nastavku ovog članka daje se prikaz instituta godišnjeg odmora prema Zakonu o radu i prema autonomnim izvorima prava kao što su: Kolektiv-ni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I - 104/13. i Dodatak II - 150/13. i 153/13. - ispravak), Temeljni kolektiv-ni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama(Nar. nov., br. 141/12.), Dodatak I. Temelj-nom kolektivnom ugovoru za službenike i namje-štenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.), Dodatak II (Nar. nov., br. 141/12.), Dodatak II (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. - ispravak) i granski kolek-tivni ugovori određene djelatnosti.

2. PRAVO NA REGRESKao što je uvodno naznačeno, pravo radnika na

regres nije uređeno Zakonom o radu, ali može biti uređeno autonomnim izvorima radnog prava odno-sno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pra-vilnikom o radu i odlukom poslodavca. Dakle, ako pravo na regres nije utvrđeno nekim od navedenih akata, radnik to pravo ne može ostvariti. Prema čl. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 160/13.) poslodavac može isplati regres kao prigodnu nagradu do visine 2.500,00 kn godišnje neoporezivo. Za radnika koji radi kod dva ili više poslodavaca porezni propisi ne postavljaju nikakva ograničenja, što znači da svaki poslodavac svome radniku može isplatiti regres kao prigodnu nagradu kao i sva druga materijalna prava neopore-zivo primjenom svih propisanih uvjeta. Radnicima koji rade samo dio godine kod poslodavca također se mogu isplatiti prigodne nagrade jer porezni pro-pisi ne ograničavaju isplatu u tom smislu. Pri tome treba istaknuti da se regres može isplatiti samo rad-niku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora i koji koristi godišnji odmor neovisno o tome je li u toj godini stekao pravo na puni ili razmjerni dio godiš-njeg odmora. Naime, svrha regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, putovanja i sl., i to upravo u razdo-blju korištenja godišnjeg odmora.

Dakle, radnik ima pravo na regres ako je pro-pisan navedenim autonomnim izvorima radnog prava te ako će stvarno koristiti godišnji odmor. Ako radnik nije koristio godišnji odmor, tada niti nema pravo na regres za godišnji odmor.


2.1. PRAVO NA REGRES DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Člankom 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ugovoreno je da su ugo-vorne strane sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora najkasnije do dana početka korištenja go-dišnjeg odmora, a o visini regresa Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da ako se do-govor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja pro-izlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Dakle, Vlada i sindikati državnih služba obvezali su se da će svake godine prilikom donošenja Prijedloga državnog proračuna pregovarati o visini regresa, s time da bi u slučaju neuspjelih pregovora službeni-ci i namještenici imali pravo na regres u visini naj-manje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa. Zadnji Sporazumom o visini regresa koji su sklopili Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih služ-ba je od 29. lipnja 2007., kojim je utvrđen regres za 2007. u svoti od 1.250,00 kn.

Međutim, Dodatkom I KU-a ugovoreno je da se čl. 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike i na-mještenike neće primjenjivati u 2013., a Dodatkom II da se isti čl. 50. neće primjenjivati za vrijeme va-ženja KU-a.

Dakle, državni službenici i namještenici za vrijeme važenja ovoga Kolektivnog ugovora, na temelju Dodatka II KU-a neće ostvariti pravo na regres koji je ugovoren čl. 50. Kolektivnog ugovo-ra u 2014., pa ni u 2015. (osim ako se ne postigne drukčiji dogovor između Vlade RH i sindikata dr-žavnih služba), s obzirom na to da je isti sklopljen na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016.

2.2. PRAVO NA REGRES ZAPOSLENIKA U JAVNIM SLUŽBAMA

Materijalna prava, pa tako i prvo na regres zapo-slenika u pojedinim djelatnostima unutar javnih služba (zaposleni u osnovnoškolskim i srednjoškol-skim ustanovama, ustanovama znanosti i visokog obrazovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se financiraju iz Držav-nog proračuna), uređena su u dva kolektivna ugovo-ra: Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i granskom kolek-tivnom ugovoru određene djelatnosti.

Na temelju zaključenog Dodatka I. TKU-a, svi ko-lektivni ugovori za pojedina područja, odjeljke ili skupine prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, koji su zaključeni slijedom Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama, trebali su se uskladiti s Dodatkom TKU-a u roku od 30 dana od dana njegovog potpisivanja, od-nosno do 12. siječnja 2013. U međuvremenu su neki granski kolektivni ugovori odlukom Vlade RH otka-zani i vrijedila su tri mjeseca od dana objave odluke o otkazivanju odnosno od dana 27. prosinca 2013. u skladu sa Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za ko-

lektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12.) kojim su izmijenjene odredbe ZOR-a o produljenoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

Nakon toga pristupilo se usklađivanju gran-skih kolektivnih ugovora s TKU-om te su skloplje-ni pojedini novi granski kolektivni ugovori. Tim novo potpisanim granskim kolektivnim ugovori-ma izbrisane su odredbe o materijalnim pravima koja su već uređena Temeljnim kolektivnim ugo-vorom za zaposlenike u javnim službama (božić-nica, regres, dar za djecu i jubilarne nagrade).

Dakle, pitanje regresa uređeno je čl. 60. TKU-a prema kojem zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, a o visini regre-sa Vlada RH i sindikati javnih služba pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Također je istim člankom ugovoreno da se regres isplaćuje jednokratno, najviše jednom godišnje, najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a zaposlenicima koji se zaposle poslije, ili zbog duljeg bolovanja, rodilj-nog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora te da pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi makar i raz-mjerni dio godišnjeg odmora.

Jednako kao i kod državnih službenika, Dodat-kom I TKU-a ugovoreno je da se u 2013. neće isplaći-vati regres te Dodatkom II TKU-a da se regres neće isplaćivati za vrijeme važenja TKU-a odnosno do 12. prosinca 2016.

Dakle, zaposlenici u javnim službama za vrije-me važenja ovoga Temeljnog kolektivnog ugovo-ra za zaposlenike u javnim službama, na temelju Dodatka II TKU-u u 2014. neće ostvariti pravo na regres koji je ugovoren čl. 60. TKU-a, pa i nared-nih godina (osim ako se ne postigne drukčiji do-govor između Vlade RH i sindikata javnih služba), a sve do prestanka važenja TKU-a.

3. GODIŠNJI ODMOR RADNIKA PREMA ZAKONU O RADU

Zakonom o radu, kao općim propisom o radu, propisano je pravo radnika na godišnji odmor, nje-govo trajanje, razmjerni dio, naknada plaće i nje-govo korištenje. Međutim, bitno je istaknuti da se u skladu s čl. 7. Zakona o radu mogu kolektivnim ugo-vorima ugovoriti drugi, povoljniji za radnika, uvjeti korištenja godišnjeg odmora, te se tada primjenjuju ti povoljniji uvjeti.

3.1. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORAPrema čl. 55. Zakona o radu, radnik ima za sva-

ku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na


kojima, za primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurno-sti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. To znači da ako radnik ima petodnevni radni tje-dan, ima pravo na najmanje 20 radnih dana, a ako radnik ima šestodnevni radni tjedan, tada ima pra-vo na najmanje 24 radna dana.

Zakon o radu propisuje najkraće trajanje godiš-njeg odmora te daje mogućnost ugovaranja trajanja godišnjeg odmora dulje od navedenih radnih dana, pa se tako u čl. 56. Zakona o radu propisuje da se tra-janje godišnjeg odmora dulje od najkraćega propi-sanog odredbom čl. 55. toga Zakona, te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, ni razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, ali može biti određena pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Također je potrebno ista-knuti, a s obzirom na to da gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, da se kolektivnim ugovorom mogu utvrditi i drugi dani koji se ne uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, kao npr. subote i nedjelje.

3.2. STJECANJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMORPrema čl. 58. Zakona o radu radnik koji se prvi

put zaposli ili koji ima prekid rada između dva rad-na odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na go-dišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stjecanja prava na godišnji odmor.

3.3. PRAVO NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 59. Zakona o radu radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih na-vršenih mjesec dana rada ako:

- u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz čl. 58. st. 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godišnji odmor

- radni odnos prestane prije završetka šestomje-sečnoga roka od dana zaposlenja

- radni odnos prestane prije 1. srpnja- je tijekom kalendarske godine u radnom odno-

su kod više poslodavaca, pri čemu pravo na go-dišnji odmor za tu godinu kod svih poslodava-ca može ostvariti ukupno u najduljem trajanju određenom na način propisan odredbama čl. 55. i 56. ovoga Zakona.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora naj-manje polovina dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polo-vina mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Izračun razmjernog broja dana godišnjeg od-mora

Za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na po 1/12 od ukupnog broja dana godišnjeg odmo-ra. Ako dobiveni broj dana nije cijeli broj, zao-kružuje se na više kada je > = 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5 računa se 7 dana.

Razmjerni broj dana GO = (Broj dana GO za ci-jelu godinu) / 12 x navršeni mjeseci rada.

Dakle, pravo na puni godišnji odmor radnik stje-če nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao rad-ni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest mje-seci neprekidnog rada. Stoga se pravo na razmjer-ni dio godišnjeg odmora ne odnosi na radnike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje radni odnos.

3.4. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA

Prema odredbi čl. 60. Zakona o radu, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugo-vorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne pla-će u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva pri-manja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Također je st. 2. istog čl. Zakona propisano da poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraća-nje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta iz čl. 59. st.1. ovoga Zakona (u slučaju da nije stekao uvjete za puni godišnji odmor).

Dakle, radnik ima pravo na naknadu plaće za dane (sate) koje bi prema tjednom rasporedu rada trebao raditi, a koje ne radi jer se koristi godišnjim odmorom.

9 Na primjer:Ako bi radnik prema tjednom rasporedu tre-

bao raditi od ponedjeljka do petka, a zbog godiš-njeg odmora ne radi, za te dane ima pravo na na-knadu plaće za godišnji odmor. Ako bi, da nije na godišnjem odmoru, prema tjednom rasporedu radio od utorka do petka, za te dane ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor. U dane koje prema tjednom rasporedu rada ne bi radio i da se ne koristi pravom na godišnji odmor, nema pra-vo na naknadu plaće. Naknada plaće zamjena je za plaću, zato radnik ostvaruje pravo na nakna-du plaće samo za razdoblja (dane, sate) za koje bi, da radi, ostvarivao pravo na plaću.

3.5. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA

Prema čl. 62. Zakona o radu radnik ima pravo go-dišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s po-slodavcem drukčije ne dogovori. To znači da je po-www.rrif.hr


slodavac obvezan omogućiti službeniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik ko-risti godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom ka-lendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekid-nom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju duljem od dva tjedna.

3.6. RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, od-nosno pravilnikom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike.

Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne po-stignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, poslodavci su obvezni omogućiti korište-nje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Naj-manje petnaest dana prije korištenja godišnjeg od-mora radnika se mora obavijestiti o trajanju godiš-njeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora službenik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti čel-nika upravnog tijela najmanje tri dana prije njegova korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

3.7. PRENOŠENJE GODIŠNJEG ODMORA U SLJEDEĆU KALENDARSKU GODINU

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju duljem od dijela godišnjeg odmora iz čl. 62. st. 2. Zakona o radu (preostali dio godišnjeg odmora od dva tjedna koje je koristio u protekloj godini), radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na ro-diljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Također, član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalen-darskoj godini (čl. 63. ZOR-a).

4. GODIŠNJI ODMOR DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Na državne službenike i namještenike, u pogle-du prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora, primjenjuje se Kolektivni ugovor za državne služ-benike i namještenike i Zakon o radu. Odredbama čl. 13. - 30. Kolektivnog ugovora uređeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službenika i namješte-nika. Radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu (čl. 55.), kojim je propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji od-mor u trajanju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na

kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurno-sti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.), sada je čl. 13. Kolektivnog ugovora (za razliku od ranije vrijedećeg Kolektivnog ugovora) propisa-no je da službenik ili namještenik ima za svaku ka-lendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i da osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na go-dišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. Kolektivnog ugovora). Pre-ma čl. 16. Kolektivnog ugovora, pri utvrđivanju tra-janja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Osim toga, u tra-janje godišnjeg odmora ne uračunava se razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Prema čl. 19. Kolektivnog ugovo-ra, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 radnih dana) uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima (taksativno navedenim). Prema čl. 20. Ko-lektivnog ugovora, slijepi službenik i namještenik, donator organa te službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi zaposle-nika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

4.1. UTVRĐIVANJE BROJA DANA GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 3. Kolektivnog ugovora, odredbe Ko-lektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim kada su pojedina pitanja za službenike i namješte-nike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

U odnosu na ukupno trajanje godišnjeg odmo-ra, nije potrebno uspoređivati koji je propis povolj-niji – čl. 19. Kolektivnog ugovora ili čl. 55. Zakona o radu, jer navedeno pitanje uopće nije uređeno u čl. 55. Zakona o radu. Naime, čl. 55. Zakona o radu ure-đuje pitanje najkraćega trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su četiri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora, s obzirom na mjerila propisana u kolektivnom ugovoru. Pri tome, čl. 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora duljega od najkraćeg propisanog u čl. 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunava-ju u godišnji odmor radnika, utvrđuje Kolektivnim ugovorom.

Stoga, kod utvrđivanja ukupnog trajanja go-dišnjeg odmora treba primijeniti odredbe čl. 19. Kolektivnog ugovora, odnosno, kao polaznu osnovicu za utvrđivanje trajanja godišnjeg od-mora treba uzeti 18 radnih dana, u skladu s čl. 13. st. 2. Kolektivnog ugovora (osnovica za izra-čun godišnjeg odmora), a ne četiri tjedna (20 radnih dana).

U pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štet-


nih utjecaja, čl. 20. Kolektivnog ugovora je povoljniji od čl. 55. st. 2. Zakona o radu jer utvrđuje pravo tih službenika i namještenika na najmanje 30 dana go-dišnjeg odmora (6 tjedana), a čl. 55. st. 2. Zakona o radu utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godiš-njeg odmora).

U čl. 19. Kolektivnog ugovora propisano je da se trajanje godišnjeg odmora određuje tako da se osno-vica za izračun, odnosno 18 radnih dana, uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih t. 1. / 5. toga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz čl. 20. st. 1. Kolektivnog ugovora. Prema tom članku Kolektivnog ugovora službenik odnosno namještenik ima pravo na uvećanje godiš-njeg odmora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stupanj struč-ne spreme, duljinu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se poje-dinačno određena mjerila utvrđuju na dan donoše-nja rješenja. Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece) potrebno je izmijeniti rješenje o godišnjem odmoru i uzeti u obzir nove činjenice (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinačno određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvarnog po-četka korištenja godišnjeg odmora.

