JAVNE FINANCIJE

1.(1.) Objasnite pojam javnih financija !

JAVNE FINANCIJE – ekonomska analiza djelovanja države putem javnih prihoda i javnih rashoda koji se iskazuju proračunima javnog sektora. Javni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Mi kroz javne financije analiziramo sustav javnih prihoda i rashoda i učinke koji oni izazivaju. Država svoje funkcije obavlja i primjenom drugih manje važnih instrumenata: nadzor, regulacija, donošenje zakona, monetarna politika. Poseban naglasak je na usmjerenju javnih prihoda (procjena učinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu tereta između stanovnika te utjecaj na gospodarski rast) i javnih rashoda (utvrđivanje učinaka državnih rashoda te utvrđivanje minimalnih financijskih standarda u pružanju javnih dobara i usluga na temelju procjene troškova i koristi). Postoje tri osnovne funkcije javnih financija:

1. ALOKACIJSKA - pribavljanje sredstava kroz javne prihode i opskrba društva sa javnim dobrima (osigurati učinkovitu ponudu javnih dobara (obrana, pločnik, rasvjeta, čisti zrak i sl))

2. DISTRIBUCIJSKA – funkcija preraspodjele. Država kroz svoje instrumente vrši preraspodjelu dohotka. Primjerice progresivnim oporezivanjem država nameće veće poreze pojedincima većeg dohotka i time utječe na stvaranje jednakih šansi (ili socijalne naknade pa i porodiljine naknade zbog demografskih ciljeva). Iako u ekonomiji nije uvijek loša razlika u dohocima (u onim slučajevima kada je to posljedica sposobnosti) preraspodjela je prije svega uzrokovana situacijama nejednakih šansi. Da tržište održava situaciju jednakih šansi ova uloga javnih financija ne bi niti postojala.

3. STABILIZACIJSKA – to je utjecaj države na razinu ekonomskih aktivnost. S obzirom da se realni dohodak u nekom vremenu ’t’ kreće u ciklusima (ekspanzije i recesije), država može djelovati u fazama ekspanzije restriktivno, a u fazama recesije ekspanzivno, kako bi ispeglala oscilacije da se one što manje osjete. Kroz javne rashode djeluje direktno na povećanje i smanjenje ekonomske aktivnosti a javnim prihodima djeluje na osobnu potrošnju (smanjivanjem poreza povećava osobnu potrošnju i povećanjem stope poreza smanjuje osobnu potrošnju).

2. (2.) Što čini javni sektor? (Što je Država)Ugrubo svaka država može se podijeliti na takozvanu opću državu i javna poduzeća. Sa aspekta javnih financija uglavnom promatramo opću državu. Opća država se sastoji od središnje države, regionalne i lokalne. U hrvatskoj opća država je: 1.Središnja država koju čini vlada sa svojim ministarstvima (13)2. Regionalna država su županije (20+zagreb). 3. Lokalna država su općine i gradovi (429 + 126). Svaki grad,općina, županija i središnja država imaju svoj proračun koji imaju svoje prihode i rashode. Postoje i javna poduzeća (ona koja su preko 50% u državnom vlasništvu).

1

PRORAČUN (na kraju skripte par pitanja on je spominjao ovdje)Državni proračun – Plan prihoda i rashoda središnje države koji se planira za sljedeću godinu. Donosi ga sabor na prijedlog vlade. Uz središnju državu tu spadaju i neki izvanproračunski fondovi (fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, hrvatske ceste, državna agencija za osiguranje depozita, agencija za upravljanje državnom imovinom). Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave – Plan prihoda i rashoda lokalnih i regionalnih jedinica za sljedeću godinu. Proračun opće države – na kraju godine zbrajaju se svi proračuni kako bi dobili proračun opće države. Dakle, on se ne donosi kao prva dva već se dobiva postupkom konsolidacije na kraju godine za proteklu godinu. Zbrajaju se svi proračuni i oduzimaju međusobni transferi. Jedino tako možemo vidjeti koliko je u protekloj godini kompletna država prihodovala, potrošila i ako ima razlike zadužila.

4. (4.) Po čemu se država razlikuje od ostalih sektora? Država ima pravo posegnuti za mjerama prisile Država može izricati naredbe i zabrane Iako se prisila može primjenjivati i u privatnom sektoru, nadležnost države je najviša i konačna državne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra) država ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora država se rukovodi načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti država i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasništva

5. Objasnite organski nazor o državi! Pojedinci su značajni samo kao dio društva, a dobro pojedinca podređeno je dobru društva. Društvo

ili zajednica je iznad pojedinca Ciljeve društva određuje država Društveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvažnije kako ih odabrati

6. Objasnite mehanički nazor o državi! U središtu je pojedinac, a ne grupa ili društvo i država postoji za dobrobit pojedinca. Minimum što država treba pružiti je zaštita i infrastruktura nužna za život društva (npr. Svjetionici,

putovi, mostovi, kanalizacija..). Unutar mehaničkog nazora razlikujemo :

a) Liberale/Libertarijance – za vrlo ograničenu državu i protiv svake ekonomske uloge državeb) Socijaldemokrate – za dobrobit pojedinca potrebna značajna državna intervencija (naknade

zaposlenicima)

7. Kako se može mjeriti veličina države i koji je način bolji?

Veličina države se može mjeriti na nekoliko načina: mjerenje pomoću godišnjih izdataka (kupnja roba i usluga, veličina transfera, plaćanje kamata) pomoću prilagodbe rashoda inflaciji pomoću državne potrošnje po stanovniku pomoću udjela u BDP-u.

Hrvatska mjeri veličinu države tako da javne rashode opće države dijeli sa BDP-om

2

8.(5.) Objasnite metode pozitivne i normativne analize koje se primjenjuju u području javnih financija. (metode istraživanja u javnim financijama)

Javne financije bave se pitanjima iz područja normativne i pozitivne analize. Metode normativne analize kažu kakve bi stvari trebale biti. No teorija je jedno a praksa je drugo, pa nam metoda pozitivne analize govori kako stvari jesu. Drugim riječima:Normativna analiza pita se:

Treba li se država uplitati u alokaciju resursa? Kakva je raspodjela pravedna i treba li, i u kojoj mjeri, fiskalna politika utjecati na pravednost

u raspodjeli? Koje bi kriterije trebalo primijeniti za ocjenu različitih budžetskih politika?

Pozitivna analiza ima cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike. pita se: Kako određene mjere fiskalne politike djeluju na raspodjelu dohotka? Kako privatni sektor reagira na promjene poreza ili javnih rashoda? Što oblikuje fiskalne institucije i što determinira fiskalnu politiku?

9. (6.) Što je ekonomika blagostanja?Ekonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi društvenom poželjnošću alternativnih ekonomski stanja. Teorija blagostanja koristi se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je tržište uspješno od onih u kojima tržište neuspješno djeluje. Ekonomiku blagostanja možemo objasniti pomoću pareto učinkovitosti.

10. (7.) Grafički pomoću Edgeworthove kutije prikažite kako se postiže Pareto učinkovita alokacija.

(Pareto Efficiency) – alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne može biti bolje, a da drugoj ne bude gore.

Zamislimo li ekonomiju sa dvoje ljudi koji mogu trošiti samo jabuke i smokvine listove. Ekonomika blagostanja kaže da svaki pojedinac želi maksimizirani svoje blagostanje (svoju korisnost). Kako bi adam maksimizirao svoju korisnost on se mora kretati na višu krivulju indiferencije. Krivulja

indinferencije pokazuje sve košare dobara sa istom razinom korisnosti. Ponuda dobara je nepromjenjiva (stalna). Eva isto tako ima svoje sklonosti pa tako i krivulje indiferencije odnosno preferencije prema tim dobrima. Nagib krivulje indiferencije od adama predstavlja graničnu stopu supstitucije (MRS) odnosno spremnost adama da supstituira smokvine listove sa jabukama i obrnuto. Uvjet Pareto učinkovitosti kaže da se Pareto učinkovitost postiže kada je granična stopa supstitucije od adama jednaka graničnoj stopi supstitucije od eve a to se dešava u uvjetima kada se krivulje indiferencije od adama i eve tangiraju (MRSadam=MRSeva). Pareto učinkovitost se ostvaruje kada se ne može povećati korisnost jedne osobe a da se drugoj ne smanji. Krivulja indiferencije adama i eve ima beskonačno pa time ima i beskonačno potencijalnih Pareto učinkovitih točaka a skup tih točaka čini krivulju ugovora. Pareto učinkovita točka je samo jedna i kad se ostvari više nema pomicanja.

3

11. (8.) Što je Pareto učinkovita alokacija?

