JAVNE FINANCIJE EFZG

  • View
    94

  • Download
    17

Embed Size (px)

DESCRIPTION

PITANJA

Text of JAVNE FINANCIJE EFZG

2

JAVNE FINANCIJE

1.(1.) Objasnite pojam javnih financija !

JAVNE FINANCIJE ekonomska analiza djelovanja drave putem javnih prihoda i javnih rashoda koji se iskazuju proraunima javnog sektora. Javni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Mi kroz javne financije analiziramo sustav javnih prihoda i rashoda i uinke koji oni izazivaju. Drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih manje vanih instrumenata: nadzor, regulacija, donoenje zakona, monetarna politika. Poseban naglasak je na usmjerenju javnih prihoda (procjena uinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu tereta izmeu stanovnika te utjecaj na gospodarski rast) i javnih rashoda (utvrivanje uinaka dravnih rashoda te utvrivanje minimalnih financijskih standarda u pruanju javnih dobara i usluga na temelju procjene trokova i koristi). Postoje tri osnovne funkcije javnih financija:1. ALOKACIJSKA - pribavljanje sredstava kroz javne prihode i opskrba drutva sa javnim dobrima (osigurati uinkovitu ponudu javnih dobara (obrana, plonik, rasvjeta, isti zrak i sl))2. DISTRIBUCIJSKA funkcija preraspodjele. Drava kroz svoje instrumente vri preraspodjelu dohotka. Primjerice progresivnim oporezivanjem drava namee vee poreze pojedincima veeg dohotka i time utjee na stvaranje jednakih ansi (ili socijalne naknade pa i porodiljine naknade zbog demografskih ciljeva). Iako u ekonomiji nije uvijek loa razlika u dohocima (u onim sluajevima kada je to posljedica sposobnosti) preraspodjela je prije svega uzrokovana situacijama nejednakih ansi. Da trite odrava situaciju jednakih ansi ova uloga javnih financija ne bi niti postojala. 3. STABILIZACIJSKA to je utjecaj drave na razinu ekonomskih aktivnost. S obzirom da se realni dohodak u nekom vremenu t kree u ciklusima (ekspanzije i recesije), drava moe djelovati u fazama ekspanzije restriktivno, a u fazama recesije ekspanzivno, kako bi ispeglala oscilacije da se one to manje osjete. Kroz javne rashode djeluje direktno na poveanje i smanjenje ekonomske aktivnosti a javnim prihodima djeluje na osobnu potronju (smanjivanjem poreza poveava osobnu potronju i poveanjem stope poreza smanjuje osobnu potronju).

2. (2.) to ini javni sektor? (to je Drava)Ugrubo svaka drava moe se podijeliti na takozvanu opu dravu i javna poduzea. Sa aspekta javnih financija uglavnom promatramo opu dravu. Opa drava se sastoji od sredinje drave, regionalne i lokalne. U hrvatskoj opa drava je: 1.Sredinja drava koju ini vlada sa svojim ministarstvima (13)2. Regionalna drava su upanije (20+zagreb). 3. Lokalna drava su opine i gradovi (429 + 126). Svaki grad,opina, upanija i sredinja drava imaju svoj proraun koji imaju svoje prihode i rashode. Postoje i javna poduzea (ona koja su preko 50% u dravnom vlasnitvu).

PRORAUN (na kraju skripte par pitanja on je spominjao ovdje)Dravni proraun Plan prihoda i rashoda sredinje drave koji se planira za sljedeu godinu. Donosi ga sabor na prijedlog vlade. Uz sredinju dravu tu spadaju i neki izvanproraunski fondovi (fond za zatitu okolia i energetske uinkovitosti, hrvatske ceste, dravna agencija za osiguranje depozita, agencija za upravljanje dravnom imovinom). Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave Plan prihoda i rashoda lokalnih i regionalnih jedinica za sljedeu godinu. Proraun ope drave na kraju godine zbrajaju se svi prorauni kako bi dobili proraun ope drave. Dakle, on se ne donosi kao prva dva ve se dobiva postupkom konsolidacije na kraju godine za proteklu godinu. Zbrajaju se svi prorauni i oduzimaju meusobni transferi. Jedino tako moemo vidjeti koliko je u protekloj godini kompletna drava prihodovala, potroila i ako ima razlike zaduila.

4. (4.) Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora? Drava ima pravo posegnuti za mjerama prisile Drava moe izricati naredbe i zabrane Iako se prisila moe primjenjivati i u privatnom sektoru, nadlenost drave je najvia i konana dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra) drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektor naelom stjecanja dobiti drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva

5. Objasnite organski nazor o dravi! Pojedinci su znaajni samo kao dio drutva, a dobro pojedinca podreeno je dobru drutva. Drutvo ili zajednica je iznad pojedinca Ciljeve drutva odreuje drava Drutveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvanije kako ih odabrati

6. Objasnite mehaniki nazor o dravi! U sreditu je pojedinac, a ne grupa ili drutvo i drava postoji za dobrobit pojedinca. Minimum to drava treba pruiti je zatita i infrastruktura nuna za ivot drutva (npr. Svjetionici, putovi, mostovi, kanalizacija..). Unutar mehanikog nazora razlikujemo :a) Liberale/Libertarijance za vrlo ogranienu dravu i protiv svake ekonomske uloge draveb) Socijaldemokrate za dobrobit pojedinca potrebna znaajna dravna intervencija (naknade zaposlenicima)