Prema čl. 19. Kolektivnog ugovora, godiš-nji odmor iz čl. 13. st. 2. Kolektivnog ugovora, odnosno osnovica za izračun od 18 radnih dana, uvećava se prema pojedinačno određenim mje-rilima. i to:

1. s obzirom na uvjete rada:– rad na poslovima s otežanim ili posebnim

uvjetima rada 2 dana– rad u smjenama, turnusu ili redoviti rad

subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan

2. s obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme:

- rukovodećim državnim službenicima 4 dana

- višim državnim službenicima 4 dana- nižim državnim službenicima 3 dana- namještenicima sa SSS 3 dana- namještenicima sa NSS 2 dana3. s obzirom na duljinu radnog staža:- od navršenih 5 do navršenih 9 godina rad-

nog staža 2 dana- od navršenih 10 do navršenih 14 godina

radnog staža 3 dana- od navršenih 15 do navršenih 19 godina




radnog staža 7 dana- od navršenih 35 i više

godina radnog staža 8 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim

malodobnim djetetom 2 dana- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako

daljnje malodobno dijete još po 1 dan- samohranom roditelju, posvojitelju ili skrb-

niku s jednim malodobnim djetetom 3 dana- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s

invalidnošću bez obzira na ostalu djecu 3 dana- osobi s invalidnošću 3 dana- osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50 %

2 dana5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:- službeniku ocijenjenom ocjenom „izvanre-

dan“ 3 dana- službeniku ocijenjenom ocjenom „odličan“

2 dana- službeniku ocijenjenom ocjenom „dobar“

1 dan

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 49/11.), koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011., izmijenjen je čl. 84. Zakona o državnim službenicima na način da se državni službenici ocjenjuju ocjenom „uspješan“, višom ocjenom „primjeran“ i „izniman“ te nižom ocjenom „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“. Stoga je nejasno zašto čl. 19. st. 5. Kolektivnog ugovora nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima. Međutim, u tom će se slučaju primijeniti čl. 69. na-vedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji propisuje da kad se pri odlučivanju o pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika uzimaju u obzir ocjene kojima su službenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju, smatra se da ocjene koje su državni službenici dobili u skladu s dosadašnjim propisima odgovaraju ocje-nama iz ovoga Zakona, i to:

– dosadašnja ocjena „izvanredan“ odgovara ocjeni „izniman“

– dosadašnja ocjena „odličan“ odgovara ocjeni „primjeran“

– dosadašnja ocjena „dobar“ odgovara ocjeni „uspješan“

U odnosu na uvećanje dana godišnjeg odmora s obzirom na posebne socijalne uvjete, čl. 19. st. 1. t. 4. Kolektivnog ugovora nije propisano uvećanje godiš-njeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako daljnje malodobno dijete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2. t. 4. čl. 19. KU-a). Međutim, s obzirom na intenciju ugovornih strana potpisnika Kolektivnog ugovora da se s obzirom na posebne socijalne uvjete službenicima i namještenicima uveća godišnji od-mor, naše je mišljenje da se i samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji odmor za svako daljnje malodobno dijete još po jedan dan (kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2. t. 4. čl. 19. KU-a).

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


4.2. UVJET ZA OSTVARENJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMOR U GODINI KOJA PRETHODI GODINI U KOJOJ SE SLUŽBENIK ILI NAMJEŠTENIK VRATIO NA RAD

Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji od-mor u godini koja prethodi godini u kojoj se službe-nik ili namještenik vratio na rad (npr. pravo na go-dišnji odmor nakon povratka s porodiljnog dopusta, bolovanja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom primjene čl. 26. Kolektivnog ugovora od-nosno čl. 58. Zakona o radu, odnosno primjene po-voljnijeg propisa. Člankom 58. Zakona o radu rad-nik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan odredbom čl. 55. i čl. 56. Zakona o radu nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je čl. 26. Kolektivnog ugovora propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije isko-rišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugoga opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idu-će godine. Dakle, kako Kolektivnim ugovorom nije predviđen uvjet iz čl. 58. Zakona o radu (da je rad-nik radio najmanje šest mjeseci u godini koja pret-hodi godini u kojoj se vratio na rad), smatra se da je u tom pogledu Kolektivni ugovor povoljniji od Za-kona o radu, pa se isti i primjenjuje kao propis koji je povoljniji za službenika ili namještenika. Stoga, primjerice, službenik ili namještenik koji u prethod-noj godini nije radio niti jedan dan zbog bolovanja, uslijed održavanja trudnoće ili porodnog dopusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako sljedeće dijete), na temelju čl. 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08., do 54/13.), ima pra-vo iskoristiti cijeli godišnji odmor za tu godinu, ali do 30. lipnja tekuće godine. Međutim, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon isteka prava iz čl. 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (služ-benica koja se, nakon što je istekao porodni dopust, koristila pravom jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života), službe-nica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine, u kojoj su joj mirovala prava i ob-veze iz službe odnosno radnog odnosa.

4.3. KORIŠTENJE PRAVOM NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 18. st. 1. Kolektivnog ugovora službenik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je za-snovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, u skladu s čl. 17. Kolektivnog ugovora, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, iz čl. 18. st. 1. Kolektivnog ugo-vora, odnosi se samo na službenike i namještenike kojima u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako

im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. Kolektivnog ugovora ne odnosi na službenike i namještenike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje služba odnosno radni odnos. Pri tome treba naglasiti da spomenutih šest mjeseci uk-ljučuje i bolovanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora služ-benik i namještenik može koristiti krajem kalen-darske godine u kojoj je stekao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada). Odredba čl. 26. Kolektivnog ugovora - kojom je propisano da se godišnji odmor koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen može iskori-stiti do 30. lipnja iduće godine - odnosi se na godišnji odmor ili njegov dio koji nije iskorišten u kalendar-skoj godini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. Kolektivnog ugovora.

4.4. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 14. Kolektivnog ugovora, službeniku i namješteniku se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu. U skladu s čl. 41. st. 1. Kolektivnog ugovora, plaću službenika i na-mještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću, a prema st. 3. istog članka dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće navedena u čl. 44. Kolektivnog ugovora. Os-novna plaća, u skladu s čl. 41. st. 2., je umnožak ko-eficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Stoga se pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu podrazu-mijeva plaća (osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u redovitom radnom vremenu.

Materijalna prava službenika i namještenika (novčani primitci) iz čl. 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66. Kolektivnog ugovora ne smatra-ju se dodatcima na osnovnu plaću u smislu čl. 41. Kolektivnog ugovora. Međutim, u slučaju da se na-vedena materijalna prava na temelju Zakona o radu smatraju dodatcima na osnovnu plaću, primjenjuje se Zakon o radu kao povoljniji propis.

U čl. 14. st. 2. Kolektivnog ugovora propisano je da državnom službeniku i namješteniku, čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće kada službenik ili namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Prema ranijem tumačenju Zajedničke


komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolek-tivnog ugovora, pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri zadnje prosječne plaće ostvarene za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je ko-rišteno bolovanje računa se unazad od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor tako da se naknada plaće obračuna-va prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio niti jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju biti uzastopna.

5. GODIŠNJI ODMOR SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ZAPOSLENIH U JAVNIM SLUŽBAMA

Pravo na godišnji odmor službenika i namješte-nika u pojedinim djelatnostima unutar javnih služ-ba odnosno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustanovama znanosti i visokog ob-razovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se financiraju iz Držav-nog proračuna uređena su Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (čl. 1. TKU propisano je da se ovim ugovo-rom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama).

Ostala mjerila za utvrđivanje prava na korištenje godišnjeg odmora u javnim službama uređena su kolektivnim ugovorima prema pojedinim djelatno-stima (granski kolektivni ugovori), kao npr. uveća-nje minimalno zakonom propisanog trajanja godiš-njeg odmora.

5.1. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORAPrema čl. 38. TKU-a trajanje godišnjeg odmora

utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani go-dišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim ko-lektivnim ugovorima djelatnosti. Dakle, kriteriji za uvećanje osnovice od 18 dana uređuju se granskim kolektivnim ugovorima određene djelatnosti. Me-đutim, neovisno o kriterijima i broju dana za uveća-nje dana godišnjeg odmora, ukupno trajanje godiš-njeg odmora, prema TKU-u, ne može iznositi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Za-konom o radu, niti više od 30 radnih dana. Također je propisano da slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana. Poslovi gdje ni za primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja te trajanje godišnjeg odmora na ta-kvim poslovima, utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne ura-čunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i ne-radni dani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora

5.2. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Na jednak je način, kao i za državne službenike, TKU-om propisano da se za vrijeme korištenja go-dišnjeg odmora zaposleniku isplaćuje naknada pla-će u visini kao da je radio u redovitom radnom vre-menu. Zaposleniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

5.3. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORAU skladu s TKU-om, zaposlenik može koristiti go-

dišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s po-slodavcem, te ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome, najmanje dva dana ranije, izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti. Pri određivanju vremena ko-rištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je obvezan voditi bri-gu o potrebama i željama zaposlenika te u tom smi-slu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s rad-ničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom o pravima i obvezama radničkog vijeća. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora, poslodavac do-stavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja.

6. GODIŠNJI ODMOR LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA I PRAVO NA REGRES

U praksi se često pojavljuju nejasnoće i pitanja kojim su zakonom odnosno propisom utemeljenim na zakonu ili nekim drugim pravnim aktom reguli-rana materijalna prava službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, između ostalog, pravo na regres, te odnosi li se Kolektivni ugovor za državne službe-nike i namještenike, kojim su utvrđena ta prava za državne službenike i namještenike, i na službenike i namještenike u upravnim tijelima jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ure-đena su prava, obveze i odgovornost službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedini-ca. Međutim, materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica koja proizlaze iz službe odnosno radnog odnosa, na primjer, pravo na regres za godišnji odmor nisu ure-đena tim zakonom.

U čl. 3. navedenoga Zakona propisano je da se kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava službenika i namještenika u uprav-nim tijelima lokalnih jedinica, s tim da kolektivne ugovore sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan te da se na pitanja koja nisu uređena navedenim za-konom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu odnosno Zakon o radu

Dakle, kako je navedenim Zakonom izričito pro-pisano na koji se način uređuju materijalna prava www.rrif.hr


službenika i namještenika u upravnim tijelima jedi-nica samouprave, na zaposlene u upravnim tijelima jedinica samouprave ne može se primijeniti Kolek-tivni ugovor za državne službenike i namještenike, pa tako ni odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava na regres.

Službenici i namještenici u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave imaju pravo na regres za godišnji odmor samo ako je to uređeno kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

Dakle, u slučaju da pravo na regres za godišnji od-mor nije uređen kolektivnim ugovorom sklopljenim

između ovlaštenih predstavnika sindikata i općin-skog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, službenik i namještenik zaposlen u upravnim tije-lima jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave nema pravo na regres, jer za to nema pravne osnove.

Na ostala pitanja u pogledu prava na korištenje godišnjeg odmora, njegova trajanja, razmjernog di-jela, naknada plaće i dr. lokalnih službenika i namje-štenika, primjenjuje se Zakon o radu (vidi t. 3. ovog članka), osim ako ta pitanja nisu povoljnije uređena sklopljenim kolektivnim ugovorom između ovlašte-nih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik UDK 331.1

Prijevoz za dolazak na posao i povratak s posla u javnim i državnim službama

Pravo na naknadu troška prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla odnedavno se na jednak

način utvrđuje za cijeli javni sektor. S obzirom na to da je takvo utvrđivanje naknade novost za neke zaposlenike u javnim službama, ovom se prigodom pojašnjava utvr-đivanje tog prava, što se može primijeniti i za državne službe.

1. UVODPrava službenika i namještenika u državnim služ-

bama odnosno zaposlenika u javnim službama, iz-među ostaloga, uređuju i odgovarajući kolektivni ugovori.

S obzirom na to da su se u javnim službama po-čele primjenjivati odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim služ-bama kojima je uređeno pravo na naknadu troška prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla, a koje se mogu razlikovati od primjenjivanih odreda-ba, i s obzirom na to da je uistinu složen način utvr-đivanja prava, ovim se člankom usmjerava isplatite-lje na slijed utvrđivanja tog prava.

Kako su iste odredbe u vezi s ovim pravom u od-govarajućim kolektivnim ugovorima, isto mogu pri-mijeniti i isplatitelji za službenike i namještenike u državnim službama.

2. KOLEKTIVNI UGOVORIPravo na prijevoz za dolazak na posao i povratak

s posla ( dalje: prijevoz na posao) jedno je od prava koje je uređeno odgovarajućim kolektivnim ugovo-

rima kojima su uređena prava zaposlenika u javnim službama te državnih službenika i namještenika.

Kolektivni ugovori koji uređuju ovo područje su:Temeljni kolektivni ugovor za službenike i na-

mještenike u javnim službama (Nar. nov., 141/12., Dodatak I – Nar. nov., br. 141/12. i Dodatak II - Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispravak, dalje: Temeljeni kolektivni ugovor za javne službe)

Kolektivni ugovor za državne službenike i na-mještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13., dalje: Kolektivni ugovor za državne službe).

Uz Temeljni kolektivni ugovor za javne službe od 2013. sklopljen je pretežiti broj granskih kolektivnih ugovora koji detaljnije uređuju prava u području po-sebnih grana na koje se odnose.

(Novi) granski kolektivni ugovori za područje jav-nih služba su:

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškol-skim ustanovama (Nar. nov., br. 72/14.)

Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz Držav-nog proračuna (Nar. nov., br. 70/14.)

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 63/14.)

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 42/14.)

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13.)

U vrijeme pisanja ovog članka nije bio sklopljen granski kolektivni ugovor za znanost i visoko ob-razovanje, a Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10.) je otkazan. Do


donošenja novih granskih kolektivnih ugovora u javnim službama u primjeni su bili granski kolek-tivni ugovori od kojih su neki uređivali i pravo na prijevoz zaposlenika. To se pravo moglo i u nekim se okolnostima razlikovalo od onoga koje je bilo uređe-no temeljnim kolektivnim ugovorom za javne služ-be. U tim se okolnostima primjenjivala povoljnija odredba Zakona o radu. Tako se izjasnilo i Povjeren-stvo za tumačenje temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama:

(…) u skladu s člankom 6. Dodatka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) u vezi s čl. 7. st 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.), ako je za njih to po-voljnije, isti imaju pravo na naknadu za trošak pri-jevoza kako je to regulirano granskim kolektivnim ugovorima za javne službe.

Dodatno napominjemo da se u skladu s čl. 6. Do-datka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) u djelatnostima u kojima pravo na naknadu za trošak prijevoza nije regulirano, primjenjuje pravo iz drugih granskih kolektivnih ugovora za javne službe u djelatnostima u kojima je regulirano pravo na naknadu za trošak prijevoza. (Tumačenje broj 1/67, od 30. siječnja 2013.)

Za razliku od prethodnog uređenja, naknade ovoga materijalnog troška, na temelju odredbe čl. 91. Temeljnoga kolektivnog ugovora za javne službe, pravo na naknadu za trošak prijevoza (dolaska na posao i povratak s posla) ne može biti predmet ure-đenja granskih kolektivnih ugovora. Pravo na na-knadu za trošak prijevoza u Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe uređuje čl. 67.