Pareto učinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji način da jedna osoba postane bogatija, a da se druga pritom ne učini siromašnijom (točka p na gornjem grafu). Dok god to ne vrijedi imamo prostora za pareto poboljšanje.Pareto poboljšanje – relokacija resursa koja jednu osobu čini bogatijom, a da pritom nitko ne osiromašuje. PARETO POBOLJŠANJE je relokacija resursa

PRAVEDNOST: (nevezano niti za jedno pitanje posebno ali relevantno za više pitanja)Samo zato što je neka Pareto učinkovita točka mjesto gdje društvo ostvaruje maksimalnu korisnost, ono opet može zahtijevati državnu intervenciju. Razlog tome je socijalna pravednost. Društvo, dakle, može biti spremno odabrati alokaciju izvora i sredstava koja nije Pareto učinkovita ali je socijalno prihvatljiva (pravedna). Pa je to odgovor o razlogu državne intervencije u gospodarstvo. Ekonomika blagostanja bavi se društvenom poželjnošću alternativnih ekonomskih stanja. Ona ne kaže da je pareto učinkovita alokacija najpoželjnija jer možda nije socijalno pravedna.

12. (9.) Što pokazuje krivulja ugovora? Prikažite je grafički.

Postoji niz potencijalnih Pareto učinkovitih točaka, a spoj svih potencijalnih Pareto učinkovitih točaka naziva se krivulja ugovora, koja je na slici označena sa mm. Krivulja ugovora prolazi kroz točke u kojima se krivulje Adama i Eve tangiraju. Kretanjem po krivulji ugovora pomičemo se po raznim potencijalnim pareto učinkovitim točkama. Kretanjem se povećava blagostanje adama a smanjuje blagostanje eve (ili obrnuto u suprotnom smjeru). Iako su na toj krivulji sve točke pareto učinkovite većina nije socijalno

prihvatljiva pa bi ih, zbog teorije o socijalnoj pravednosti, društvo odbacilo. Društvo je ponekad spremno zahtijevati državnu intervenciju pomicanjem blagostanja u točku koja nije pareto učinkovita jer smatra da je ispunjavanje uvjeta pravednosti važnije od maksimiziranja blagostanja.

13. (10.) Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto učinkovitost? Objasnite.Uvjet koji se treba zadovoljiti da bi se postigla pareto učinkovitost je da granične stope supstitucije budu jednake za sve potrošače. A ona se postiže samo na mjestima gdje se krivulje indiferencije tangiraju.

14. (11.) O čemu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni konkurenti, tj. dok prihvaćaju cijene kakve su zadane, tada se uz određene uvjete pojavljuje Pareto učinkovita alokacija sredstava i izvora. Bit konkurencije jest da svi ljudi prihvate iste cijene-u našem primjeru to znači da i Adam i Eva plaćaju istu cijenu za smokvine listove (Ps) kao i za jabuke (Pj). Konkurencija, uz maksimiziranje ponašanja svih pojedinaca vodi učinkovitom ishodu.

4

Krivulja proizvodnih mogućnosti (Šimović – predavanja)

Krivulja proizvodnih mogućnosti nam pokazuje maksimalnu količinu jednog dobra koje se može proizvesti uz bilo koju zadanu količinu drugih dobara. Za razliku od promatranja problematike Pareto učinkovitosti, ovdje je ponuda dobara promjenjiva. Nagib te krivulje pokazuje graničnu stopu transformacije. Uvijet za pareto učinkovitost kada je ponuda dobara promjenjiva je MRT=MRSadama=MRSeve. U tim uvjetima nemoguće je postići pareto poboljšanje. Granična stopa transformacije je stopa po kojoj gospodarstvo može transformirati proizvodnju jednog dobra u proizvodnju drugog dobra. To je apsolutna vrijenost nagiba krivulje proizvodnih mogućnosti.

15. (12.) Što pokazuje krivulja mogućih korisnosti? Prikažite je grafički.

Sve točke na ovoj krivulji su pareto učinkovite, ali ne i pravedne. Krivulja mogućih korisnosti pokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz krivulje ugovora. Sve točke na krivulji mogućih korisnosti su pareto učinkovite, ali one označavaju različite distribucije dohotka između dva pojedinca.

5

16. (13.) Što pokazuje funkcija društvenog blagostanja? (Objasnite krivulju društvene indiferencije)

Društvena dobrobit (welfare) ovisi o korisnostima svakog člana društva, odnosno: W=F(Uadam, Ueva) Funkcija društvenog blagostanja je koncept pretvaranja individualnih korisnosti u društveno blagostanje. Drugim riječima, društvena dobrobit je neka funkcija korisnosti svakog pripadnika toga društva individualno. Možemo reći da je društvo bogatije kada bilo koji od njegovih članova postaje bogatiji. Koncept prvi puta iznosi Abram Bergson

(Maksimiziranje društvenog blagostanja – nema u 200 pitanja)

Točka 1 je Pareto učinkovita. Nepoželjna je jer ne maksimizira društveno blagostanje i zato jer nije pravedna.Točka 3 maksimizira društveno blagostanje i pareto učinkovita je ali nije pravedna. Društvo će možda zbog pravednosti odabrati točku 2 iako nije Pareto učinkovita i ne maksimizira društvenu korisnost.

Ako spojimo krivulju društvene indiferencije i krivulju mogućih korisnosti možemo vidjeti koje bi bile poželjne opcije. Konkurentski sustav vodi do neke alokacije na krivulji mogućih korisnosti ali to ne mora biti točka koja maksimizira društveno blagostanje. Točka koja maksimizira društveno blagostanje je ona točka u kojoj se dodiruju krivulja društvene indiferencije i krivulja mogućih korisnosti (točka 3). No, to ne znači da će ta točka biti najpoželjnija jer nije pravedna. Državna intervencija, čak i ako gospodarstvo stvara Pareto učinkovitu alokaciju sredstava i izvora, može biti nužna za postizanje pravedne distribucije korisnosti. Državnu aktivnost opravdava i mogućnost da određeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomike blagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tržištu. Ako oni ne postoje alokacija sredstava i izvora na slobodnom tržištu može biti neučinkovita.17. (14.) Što su meritorna dobra i navedite primjer?

6

Svi ljudi ne znaju što žele i što je za njih dobro. Tu država prilazi sa meritornim dobrima. Meritorna dobra su posebna vrsta javnih dobara. Dobra višeg reda koje država prisiljava pojedince da ih koriste ili nudi ta dobra čak i kad ih pojedinci ne žele. Dijete od sedam godina teško može znati da je za njega dobra osnovna škola. Drugi primjer je zdravstvo. Ne bi se svi osigurali da zdravstveno osiguranje nije prisilno a time bi došlo do problema negativnog izbora. Još neka od meritornih dobara su kultura i umjetnost i sport.

18. (15.) Kada se može opravdati državna intervencija u gospodarstvo? (Zašto je potrebna državna intervencija u gospodarstvu? – Šimović)Dva su razloga: Zbog ekonomike blagostanja: čak i kada tržište ostvaruje pareto učinkovitu alokaciju sredstava i

izvora i maksimizira društveno blagostanje, društvo može zahtijevati državnu intervenciju kako bi ostvarilo pravedniju alokaciju. Društvo će ponekad biti spremno imati nižu razinu blagostanja i biti Pareto neučinkovito kako bi ostvarilo važniji cilj, a to je društvena pravednost.

Zbog tržišnih neuspjeha koji nastaju: a) Utjecaj na tržište: Ako pojedinac ili poduzeće može utjecati na cijene, tada će alokacija

uglavnom biti neučinkovita. Poduzeće koje ima veliku moć na tržištu može dići cijene iznad graničnog troška i nuditi manje proizvoda nego što bi to činila konkurencija. To su slučajevi kada poduzeća mogu utjecati na cijene – monopoli, oligopoli i sl.

b) Nepostojanje tržišta - Asimetrične informacije: Na savršenom tržištu informacije su svima dostupne,

besplatne i potpune. No često se događa da tržište svoju informacijsku ulogu obavlja samo djelomično uspješno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene, nepotpune ili skupe, pa tržište ne pruža ispravne znakove za učinkovitu alokaciju resursa. Primjerice doktor vas može poslati na pretrage koje ćete skupo platiti a nisu vam potrebne. Država treba ispraviti ovaj tržišni nedostatak i osigurati svima potrebne informacije.

- Eksternalije: U nekim slučajevima pojedine odluke potrošača ili proizvođača mogu utjecati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasičan primjer vanjskog učinka predstavlja zagađenje okoliša. (Bolje objašnjeno u pitanju br 29.)

- Javna dobra: Privatni poduzetnik ne želi preuzeti proizvodnju takvih dobara jer ne može izvršiti njihovu naplatu, niti isključiti neplatiše iz potrošnje. (Pitanje 22.)