7. Kako se moe mjeriti veliina drave i koji je nain bolji?Veliina drave se moe mjeriti na nekoliko naina: mjerenje pomou godinjih izdataka (kupnja roba i usluga, veliina transfera, plaanje kamata) pomou prilagodbe rashoda inflaciji pomou dravne potronje po stanovniku pomou udjela u BDP-u.Hrvatska mjeri veliinu drave tako da javne rashode ope drave dijeli sa BDP-om8.(5.) Objasnite metode pozitivne i normativne analize koje se primjenjuju u podruju javnih financija. (metode istraivanja u javnim financijama)

Javne financije bave se pitanjima iz podruja normativne i pozitivne analize. Metode normativne analize kau kakve bi stvari trebale biti. No teorija je jedno a praksa je drugo, pa nam metoda pozitivne analize govori kako stvari jesu. Drugim rijeima:Normativna analiza pita se: Treba li se drava uplitati u alokaciju resursa? Kakva je raspodjela pravedna i treba li, i u kojoj mjeri, fiskalna politika utjecati na pravednost u raspodjeli? Koje bi kriterije trebalo primijeniti za ocjenu razliitih budetskih politika?Pozitivna analiza ima cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike. pita se: Kako odreene mjere fiskalne politike djeluju na raspodjelu dohotka? Kako privatni sektor reagira na promjene poreza ili javnih rashoda? to oblikuje fiskalne institucije i to determinira fiskalnu politiku?

9. (6.) to je ekonomika blagostanja?Ekonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom poeljnou alternativnih ekonomski stanja. Teorija blagostanja koristi se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je trite uspjeno od onih u kojima trite neuspjeno djeluje. Ekonomiku blagostanja moemo objasniti pomou pareto uinkovitosti.

10. (7.) Grafiki pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie Pareto uinkovita alokacija.

(Pareto Efficiency) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne bude gore.

Zamislimo li ekonomiju sa dvoje ljudi koji mogu troiti samo jabuke i smokvine listove. Ekonomika blagostanja kae da svaki pojedinac eli maksimizirani svoje blagostanje (svoju korisnost). Kako bi adam maksimizirao svoju korisnost on se mora kretati na viu krivulju indiferencije. Krivulja indinferencije pokazuje sve koare dobara sa istom razinom korisnosti. Ponuda dobara je nepromjenjiva (stalna). Eva isto tako ima svoje sklonosti pa tako i krivulje indiferencije odnosno preferencije prema tim dobrima. Nagib krivulje indiferencije od adama predstavlja graninu stopu supstitucije (MRS) odnosno spremnost adama da supstituira smokvine listove sa jabukama i obrnuto. Uvjet Pareto uinkovitosti kae da se Pareto uinkovitost postie kada je granina stopa supstitucije od adama jednaka graninoj stopi supstitucije od eve a to se deava u uvjetima kada se krivulje indiferencije od adama i eve tangiraju (MRSadam=MRSeva). Pareto uinkovitost se ostvaruje kada se ne moe poveati korisnost jedne osobe a da se drugoj ne smanji. Krivulja indiferencije adama i eve ima beskonano pa time ima i beskonano potencijalnih Pareto uinkovitih toaka a skup tih toaka ini krivulju ugovora. Pareto uinkovita toka je samo jedna i kad se ostvari vie nema pomicanja. 11. (8.) to je Pareto uinkovita alokacija?

Pareto uinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji nain da jedna osoba postane bogatija, a da se druga pritom ne uini siromanijom (toka p na gornjem grafu). Dok god to ne vrijedi imamo prostora za pareto poboljanje.Pareto poboljanje relokacija resursa koja jednu osobu ini bogatijom, a da pritom nitko ne osiromauje. PARETO POBOLJANJE je relokacija resursa

PRAVEDNOST: (nevezano niti za jedno pitanje posebno ali relevantno za vie pitanja)Samo zato to je neka Pareto uinkovita toka mjesto gdje drutvo ostvaruje maksimalnu korisnost, ono opet moe zahtijevati dravnu intervenciju. Razlog tome je socijalna pravednost. Drutvo, dakle, moe biti spremno odabrati alokaciju izvora i sredstava koja nije Pareto uinkovita ali je socijalno prihvatljiva (pravedna). Pa je to odgovor o razlogu dravne intervencije u gospodarstvo. Ekonomika blagostanja bavi se drutvenom poeljnou alternativnih ekonomskih stanja. Ona ne kae da je pareto uinkovita alokacija najpoeljnija jer moda nije socijalno pravedna.

12. (9.) to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki.

Postoji niz potencijalnih Pareto uinkovitih toaka, a spoj svih potencijalnih Pareto uinkovitih toaka naziva se krivulja ugovora, koja je na slici oznaena sa mm. Krivulja ugovora prolazi kroz toke u kojima se krivulje Adama i Eve tangiraju. Kretanjem po krivulji ugovora pomiemo se po raznim potencijalnim pareto uinkovitim tokama. Kretanjem se poveava blagostanje adama a smanjuje blagostanje eve (ili obrnuto u suprotnom smjeru). Iako su na toj krivulji sve toke pareto uinkovite veina nije socijalno prihvatljiva pa bi ih, zbog teorije o socijalnoj pravednosti, drutvo odbacilo. Drutvo je ponekad spremno zahtijevati dravnu intervenciju pomicanjem blagostanja u toku koja nije pareto uinkovita jer