U Kolektivnom ugovoru za državne službe na-knada prijevoza na posao i povratak s posla uređena je čl.59.

Uspoređujući odredbe čl. 57. Kolektivnog ugovora za državne službe i čl. 67. Temeljnog kolektivnog ugo-vora za javne službe, primjećuje se da su jednake.

Isplatitelju se u nastavku ovog članka daje prijed-log postupanja radi pravilno utvrđenog prava služ-benika i namještenika (državne službe) odnosno zaposlenika (javne službe) u vezi s pravom na na-knadu troška prijevoza. Postupanja su predložena na temelju raznolikog pristupa i uvažavanja različi-tih pretpostavaka za utvrđivanje prava, uvažavajući svih 19 stavaka odgovarajućih članaka pripadajućih kolektivnih ugovora.

3. TEMELJNI KRITERIJI PRI ODREĐIVANJU PRAVA NA NAKNADU

Temeljne postavke ovih članaka kolektivnog ugo-vora dana su u zasebnim shemama koje se odnose na mjesni prijevoz, međumjesni prijevoz odnosno mjesni i međumjesni prijevoz.

Dakle, prije nego što se počne utvrđivati pravo na trošak prijevoza za svakog primatelja posebno, po-trebno je odrediti gdje on stanuje, odnosno, dolazi li na posao iz drugog mjesta ili iz istog mjestu. Ako pri-matelj naknade dolazi iz mjesta koje se razlikuje od mjesta rada, potrebno je odrediti treba li se koristiti samo međumjesnim prijevozom ili se uz međumje-sni treba koristiti i mjesnim prijevozom. Odgovor na ovo pitanje je temeljna postavaka za određivanja prava na naknadu za trošak prijevoza.

Ako se primatelj koristi za dolazak i odlazak s po-sla samo mjesnim prijevozom, odnosno ako su mje-sto rada i mjesto prebivanja odnosno boravka ista, potrebno je pri određivanju prava slijediti shemu 1.

Shema 1: Mjesni prijevoz

mjesni prijevoznajpovoljniji

trošak za poslodavca

organiziran je javni prijevoz

koristi se javnimprijevozom

najpovoljniji trošak napovoljnijeg

prijevoznika ako ih više prometuje

davanje prijevozne karte (mjesečna, godišnja,

dnevna) ili nadokanada troška te prijevozne karte po odabiru zaposlenika

početkom godineono što je povoljnije

za poslodavca

isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu

ne koristi se javnimprijevozom

75 % mjesečne naknade

isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu

za mjesec

nije organiziran javni prijevozono što je za poslodavca povoljnije

cijena mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg

mjesta u kojem je on organiziran

naknada po prijeđenom km

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim

sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu,

do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon

prestanka razloga spriječenosti

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba

Izvor: Izradila autorica prema odredbama čl. 67. Kolektivnog ugovora za službenika i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I – Nar. nov., br. 141/12 te Dodatak II – 150/13. i 153/13. – ispravak) te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.)

Ako se za dolazak na posao i povratak s pola ko-risti samo međumjesnim prijevozom, potrebno je

radi utvrđivanja prava na naknadu za prijevoz slije-diti shemu 2.


Shema 2: Međumjesni prijevoz

međumjesniprijevoz

nije organiziran

prijevoz 0,75 kn/km

ne koristi sejavnim

prijevozom

umjesto mjesnog i međumjesnog 0,75 kn/km

ako je poslodavcu povoljnije

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba kao najkraća ruta bez

naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom)

koristi sejavnim

prijevozom

adresa stanovanja udaljena do 100 km

od adrese rada

adresa satnovanja udaljena 100 i više km

od adrese rada

mjesečna karta, stvarni izdatci najpovoljijeg prijevoznika ako ih

više prometuje

pojedinačna karta, stvarni izdatak najpovoljnijeg

prijevoznika ako ih više prometuje

0,65 kn/km posebna odluka

nadležnog ministra

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak

na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju

spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti

prema planeru putovanja

Hrvatskog autokluba

akontacija u visini 50%utvrđene naknade troška

prijevoza isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu.

davanje prijevozne karte (mjesečna, godišnja) ili novčana nadokanada

troška te prijevozne karte po odabiru zaposlnika početkom godine

davanje prijevozne karte ( dnevna) ili novčana nadokanada troška te

prijevozne karte po odabiru zaposlenika početkom godine

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira

stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s

posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju

spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka

razloga spriječenosti

akontacija u visini 50 % utvrđene naknade troška prijevoza isplaćuje

se najkasnije do 15. u mjesecu.

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba kao najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom)

organiziran prijevoz

Izvor: Izradila autorica prema odredbama čl. 67. Kolektivnog ugovora za službenika i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I – Nar. nov., br. 141/12 te Dodatak II – 150/13. i 153/13. – ispravak) te čl. 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.)

Ako se za dolazak na posao i povratak s pola ko-risti međumjesnim i mjesnim prijevozom, potrebno

je radi utvrđivanja prava na naknadu za prijevoz sli-jediti shemu 3.

Shema 3: Mjesni i međumjesni prijevoz

međumjesni i mjesni

udaljenost do 100 km

udaljenost adrese stanovanja od adrese rada veća od 100 km

0,65 kn/kmposebnom odlukom nadležnog ministra

organiziran prijevoz

nije organiziran prijevoz

koristi se osobnim automobilomili drugim prijevoznim sredstvom

0,75 kn po prijeđenom km

koristi se osobnim automobilomili drugim prijevoznim sredstvom

0,75 kn po prijeđenom kmako je povoljnije za poslodavca

stvarni izdatci(mjesečna, godišnja, dnevna)

zbrajaju se stvarni izdatci međumjesnog i mjesnog

prijevoza

akontacija u visini 50 % utvrđene naknade troška prijevoza za zaposlenike iz stavka 6. i 8. ovoga članka, isplaćuje se najkasnije

do 15. u mjesecu.

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom)

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim

prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka

razloga spriječenosti

prema pravilima vezanim uz stvarne izdatke kod mjesnog odnosno

međumjesnog prijvoza, osim ako međumjesni uključuje i

mjesni (tkz. zone)

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira

stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za

dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u

mjesecu, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon

prestanka razloga spriječenosti

Izvor: Izradila autorica prema odredbama čl. 67. Kolektivnog ugovora za službenika i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I – Nar. nov., br. 141/12 te Dodatak II – 150/13. i 153/13. – ispravak) te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.)


Ovi predlošci postupanja pri određivanju prava su pomoć isplatitelju. Prema odredbama odgovara-jućih kolektivnih ugovora za tumačenje odredaba svakog od njih osnovana su odgovarajuća tijela koja su u nastavku članka navedena kao što je navedena i adrese na koje se upiti mogu dostaviti. Ta tumačenja imaju pravnu snagu i učinke pripadajućega kolek-tivnog ugovora. Stoga, ako postoje prijepori vezani za pravo na naknadu za trošak prijevoza, upit je po-trebno poslati tim tijelima.

4. BITNE INFORMACIJE I PRETPOSTAVKE PRI UTVRĐIVANJA PRAVA NA NAKNADU

Da bi se mogao primijeniti jedan od predloženih hodograma pri utvrđivanju točnog prava službeni-ka / namještenika odnosno zaposlenika, potrebno je raspolagati bitnim informacijama odnosno mora-ju biti ispunjene određene pretpostavke. O čemu je riječ, daje se u nastavku članka.ØPretpostavke za naknadu: oPripadajući javni prijevoz koji je organiziran

mora omogućiti redoviti dolazak / odlazak s posla (napisano za mjesni). Redoviti do-lazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vre-mena zaposlenika te vrijeme čekanja od za-vršetka radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti dulje od 30 minuta (tzv. neorganizirani prijevoz). Pre-ma tumačenju Komisije za tumačenje odre-daba i praćenje primjene Kolektivnog ugo-vora za državne službenike i namještenike, to ima obilježje neorganiziranoga mjesnog prijevoza. Jednako tako odredilo se i Povje-renstvo za tumačenje Temeljnoga kolektiv-nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

oPrijevoz se neće isplatiti onom zaposleniku koji ima mogućnost prijevoza koji organizira poslodavac isključivo za zaposlenike ustano-ve. Za nepokriveni dio relacije nadoknađuju se troškovi prema kriterijima iz čl. 67, u skla-du s odlukom nadležnog ministra.

oPrijevoz se neće isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spri-ječenosti za rad i za druge dane kada zaposle-nik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

oZaposlenik nema pravo na naknadu troško-va mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja odnosno u mjestu rada ako ima manje od 2 km, što se određuje prema planeru putovanja HAK-a kao najkraća ruta, uz korekciju jedno-smjerne ulice, uređene pješačke nathodnike i pothodnike. To se ne odnosi na zaposlenike s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta te na slijepe osobe koje taj status imaju prema općim propisima

§ od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno§od stanice međumjesnog prijevoza do adrese

rada ili do adrese stanovanja.ØPotrebne informacije za utvrđivanje prava:oPostoji li organizirani prijevoz koji omogućava

redoviti dolazak / odlazak s posla?oPotrebno je utvrditi stvarne izdatke za mjesni i

međumjesni prijevoz:§različite prijevoznike§različite tarifne sustave

oNajpovoljniji prijevoz za poslodavca mora se utvrditi za svakoga zaposlenika bez obzira na to koristi li se ili ne organiziranim javnim pri-jevozom jer na tu svotu treba primijeniti sma-njenje mjesečne naknada za 25 % ako se ne koristi javnim prijevozom, a javni prijevoz mu omogućava redoviti dolazak i odlazak s posla. Ne bi bilo prikladno jednostrano donijeti odlu-ku da svim zaposlenicima organizirani mjesni javni prijevoz ne omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla te da se svima na-doknađuje npr. naknada po prijeđenom km.

oMora li se koristiti za dolazak na posao mjesni, međumjesni ili mjesni i međumjesni prijevoz na posao?

Upozorava se da će se, prema tumačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolek-tivnog ugovora za državne službenike i namješte-nike, službenicima koji se zbog mjesta stanovanja koriste mjesnim i međumjesnim prijevozom nakna-da troškova isplatiti u visini 0,75 kn po kilometru za cijelu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada, pod uvjetom da je to povoljnije za poslodavca u odnosu na organizirani prijevoz. Nije pri mogu-ćem kombiniranju međumjesnog i mjesnog prije-voza predviđena mogućnost kombiniranja naknade troškova javnog prijevoza i naknade po prijeđenom kilometru.oUtvrditi koristi li se zaposlenik javnim prijevo-

zom ili ne.Zaposlenik se početkom godine izjašnjava daje li

mu se prijevozna karta (mjesečna, godišnja, dnev-na) ili mu se nadoknađuje njezin trošak. Prema tu-mačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službeni-ke i namještenike, tijekom kalendarske godine može se promijeniti način naknade troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla, o čemu zaposle-nik mora izvijestiti poslodavca, ali promjena načina naknade tih troškova ne može biti tijekom mjeseca (Tumačenje br. 69/59 od 1. veljače 2013. )oAko se nadoknađuje vrijednost po km, potrebno

je odrediti km prema planeru HAK-a.

5. PREGLED NEKIH TUMAČENJA U VEZI S PRAVOM NA NAKNADU ZA TROŠAK PRIJEVOZA

U nastavku se daju neka zanimljiva tumačenja Komisije za tumačenje odredaba i praćenje pri-mjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Kolektivni ugovor za državne služ-benike) te Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namješteni-ke u javnim službama (Kolektivni ugovor za javne službe).


5.1. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENeka od tumačenja Komisije za tumačenje odre-

daba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koja imaju

sjedište pri Ministarstvu uprave u Zagrebu, Mak-simirska 63, a koja se objavljuju na web-stranici Ministarstva uprave vezana za prijevoz, dana su u nastavku.

1

Stav

ak č

l. 59

.

Broj

tu

mač

enja

Dat

um

tum

ačen

ja

Tumačenje

Opć

enito

1/59

11. l

isto

pada

20

12.

Pod mjestom stanovanja podrazumijeva se naselje u kojem službenik stanuje a koje je izričito utvrđeno u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov.,br. 86/06., 125/06. – ispr., 16/07. – ispr., 95/08. – Odluka USRH, 46/10. – ispr. i 145/10.). Pod „adresa stanovanja“ podrazumijeva se adresa s koje službenik i namještenik redovito dolazi na posao i s posla, odnosno adresa na kojoj ima prebivalište ili boravište. U slučaju da službenik ima u mjestu rada prebivalište, ali isti ima i prijavljeno boravište u mjestu izvan mjesta rada, pravo na naknadu troškova prijevoza utvrđuje se prema adresi s koje službenik i namještenik redovito dolazi na posao i s posla.

33/5

9

12.

stud

enog

a 20

12.

Poslodavac službeniku nadoknađuje najpovoljniji trošak javnog prijevoza koji službeniku omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. Ako službenik ne koristi taj javni prijevoz nego neku drugu vrstu javnog prijevoza, službenik je dužan predočiti dokaz o kupljenoj karti sukladno stavku 11. članka 59., a naknada troškova isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg javnog prijevoza.

60/5

9

18. p

rosi

nca

2012

.

Ako službenik dobiva naknadu troškova prijevoza na posao i s posla sukladno članku 59. stavku 2. Kolektivnog ugovora, poslodavac je sukladno posebnim propisima dužan službeniku nadoknaditi i troškove prijevoza u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta, ako ih je imao. Međutim, ako službenik dobiva novčanu naknadu za kupljenu godišnju ili mjesečnu kartu mjesnog javnog prijevoza u mjestu rada prema predočenom računu ili ako mu takvu kartu kupuje poslodavac, tada nema pravo još i na naknadu troškova prijevoza u mjestu rada nastalih u obavljanju službe ako mu kupljena karta pokriva i taj prijevoz.

3.

13/5

9

11.

listo

pada

20

12.

Ako od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza ima više od 2 km, a u mjestu stanovanja nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza, službeniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Poslodavac može pribaviti dokaz o visini cijene karte mjesnog javnog prijevoza u najbližem mjestu u kojem je prijevoz organiziran, na način koji sam odabere (npr. cjenik na Internetu, potvrda prijevoznika i sl).

37/5

9

20.

stud

enog

a 20

12.

Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se prema cijeni mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. ….. Kolektivnim ugovorom nije utvrđena obveza i način dokumentiranja troškova prijevoza.

43/

59

30.

stud

enog

a 20

12.

Obzirom da odredbom članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovora nije propisana naknada u visini cijene dnevne (pojedinačne) karte, troškove prijevoza treba utvrditi u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran i za koji postoji mogućnost kupnje mjesečne karte.

51/5

9

18.

pros

inca

20

12.