19. (16.) Navedite slučajeve alokativne neučinkovitosti tržišta. (nije spomenuo)To su situacije kada ne postoje uvjeti za postizanje učinkovitog tržišnog rješenja:(1) opadajući prosječni troškovi, monopol i ostali slučajevi kad je narušena savršena konkurencija (2) asimetrične informacije-jedna strana u transakciji ima informaciju koja nije dostupna drugoj strani(3) javna dobra-npr. svjetionik. Jedini koji imaju korist od njega su pomorci, a mi koji smo isto platili porez za njegovu izgradnju nemamo nikakvu korist od njega.(4)vanjski učinci (eksternalije)

…..drugim riječima zbog svih razloga navedenih u prethodnom pitanju, bez prvog (ekonomike blagostanja)22. Definirajte pojam javnog dobra, pronađite primjer za javno dobro I objasnite obilježja koja ga čini javnim dobrom.

7

Javna dobra su dobra koja su neisključiva i nekonkurentna u potrošnji (za razliku od privatnog dobra koje je i konkurentno i isključivo u potrošnji). To znači da, ako želimo pojesti sladoled, moramo imati novaca za sladoled (isključivost). Čak i ako imamo novaca za sladoled, škrinja se može isprazniti i u tom slučaju čak i ako imamo novaca sladoled ne možemo kupiti (konkurentnost u potrošnji). Javna dobro je, recimo, maksimirski park u koji možemo ući bez ikakvog troška (neisključivo) i šetati se koliko god puta želimo (nekonkurentno). Primjeri javnih dobara su: parkovi, šume, ceste, javna rasvjeta, obrazovanje (recimo osnovna škola), svjetionik, čisti zrak, obrana i sl. Rijetko koje javno dobro je u potpunosti nekonkurentno i isključivo. Primjer je Knjižnica: Ako su sva mjesta za stolovima popunjena ili je knjiga koju trebate posuđena, to javno dobro može biti konkurentno. Cesta može isto biti isključiva u slučaju velike gužve. Ni jedno javno dobro nije u potpunosti čisto javno dobro. Ipak primjer čistog javnog dobra je nacionalna obrana i kontrola zagađenja.

23. (21.) Grafički prikažite i objasnite kako se izvodi krivulja potražnje za privatnim dobrom.

Izvodi se tako da vodoravno zbrajamo krivulje potražnje. Na osi (za sva tri grafa) x označena je količina dobra (smokvin list), a na osi y nalazi se cijena. Uz cijenu od 5 kuna Adam je spreman kupiti jednu jedinicu a Eva dvije. To znači ako je cijena 5 kuna, zajedno će biti spremni kupiti 3 jedinice (DS

24. (22.) Grafički prikažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu privatnog dobra.

Ponavljaju se podaci iz pitanja 21, osim što se trećem grafu dodaje krivulja tržišne ponude(S s). Ravnoteža se ostvaruje kada su ponuda i potražnja jednake, a to je pri cijeni od 4 Edena. Pri toj cijeni Adam troši jedan i pol smokvin list, a Eva tri.Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potražnja i ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto učinkovita - u ravnotežnoj točki vrijedi:MRTjs=MRSjs

Adam= MRSjsEva (krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude)

25. (23.) Grafički prikažite i objasnite kako se izvodi agregatna krivulja potražnje za javnim dobrom.

8

Javna dobra se koriste u jednakim količinama. Da bi se pronašla zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu – okomito zbrajanje krivulja potražnje.Svatko troši jednaku količinu, ali postoje različite granične stope supstitucije.Adam i Eva žele kupiti vatromet. Adam je spreman platiti 6 Edena za 20 raketa a eva 4. Zajedno su spremni platiti 10 Edena za 20 raketa.

Pretpostavke: 1. Zajednički jednoglasno odlučuju kupiti vatromet2. Otvoreno (iskreno) iskazuju svoje preferencije.3. Društvo se sastoji od dvoje ljudi4. Postoji jedno javno dobro.

26. (24.) Grafički pokažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu javnog dobra.

Prvo treba ponoviti cijeli tekst iz prijašnjeg zadatka.Ravnoteža je tamo gdje je ponuda jednaka potražnji, a to je u cijeni od 6 edena. Iz grafa vidimo da je zajednička potražnja pri cijeni od 6 edena 45 raketa.

Problem je u tome što je u stvarnim društvima gdje ima više ljudi teško postići suglasnost (ali ne i nemoguće). Drugi problem je to što ne možemo sa sigurnošću znati da osobe ne lažu o preferencijama ka promatranom javnom dobru.

Kada se kupuju dobra koja su neisključiva i nekonkurentna u potrošnji tada su pojedinci skloni skrivati svoje preferencije (švercati se).

27. (25.) Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnoteža na tržištu javnog dobra? Obrazložite to. PONOVITI

9

Kod javnog dobra, za razliku od privatnog, svatko troši jednaku količinu tog dobra ali su spremnosti za plaćanje tog dobra različite. Ravnoteža na tržištu javnog dobra postiže se u točki u kojoj je spremnost svih uživatelja tog dobra da plate dodatnu jedinicu jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.Dakle, ravnoteža se postiže kad je zbroj graničnih stopa supstitucije svih subjekata jednak graničnoj stopi transformacije nekog dobra, što je zadano uvjetom:MRS1 + MRS2 + MRS3…. + MRSn = MRT

28. (26.) Objasnite problem švercera/slijepog putnika. (Zašto je tržište neučinkovito u ponudi javnih dobara)Kada se kupuju dobra koja su neisključiva i nekonkurentna u potrošnji tada su pojedinci skloni skrivati svoje preferencije (švercati se, lagati o preferencijama). Upravo zbog tog švercanja (free ride) odnosno nemogućnosti da se saznaju preferencije svakog pojedinca za pojedinim javnim dobrom je tržište neučinkovito u ponudi javnih dobara. Proizvođač bi imao problem naplate jer ne zna preferencije svakog pojedinca.

29. (27.) Definirajte pojam eksternalija.

Eksternalija (eksterni efekti, prelijevanje, efekt susjedstva) ili eksterni odnosno vanjski učinak je učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena. Pozitivne eksternalije povećavaju blagostanje okoline a negativne eksternalije utječu na smanjenje blagostanja okoline. Primjer pozitivne eksternalije: Ako počistimo snijeg ispred svog i susjedovog ulaza stvorili smo pozitivnu eksternalije. Stvorili smo neku korisnost susjedu a on za to nije platio (ne odvija se pomoću tržišnih cijena).Primjer negativne eksternalije: Tvornica koja zagađuje rijeku svojim djelovanjem stvara trošak ribičkom društvu koje u rijeci lovi ribu. Ili pušač koji zapali cigaretu pred nepušačem pa mu zagađuje zrak. Problem eksternalija je što djeluju na ekonomsku učinkovitost. S obzirom da taj problem tržište ne može riješiti govori se o tržišnom neuspjehu. To jedino može riješiti država. Eksternalije postoje isključivo zbog nepostojanja vlasničkih prava (primjerice zrak je ničiji i svačiji).

30. (28.) Koja su osnovna obilježja eksternalija?

1. Vanjske učinke mogu stvarati i potrošači i proizvođači. npr. osoba-potrošač koja u sobi puši cigaretu2. Vanjski su učinci po svojoj prirodi recipročni. Ako branimo pušaču da puši stvaramo mu štetu recipročnu onoj koju stvaramo nepušaču ako pušaču dozvolimo da puši.3. Vanjski učinci mogu biti pozitivni. Ako počistimo snijeg ispred svog i susjedovog ulaza.4. Javna dobra se mogu promatrati kao posebna vrsta eksternalija. Ako bi očistili snijeg sebi i susjedu učinili bi pozitivnu eksternaliju. Ako očistimo cijelo susjedstvo, učinili bi javno dobro.

32. (30.) Grafički prikažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža ako postoje negativne eksternalije!

10

Društvo se sastoji od 2 ljudi. Bart ima tvornicu a Lisa lovi ribu na rijeci. Cilj nije da se zabrani zagađenje već treba natjerati onečišćivača da percipira taj trošak (da ga nadoknadi). Bart ima korist od svoje proizvodnje (MB) i privatni trošak (MPC) i proizvodit će onu količinu gdje je granična korist jednaka graničnom trošku (MB=MPC, g). Lisa ima marginalnu štetu (MD) koja se povećava sa povećanjem proizvodnje. Društveni trošak je Bartov privatni trošak i društvena šteta (MSC = MPC+MD). Za društvo prihvatljiva proizvodnja bi bila u točki d (gdje je MSC = MB) jer ono isto ima određenu korist od Bartove proizvodnje.

- proizvođač gubi dobit u iznosu dcg- potrošač ostvaruje dobitak u zbog smanjenja štete u iznosu abef što je jednako cdgh- neto dobit za društvo je razlika između cdgh i dcg, odnosno dgh

33. (31.) Koja su privatna, a koja društvena rješenja za izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama? Privatna rješenja: 1.spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija (da se Bart i Lisa udruže u jedno poduzeće)2.primjena društvenih konvencija i moralnih pravila. (da se papir ne baca na pod nego u koš i da se žvaka ne lijepi ispod klupe)Državna rješenja:1.porezi – oporezovati po proizvedenom proizvodu ili proizvedenom onečišćenju2.potpore – platiti da ne proizvode (moralno manje prihvatljivo)3.stvaranje tržišta4.utvrđivanje vlasničkih prava - recimo odlučimo da je rijeka od Barta.5.regulacija

34. (32.) Objasnite pojam Piguovog poreza!