Ako je mjesni javni prijevoz u gradu (mjestu rada) organiziran i moguće je kupiti mjesečnu kartu, ali on ne omogućuje službenicima i namještenicima redovit dolazak na posao i odlazak s posla (neorganizirani prijevoz prema stavku 18. članka 59.), troškove prijevoza treba nadoknaditi u visini cijene mjesečne karte tog mjesta u punom iznosu, sukladno stavku 3. članka 59. Kolektivnog ugovora.

89/5

9

13.

lipnj

a 20

13. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz službenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini

0,75 kn/km za cijelu relaciju od adrese stanovanja do adrese rada. U tom slučaju nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza sukladno članku 59. stavku 3. Kolektivno ugovora.

4.

21/5

9

31.

listo

pada

20

12.

Ako je udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada u jednom smjeru veća od 2 km, a u drugom manja od 2 km, službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako ne može kao pješak koristiti rutu kraću od 2 km prema uređenom pješačkom putu (ulice s uređenim pločnikom, pješačke zone, stepenice, pješački pothodnici i nathodnici, pješački prijelazi ) između adrese rada i mjesta stanovanja. U tom slučaju službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u oba smjera.1

1 Pogledati tumačenje 31/59, 12. studenoga 2012.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014. SRPANJ54St

avak

čl.

59.

Broj

tu

mač

enja

Dat

um

tum

ačen

ja

Tumačenje

5.

15/5

9

11.

listo

pada

20

12.

Pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza nije uvjetovano udaljenošću od adrese stanovanja do adrese rada.

31/5

9

12.

stud

enog

a 20

12.

Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada iz članka 59. stavaka 4., 5. i 8. Kolektivnog ugovora, računa se u jednom smjeru a naknada se isplaćuje za oba smjera2.

48/5

9

30.

stud

enog

a 20

12.

Ako ima organiziran međumjesni javni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada……Pored toga, navedeni službenik, uz ispunjenje uvjeta iz čl. 59. st. 4. Kolektivnog ugovora (udaljenost od 2 km i više) ima pravo i na naknadu troškova mjesnog prijevoza.

6.

9/59

11. l

isto

pada

20

12.

Naknada troškova službenicima koji zbog mjesta stanovanja koriste mjesni i međumjesni prijevoz isplatit će se u visini od 0,75 kn po kilometru za cijelu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada, pod uvjetom da je to povoljnije za poslodavca u odnosu na organizirani prijevoz. Odredba članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora ne predviđa mogućnost kombiniranja naknade troškova javnog prijevoza i naknade po prijeđenom kilometru.

17/5

9

23.

listo

pada

20

12. Ako službenik traži da mu se za međumjesni prijevoz isplaćuje naknada sukladno odredbama članka 59.st.

6. Kolektivnog ugovora (0,75 kn/km), odnosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg organiziranog javnog prijevoza.

18/5

9

23. l

isto

pada

20

12.

Službeniku i namješteniku koji nije u mogućnosti izbjeći naplatu cestarina, mostarina ili trajekta prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, a na istoj relaciji ne postoji javni prijevoz koji je povoljniji za poslodavca, pripada naknada od 0,75 kn po prijeđenom kilometru i naknada stvarnih troškova mostarine, cestarine i trajekta koje dokazuje predočenjem računa odnosno drugog dokaza o trošku. Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru Hrvatskog autokluba.

54/5

9

18. p

rosi

nca

2012

.

Službeniku ili namješteniku će se isplatiti naknada u visini 0,75 kuna po prijeđenom kilometru sukladno odredbi članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora ukoliko je to za poslodavca povoljnije u odnosu na zbroj troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Troškovi mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza utvrđuju se tako da se cijeni karte za međumjesni prijevoz pribroji iznos cijene karte za mjesni prijevoz.

54/5

9

18. p

rosi

nca

2012

.

Ukoliko državni službenik ili namještenik koji ima organizirani mjesni i međumjesni javni prijevoz koji mu osigurava redovit dolazak i odlazak s posla, traži da mu se isplaćuje naknada u visini 0,75 kuna po prijeđenom kilometru sukladno odredbi članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova prijevoza isplatit će mu se u visini zbroja cijene karte za međumjesni javni prijevoz u punom iznosu i cijene karte za mjesni javni prijevoz umanjene za 25%.

61/5

9

18.

pros

inca

20

12.

Poslodavac prilikom utvrđivanja povoljnosti iz stavka 6. članka 59. Kolektivnog ugovora uzima u obzir ukupni iznos naknade troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza od adrese stanovanja do adrese rada u odnosu na iznos naknade u visini 0,75 kn/km za cijelu relaciju sukladno stavku 13. članka 59. Kolektivnog ugovora.

67/5

9

11. s

iječn

ja 2

013. Ukoliko službenik, odnosno namještenik za dolazak na posao i odlazak s posla koristi osobni automobil, a

ne organizirani međumjesni prijevoz koji je povoljniji za poslodavca, naknada troškova prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg organiziranog međumjesnog javnog prijevoza koji službeniku i namješteniku omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, sukladno potvrdi ili nekom drugom valjanom dokazu o cijeni karte.Poslodavac treba pribaviti dokaz o visini cijene karte javnog prijevoza na način koji sam odabere (npr. cjenik na Internetu, potvrda prijevoznika i sl).

11.

2/59 11

. lis

topa

da

2012

. Službenik koji se izjasnio da koristi javni prijevoz i rješenjem mu je utvrđeno pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, dužan je priložiti kupljenu kartu ili dokaze o kupljenoj karti (račune ili dr.), sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugovora. Ukoliko službenik ne priloži kartu ili dokaze o kupljenoj karti (račune ili dr.) neće mu se isplatiti naknada.

32/5

9

12.

stud

enog

a 20

12.

Pod računom u smislu članka 59. stavka 11. Kolektivnog ugovora, podrazumijeva se bilo koji dokaz o kupljenoj karti. Za ostvarenje prava na naknadu stvarnih troškova prijevoza iz stavka 11. nije dovoljna potvrda o cijeni karte za određenu relaciju

2 Pogledati tumačenje 21/59, od 31. listopada 2012

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.SRPANJ 55St

avak

čl.

59.

Broj

tu

mač

enja

Dat

um

tum

ačen

ja

Tumačenje

13.

46/5

9

30. s

tude

noga

20

12.

Ukoliko korištenjem planera putovanja Hrvatskog autokluba nije moguće utvrditi kilometražu jer planer ne prepoznaje adresu, udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada utvrdit će se sporazumom službenika i poslodavca, a ako sporazum nije moguć udaljenost će se utvrditi stvarnom izmjerom na terenu. Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada se sukladno odredbi članka 59. stavka 13. Kolektivnog ugovora utvrđuje kao najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom).

4/59

11. l

isto

pada

201

2.

Ako je službenik kupio mjesečnu kartu (za mjesni i/ili međumjesni prijevoz) prije razloga spriječenosti za dolazak na posao, naknada troškova kupljene karte neće se umanjivati za dane spriječenosti dolaska na posao. Ako službenik ostvaruje pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza iz članka 59. stavka 2. i 3. Kolektivnog ugovora, a službenik nije dolazio na posao sve radne dane u mjesecu (iz razloga navedenih u članku 59. stavku 14. Kolektivnog ugovora), naknada troškova prijevoza obračunat će se na način da se ukupna mjesečna naknada koju bi ostvario da je dolazio na posao sve radne dane u mjesecu podijeli s brojem radnih dana u mjesecu i dobiveni iznos pomnoži s brojem dolazaka na posao. Ako službenik ostvaruje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza iz članka 59. stavka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, naknada troškova će se obračunati s obzirom na broj dolazaka na posao.

41/5

9

20. s

tude

noga

20

12.

U slučaju kupnje godišnje karte poslodavac ne može od službenika i namještenika potraživati namirenje razmjernog dijela troškova te karte za dane godišnjeg odmora, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada službenik i namještenik nije u obvezi dolaska na posao. U slučaju predvidljive duže odsutnosti službenika (npr. u slučaju korištenja rodiljnog dopusta, dugotrajnog bolovanja, dužeg plaćenog dopusta), poslodavac treba tražiti da službenik i namještenik vrati godišnju kartu.

17.

65/5

9

11. s

iječn

ja

2013

.

Ograničenje iz članka 59. stavka 4. Kolektivnog ugovora ne odnosi se samo na službenika i namještenika s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta utvrđenih općim propisima, sukladno članku 59. stavku 17. Kolektivnog ugovora. Pri tome nije dovoljno priznanje svojstva osiguranika – invalidne osobe, nego rješenje nadležnog tijela o utvrđenom tjelesnom oštećenju donjih ekstremiteta.

18.

44/5

9

30. s

tude

noga

20

12.

Ako postoji organizirani međumjesni prijevoz, ali isti sukladno čl. 59. stavku 18. Kolektivnog ugovora službeniku i namješteniku ne omogućava redoviti dolazak na posao, smatra se da nije organiziran javni prijevoz koji osigurava službeniku redovit dolazak na posao i povratak s posla te se u tom slučaju neće primijeniti kriterij najpovoljnijeg troška za poslodavca. U tom slučaju službeniku i namješteniku isplatit će se naknada u visini 0,75 kn po prijeđenom kilometru …….

19.

42/5

9

20.

stud

enog

a 20

12.

Odredba članka 59. stavka 19. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na kupnju godišnje karte.

5.2. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA JAVNE SLUŽBEPovjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektiv-

nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koje ima adresu pri Ministarstvu znano-sti, obrazovanja i sporta, Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb, obznanilo je niz tumačenja, uključivo i tu-mačenje čl. 67. Temeljnoga kolektivnog ugovora za javne službe. Upiti Povjerenstvu mogu se postaviti i na e-mail: [email protected]. Ako se upiti postavljaju na adresu, tada je potrebno naznačiti da je pismeni upit upućen za Povjerenstvo za tumačenje Temeljnoga

kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama s obzirom na to da se Povjerenstvo nalazi na adresi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Tumačenja Povjerenstva SNJS mogu se pročitati na mrežnoj stranici: http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbenike-i-na-mjestenike-u-javnim-sluzbama/

Naknada za trošak prijevoza ne može biti pred-met uređenja granskih kolektivnih ugovora.

J E S T E L I S E P R E T P L A T I L I N A R R i F Z A 2 0 1 4 .OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 mob. 099/4699-760ili na: www.rrif.hr

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014. SRPANJ56Br

oj

tum

ačen

ja

Dat

um

tum

ačen

jaTumačenje3

47/6

7

10. s

vibn

ja 2

013.

Kako će se utvrditi visina naknade troškova međumjesnog prijevoza za zaposlenicu koja stanuje u Stubičkim Toplicama, a putuje na mjesto rada u Zagreb?Način i visina naknade troškova ovisi o tome da li postoji organiziran međumjesni javni prijevoz, ako takav prijevoz postoji zaposlenik ima pravo na naknadu troškova međumjesnog javnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte. Visina stvarnih izdataka mora se dokumentirati na način kako je propisano u čl. 67. stavku 11. TKU-a. Pored navedenog, ako zaposlenik ispunjava uvjete i iz čl. 67. st. 4. (udaljenost od 2 km i više od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza i/ili od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada) ima pravo i na naknadu troškova mjesnog prijevoza, te će se stvarni izdaci utvrditi u visini zbroja troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

46/6

7

10. s

vibn

ja 2

013.

Da li zaposlenik koji prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba od adrese stanovanja do adrese rada ima manje od 2 km, a obrnutom rutom više od 2 km ima pravo na naknadu troškova prijevoza?Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, nema pravo na naknadu troškova prijevoza. Primjena planera putovanja Hrvatskog autokluba primjenjuje se kao pomoćno sredstvo samo u slučaju kada nije nesporno ili notorno da zaposlenik prelazi udaljenost manju od 2 km prema uređenom najbližem pješačkom putu (ulice s uređenim pločnikom, pješačke zone, pothodnici, nathodnici). Stoga zaposlenik koji može prijeći pješke navedenu udaljenost prema uređenom pješačkom putu, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza.

43/6

7

10. s

vibn

ja

2013

.

Što mora sadržavati račun na temelju kojeg poslodavac zaposleniku isplaćuje troškove prijevoza?Račun mora sadržavati podatke iz kojih je vidljiva relacija putovanja i datum, te po mogućnosti ime i prezime zaposlenika i broj iskaznice.

42/6

7

10. s

vibn

ja

2013

.

Da li će za zaposlenike koji od adrese stanovanja do adrese rada imaju udaljenost veću od 100 km, nadležni ministar donositi odluku o naknadi troškova prijevoza za svaki slučaj pojedinačno ili će to biti jedinstvena odluka koja će se primjenjivati na razini sveučilišta, te da li dekan ustanove može donijeti odluku o isplati prijevoza takvim zaposlenicima?Sukladno čl. 67. st. 8. TKU-a naknada troškova prijevoza zaposlenicima koji od adrese stanovanja do adrese rada imaju više od 100 km donosi se isključivo posebnom odlukom nadležnog ministra, za svakog zaposlenika.

37/6

7

10. s

vibn

ja

2013

.

Da li iznos od 75% mjesečne ZET-ove karte vrijedi samo za Zagreb ili se odnosi i za relaciju do Velike Gorice odnosno Karlovac?Iznos umanjen za 25% odnosi se samo za zaposlenika korisnika mjesnog prijevoza. Ako mjesni prijevoz obuhvaća i međumjesni (prijevozne zone) isplatit će m se naknada u visini cijene karte zonskog prijevoza umanjenog za 25%.

36/6

7

10. s

vibn

ja

2013

.

Da li zaposlenik u slučaju međumjesnog prijevoza mora imati račun za kartu, odnosno da li može ostvariti naknadu na temelju pojedinačne karte za svaki dan ili na temelju mjesečne karte?Ako postoji organizirani međumjesni javni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada zaposlenik ima pravo na naknadu troškova u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. O kupnji mjesečne odnosno pojedinačne karte treba se odrediti prema tome što je povoljnije za poslodavca. Visina stvarnih izdataka mora se dokumentirati prema predočenim računima odnosno kupljenim prijevoznim kartama.

27/6

7

27. o

žujk

a 20

13.

Može li se radniku isplaćivati naknada troškova prijevoza po kilometru (zaposlenik ima organizirani međumjesni prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak i odlazak s posla, a izjasnio se da želi koristiti osobni automobil) u smislu st. 6. čl. 67. TKU-a, iako je to za poslodavca nepovoljnije, te može li poslodavac isplaćivati naknadu za međumjesni prijevoz u visini cijene mjesečne pokazne karte iako zaposlenik ne može svaki mjesec donositi račune?Ako zaposlenik traži da mu se za organizirani i redoviti međumjesni prijevoz isplaćuje naknada sukladno odredbama članka 67. st. 6. TKU-a (0.75 kn/km), odnosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a što je nepovoljnije za poslodavaca, naknada troškova prijevoza isplatit će se u visini cijene karte za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza, te u tom slučaju nije potrebno predočenje računa.

20/6

7

13. o

žujk

a 20

13.

Da li poslodavac može priznati potvrdu o kupnji autobusne karte za međumjesni prijevoz kao vjerodostojan dokument za isplatu prijevoza?Potvrda o visini mjesečne karte nije dokaz u iz stavka 11. čl. 67. TKU-a. Poslodavac zaposleniku kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza, prema predočenim računima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama, o čemu se zaposlenik mora izjasniti na početku godine.

18/6

7

27. v

elja

če

2013

.

Da li zaposlenik koji od mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza, odnosno od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada ima manje od 2 kilometra, može ostvariti pravo na naknadu u iznosu vrijednosti mjesečne karte za tzv. prijevozne zone?Ako zaposlenik od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza, odnosno od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ima manje od 2 kilometra, ostvaruje samo pravo na međumjesni prijevoz.

3 Dostupno na: http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovu or-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/, preuzeto u lipnju 2014.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.SRPANJ 57Br

oj

tum

ačen

ja

Dat

um

tum

ačen

jaTumačenje3

17/6

7

27. v

elja

če

2013

.

Da li je moguće da nadležni ministar odbije odobriti isplatu 0.65 kn po kilometru?Nadležni ministar može odbiti donošenje posebne odluke o utvrđivanju naknade troškova prijevoza u visini 0,65 kn po kilometru U slučajevima u kojima ocijeni da su ispunjene pretpostavke iz čl. 67. st. 8. TKU-a, nadležni ministar donijet će posebnu odluku kojom će zaposleniku utvrditi naknadu troškova prijevoza u visini 0.65 kn po kilometru za cijelu relaciju od mjesta stanovanja do mjesta rada.

16/6

7

27. v

elja

če 2

013.

Da li zaposlenik koji koristi međumjesni prijevoz može koristiti i pravo temeljem članka 67. stavka 3. TKU-a kada od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza ima više od 2 kilometra, a u mjestu stanovanja nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza?Ako ostvaruje pravo na međumjesni prijevoz, a sukladno članku 67. stavku 3. TKU-a nema organizirani mjesni javni prijevoz te od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza ima više od 2 kilometra, zaposlenik ostvaruje uz pravo na trošak za međumjesni prijevoz i pravo na trošak prijevoza koji se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran odnosno pravo na naknadu po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije.

5/67

6.ve

ljače

20

13.

Što se smatra adresom stanovanja u smislu članka 67. TKU-a?Pod pojmom „adresa stanovanja“ podrazumijeva se adresa s koje zaposlenik najčešće dolazi na posao i s posla.

3/67

6. v

elja

če 2

013.

Što će se isplatiti za trošak prijevoza zaposleniku kojem organizirani međumjesni prijevoz ne omogućava redoviti dolazak na posao i odlazak s posla?U slučaju kada je temeljem članka 67. stavka 18. TKU-a međumjesni javni prijevoz organiziran na način da radniku ne omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koja je najpovoljnija za poslodavca. Obveza radnika je dokazati da međumjesni javni prijevoz ne omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, a obveza poslodavca je utvrditi cijenu najpovoljnije prijevozne karte.

6. ZAKLJUČAKJedno od prava službenika / namještenika odno-

sno zaposlenika je i pravo na naknadu za troškove prijevoza.

Naknada ovih troškova je ujednačena za službe-nike i namještenike odnosno zaposlenike u javnom sektoru. Za pravilno utvrđivanje prava potrebno je

prikupiti niz informacija, kako o primateljima tako i o prijevoznicima koji pružaju usluge prijevoza put-nika u mjestu i između mjesta.

Složenost utvrđivanja prava naknade za prijevoz ublažavaju tumačenja odgovarajućih tijela za tuma-čenje pripadajućih kolektivnih ugovora.

OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA I DRUGIH

DOHODAKA- i sve o JOPPD -

srpanj 2014.

U pripremi je najkompletnija u nas knjiga o obračunu plaća i o izvješćivanju o plaćenim porezima i doprinosima na obras-cu JOPPD. Na brojnim primjerima obradit će se slučajevi koji se pojavljuju u praksi. Očekivano vrijeme izlaska iz tiska je u srpnju ove godine.

NOVO U PRIPREMI


UPRAVNO PRAVO

Katarina SERDAR, dip. iur. UDK 342.9

Ovlasti i odgovornost lokalnog izvršnog tijela

Izvršno tijelo kao ključna karika u lokalnom sustavu, s jedne strane, je tijelo koje inicira proces odlučiva-

nja u predstavničkom tijelu te preuzima odgovornost za izvršavanje tih odluka, a s druge strane, nadzire i usmje-rava djelovanje upravnih tijela. Kako bi se razjasnile dvojbe koje su se pojavile u praksi i kako bi se legisla-tivno ojačala suradnja predstavničkog i izvršnog tijela, 2012. izmijenjen je i nadopunjen sustavni propis koji uređuje lokalnu samoupravu. U ovom će se članku prika-zati temeljne ovlasti izvršnog tijela definirane Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s na-glaskom na onim ovlastima koje su bile izvorom brojnih dvojba, slijedom čega su i razrađene zadnjim izmjenama tog Zakona.

1. UVODNekoliko je načina na temelju kojih se može tipi-

zirati lokalno izvršno tijelo. Ovisno o njegovoj struk-turi, u praksi se razlikuju tri tipa lokalnog izvršnog tijela:

monokratski tip u kojem izvršne funkcije obavlja pojedinačni dužnosnik

kolegijalni tip u kojem izvršne funkcije obavlja više pojedinaca kao jedno kolegijalno izvršno tijelo te

pluralni tip u kojem se izvršno tijelo sastoji od više kolegijalnih tijela, od kojih je svako zadu-ženo za određeni krug poslova.

Lokalnu izvršnu funkciju od 1993. kada je us-postavljen novi teritorijalni i organizacijski oblik lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj (dalje: RH), obavljala su poglavarstva kao kolegijalna tijela na čelu s općinskim načelnikom, gradonačelnikom ili županom kao predsjednikom poglavarstva. Do 2009. te izvršne dužnosnike biralo je predstavnič-ko tijelo – i to općinske načelnike, gradonačelnike i župane iz svojih redova, dok ostali članovi pogla-varstva, izabrani na prijedlog predsjednika pogla-varstva, nisu nužno morali biti iz reda članova pred-stavničkog tijela.

Sustav u kojem je nositelja izvršnih ovlasti biralo predstavničko tijelo pokazao je određene oblike ne-stabilnosti. Krize lokalnih vlasti nisu bile rijetke, a osobito su dolazile do izražaja u sredinama u kojima je pojedina politička opcija imala minimalnu pre-vlast u predstavničkom tijelu ili je vladajuću većinu sačinjavala koalicija političkih stranaka s različitim interesima. U takvim su situacijama bili česti pri-jelazi vijećnika iz jedne političke stranke u drugu, što je često rezultiralo ostavkama nositelja izvršne vlasti ili njihovim razrješenjem od strane predstav-

ničkog tijela, a izbor novog čelnika predstavljao je još dodatni problem i pridonosio jačanju krize. Je-dan od najčešćih razloga za raspuštanje predstav-ničkog tijela bio je neizbor općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana u zakonom propisanom roku.1 Više od 30 % raspuštenih predstavničkih ti-jela u razdoblju od 2001. do 2009. bilo je raspušteno upravo iz tog razloga. Lokalne krize i blokade rada lokalnih jedinica zbog neizbora općinskog načelni-ka, gradonačelnika ili župana, uslijed čega je slije-dilo raspuštanje predstavničkog tijela, bile se jedan od snažnih razloga kojim se opravdalo uvođenje su-stava neposrednog izbora. Izmjenama Zakona o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje: ZLP(R)S) iz 2007.2 uveden je monokratski tip izvrš-ne vlasti. Ovlasti koje su prethodno bile u rukama poglavarstva prenesene su u cijelosti na općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana te su pogla-varstva, kao i bilo koji drugi oblik kolegijalnog tijela, ukinuta. Način izbora bio je uređen Zakonom o iz-boru općinski načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba3 te su u svibnju 2009. održani prvi neposredni izbori općinskih načelni-ka, gradonačelnika i župana.

Iako je jedan od glavnih aduta neposrednog izbo-ra trebao biti veći stupanj sigurnosti i kontinuiteta u radu izvršnog tijela i njegova nezavisnost od pred-stavničkog tijela, pojava otežane suradnje i komuni-kacije između ta dva tijela i dalje je ostala realnost hrvatske lokalne samouprave. To je, u pravilu, poja-va u jedincima u kojima nositelji izvršnih i predstav-ničkih ovlasti nisu istoga političkog svjetonazora (u jedinicama u kojima postoji tzv. kohabitacija). Prvi neposredan mandat općinskih načelnika, grado-načelnika i župana u razdoblju 2009. -2013. nije do kraja ispunio očekivanja. Iskristalizirale se određe-ne manjkavosti. Nastojeći ih smanjiti, pristupilo se novim izmjenama ZLP(R)S-a koje su stupile na sna-gu 29. prosinca 2012.4 Riječ je o izmjenama koje nisu donijele nikakva radikalna rješenja, već koje su na

1 Prema tada vrijedećim pravilima, predstavničko tijelo je u slučaju kada je izglasalo nepovjerenje općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu ili poglavarstvu u cjelini, moralo izabrati novoga općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana u roku od 30 dana od dana izglasa-vanja nepovjerenja. U protivnom je to predstavljao razlog za raspuštanje predstavničkog tijela. Naime, Vlada RH raspustila je predstavničko tijelo ako nije izabralo općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, tj. od podnošenja ostavke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana.

2 Nar. nov., br. 109/07. 3 Nar. nov., br. 109/07., 125/08., 24/11. i 150/11. – Zakon je prestao

vrijediti stupanjem na snagu Zakona o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12.).

4 Nar. nov., br. 144/12.


temelju dosadašnjih iskustava i uočenih poteškoća nastojale pridonijeti relativnoj stabilnosti lokalnih vlasti.

2. LOKALNO IZVRŠNO TIJELO PREMA ZLP(R)S-uU skladu sa ZLP(R)S-om, izvršno tijelo u općini je

općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u župa-niji župan (čl. 39.). Izmjene ZLP(R)S-a iz 2012. uvo-de novost u definiranju izvršnog tijela. Iznimno od prethodno navedene definicije, izvršno tijelo je i za-mjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. Izmjenama ZLP(R)S-a iz 2011.5 bilo je predviđeno da se u slučaju prestan-ka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana zbog izbora ili imenovanja na nespojivu dužnost, a nakon najmanje dvije godine mandata u toj jedinici, neće raspisati i održati prijevremeni izbori te će dužnost općinskog načelnika, gradona-čelnika ili župana do kraja mandata obnašati nji-hov zamjenik kojeg odredi gradonačelnik kojemu prestaje mandat. Ovo rješenje dodatno je razrađe-no zadnjim izmjenama ZLP(R)S-a iz prosinca 2012. Definiran je pojam zamjenika koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. To je zamjenik koji je izabran na neposrednim izbori-ma zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelni-kom, tj. županom (dakle, to ne može biti zamjenik koji je izabran iz reda pripadnika hrvatskog naroda, odnosno nacionalnih manjina u jedinicama u koji-ma je u skladu sa zakonom potrebno osigurati njiho-vu zastupljenost u izvršnom tijelu), a dužnost općin-skog načelnika, gradonačelnika ili župana obnaša ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana prestao nakon isteka dvije godine manda-ta. Kada obnaša dužnost općinskog načelnika, gra-donačelnika ili župana, taj zamjenik ima sva prava i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana.

Broj zamjenika ovisi o demografskoj veličini jedi-nice: u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik odnosno gradonačelnik ima jednog zamjenika, dok u jedini-cama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija odno-sno županijama općinski načelnik, gradonačelnik te župan imaju dva zamjenika. Ti se zamjenici biraju zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom odnosno županom na istoj listi. Međutim, u jedini-cama u kojima se bira zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili iz reda hrvatskog naroda, broj zamjenika povećava se za jednoga te se taj za-mjenik bira istodobno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom ili županom, ali na posebnoj listi.

Kako bi razriješila dvojbe koji zamjenik (kada općinski načelnik i gradonačelnik imaju dva zamje-nika, dok župan po zakonu ima dva zamjenika) ob-naša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana kada su se za to ispunili zakonski uvjeti, ZLP(R)S-om je jasno propisano da ako općinski na-čelnik, gradonačelnik ili župan ima više zamjenika, dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika ili žu-

5 Nar. nov., br. 150/11.

pana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. Navedeno, dakle, vrijedi u situacijama ako je prestanak man-data općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, te se tada u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, već će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašati njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.6

Što se tiče općenito pitanja ovlasti zamjenika (da-kle, zamjenika ako općinskom načelniku, gradona-čelniku ili županu nije prestao mandat iz nekog od prethodno navedenih razloga), zamjenik, u skladu sa statutom, zamjenjuje općinskog načelnika ili župana u slučaju njegove dulje odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti. Osim toga, bitno je naglasiti da općinski načelnik, gradonačelnik i župan, u skladu sa statutom, može obavljanje odre-đenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku te je pri obavljanju tih poslova zamjenik obvezan pri-državati se uputa općinskog načelnika, gradonačel-nika ili župana. Ono što je bitno je da povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku ne prestaje od-govornost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana za njihovo obavljanje.

3. NAČIN OBAVLJANJA DUŽNOSTIDok je prije način obavljanja dužnosti bio vezan

za veličinu lokalne jedince,7 u skladu s novim pravi-lima ZLP(R)S-a iz 2012. pravo odlučivanja o načinu obavljanja dužnosti nije ničim vezano.

I općinski načelnik, i gradonačelnik, i župan te njihovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno.

Riječ je o diskrecijskoj odluci koja predstavlja izraz osobne volje. Navedeni dužnosnici obvezni su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost (danom stupanja na dužnost smatra se dan počet-ka mandata, a to je prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora) dostaviti pisme-nu obavijest nadležnom upravnom tijelu općine, grada ili županije o tome na koji će način obnašati dužnost. Ako ne bi bilo postupljeno na taj način, predmnijeva se da se dužnost obavlja volonterski, tj. bez zasnivanja radnog odnosa.

6 Zakonom o lokalnim izborima u čl. 93. taksativno su pobrojane situ-acije u kojima općinskom načelniku, gradonačelniku i županu, odnosno njihovim zamjenicima, mandat prestaje po sili zakona. To su sljedeće si-tuacije: 1) ako podnese ostavku, 2) ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti, 3) ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju du-ljem od jednog mjeseca, 4) ako mu prestane prebivalište na području jedinice, 5) ako mu prestane hrvatsko državljanstvo i 6) smrću.

7 U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika, općinski načelnik, gradonačelnik i njihovi zamjenici imali su mogućnost odlučivanja hoće li dužnosti na koje su izabrani obavljati profesionalno. S druge strane, u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjedištima županija ili županijama općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost su po zakonu obavljali profesionalno, a njihovi su zamjenici imali pravo odlu-čivanja hoće li dužnosti na koje su izabrani obavljati profesionalno ili će dužnost obavljati bez zasnivanja radnog odnosa.