Porez nametnut na svaku jedinicu onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti pri učinkovitoj razini proizvodnje.Pigou (1930-te): onečišćivači proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa → Pigouov porez

35. (33.) Grafički prikažite djelovanje Piguovog poreza.

11

Onečišćivači proizvode previše jer se susreću sa preniskim troškovima proizvodnje. Kako bi se to ispravilo mogu se nametnuti porezi i time povećati cijena proizvodnje. Ako natjeramo onečišćivača da smanji proizvodnju sa Q1 na Q* tako da mu nametnemo jedinični porez. Taj porez mora iznositi cd. Jer će se tada krivulja MPC preći na MPC+cd. -za postizanje učinkovitosti nije nužno davati nadoknade žrtvama onečišćenja-teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza-primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i stupanj onečišćenja

36. (34.) Objasnite pojam Pigouove potpore te glavna ograničenja.

Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem onečišćivaču zato što ne onečišćuje-država daje potporu za svaku jedinicu koju onečišćivač ne proizvede (uz pretpostavku fiksnog broja onečišćivača) potpora za onečišćenje.Potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok proizvodnja koja dovodi do onečišćenja postati atraktivna za veći broj poduzeća – to može dovesti do porasta ukupnog onečišćenjaZa isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premašivati koristi od uklanjanja eksternalija.Potpore mogu biti etički nepoželjne

37. (35.) Grafički prikažite djelovanje Pigouove potpore.Pigouova potpora - cd

12

Kako smo Barta oporezivali za svaku jedinicu koju proizvedi tako u potpori možemo isplatiti Barta za svaku jedinicu koju ne proizvodi. Iznos ćemo mu dati opet u iznosu cd za svaku ne proizvedenu jedinicu. Za razine proizvodnje veće od Q*, oportunitetni trošak proizvodnje (MPC+cd) je veći od granične koristi (MB).ISTI GRAF KAO I KOD PIGUOVA POREZA, JEDINA RAZLIKA JE STO JE POREZNI PRIHOD BIO (ijhk) a PIGUOVA POTPORA (hkcd)

38. (36.) Grafički prikažite i objasnite izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama pomoću stvaranja tržišta. Država sama odluči koja je to učinkovita razina proizvodnje (Z*), zatim prodaje dozvole za onečišćenje.

Tko na aukciji kupi dozvolu moći će proizvoditi a tko ne kupi neće ( s time da je količinu ograničila država). Naknadama za onečišćenje kasnije poduzeća mogu trgovati. Naknadama za onečišćenje eliminira se neizvjesnost u pogledu količine onečišćenja. Oni koji nisu spremni platiti cijenu P1 moraju prestati proizvoditi ili primijeniti čišću tehnologiju.

39. (37.) O čemu govori Coaseov teorem? Sa aspekta učinkovitosti svejedno je kome se dodjeljuju vlasnička prava (kome pripada rijeka, Bartu ili Lisi) sa aspekta učinkovitosti rješavanja problema eksternalija. Ako je Bart vlasnik rijeke može Lisi reći da mu plati za smanjenje proizvodnje u veličini štete koja njemu nastaje od smanjenja proizvodnje. Ako je Lisa vlasnica rijeke ona može reći Bartu da njoj plati za zagađivanje iznos u visini štete koja njoj nastaje od zagađenja. Pod uvjetom da se može utvrditi tko onečišćuje i da cijena pregovora mora biti izrazito niska.

40. (38.) Grafički prikažite i objasnite kako se pomoću utvrđivanja vlasničkih prava mogu izbjeći neučinkovitosti nastale eksternalijama.

13

Neučinkovitosti povezane s eksternalijama mogu se povezati s nepostojanjem odgovarajućih tržišta. S obzirom da Coaseov teorem kaže da je svejedno kome se dodjele vlasnička prava, dodjelom bi se riješio problem eksternalija. To navodi državu da ona stvori tržište prodajući (utvrđujući) vlasnička prava (na resurs) onome tko proizvodi eksternalije ili strani na koju eksternalije djeluju. Te dvije strane pregovaraju kako bi riješile problem eksternalija. Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je granična šteta (MD) veća od razlike granične koristi (MB) i graničnog privatnog troška (MPC) (tj dok je MD>MB–MPC).

41. (39.) Grafički prikažite i objasnite kako regulacija djeluje na izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama? (POGLEDATI ZA ZADACU!)

Kod primjene regulacije svaki onečišćivač mora pristati na smanjenje onečišćenja za određeni iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva regulacija vodi tome da neka poduzeća proizvode premalo, a neka previše jer odgovarajuće smanjenje proizvodnje (a time i onečišćenja) svakog poduzeća ovisi o nagnutosti krivulja granične koristi i graničnog privatnog troška.

14

Drugim rijecima ako su im troskovi jednaki zbog regulacija ce morati smanjiti proizvodnju pa ce doci do toga da neka poduzeca vise a neka manje smanjuju proizvodnju.Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena rješenja postići učinkovite ishode nego izravna regulacija, jer nema idealne politike. Regulacija je najšire korištena metoda uklanjanja (iako je ujedno i najneučinkovitija).

42. Grafički prikažite i objasnite pozitivne eksternalije u području istraživanja i razvoja!

Pozitivne eksternalije su neposredna dobit trećih strana, koje one snose zbog određene proizvodnje ili potrošnje drugih ekonomskih subjekata koji povećavaju svoju dobrobit. Poduzeće koje se bavi istraživanjima koje ima graničnu privatnu korist (MPB) i granični trošak MC pa će proizvoditi količinu R1. Osim privatne koristi ostvaruje se društvena korist istraživanja (marginal external benefit, MEB). Kada zbrojimo te dvije krivulje dobijemo marginalnu društvenu korist (MSB=MPB+MEB). Time vidimo da bi društveno učinkovita razina bila R* ali poduzeće proizvodi R1. Poduzeće možemo potaknuti da proizvodi R* tako da

država poduzeću da jediničnu potporu po svakoj proizvedenoj jedinici.

43. Koje se vrste ekoloških naknada koriste u Hrvatskoj za izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama? Objasnite jednu naknadu.

U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost:

a) Naknada onečišćivača okolišab) Naknada korisnika okolišac) Naknada za opterećivanje okoliša otpadomd) Posebna naknada za okoliš na vozila za motorni pogon

Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon – plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici ili ovlaštenici prava na vozilima na motorni pogon. Plaća se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehničke ispravnosti vozila). Određuje se i plaća prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskog goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila.

Primjenjuje se još i :

15

a) Namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma)b) Trošarine (naftu i naftne derivate)c) Kazne

44. (40.) Što je javni izbor?Teorija javnog izbora predstavlja granu ekonomske znanosti koja se bavi načinom na koji države donose svoje odluke prvenstveno vezane uz visinu poreza, javnu potrošnju i transferna davanja. Jednako kako teorija ponude i potražnje obrađuje pitanja privatnog izbora, tako teorija javnog izbora proučava javni izbor, tj. način na koji država odlučuje o svojoj gospodarskoj politici. Zbog problema jednoglasnosti i švercera sustav tržišnog odlučivanja ne može funkcionirati i jedini način da se individualne preferencije pretvore u društvene je glasanje. Teorija javnog izbora promatra državu kao skup pojedinaca (vladu koja ima cilj maksimizirati svoj interes, pojedinci u vladi koji imaju svoje interese, pojedince koji su sebični ljudi i gledaju vlastiti interes, stranke i sl…).

45. (41.) Grafički prikažite i objasnite pojam Lindahlovih cijena.

Lindahlove cijene pokazuju porezne udjele kao cijenu javnog dobra. Svaki pojedinac će platiti onoliki porezni udio sukladno njegovim preferencijama i korištenju tog javnog dobra. Drugim riječima tko to javno dobro više koristi za njega će više i platiti. Na primjeru adama i eve koji kupuju vatromet imali smo situaciju da je za 20 raketa adam bio spreman platiti 6 kn za dvadesetu raketu a eva 4 kune. Adam će dakle platiti više jer njemu vatromet više znači. Lindahlove cijene kažu nam da bi se javna dobra na tržištu mogla kupiti uz dva uvjeta: da se jednoglasno svi članovi društva dogovore o kupnji javnog dobra i da ne skrivaju svoje preferencije. U tim uvjetima bi postojale Lindahlove cijene i one bi bile pareto učinkovite. Naravno, oba uvjeta za postojanje Lidahlovih cijena je jako teško postići. Lindalohve cijene se, dakle, bave principom ekvivalencije u raspodjeli poreznog tereta između pojedinaca pri financiranju javnog dobra.