Što se tiče obnašanja dužnosti gradonačelnika Grada Zagreba, Zakonom o Gradu Zagrebu8 propi-sano je da gradonačelnik dužnost obavlja profesi-onalno, a njegovi zamjenici odlučuju hoće li duž-nost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa. ZLP(R)S dopušta da se tijekom mandata promijeni način obavljanja dužnosti. U tom je slučaju potrebno dostaviti pisme-nu obavijest o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu jedinice. Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.

Plaće i naknade općinskih načelnika, gradona-čelnika i župana te njihovih zamjenika uređene su Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi.9 Plaću čini umnožak koefici-jenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najvi-še za 20 %. Osnovicu i koeficijente za obračun plaće određuje odlukom predstavničko tijelo na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. Zakon postavlja gornju granicu, odnosno maksimal-ni svotu plaće s obzirom na koeficijent i osnovicu. Ograničenja su u korelaciji s demografskom veliči-nom jedinice (čl. 4.). Što se tiče plaće zamjenika, ko-eficijenti za obračun plaće zamjenika mogu iznositi najviše do 85 % koeficijenta općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana čiji su zamjenici. Ako se dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, na-knada može iznositi najviše do 50 % umnoška koe-ficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnosti koji dužnost obavlja profesionalno i osnovi-ce za obračun plaće. Odluku o visini naknade za rad također donosi predstavničko tijelo.

Pravo na plaću, kao i druga prava iz rada općin-skog načelnika, gradonačelnika ili župana i njiho-vih zamjenika ne pripadaju području službeničkih odnosa nego proizlaze iz prava osoba izabranih na određenu dužnosti u jedinici lokalne samouprave. Drugim riječima, općinski načelnika, gradonačel-nik ili župan i njihovi zamjenici nisu službenička radna mjesta, nego dužnosti na koju je neka osoba izabrana na lokalnim izborima, u skladu sa zako-nom koji regulira postupak izbora. Slijedom toga, na dužnosnike koji su izabrani na mandat i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata nisu primje-njiva sva pravila koja se odnose na lokalne službeni-ke. Pravo na plaću i druga prava iz rada zajamčena ZLP(R)S-om posljedica su profesionalnog obnaša-nja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana i njihovih zamjenika, a sama plaća i mje-rila za njezino određivanje definirana je odredba-ma već spomenutog Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ujedno se napominje da dodatci na plaću, kao ni druga ma-terijalna prava, nisu propisana zakonom te na iste gradonačelnik i zamjenik nemaju pravo. Pri tome se ne isključuje pravo na naknadu putnih i drugih ostvarenih troškova.

4. OVLASTI IZVRŠNOG TIJELANeovisno o kojem obliku izvršne vlasti je riječ,

dvije su glavne funkcije lokalnoga izvršnog tijela:

8 Nar. nov., br. 62/01., 125/08. i 36/09.9 Nar. nov., br. 28/10.

inicijativna i izvršna funkcija. Izvršno tijelo pred-laže donošenje odluka, štoviše, za neke je odluke je-dini ovlašteni predlagatelj (primjerice za proračun) te svojim prijedlozima kreira proces odlučivanja u lokalnom predstavničkom tijelu. Kada predstav-ničko tijelo donese odluku, izvršno tijelo preuzi-ma odgovornost za izvršavanje tih odluka te brine o njihovoj provedbi. Osim toga, izvršno tijelo ima i upravljačku funkciju: usmjerava i nadzire djelova-nje lokalnih služba. Navedene funkcije pokazuju da je izvršno tijelo ključna karika u lokalnom sustavu koja ima najveći utjecaj u razvoju i djelovanju tog sustava.

U izvršavanju svojih izvršnih ovlasti općinski na-čelnik, gradonačelnik ili župan, u skladu sa ZLP(R)S-om, obavlja sljedeće poslove:

- priprema prijedloge općih akata- izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata

predstavničkog tijela- usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice u

obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad

- upravlja nekretninama i pokretninama u vla-sništvu jedinice kao i njezinim prihodima i rashodima

- odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice i raspolaganju ostalom imovinom

- imenuje i razrješava predstavnike grada u upravnim tijelima pravnih osoba koje su u vla-sništvu grada te

- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i sta-tutom.

U odnosu na neke ovlasti tijekom prvog mandata neposredno izabranih izvršnih lokalnih čelnika poja-vile su se poteškoće i dvojbe koje su se nastojale razri-ješiti ZLP(R)-om iz 2012. Ovom će se prilikom detaljni-je prikazati ovlasti koje su bile predmetom tih dvojba. To su ponajprije ovlast imenovanja predstavnika jedi-nice i ovlast raspolaganja imovinom jedinice.

4.1. PREDLAGANJE I IZVRŠAVANJE OPĆIH AKATAOsnovna zadaća lokalnog izvršnog tijela je pred-

laganje općih akata. Kao predlagatelj može se poja-viti i gskupina vijećnika, radno tijelo predstavničkog tijela i sl., no po prirodi stvari, inicijativa za dono-šenje odluka polazi od izvršnog tijela. Čak i kada je odluku predložio neki drugi predlagatelj, izvršno ti-jelo može se očitovati o tom prijedlogu te ako uživa podršku u predstavničkom tijelu, njegovo mišljenje utjecat će na ishod odlučivanja predstavničkog tijela o tom prijedlogu. Kada predstavničko tijelo donese opći akt (neovisno o tome tko ga je predložio), lokal-no izvršno tijelo preuzima odgovornost za njego-vu provedbu. Navedeno, s jedne strane, obuhvaća neposrednu brigu općinskog načelnika, gradona-čelnika ili župana o izvršenju odluke i nadzor nad njezinom realizacijom te, s druge strane, možebit-no donošenje provedbenih akata kojima se osigu-rava izvršavanje općeg akta. Kroz provedbu općih akata izvršno tijelo uočava probleme i poteškoće te slijedom toga procjenjuje potrebu za izmjenom i dopunom konkretnog akta. U tom kontekstu čl. 74. ZLP(R)S-a propisano je da općinski načelnik, grado-


načelnik i župan osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela na način i u postupku propi-sanom statutom jedinice lokalne odnosno područ-ne (regionalne) samouprave te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela koja obavljaju po-slove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

U okviru osiguranja zakonitosti općih akata predstavničkog tijela, izvršnom tijelu dana je mo-gućnost obustave spornog općeg akta. Navedena ovlast redefinirana je ZLP(R)-om iz 2012. te, shodno izmijenjenom i dopunjenom čl. 42. ZLP(R)S-a, op-ćinski načelnik, gradonačelnik ili župan ima pravo u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada ili županije obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan donijet će odlu-ku o obustavi općeg akta, i to u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. U tom slučaju općinski načelnik, gradonačelnik ili župan ima pravo zatra-žiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedo-statke u općem aktu. Ako predstavničko tijelo to ne učini, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan obvezan je bez odgode o tome obavijestiti predstoj-nika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta. Predstojnik ureda državne uprave obvezan je tada u roku od 8 dana od zaprimanja obustave općinskog načelnika, grado-načelnika ili župana ocijeniti osnovanost predmet-ne obustave od primjene općeg akta.

4.1.1. PREDLAGANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNAProračun je temeljni financijski akt jedinice lokal-

ne i područne (regionalne) samouprave u odnosu na koji je izrijekom propisana isključiva ovlast lokalno-ga izvršnog tijela da podnese prijedlog proračuna.

Jedan od već spomenutih problema koji se poja-vio tijekom prvog mandata neposredno izabranih općinskih načelnika, gradonačelnika ili župana bio je na samom kraju prve godine mandata – u razdo-blju predlaganja i donošenja proračuna. Test odno-sa i suradnje predstavničkog i izvršnog tijela bio je upravo postupak predlaganja i donošenja proraču-na. Podatak da je u mandatu 2009. - 2013. raspušte-no 18 predstavničkih tijela zbog nedonošenja prora-čuna (od njih ukupno 20) ne ide u prilog činjenice da će se uvođenjem neposrednog izbora smanjiti broj raspuštanja. Usporedbe radi, u razdoblju od 2001. do 2009. zbog nedonošenja proračuna raspušteno je 17 predstavničkih tijela.

Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s posebnim zakonom. Kako bi se razjasnile dvojbe-ne situacije koje su se opetovano ponavljale tijekom mandata 2009. - 2013., ZLP(R)S-om iz 2012. izrijekom je propisano da općinski načelnik, gradonačelnik, ili župan kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom tijelu donošenje proračuna. Ujed-no je određeno da podneseni prijedlog proračuna općinski načelnik, gradonačelnik ili župan može po-vući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije gla-sovanja o proračunu u cjelini (čl. 69. st. 3.).

Općinski načelnik, gradonačelnik, ili župan od-govoran je za planiranje, predlaganje i izvršavanje proračuna svoje jedinice. Zakonom o proračunu10 (dalje: ZP) kao posebnim propisom kojim je uređe-no pitanje planiranja, izrade, donošenja i izvršava-nja proračuna, utvrđen je niz obveza izvršnog tijela. Općinski načelnik, gradonačelnik ili župan tako je, između ostalog:

- odgovoran svojem predstavničkom tijelu za zakonito i pravilno planiranje i izvršavanje proračuna jedinice (čl 13. ZP)

- utvrđuje prijedlog proračuna (uključujući i vi-šegodišnji prijedlog plana razvojnih progra-ma) i projekciju proračuna te prijedlog odluke o izvršavanju proračuna jedinice i podnosi ga predstavničkom tijelu na razmatranje i usvaja-nje do 15. studenog tekuće godine (čl. 37. ZP)

- utvrđuje prijedlog izmjena i dopuna proračuna i projekcije te odluke o izvršavanju proračuna i podnosi ih predstavničkom tijelu na razmatra-nje i usvajanje (čl. 39. i 43. ZP)

- dostavlja proračun, izmjene i dopune proraču-na kao i odluku o izvršavanju proračuna Mini-starstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu (čl. 40. ZP)

- može donositi odluku o poduzimanju privre-menih mjera za uravnoteženje proračuna (za-ustaviti preuzimanje obveza i/ili, predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili, zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredsta-va) – privremena obustava izvršavanja rashoda i ili izdataka na prijedlog upravnog tijela za fi-nancije za sklapanje ugovora, uz obvezu izvje-štavanja predstavničkog tijela o donesenoj od-luci odmah nakon njezina donošenja (čl. 43. ZP)

- mora predložiti izmjene i dopune proračuna ako se za vrijeme provedbe mjera privremene obustave izvršavanja proračuna proračun ne može uravnotežiti, (najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna) (čl. 43. ZP)

- podnosi polugodišnji izvještaj o izvršenju pro-računa predstavničkom tijelu na donošenje do 5. rujna tekuće proračunske godine (čl.109. ZP)

- podnosi predstavničkom tijelu na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna - do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu (čl.110.ZP.)

- podnosi na donošenje predstavničkom tije-lu polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih kori-snika, zajedno s polugodišnjim i godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna iz čl. 109. i 110. ovoga Zakona ( čl. 111. ZP) te dostavlja Mi-nistarstvu financija i Državnom uredu za re-viziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLPRS u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo (čl. 112. ZP).

Ako se proračun za narednu proračunsku godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se do-nosi, vodi se privremeno financiranje, i to najdulje za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko tijelo u skladu

10 Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.


sa zakonom i svojim poslovnikom te se ta odluka dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od donošenja. Kako bi se smanjile sporne situacije oko donošenja proračuna, konkretno izbjeglo mo-guće raspuštanje zbog nedonošenja proračuna kada je izvjesno da se isti neće donijeti, već će se donijeti odluka o privremenom financiranju, ZLP(R)S-om iz 2012. izrijekom je propisano da predlagatelji utvrđe-ni poslovnikom predstavničkog tijela mogu predlo-žiti donošenje odluke o privremenom financiranju. Navedeno je propisano zato da se izbjegnu „pat-si-tuacije“ u kojima izvršno tijelo zloupotrebljava svoju ovlast jedinoga ovlaštenog predlagatelja proračuna.

Jedna od bitnih novosti ZLP(R)S-a iz 2012. je uvo-đenje novog instituta – istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog na-čelnika, gradonačelnika ili župana i njihovog za-mjenika koji je izabran zajedno s njim, a do primje-ne kojeg dolazi ako u zakonom određenom roku ne bude donesen ni proračun ni odluka o privremenom financiranju. Dakle, u situaciji kada nije donesen proračun, odnosno odluka o privremenom finan-ciranju, „sankcija“ slijedi ne samo predstavničkom tijelu (kako je do sada to bilo) nego i izvršnom tijelu kojem također prestaje mandat. Zakonodavac se vo-dio idejom da će takvo rješenje primorati predstav-ničko i izvršno tijelo na suradnju. Kako je, međutim, već prvom prilikom ovaj institut primijenjen u 8 je-dinica lokalne samouprave, može se postaviti pita-nje njegove učinkovitosti, s obzirom na to da je broj raspuštanja u prosjeku dosadašnjih raspuštanja. Ostaje za vidjeti kako i koliko često će se taj institut primjenjivati u praksi tijekom tekućeg mandata.

4.2. IMENOVANJE PREDSTAVNIKA JEDINICE U UPRAVNIM TIJELIMA PRAVNIH OSOBA U VLASNIŠTVU JEDINICE

Jedan od prvih značajnijih problema koji se poja-vio na samom početku rada prvih izravno izabranih lokalnih čelnika ticao se pitanja ovlasti imenovanja osoba predstavnika lokalne jedinice u tijelima trgo-vačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba koje su vlasništvu jedinice. Resorno ministarstvo zauzelo je stajalište da općinsko i gradsko vijeće te županijska skupština imaju pravo statutom jedinice odrediti tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje predstavnika te konkretne jedinice u upravnim tije-lima određenih pravnih osoba. Hoće li se statutom predmetna nadležnost priznati predstavničkom ili izvršnom tijelu, stvar je odluke lokalne jedinice, odnosno svakoga pojedinog predstavničkoga tijela. Takvo je stajalište potvrđeno i odlukom Ustavnog suda RH.11

Kako bi se izbjegli problemi i spriječile izmjene op-ćih akata jedinica isključivo sa svrhom stjecanja pre-vlasti u odnosu između predstavničkog i izvršnog ti-jela, ZLP(R)S-om iz 2012. jasno je propisano da ovlast imenovanja i razrješenja predstavnike jedinice lokal-

11 Ustavni sud je, između ostalog, ustvrdio da Ustavom i zakonom ure-đen djelokrug poslova predstavničkog tijela jedinice lokalne samoupra-ve upućuje na njegovu ovlast da – ako je to određeno zakonom, drugim propisom ili statutom jedinice lokalne samouprave – bira, imenuje ili ra-zrješava „druge osobe“ izvan kruga članova radnih tijela vijeća odnosno skupštine (čl. 35. t 3. ZLP(R)S-a). U skladu s time, Zakon izrijekom ovla-šćuje predstavničko tijelo da svojim statutom odredi tijelo nadležno za provedbu izbora, imenovanja ili razrješenja određenih osoba. Rješenje Broj: U-II-38101/2009 od 17. ožujka 2010. godine, Nar. nov., br. 36/10.

ne odnosno područne (regionalne) samouprave u ti-jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje je osnovalo predstavničko tijelo te jedinice, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, pripada izvršnom tijelu.