16

46. (42.) Što je paradoks glasovanja i kada on nastaje?U sustavu pravila većinskog glasovanja (više od polovice glasača mora odobravatiodređenu mjeru da bi bila usvojena), može se dogoditi da, iako su preferencije svih glasača konzistentne, preferencije zajednice nisu → paradoks glasovanja. Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom

47. (43.) Što su preferencije s dvostrukim, a što preferencije s jednim vrhom.PREFERENCIJE KOJE VODE RAVNOTEŽI (JEDAN VRH)Zbog toga što se teško postiže jednoglasnost u demokratskim društvima moramo primijeniti sustav većinskog glasovanja. Kako bi pokazali primjer problematike većinskog glasovanja uzimamo društvo sa 3 glasača o kupnji naoružanja a opcije su minimalno, srednje i veliko naoružanje. Sve je u redu dok postoje preferencije koje vode ravnoteži pa ćemo prvo to promatrati.

Cosmo ne voli oružije, njegov prvi izbor je malo naoružanja pa sve više. Eleine je suprotnost, ona želi prvo najviše pa sve manje naoružanja. George prvo želi srednju pa onda više pa manje. To su takozvane jednovršne preferencije (preferencije sa jednim vrhom). To znači da uvijek postoji samo jedan vrh pri glasovanju. Glasamo li između A i B pobjeđuje B, između B i C, opet B. Dakle, kako god glasali, pobjeđuje umjerena varijanta B, i to bez obzira na redoslijed glasovanja . Sve je u redu dok postoji jedan vrh.

GLASAČKE PREFERENCIJE KOJE VODE KRUŽENJU (DVA VRHA)Sve je u redu dok postoje preferencije sa jednim vrhom. Problem nastaje kada imamo preferencije koje vode kruženju. Pogledajmo sljedeci primjer:

17

Cosmo zeli prvo malo pa sve vise, Eleine želi prvo malo pa onda puno pa onda srednju količinu naoružanja. George želi prvo srednju pa malu količinu pa tek onda najveću. Problem dva vrha je Eleine. Ako biramo između varijante A i B, pobjeđuje A, između B i C pobjeđuje B, između A i C pobjeđuje C. Dolazi do kruženja. Dakle pri glasačkim preferencijama koje vode ka kruženju ne može se očekivati od društva da donese konzistentnu odluku. Drugim riječima, dolazi do paradoksa glasovanja.

48. (44.) O čemu govori teorem medijanskog glasača?Teorem medijanskog glasača kaže da dok god su sve preferencije jednovršne, rezultat većinskog glasovanja održavat će preferencije medijanskog glasača. Medijanski glasač je onaj čije se preferencije nalaze na sredini skupine preferencija svih glasača. Uzmemo li primjer željene potrošnje za neko javno dobro, pola glasača glasat će za manje a pola za više potrošnje za to dobro u odnosu na medijanskog glasača. Problem medijanskog glasačaTeško je uvijek utvrditi medijanskog glasača. To ovisi o pitanju koje se razmatra (kapitalna ulaganja naoružanje mirovine i sl..). Ako su preferencije s više vrhova sve pada u vodu. Politički kandidati se najčešće pokušavaju prilagoditi medijanskog glasaču. Neki kandidati se iz ideoloških razloga nisu u stanju prilagoditi medijanskom glasaču. Glasači nisu uvijek realni, političari mogu biti privlačni/neprivlačni. U ovom modelu kandidati se prilagođavaju glasačima, ali nije uvijek tako. Postoje vođe koji su u stanju utjecati na preferencije – mase slijede onoga tko zna pokrenuti. Ljudi često ne izlaze na glasanja jer kandidati ne nude ništa što ih veseli. Neke glasače glasanje uopće ne zanima. Građani su često neinformirani, neki misle da jedan glas ionako ne mijenja ništa, u nekim zemljama jako malo građana izlazi na izbore (Skandinavija).

49. (45.) Što govori Arrowljev teorem o nemogućnosti glasovanja? (Pogledati za zadaću)Arrowljev teorem nemogućnosti govori da je nemoguće pronaći pravilo donošenja odluka koje istodobno zadovoljava određeni broj naizgled logičnih kriterija. To na kraju znači da se od demokratskih društava ne može očekivati da donose konzistentne odluke. To se dešava zbog preferencija koje vode kruženju (preferencija sa dva vrha).Arrow (1951) – predložio da u demokratskim zemljama pravilo donošenja odluka treba zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. Da se može donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasačkih preferencija.2. Mora biti moguće rangirati sve rezultate3. Pravilo donošenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama.4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)

18

5. Društveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B.6. Nije dopuštena diktatura.

– nije moguće pronaći pravilo koje će sa sigurnošću jamčiti zadovoljavanje svih tih kriterija → od demokratskih društava ne može se očekivati da donosi konzistentne odluke.

50. (46.) Objasnite razliku između izravne i predstavničke demokracije. Izravna demokracija može se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinačnim pitanjima, i sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencije.Prednost izravnog izbora – sve osobe koje snose posljedice odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencije pa su preferencije samim time puno jasnije.Nedostatak izravnog izbora – to je vrlo skup način odlučivanja (koristi se samo za važnija pitanja)

Sa druge strane, kada to nije moguće, postoji predstavnička demokracija koja predstavlja politički sustav u kojem postoje opći izbori, i u kojem se dvije ili više stranaka (ili osoba) natječu za glasove glasača. Kod predstavničke demokracije pravo glasovanja ograničava se na izbor predstavnika, pri čemu parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima. Prednost je ta što je to puno jeftiniji, brži i praktičniji način odlučivanja dok je mana što ne mora postojati kandidat koji upotpunjuje sve glasačeve kriterije. Često se dešava da političari ne ispunjavaju svoja obećanja, da ne rade u korist naroda i maksimizacije njegova blagostanja već u svoju korist i maksimizaciju svoga blagostanja.

52. (48.) Što je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru.Razmjena glasova je sustav koji ljudima dopušta da razmjenjuju glasove i tako pokažu jačinu svojih preferencija.Razmjena glasova je međusobni dogovor odnosno kompenzacija osoba o čijim se glasovima radi, tj. podržavanje prijedloga druge osobe u zamjenu za isto. To je dogovor u kojem osobe koje sudjeluju u razmjeni na taj način postižu ono što bez te razmjene ne bi bilo moguće. Koristi se za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnoteže.Primjerice, kod 3 izbora i 3 glasača gdje svaki glasač ima vlastitu preferenciju može se desiti da se dva glasača dogovore

53. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova poboljšava blagostanje!

Ukupne neto koristi su pozitivne, Ivo bi glasao za bolnicu, ali Radomir i Željka ne bi, slično i za ostale projekte. Da nema razmjene glasova nikada se ne bi izglasao nijedan projekt. Sve dok su neto koristi pozitivne razmjena ima

smisla. Pa će se ivo dogovoriti sa radomirom, da radomir glasa za bolnicu, a sljedeći put ivo glasa za most pa će u oba slučaja dobit 2:1 željku.

54. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova pogoršava blagostanje!

19

IVO RADOMIR ŽELJKA NETO KORIST

Bolnica 200 -50 -55 95Most -40 150 -30 80Autoput -120 -60 400 220

Protivnici razmjene glasova naglašavaju potencijalne dobitke za pojedince, nedovoljne nadoknade za ukupno nastale gubitke itd. (npr. zadržavanje vojnih baza u SAD-u)

55. (49.) Na čemu se može temeljiti osnivanje interesnih skupina?Na kojim temeljima se mogu osnivati te grupe? Mogućnosti su razne, ali knjiga navodi slijedeće kao primjere, jedino ograničenje primjera je Vaša mašta:

1.Izvor dohotka: kapital ili rad – Prema marksističkoj teoriji, političke interese ljudi određuje činjenica jesu li kapitalisti ili radnici.

2.Veličina dohotka – bogati i siromašni imaju različite pogleda na mnogo političko-ekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka. Siromašni daju prednost programima preraspodjele dohotka, a bogati ne.

3.Izvor dohotka: ista gospodarska grana – Radnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imaju zajedničke interes: da država baš podrži njihovu djelatnost.

4.Stanovnici regija – Stanovnici istih regija često dijele iste interese. 5.Demografska i osobna obilježja – Stari ljudi podržavaju potpore za zdravstvenu zaštitu i izdašne

mirovinske programe, dok su mladi bračni parovi zainteresirani za dobre škole i niske poreze na dohodak.

56. (50.) Što je željezni trokut?Željezni trokut (iron tirangle) - suradnja zakonodavca koji je donio program, činovnika koji ga provode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa. Npr. u Hrvatskoj građevinski lobi (MOR, Sabor, građevinska poduzeća), turistički lobi, itd.- Zašto većina u Saboru to izglasava (zaboravimo na trenutak stranačku poslušnost) iako samo manjina (članovi željeznog trokuta) ima koristi? Zato što članovi ŽT raspolažu informacijama i dobro su organizirani, dok oni koji snose troškove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a možda čak ni ne znamo što se događa; mislimo da ionako ne možemo utjecati; mislimo da je naš udio ionako premalen... Za razliku od nas koristi članova ŽT su dobro koncentrirane i njima se isplati organizirati.

57. Grafički prikažite i objasnite Niskanenov model birokracije!

Učinkovitost zahtijeva proizvodnju dok god dodatna korist premašuje dodatni trošak, odnosno učinkovita proizvodnja je tamo gdje je MC=MB ( Q*), a ne gdje je ukupni trošak = ukupna korisnost (C=V, Qbc). Stoga želje birokrata da njegov ured bude što veći vodi neučinkovito velikoj birokraciji.Stoga, Niskanen kaže da pokušaj birokrata da maksimiziranju veličinu proračuna svojih ureda rezultira prevelikom ponudom njihovih usluga.

20

IVO RADOMIR ŽELJKA NETO KORIST

Bolnica 200 -110 -105 -15Most -40 150 -120 -10Autoput -270 -140 400 -10

58. (51.) Što je lobiranje?

Lobiranje je korištenje države kako bi se ostvarili povrati viši od normalnih. Preraspodjela dohotka u svoju korist.Temeljni cilj lobiranja je utjecaj na nekoga tko ima političku moć, a javno mnijenje je oduvijek bilo nenaklonjeno takvom neformalnom načinu utjecaja jer lobisti uglavnom zastupaju interese manjih i moćnijih interesnih skupina. Lobiranje se obično shvaća kao prevara i protuzakonita djelatnost, što i jest, ali samo kad se lobisti koriste nezakonitim sredstvima poput potkupljivanja i nagovaranja onih koji donose odluke.

59. Kako se može objasniti rast državne potrošnje?

- Wagnerov zakon - Rast državne potrošnje može biti u skladu sa željama glasača koji se odriču dijela privatne potrošnje (kroz poreze) pa očekuju veću javnu potrošnju. Istraživanja uglavnom ne dokazuju da je taj razlog dovoljan za objašnjenje rasta državne potrošnje.- Marksističko gledište – privatni sektor (kapitalist) previše proizvodi, pa vlada (opet kapitalisti) mora povećati javnu potrošnju da bi apsorbirala tu proizvodnju. Najčešće kroz povećanu vojnu potrošnju i socijalne programe.- Slučajni događaji – postoji tzv. normalna potrošnja (stalna) i pojačana potrošnja (ratovi, krize...). Kad ti posebni uzroci nestanu, državna potrošnja se ne vraća u normalnu razinu, već se zadržava na višoj razini.- Društveni stavovi – rast potrošačkog mentaliteta dovodi ljude da zaborave da i državni programi koštaju

Povećane državne potrošnje je ubrzano bez obzira na način mjerenja. To se može pojasniti raznim uzrocima:

a) Građani jednostavno žele veću državub) Javni sektor mora rasti kako bi apsorbirao prekomjernu privatnu potrošnju

21

Iznenadni događaji (npr. rat) utječu na rast državne potrošnje, a inertnost sustava sprečava povratak na početno stanje. Nerealna očekivanja vode povećanoj potražnji koja zanemaruju oportunitetni trošak javnih programa.

61. (53.) Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi. (nije spomenuo na predavanjima)Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapošljavanja i socijalne skrbi):• liberalni → (naglasak na učinkovitosti tržišta, restriktivnoj politici pomoći i velikoj društvenoj stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u širem smislu Švicarska i Velika Britanija),• korporatistički tip (u kojemu težište nije toliko na učinkovitosti tržišta već na očuvanju postojeće društvene strukture kao što je u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji), te• socijalno-demokratski tip (koji je pretežito nastao političkim djelovanjem srednje klase, a težište mu je na ostvarivanju što veće društvene jednakosti, a zastupljen je u Švedskoj, Norveškoj te djelomično u Danskoj i Finskoj).

• U ublažavanju siromaštva pomaže sustav socijalne skrbi – programi pomoći siromašnima.• Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja.• Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja.• Država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade izarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva u društvu.• Najvažniji cilj socijalne politike je omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada.• U ublažavanju siromaštva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha.• Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise.• Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromašni imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.62. (54.) Objasnite problem ovisnosti o socijalnoj skrbi. (nije spomenuo na predavanju) Jedno od pitanje je da li naknade iz socijalne skrbi stvaraju tzv. „mentalitet socijalne skrbi“, koji smanjuje mogućnosti da korisnik ikada postane sposoban brinuti se za sebe. Ekonomski rečeno, pitanje je mijenja li korisnik socijalne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo koji postojeći skup mogućnosti zarade, rade manje nego što bi radili da nisu uključeni u socijalnu skrb.

Drugi način na koji program socijalne skrbi može stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbi jest utjecaj na strukturu obitelji. Npr. Pravo na program socijalne skrbi ostvarivale su obitelji samohranih roditelja. Tvrdi se da to potiče očeve na napuštanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi dovoljno novca da izvedu obitelj iz siromaštva niti mogu stvoriti odgovarajuće uvjete za odgoj djece. Tako se ovisnost o socijalnoj skrbi prenosi na iduće naraštaje.

63. (55.) Opišite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. (nije spomenuo na predavanju)

22

Sustavi usmjereni na smanjivanje siromaštva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili starosti te na zakonsku i institucijalnu zaštitu slabijih i nemoćnih. 4 su sustava socijalnog osiguranja i skrbi koji uvelike pridonose poboljšanju socijalne slike društva: - mirovinsko, - zdravstveno osiguranje, - prava za vrijeme nezaposlenosti te,- socijalna skrb

(dopunjeno iz nove skripte): Doživio je niz promjena, a najveći korak učinjen je prihvaćanjem Zakona o socijalnoj skrbi, koji je

stupio na snagu 1998. Godine. Zakon je drugačije organizirao (i ponešto pojednostavnio) novčane pomoći koje se ostvaruju preko Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS).

Zbog racionalizacije, pojednostavljenja postupka i veće socijalne pravednosti zamijenjeni su neki oblici socijalne skrbi (naknada za socijalni minimum, stalna i privremena novčana pomoć) prikladnijim rješenjima (pomoć za uzdržavanje)

U ublažavanju siromaštva pomaže sustav socijalne skrbi – programi pomoći siromašnima. Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja.

64. (56.) Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na što se troše sredstva. (nije spomenuo na predavanju) Financira se iz državnog proračuna, pomoći i naknade, bruto plaće zaposlenika, materijalni troškovi,

vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi. Sredstva se troše na :

o Državne pomoći – pomoć za uzdržavanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknada plaće roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju itd.

o Lokalna i regionalna pomoć – pomoć za podmirenje troškova stanovanja, pomoć za ogrjev i sl.

65. (57.)granica siromaštva i kako se računa, što je jaz siromaštva?(ŠIMOVIĆ–Kako mjeriti siromaštvo).

Granica siromaštva je utvrđena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno doličnog životnog standarda.

Može se odrediti na više načina:- Granica apsolutnog siromaštva – razina dohotka koja omogućava zadovoljavanje samo nužnih egzistencijalnih potreba poput hrane, odjeće, obuće i nužnog smještaja. Ne ovisi o blagostanju ostalih članova društva- Granica relativnog siromaštva – određeni dio prosječnog dohotka društva. Ona ovisi o dohodcima ostalih članova društva i mijenja se tijekom vremena- Međunarodna granica siromaštva – radi usporedbe siromaštva između različitih zemalja- Subjektivna granica siromaštva – iznos dohotka za koji sami građani smatraju da im je dostatna za podmirenje nužnih životnih potreba, što se ustanovljava putem ankete- Dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć – može se smatrati implicitnom granicom siromaštva za potrebe socijalne službe, tj. socijalne politike

23

Jaz siromaštva određuje iznos novca kojim bi se razina dohodaka svih siromašnih kućanstava podigla do

granice siromaštva, uz pretpostavku da transferi ne bi utjecali na odnos korisnika prema radu.

Stopa rizika od siromaštva –udio stanovništva koje raspolaže s manje od 60% medijana dohotka.

66. (58.) Koje su glavne metodološke poteškoće u mjerenju siromaštva?1.Gleda se samo gotovinski dohodak2.Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja.3.Služb. podaci ne obuhvaćaju transfere u naturi koje daje država.(bonovi za hranu, stanovi, subvencije)5.Dohodak se izračunava godišnje. (trebao bi bit kroz životni vijek)6.Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja.(Dohodak pojedinca ili kućanstva?)7.Promjena vrijednosti, navika i stavova (nešto što je nekada bio luksuz, danas se smatra potrebom).