Ovlast za osnivanje javne ustanove, trgovačkog društva i druge pravne osobe u ime jedinice ima predstavničko tijelo te jedinice. S tim u svezi isti-če se da u ime osnivača ovlasti vezane za osnivanje pripadaju predstavničkom tijelu jedinice – primje-rice, odlučivanje o svim statusnim pitanjima veza-nim za osnovanu pravnu osobu, kao što je davanje suglasnosti na statut pravne osobe, davanje sugla-snosti na raspolaganje imovinom i slično. S druge strane, ovlast za imenovanje i razrješenje pred-stavnika jedinice u tijelima javnih ustanova, tr-govačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedinice, u ime jedinice ima izvršno ti-jelo, odnosno općinski načelnik, gradonačelnik i župan, pod uvjetom da posebnim zakonom nije drukčije određeno. Ovakva podjela ovlasti utvrđe-na je ZLP(R)S-om kao sustavnim propisom kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad i koji, da-kle, izvorno ovlast imenovanja daje izvršnom tijelu. Međutim, ako se nekim posebnim propisom kojim se uređuje određena društvena djelatnost koja ulazi u samoupravni djelokrug propiše da ovlast imeno-vanja i razrješenja ima predstavničko tijelo, onda se primjenjuju odredbe tog lex specialisa. Ako je, dakle, posebnim zakonom izričito propisano da je za imenovanje pojedinih osoba nadležno predstav-ničko tijelo, tada će ta ovlast pripadati općinskom, odnosno gradskom vijeću, odnosno županijskoj skupštini. Tako je, primjerice, Zakonom o kazališti-ma12 propisano da ravnatelja javnog kazališta i jav-ne kazališne družine, čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, imenuje i razrješava pred-stavničko tijelo osnivača. Ako je, pak, posebnim za-konom propisano da predstavnike jedinice u odre-đenoj pravnoj osobi imenuje i razrješava osnivač te konkretne pravne osobe, kao što je to npr. propisano Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi,13 Za-konom o knjižnicama14 te Zakonom o muzejima15, zakoni kojima je određeno da ravnatelja ustanova uređenih spomenutim zakonima (ustanova u dje-latnosti predškolskog odgoja i djelatnosti kulture – knjižnična i muzejska djelatnost) imenuje osnivač, tada ovlast za imenovanje tih osoba u ime osniva-ča pripada općinskom načelniku, gradonačelniku i županu. Dakle, u ime jedinice kao osnivača ustano-ve predstavnike u tijelu ustanove u koje je jedinica ovlaštena imenovati predstavnike, imenuje općin-ski načelnik, gradonačelnik ili župan.

4.3. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA JEDINICE TE RASPOLAGANJE IMOVINOM JEDINICE

Kako je ranija regulativa vezana za propisivanje ovlasti u dijelu koji se odnosi na stjecanje i otuđiva-

12 Nar. nov., br. 71/06., 121/13. i 26/14.13 Nar. nov., br. 10/97., 107/07. i 94/13.14 Nar. nov., br. 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.15 Nar. nov., br. 142/98. i 65/09.


nje nekretnina i pokretnina izazivala brojne dvojbe, ZLP(R)S-om iz 2012. te su ovlasti jasnije razgraniče-ne te je tako, osim odlučivanja o stjecanju i otuđi-vanju nekretnina i pokretnina jedinice, propisano i odlučivanje o raspolaganju imovinom jedinice. Bit izmijenjene odredbe čl. 48. ZLP(R)S-a u predmet-nom dijelu sastojala se upravo u tome da se jasno utvrdi limit do kojeg je općinski načelnik, gradona-čelnik ili župan ovlašten odlučivati u raspolaganju imovinom jedinice. Naime, Zakonom je jasno propi-sano da općinski načelnik, gradonačelnik ili župan upravlja nekretninama i pokretninama u vlasniš-tvu jedinice te njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom. Člankom 67. ZLP(R)S-a određeno je da sve pokretne i nepokretne stva-ri te imovinska prava koje pripadaju jedinici čine njezinu imovinu. Radi ujednačavanja u određiva-nju ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana u odnosu na cjelokupnu imovinu jedinice, slijedom problema uočenih u provedbi dosadašnjeg Zakona, a imajući u vidu ustavno određenje prema kojem se pravo na samoupravu ostvaruje putem predstavničkih tijela, uslijedila je izmjena u st. 1. i 2. čl. 48. Zakona. U tom smislu pod pojmom raspo-laganja ostalom imovinom, u okviru propisanih ograničenja, treba promatrati sva raspolaganja imovinom jedinice, a ne samo stjecanje i otuđiva-nje nekretnina i pokretnina, i to u skladu sa ZLP(R)S-om, statutom jedinice i posebnim propisima.

Općinski načelnik, gradonačelnik ili župan od-lučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokret-nina jedinice i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Općinski načelnik, gradonačelnik ili župan može odlučivati o visini pojedinačne vrijed-nosti do najviše 0,5 % svote prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i ne-kretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovi-nom. Ako je ta svota veća od 1.000.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je ta svota manja od 70.000,00 kuna, tada može odlu-čivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđiva-nje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proračunu jedini-ce i provedeno u skladu sa zakonom. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od utvrđenih vrijednosti odlučuje predstavničko tijelo.

Na primjeru zakupa poslovnog prostora to bi izgledalo ovako: U smislu odredbe čl. 48. ZLP(R)S-a nadležnost za odlučivanje ovisi o vrijednosti stjecanja ili otuđivanja nekretnina i pokretnina te raspolaganja ostalom imovinom. Slijedom toga, ako je u primjeru riječ o zakupu poslovnog prostora vri-jednosti veće od 0,5% svote prihoda bez primitaka ostvarenih u prethodnoj godini, za odlučivanje o istom nadležno je predstavničko tijelo jedinice, a ako je riječ o vrijednosti manjoj od 0,5 % svote pri-hoda bez primitaka ostvarenih u prethodnoj godini tada je isto u nadležnosti izvršnog tijela. S obzirom na to da ZLP(R)S u isto vrijeme kaže da stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proraču-nu jedinice, potrebno je, nadalje, da suglasnost, od-

nosno volja predstavničkog tijela za određenu vrstu stjecanja ili otuđenja te raspolaganja imovinom, ja-sno i nedvojbeno bude utvrđena općim aktom koji je donijelo predstavničko tijelo. Pritom može biti riječ o općem aktu koji se odnosi na točno određeno pita-nje (kao što je npr. odluka o davanju u zakup poslov-nog prostora), ali i drugom općem aktu toga tijela, kao što je, primjerice, odluka o izvršavanju proraču-na, o kapitalnim i drugim projektima, o izgradnji ili rekonstrukciji pojedinih objekata, o prodaji nekret-nina te o tekstualnom obrazloženju uz proračun. Ako volja predstavničkog tijela ne proizlazi jasno i nedvojbeno iz samog proračuna ili drugog općeg akta, tada je za konkretno raspolaganje potrebno pribaviti suglasnost odnosno odluku predstavnič-kog tijela. Kao izvršno tijelo i zakonski zastupnik jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan nadležan je za stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom je-dinice (primjerice, za donošenje odluke o davanju u zakup ili odluke o kupoprodaji poslovnog prostora), no u okviru ograničenja i na način propisan ZLP(R)S-om i statutom jedinice. Po prirodi svoje izvršne dužnosti, općinski načelnik, gradonačelnik i župan ovlašteni su za sklapanje ugovora u ime jedinice, no sklapanje tih ugovora mora proizlaziti iz adekvatne odluke nadležnog tijela jedinice. S tim u vezi skreće se pozornost na to da sklapanje ugovora nije isto što i odlučivanje o stjecanju ili otuđivanju nekretnine, odnosno raspolaganju imovinom, već sklapanju takva ugovora mora prethoditi odluka nadležnog tijela jedinice iz koje jasno proizlazi volja odnosno opredjeljenje za stjecanje ili otuđivanje nekretnine, odnosno raspolaganje određenom vrstom imovine, jer je samo sklapanje ugovora krajnji čin odnosno sklapanje pravnog posla u ime jedinice koji mora proizlaziti iz odgovarajućih odluka nadležnog tijela jedinice.

4.4. ODNOS PREMA UPRAVNIM TIJELIMA I GRAĐANIMA

Općinski načelnik, gradonačelnik i župana obav-ljaju nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedi-nice lokalne odnosno područne (regionalne) samo-uprave. Izvršno tijelo usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne odnosno područne (regional-ne) samouprave u obavljanju poslova iz njihova sa-moupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. Utje-caj na upravna tijela vidljiv je kroz obvezu donošenja pravilnika o unutarnjem redu za upravna tijela kojim se utvrđuju unutarnje ustrojstvo upravnih tijela, na-zivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvje-ti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značenja za rad upravnih tijela – pravilnik za upravna tijela općine donosi općinski načelnik, za upravna tijela grada gradonačelnik, a za upravna tijela županije župan (čl. 4. st. 3. Zakona o službeni-cima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi16). Jednako tako, kreira razvoj upravnih tijela kroz ovlast utvrđivanja plana prijma u službu. Plan prijma u službu u upravna tijela lokalne jedinice kojim se utvrđuje stvarno stanje popunjeno-

16 Nar. nov., br. 86/08. i 61/11.


sti radnih mjesta u upravnim tijelima, potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se plan donosi i planira broj vježbe-nika odgovarajuće stručne spreme i struke, utvrđuje općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu proraču-na lokalne jedinice za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

U odnosu prema upravnim tijelima, općinski na-čelnik, gradonačelnik ili župan sudjeluje u svim fa-zama upravljanja – od planiranja do nadzora. Nave-deno obuhvaća niz ovlasti: od odobravanja planova i programa te financijskih sredstava za njihovu rea-lizaciju, preko imenovanja ključnih osoba u uprav-nim tijelima (pročelnike koji upravljaju upravnim ti-jelima na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik ili župan), dodjeljivanja za-dataka i usmjeravanja obavljanja povjerenih zada-taka do kontroliranja ekonomičnosti i učinkovitosti službi te ocjenjivanja njihova rada.

U odnosu prema građanima, nositelj izvršnih ovlasti odgovoran je za cjelokupno djelovanje lo-kalnog sustava. U tom smislu mu se građani mogu izravno obraćati svojim prijedlozima i pritužbama. U skladu s čl. 26. ZLP(R)S-a, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su omogućiti građanima i pravnim osobama podno-šenje predstavaka i pritužba na njihov rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Na podnesene pred-stavke i pritužbe čelnik tijela jedinice lokalne samo-uprave, odnosno upravnih tijela tih jedinica, obve-zan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke ili pritužbe. Osim toga, razvijena je i praksa prijma građana od strane općinskog načelnika, gradona-čelnika ili župana. U mnogim jedinicama, a s ciljem intenziviranja komunikacije s građanima i davanja mogućnosti da građani neposredno iznesu određe-ne prijedloge, primjedbe ili da izlože neki problem, predviđeni su termini u kojima općinski načelnik, gradonačelnik i župan primaju građane.

U kontekstu odnosa izvršnog tijela i građana, zna-čajne su ovlasti u odnosu na mjesnu samoupravu. Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik odnosno gradonačelnik. U provedbi nadzora općinskom načelniku odnosno gradonačelniku na raspolaganju stoji mogućnost raspuštanja vijeća mjesnog odbora. Raspuštanje je moguće u sljedećim slučajevima:

ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši statut jedinice

ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši pravi-la mjesnog odbora ili

ne izvršava povjerene mu poslove.Treba, međutim, napomenuti da je ovlast raspisi-

vanja izbora s izvršnog prenesena na predstavničko tijelo. Budući da mjesni izbori nisu bili uredno ras-pisivani (najčešće pod izlikom nedostatnih financij-skih sredstava) u nemalom broju lokalnih jedinica, ZLP(R)S-om iz 2012. je propisano da je jedinica lo-kalne samouprave koja ima osnovane mjesne odbo-

re obvezna provoditi izbore za članove vijeća mje-snih odbora. Upravo zbog problema neraspisivanja mjesnih izbora, odluka koja je bila u nadležnosti općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, koji je kao pojedinac mogao samovoljno odlučiti ne ras-pisati izbore, sada je ta odluka povjerena predstav-ničkom tijelu kao kolegijalnom tijelu.

Izvršno tijelo za svoj rad odgovara građanima. Test kvalitete rada i ostvarenih rezultata nisu samo izbori nego se o povjerenju općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu može odlučivati i prije redovitog završetka mandata. Općinski načelnik, gradonačelnik ili župan i njihovi zamjenici koji su izabrani zajedno s njima mogu se opozvati putem referenduma. Dok je prema ranije vrijedećim pro-pisima raspisivanje referenduma za opoziv moglo predložiti i predstavničko tijelo, sada to mogu uči-niti samo građani, i to 20 % ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općinskog načelnika, gradonačelnik ili župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima. Odluka o opozivu done-sena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici (čl. 40.b i 40.c ZLP(R)S-a).

5. UMJESTO ZAKLJUČKAIzvršno tijelo spona je između građana i pred-

stavničkog tijela te lokalne uprave. S jedne strane, svojim prijedlozima inicira proces odlučivanja u predstavničkom tijelu te preuzima odgovornost za izvršavanje tih odluka, a s druge strane, nadzire i usmjerava djelovanje upravnih tijela. Dinamika je najintenzivnija u odnosu prema predstavničkom tijelu. Ta je dinamika posebno došla do izražaja kada je uveden izravan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Slabosti u odnosu između predstavničkog i izvršnog tijela – zlouporaba ovlasti predlaganja proračuna, spor oko imenovanja pred-stavnika jedinice u pravnim osobama u vlasništvu jedinice i sl. - nastojale su se, između ostalog, razri-ješiti redefiniranjem ovlasti izvršnog tijela.

U tijeku je drugi mandat izravno izabranih iz-vršnih lokalnih čelnika koji se odvija po djelomično izmijenjenim „pravilima igre“. Prema sada vrije-dećim propisima utvrđena je ovlast izvršnog tijela za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je jedinica osnivač. Predstavničko tijelo osniva pojedine pravne osobe, a izvršno tijelo imenuje predstavnike jedinice u tim pravnim osobama. Jasno je i određeno da općinski načelnik, gradonačelnik ili župan upravlja nekret-ninama i pokretninama u vlasništvu jedinice te njezinim prihodima i rashodima. Pod pojmom ras-polaganja imovinom treba promatrati sva raspola-ganja imovinom jedinice, a ne samo stjecanje i otu-đivanje nekretnina i pokretnina, poštujući pritom limite propisane zakonom. Također je propisano da je općinski načelnik, gradonačelnik ili župan jedini ovlašteni predlagatelj proračuna, no s druge strane, odluku o privremenom financiranju mogu predlo-žiti i drugi predlagatelji (predlagatelji utvrđeni po-slovnikom predstavničkog tijela donošenje).