66.5 Šimović – Koji su razlozi za preraspodjelu dohotka:Odgovor su sljedeća tri pitanja (utilitarizam, maximin kriterij i egalitarizam u robama)

67. (59.) Što je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke.UTILITARISTIČKA TEORIJA: kaže da treba preraspodjeljivati dohodak sve dok ta raspodjela povećava društveno blagostanje Društveno blagostanje je zbroj blagostanja svih pojedinaca društva. Sjetimo se barta i lise kod eksternalija. Mi smo bartu zabranili da zagađuje (smanjili smo mu korisnost) ali smo istovremeno povećali lisinu korisnost za više nego smanjenja korisnosti barta. Pa je neto povećanje korisnosti društva poraslo. Treba vršiti preraspodjelu dok god to vrijedi.Država treba preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost uz pretpostavke:

ako je vrijednost raspoloživog dohotka fiksna (OO’), ako pojedinci imaju jednake fje korisnosti koje ovise samo o razini njihova dohotka ako funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granične korisnosti

Kritike: Nemoguće je odredit imaju li pojedinci jednake funkcije korisnosti Pretpostavka o padajućoj graničnoj stopi dohotka je upitna Pretpostavlja se fiksni dohodak

68. (60.) Što je maximin kriterij i kakva je moralna vrijednost toga prijedloga?

Maksimin kriterij kaže da društveni cilj kod kojeg se nastoji maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u društvu. Ako je funkcija društvenog blagostanja W = minimum (U1, U2,U3,...Un), društveno blagostanje ovisi o koristi koji ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost. (dosad je društvo bilo ravnodušno prema raspodjeli korisnosti, jednostavno uzeli Petru da bi dali Pavlu).John Rawls(1971)smatrao je da je maksiminkriterij važan moralni zahtjev. On je uočio da u početnoj poziciji, ljudi, uplašeni činjenicom da bi mogli završiti na dnu ljestvice raspodjele dohotka, prihvaćaju maksimin kriterij funkcije društvenog blagostanja jer žele da razina dna ljestvice bude što je moguće viša (Maksimin kriterij dopušta razlike u dohotku; Petar-Pavao). Takav pristup dozvoljava razlike u dohocima. Kritika: ne čini se privlačnim da se pogorša položaj mnogima da bi se poboljšalo blagostanje najsiromašnijih. Kritika je i ta da se dopuštaju razlike u dohocima.

69. (61.) Što je egalitarizam u robama?

24

Tobin kaže da razlike u dohocima bi treba biti uslijed sposobnosti pojedinca odnosno razlike u dohocima ne moraju biti loše no da bi razlike u dohocima mogle biti zaista posljedica sposobnosti svi bi trebali imati jednake šanse. Egalitarizam u robama – Tobin (1970.) predlaže da neke robe moraju biti dostupne svima. Može pomoći u objašnjenju velike privlačnosti javno ponuđenog obrazovanja- ljudi vjeruju da svatko treba imati pristup bar nekoj minimalnoj razini školovanja. Takav se stav pojavljuje i u tekućoj raspravi o medicinskoj skrbi.

69.5 Šimović – Prevaljivanje rashoda? Utjecaj politike rashoda na raspodjelu realnog dohotka zove se prevaljivanje rashoda.Ako npr. država odluči dati potporu za stanarine osoba s niskim dohocima, pod utjecajem povećane potražnje za stanovima, mogu porasti cijene stanarina. Korist od državnih potpora tada se dijeli između osoba koje koriste potpore, i vlasnika stanova. Također, istodobno se mogu povećavati dohoci radnika u graditeljstvu, cijene građevinskog materijala i sl. Još jedan primjer je PDV.Svaki državni program potiče lanac promjena cijena koji utječe na dohotke ljudi, bilo da je riječ o njima kao potrošačima dobara ili kao ponuđačima dobara i usluga.Teško je pratiti sve promjene cijena koje nastaju zbog određene mjere, pa ekonomisti često pretpostavljaju da neka mjera koristi samo primateljima, dok su ostale promjene cijena u raspodjeli dohotka neznatne.

70. (62.) Navedite glavne obilježja siromaštva u Hrvatskoj te na temelju raspoloživih informacija navedite koja je stopa siromaštva u Hrvatskoj?

Razmjeno nisko u usporedbi s tranzicijskim zemljama (oko 10% s manje od 5,30 USD dnevno što se prema Svjetskoj banci smatra odgovarajućom granicom za Hrvatsku)Stopa rizika siromaštva je nešto niža od EU, ali ne odstupa bitnoPROBLEM

U Hrvatskoj je siromaštvo trajne prirode: oni koji jednom postanu siromašni treba dulje vremena da iz njega izađu

Struktura i dominantne skupine:starije i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe, tamo gdje je “glava obitelji” nezaposlena

Siromaštvo je u najvećoj mjeri određeno nezaposlenošću, odnosno nesudjelovanjem u službenom gospodarstvu. Siromaštvo je u zemljama SIE u najvećoj mjeri određeno nesudjelovanjem pojedinca na službenom tržištu rada i njegovom niskom obrazovnom i kvalifikacijskom razinom.71. (63.) Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma.

Troškovi zdravstvene njege mogu biti neočekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi će željeti nekakvo osiguranje. Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti veća opasnost od srčanog udara, a Rahela smatra da njoj ne prijeti, tada će ga, ako im je ponuđeno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječna osoba u skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit će novac. Da bi to spriječila, organizacija mora povisiti premije osiguranja. Uz više premije pojedinci relativno nižeg rizika napuštat će tržište. (Pošto su premije više, Monika će kupovati osiguranje samo ako ona stvarno misli da je u opasnosti od srčanog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve više ljudi odlučuje ne kupovati osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, tržište može ostati nedovoljno pokriveno zdravstvenim osiguranjem.

Paternalizam–Ljudi možda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate. Paternalistički argument navodi da država treba ljude prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog

25

dobra. Čini se da postoji snažna društvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge.

72. (64.) Navedite opasnosti od siromaštva i ekonomske nejednakosti.

Opasnosti od siromaštva pojačavaju krize vezane za vanjske šokove te konflikti bogatih i siromašnih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija.

Veća nejednakost može dovesti do znatno većeg nasilničkog kriminala zbog razmjerno veće koristi što ga od njega imaju siromašni.Nejednakost uvjetuje narušavanje (ionako malog) socijalnog kapitala i nižeg sudjelovanja građana u političkom životu i društvu, što siromašnima povratno smanjuje mogućnosti utjecaja na donošenje odluka.

Ekonomska nejednakost označava razlike s obzirom o na imovinu – imovinska nejednakost,

o na ostvareni dohodak – dohodovna nejednakost

o na potrošnju – nejednakost potrošnje.

Velika ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja učinkovitosti gospodarskog sustava, demotivira ulaganja, otežava i smanjivanje siromaštva jer zahtijeva veliku preraspodjelu u društvu (što demotivira bogate za veće radne napore) te stvara političku nesigurnost.Na primjer, umirovljenik koji ostvaruje razmjerno malu mirovinu ima mali dohodak, ali ako je vlasnik velikog stana, onda je njegov imovinski položaj uvelike drugačiji. Nadalje, osoba koja ostvaruje mali dohodak može, zahvaljujući radu i plodovima iz vlastite okućnice, imali razmjerno visoku razinu potrošnje.

73. Opišite kretanja i obilježja nezaposlenosti u Hrvatskoj! Nezaposlenost – društvena pojava ili stanje u kojemu se dio radno sposobnih građana ne može

zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu plaću, najamninu ili kakvu drugu zaradu.

2 izvora podataka o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti:o Administrativni (podaci o evidentiranim nezaposlenima koji su prijavljeni HZZ-u)

o Anketni (provodi DZS)

Stopa nezaposlenosti (u HR preko 20%) Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i stečaja

poduzeća, otpuštanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogućnosti zapošljavanja, ali i prostorne i profesionalne neusklađenosti ponude i potražnje rada.

Nakon desetljeća trenda smanjivanja broja zaposlenih, kretanja su u 2001. godini preokrenuta i zaposlenost se počela povećavati.

Posljednjih nekoliko godina:

26

o Značajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24.godine života te se

smanjuje i njihov udio među nezaposlenimao Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilično

naglo povećava broj nezaposlenih starijih od 50 godina

74. Navedite najvažnija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapošljavanje. (nije spomenuo) Novčana naknada Mirovinsko osiguranje Novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Zdravstveno osiguranje Pravo na doplatak za djecu

75. Što znači aktivna politika zapošljavanja? (marginalno) Mjere aktivne politike (prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja, doškolovanje i sl.) su

usmjerene na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba. U Hrvatskoj, aktivne su se mjere na tržištu rada češće primjenjivale za privremeno smanjivanje

nezaposlenosti (npr. za sufinanciranje zapošljavanja i javne radove), nego što se nezaposlenima pružala mogućnost stjecanja znanja i sposobnosti te informacija potrebnih za pronalaženje posla.