Bit instituta lokalne samouprave je ostvarivanje prava građana da sudjeluju u upravljanju javnim po-slovima na lokalnoj razini. Lokalna i područna (regi-onalna) samouprava može bolje od središnje države prepoznati potrebe i interese lokalnog stanovništva te upravo stoga lokalna samouprava može osigura-ti kvalitetnije i učinkovitije pružanje javnih usluga građanima te ujedno pružiti mogućnost građanima da aktivno sudjeluju u gospodarskom i društvenom razvoju lokalne zajednice. Pritom lokalne jedinice prilikom obavljanja poslova iz svojega samouprav-nog djelokruga trebaju postupiti vodeći brigu prven-stveno o potrebama lokalnog stanovništva te skrbe-

ći o dobrobiti svih građana na svojem području. U tom smislu, teret osiguranja normalnog funkcioni-ranja lokalne samouprave leži ponajprije na tijelima jedinice lokalne samouprave, dakle predstavnič-kom tijelu, tj. njegovim članovima, s jedne strane, i općinskom načelniku i njegovom zamjeniku, s dru-ge strane, a koji su svi zajedno obvezni u obavljanju svojih dužnosti postupati u skladu sa zakonom. Ko-liko će legislativno razjašnjenje pojedinih ovlasti, kao i institut istodobnog raspuštanja i razrješenja pridonijeti stabilnosti i kontinuitetu lokalne vlasti te boljoj i kvalitetnijoj suradnji predstavničkog i izvrš-nog tijela, ostaje za vidjeti.

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

U nakladi RRiF-a

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

- Primjena u praksi -VI. naklada 2014.

Skupina autora

Redaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Knjiga sadržava autorske komentare i na-

putke s primjerima obračuna PDV-a, knjiženja,

porezne evidencije, sastavljanje PDV-obrazaca,

zatim pročišćene tekstove Zakona i Pravilnika

o PDV-u te provedbenu Uredbu Vijeća EU-a.

Opseg: 1046 str.Cijena (s PDV-om): 483,00 kn

Vaše narudžbe primamo na:RRiF-plus d.o.o., 10 000 ZAGREB, Vlaška 68, tel.: 01/4699 760, faks: 01/4699–766, e-pošta: [email protected]


Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U SUSTAVU PRORAČUNA I PRIPREME ZA

PLANIRANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Polugodište je vrijeme koje iziskuje sastavljanje financijskih izvještaja u sustavu proračuna koja se dostavljaju u rokovima koji nisu mijenjani u odnosu na prethodne godine, a ovise o osobama koje ih sastavljaju, te bazične pripreme za planiranje proračuna odnosno sastavljanje fi-nancijskih planova. Ovim člankom se podsjeća na izvještajne obveze i upozorava na promjene koje su bitne za planiranju.

Ključne riječi: lokalna i područna (regionalna) samouprava, polugodište, prihodi, primitci, rashodi, izdatci, sanacija, zdravstvene ustanove

Stranica: 3

Renata KALČIĆ, dipl. oec.

PRIMJENA PDV-a KOD PRAVNIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI

Uzak je krug pravih osoba koje se smatraju osobama koje nisu porezni obveznici. No, ova činjenica, iako je izvor nekih posebnosti, u potpunosti ih ne isključuje iz sustava poreza na dodanu vrijednost. Stoga se u ovom članku važnije odredbe i pravila oporezivanja por-ezom na dodanu vrijednost koja se odnose i na pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a kada postanu obveznici PDV-a u vezi obav-ljanja neke gospodarske djelatnosti ili kada pređu prag stjecanja do-bara iz druge države članice Europske unije.

Ključne riječi: porezni obveznik, isporuka, stjecanje, prag stjecan-ja, pretporez, prodavatelj, stjecatelj

Stranica: 6

Iva BRKIĆ, mag. oecHana ZORIČIĆ, dipl. oec

OSVRT NA PROVJERE FORMALNOG SADRŽAJA IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

ZA 2013. GODINU I UOČENE NEPRAVILNOSTINalaženo je nadležnim ministarstvima i jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave da za svakog obveznika iz svoje nadležnosti dužna su provjeriti formalni sadržaj Izjave i Upitnika o fiskalnoj odgovornosti. Isto tako, moraju na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika provjeriti istinitost Izjave i Upitnika te na odab-ranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklonjenim slabostima i ne-pravilnostima utvrđenima prethodne godine, provedbu aktivnosti iz Izvješća. Kakve su nepravilnosti uočene u ovom nadzoru kod osoba koje mora kontrolirati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstava i drugih tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije navedeno je u ovom članku.

Ključne riječi: fiskalna odgovornost, nepravilnosti, slabosti, kon-trola

Stranica: 15

Davor MIKAC, dipl. oec.

ODGOVORI NA PITANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE U ovom daje se odgovor na niz pitanja u području primjene Za-

kona o javnoj nabavi koji mogu biti smjernice u primjeni sustava javne nabave.

Ključne riječi: javna nabava, ugovori, ponuditelj, naručitelj, ponu-da, gospodarski subjekt

Stranica: 18

Zoran VUIĆ, dip. iur.

PRAVA GOSPODARSKIH SUBJEKATA PRI BAGATELNOJ NABAVI

Zakona o javnoj nabavi se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu ra-dova do 500.000,00 kn. Postupak nabava do tih vrijednosti naručitelj mora urediti svojim aktom. Mogu li se u ovim nabavama i kako zaštititi ponuditelji predmet je ovog članka.

Ključne riječi: javna nabava, bagatelna nabava, predmet nabave, procijenjena vrijednost, gospodarski subjekt

Stranica: 24

Ante LOBOJA, dipl.iur.

PONUDA U POSTUPKU JAVNE NABAVEPonuda je u sustavu javne nabave pisana izjava volje

ponuditelja da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove sukladno uvjetima i zahtjevima navedenima u doku-mentaciji za nadmetanje. Sadržaj ponude propisan je Ure-dbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama. Sadržaju ponude i o postupanje s njom predmet je ovog članka.

Ključne riječi: ponuda, ponuditelj, nadmetanje, javna na-bava, predmet nabave, ocjena ponude

Stranica: 32

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

GODIŠNJI ODMOR DRŽAVNIH, JAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I PRAVO NA REGRES U 2014.

Iako nije sporno pravo na godišnji odmor u javnom sek-toru pri čemu se misli na prava službenika i namještenika u državnim službama, zaposlenika u javnim službama te službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica loka-lne i područne (regionalne) samouprave, pitanje regresa je različito uređeno. Službenici i namještenici u državnim službama i zaposlenici u javnim službama za 2014. nemaju pravo na regres, dok službenici i namještenici u upravnim ti-jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na regres samo ako je tako određeno.

Ključne riječi: godišnji odmor, ugovor o radu, materijalna prava, poslodavac, službenik/namještenik, zaposlenik

Stranica: 42

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik

PRIJEVOZ ZA DOLAZAK NA POSAO I POVRATAK S POSLA U JAVNIM I DRŽAVNIM SLUŽBAMA

Pravo na naknadu troška prijevoza za dolazak na podao i povratak s posla odnedavno se na jednak način utvrđuje za cijeli javni sektor. S obzirom na to da je takvo utvrđivanje na-knade novina za neke zaposlenike u javnim službama, ovom prigodom pojašnjava se utvrđivanje ovog prava što se može primijeniti i za državne službe.

Ključne riječi: prijevoz, kolektivni ugovor, mjesto stano-vanja, prijevozna karta, zaposlenik, službenik/namještenik

Stranica: 49

Katarina SERDAR, dip. iur.

OVLASTI I ODGOVORNOST LOKALNOG IZVRŠNOG TIJELA

Izvršno tijelo kao ključna karika u lokalnom sus-tavu s jedne strane je tijelo inicira proces odlučivanja u predstavničkom tijelu te preuzima odgovornost za izvršavanje tih odluka, a s druge strane nadzire i usmjerava djelovanje upravnih tijela. Kako bi se razjasnile nedoumice koje su se pojavile u praksi i kako bi se legislativno ojačala suradnja predstavničkog i izvršnog tijela, 2012. izmijen-jen je i nadopunjen sustavni propis koji uređuje lokalnu samoupravu. U ovom tekstu prikazat će se temeljne ovlasti izvršnog tijela definirane Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s naglaskom na onim ovlastima koje su bile izvorom brojnih dvojbi, slijedom čega su i razrađene zadnjim izmjenama tog Zakona.

Ključne riječi: građani, predstavničko tijelo, izvršno tijelo, proračun, lokalna samouprava, nekretnine, statut, imeno-vanje

Stranica: 58


Ivana JAKIR-BAJO, MSEc

SEMIANNUAL FINANCIAL REPORTS IN BUDGETARY SYSTEM AND PLANNING OF BUDGET OF UNITS OF LOCAL

AND REGIONAL SELF-GOVERNMENTThe half of the year is the time when the financial reports in the

budgetary system have to be prepared and delivered within the deadlines, which have not been changed in comparison with the previous year and depend on the persons who prepare them, in-cluding the main preparations for budget planning i.e. drawing up of financial plans. This article stresses the obligation of preparing the above stated reports and points to the changes which are important upon planning.

Keywords: local and regional self-government, half year, income, receipts, expenditure, expenses, recovery, health institutions.

Page: 3

Renata KALČIĆ, BSEc

VAT APPLICATION BY LEGAL PERSONS WHO ARE NOT VAT PAYERS

There is a small group of legal persons who are tax exempted. However, such a fact does not completely exempt them from the value added taxation. This article presents some important provi-sions and regulations of value added taxation, which comprise the legal persons who are tax exempted and who become VAT payers in the case when they perform certain economic activities or when the start acquiring goods from other EU member country.

Keywords: tax payer, delivery, acqisition, threshold of acquisition, pre-tax, seller, acquirer.

Page: 6

Iva BRKIĆ, MSEcHana ZORIČIĆ, MSEc

CONTROL OF CONTENTS OF STATEMENT ON FISCAL RESPONSIBILITY FOR 2013

AND OBSERVED IRREGULARITIES The authorized ministries and units of local and regional self-

government are obliged to check up the formal contents of the Statement and Questionnaire on Fiscal Responsibility of each tax payer under their authorization. In addition, they have to check up the truthfulness of the Statement and Questionnaire on the sam-ple of questions from the Qustionnaire, as well as the Report on the removed flaws and irregularities determined in the previous year, including the realization of the activities from the Report. This ar-ticle presents the irregularities observed in the latest control of the persons who subject to the control of local and regional self-govern-ment, ministries and other state administrative bodies on the level of the classification of organization.

Keywords: fiscal responsibility, irregularities, flaws, control.Page: 15

Davor MIKAC, BSEc

REPLIES TO QUESTIONS REGARDING PUBLIC PROCUREMENT

The article provides replies to a number of questions regard-ing the application of the Act on Public Procurement, which can be guidelines in the system of public procurement.

Keywords: public procurement, contracts, bidder, client, offer, economic entity.

Page: 18

Zoran VUIĆ, LLB

RIGHTS OF ECONOMIC ENTITIES IN PROCUREMENT UP TO HRK 200,000.00 I.E. HRK 500,000.00

The Act on Public Procurement does not apply to the procure-ment of goods and services to the estimated value up to HRK 200,000.00, i.e. the procurement of works up to HRK 500,000.00. A client should define the procurement procedure up to these values

in the internal act. The article deals with the issue whether such pro-curements can protect bidders.

Keywords: public procurement, procurement up to HRK 200,000.00 i.e. HRK 500,000.00, object of procurement, estimated value, economic entity.

Page: 24

Ante LOBOJA, LLB

BID IN PROCEDURE OF PUBLIC PROCUREMENTA bid in the system of public procurement represents a written

consent of the bidder to deliver the goods, to provide the service or to carry out the works according to the terms and conditions stated in the bidding documentation. The contents of the bid is de-termined by the Directive on the way of preparing and proceeding with the documentation for bidding and offers. The article presents the above stated contents.

Keywords: bid, bidder, bidding, public procurement, object of procurement, assessment of bid.

Page: 32

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

ANNUAL HOLIDAY OF CIVIL SERVANTS AND PUBLIC AND LOCAL OFFICIALS AND RIGHT TO HOLIDAY BONUS IN 2014

Although the right to the annual holiday in the public sector is not disputable, which comprises the rights of civil servants and em-ployees, public officials and employees and officials in the admin-istrative bodies of the units of local and regional self-government, the right to a holiday bonus is differently determined. Civil servants and employees in public services do not have the right to the annual holiday bonus in 2014, whereas the employees and clerks in the ad-ministrative bodies of local and regional government have the right to the annual holiday bonus if such has been determined.

Keywords: anuual holiday, contract on employment, substantive rights, employer, clerk/official, employee.

Page: 42

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

COMPENSATION FOR TRANSPORTATION TO AND FROM WORK IN PUBLIC AND STATE SERVICES

The right to the compensation for transportation to and from work has recently been equally determined for the entire public sec-tor. Due to the fact that such a determination of the compensation represents a new issue for the employees in public services, this arti-cle explains such a right, which can be applied to civil servants, too.

Keywords: transportation, collective agreement, place of resi-dence, ticket, employee, clerk/servant.

Page: 49

Katarina SERDAR, LLB

AUTHORIZATION AND RESPONSIBILITY OF LOCAL EXECUTIVE BODY

The executive body, as a key link in the local system on one hand, is the body who initiates the process of decision-making in the representative body and takes on responsibility for realization of such decisions, and, on the other hand, controls and directs the operations of administrative bodies. The regulations regarding the operations of local self-government were amended in 2012, in or-der to remove the dilemmas which often appeared in practice and to improve the co-operation between representative and executive bodies in terms of legislation. This article presents the fundamental authorities of the executive body determined by the Act on Local and Regional Self-Government, and stresses those authorities which caused a large number of dilemmas.

Keywords: citizens, representative body, executive body, budget, local self-government, real estate, statute, appointing

Page: 58

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2014.

Prednosti:1) Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige2) Nove izmjene u novoj knjizi3) Kompletni se propisi arhiviraju radi naknadne uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u

ukrasno oblikovane kutije

Još uvijek možete nabaviti naš najveći i sveobuhvatan priručnik o svim porezima i doprinosima u nas. Priručnik sadrži i I. dopunu u 2014.

Porezi pogađaju sve !! Znate li kako napraviti prigovor, žalbu, tužbu i gdje je sve to na

jednom mjestu ??

Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]

Documents

Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 7/14. · 2014. 6. 26. · JAVNE FINANCIJE Iva BRKIĆ, mag. oec; Hana ZORIČIĆ, dipl. oec Osvrt na provjere formalnog sadržaja