76. Objasnite pojam i glavna obilježja pasivne politike zapošljavanja. (marginalno spomenuto) Cilj pasivne politike na tržištu rada je poboljšanje, odnosno zaštita materijalnog statusa nezaposlenih

osoba. Postoji više oblika materijalnih prava poput novčane naknade, novčane pomoći i naknade troškova za

vrijeme obrazovanja, jednokratne novčane pomoći, naknade putnih i selidbenih troškova te prava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje

Najznačajnija je novčana naknada (imaju pravo nezaposlene osobe koje u trenutku prestanka radnog odnosa imaju 9 mjeseca rada u posljednja 24 mjeseca)78. Navedite najznačajnije teškoće suvremenih sustava socijalne zaštite i skrbi, te objasnite u

kojem smjeru idu promjene u svijetu. RH ide u smjeru socijalne politike kakva se provodi u Europi. Država je u posljednjih nekoliko

desetljeća 20.st. polako ali sigurno izgurala društvo i tržište iz socijalne politike. Posljednjih godina sustavi su stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih proračuna u mnogim članicama EU kao i u RH.

Velik dio populacije izložen je povećanoj opasnosti od siromaštva i/ili nezadovoljavajućem pristupu odgovarajućim javnim uslugama. Transparentnost i otvorenost u donošenju odluka o javnim rashodima presudne su i za bolje određivanje politike kao i za ocjenjivanje odluka o opsegu i načinu pružanja javnih usluga.

Sva veća izdvajanja za soc. politiku uvjetovala su da se provode reforme javnog sustava ograničenja, ponajviše ograničavanjima prava, uvođenjem tržišta i razvojem privatnih oblika osiguranja

79. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?Mirovinski sustav u suvremenom društvu ima više funkcija. Najvažnije su: Raspoređivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka

27

pojedinačna i nacionalna štednja održavanje socijalne kohezije ublažavanjem siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.

80. Kakav je utjecaj mirovinskog osiguranja na štednju i ponudu rada? Visoki mirovinski izdaci i visoke stope doprinosa povećavaju cijenu rada, što potiče nezaposlenost,

zapošljavanje u neslužbenom gospodarstvu i neplaćanje doprinosa, čime se povratno povećava raskorak između prihoda i izdataka mirovinskog osiguranja.

81. (66.) Objasnite najvažnija obilježja mirovinske reforme u Hrvatskoj.2002 godine u hrvatskoj je uvedena reforma: uz sustav generacijske solidarnosti uveden je i sustav kapitalizirane štednje. I. stup je generacijska solidarnost, II. Stup je kapitalizirana štedna. Oba su obveznaI.STUPBazira se na međugeneracijskoj solidarnosti. Obvezan je. Uplaćuje se 15% iz plaće (3/4 ukupnog iznosa mirovinskog doprinosa). Taj novac je novac koji se troši na isplatu tekući mirovina (uplatitelj ga ne uplaćuje za sebe već za sadašnje zaposlenike). Kada je uvedena reforma 2002. godine, u prvom stupu ostali su svi zatečeni umirovljenici, osiguranici stariji od 50 godina. Oni između 40-50 godina starosti su se mogli opredijeliti za ostanak u potpunosti u sistemu međugeneracijske solidarnosti ili novom mješovitom sustavu.II. STUPOn je obvezan. Bazira se na sustavu kapitalizirane štednje. Kada je donesen (2002) zatečeni osiguranici mlađi od 40 godina starosti i oni između 40 -50 godina starosti koji su ga odabrali ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinski fond koji sami odaberu. Uplaćuje se 5% iz plaće (odnosno ¼ ukupnog iznosa mirovinskog doprinosa) na račun osiguranika i to je novac koji osiguranika čeka da ode u mirovinu. Osiguranici koji ulaze u drugi stup dobivat će dvije mirovine, veći dio iz prvog stupa i manji dio iz drugog stupa.III. STUP Dobrovoljno dodatno mirovinsko osiguranje. Država ne obvezuje osiguranike na treći stup već se oni sami odlučuju štedjeti u trećem stupu kao dodatno osiguranje od rizika starosti invalidnosti i smrti. Treći stup zasniva se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje. 82. (67.) Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike među njima?

Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:

1.Sustav generacijske solidarnosti – To znači da današnji zaposleni financiraju današnje umirovljenike. Novac koji uplaćuju troši se direktno na mirovine koje se isplaćuju danas. To je I. stup mirovinskog osiguranja (15%).

2.Sustav kapitaliziranje štednje - To znači da novac onoga koji ga uplaćuje ide u jedan od mirovinskih fondova koji ulažu u vrijednosne papire i kapitaliziraju te iznose. Kada ulagatelj ode u mirovinu iz tog iznosa će se isplaćivat dio njegove mirovine. Za razliku od uplate sustava međugeneracijske solidarnosti ovo je novac koji će se zaposlenima vratiti.

83. (69.) Koja su glavna obilježja mirovinskoga osiguranja (sustava međugeneracijske solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao?

Mirovinski sustav je postao jedan od najvažnijih izvora deficita proračuna središnje i konsolidirane države.

28

Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz proračuna središnje države za mirovinski sustav već početkom novog tisućljeća iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon uključenosti u proračun središnje države oko 15%.Poboljšati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina. U Hrvatskoj je također do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na dobnu strukturu žene dobivale više nego muškarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje određuju na povoljniji način od starosnih mirovina.Prva značajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućih mirovinskih troškova, te su pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina.Za budućnost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predviđeno uvođenje trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i trećeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, određeni doprinosi i osobni računi mirovinske štednje.

86. Što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i koje su njene glavne funkcije?

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e, Hrvatske agencije za nadzor mirovinskih fondova. To je regulatorna i nadzorna ustanova koja štiti interese članova mirovinskih fondova i korisnika mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

87. Što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i koje su njegove glavne funkcije?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zadužen je za ostvarivanja prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Zavod je javna ustanova koja je počela raditi 1999. i pravni je slijednik bivših republičkih fondova mirovinskoga i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika. Zavod ima područne službe s ispostavama diljem Hrvatske.

88. Što je središnji registar osiguranika (Regos)?

Središnji registar osiguranika (REGOS) tehničko je središte mirovinskog sustava koje prikuplja, evidentira i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, prikuplja redovite mjesečne izvještaje o visini uplaćenih doprinosa za svakog osiguranika te vodi središnju bazu podataka o osobnim računima svih osiguranika i podataka o visini sredstava na svakom računu, o poslodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojedini osiguranik pripada.

89. (70.) Navedite glavne poteškoće s kojima se susreće Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja?

29

(Šimović koja su dva problema sustava međugeneracijske solidarnosti)

Dva su problema sustava međugeneracijske solidarnosti:1. Financijski – osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su

umirovljene plaćale su doprinos po relativno nižim stopama ali se za njihove mirovine današnje zaposlene tereti po puno većim stopama. Ne postoji veza mirovinskih doprinosa i isplate, jer se sve uplate troše na uzdržavanje sadašnjih umirovljenika pa ne postoji niti veza između uplaćenog iznosa i visine mirovine. Ne postoji niti jamstvo da će sustav koji postoji danas biti dostupan sljedećoj generaciji umirovljenika.

2. Demografski – kada govorimo o demografskim razlozima problem je starenje stanovništva. Sve je veći udio starijih od 65 godina pa se pogoršava odnos broja umirovljenika i osiguranika . Prirodni prirast je mali ili negativan. Hrvatska demografska piramida piramida ima nezdrav oblik gdje je mladih manje nego starih. U europi se i danas razgovara o pomaku mirovine na 67 godina starosti (razlozi su i pomaci u medicini, a ne samo demografski i financijski).

90.(71.) Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja?Starosna mirovina - Ostvaruje se na temelju određene starosne dobi (različita za muškarce i žene) i navršenog određenog mirovinskog staža; visina mirovine zavisi od plaće ostvarene tijekom radnog vijeka osiguranika i navršenog mirovinskog staža;Obiteljska mirovina - Pripada članovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, a zasniva se na njihovom pravu na uzdržavanje od umrloga; određuje se od starosne ili invalidske mirovine koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja članova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%);Invalidska mirovina - Ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i navršenog određenog mirovinskog staža (bezuvjetno u pogledu mirovinskog staža u slučaju invalidnosti zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti); visina mirovine zavisi od plaće, dužine mirovinskog staža, starosti osiguranika, vrsti i uzroku invalidnosti a određuje se u 100%-tnoj svoti kod trajnog gubitka sposobnosti za rad odnosno u 80-%tnoj svoti kod smanjenja sposobnosti za rad.91. (72.) Zašto se država treba uključiti u tržište zdravstvenih usluga? (Šimović – Pogledati u knjizi koji su razlozi uključivanja države u zdravstvo)

1. meritorna dobra2. egalitarizam u robama3. asimetrija informacija (liječnik ima informacije koje pacijent nema pa može stvoriti nepotreban

trošak liječenja)4. nepovoljan izbor (da zdravstveno osiguranje nije prisilno osiguravali bi se samo oni koji misle da

imaju rizik oboljenja, to bi dovodilo do drastično visokih premija.)5. Moralni hazard6. Parentalizam

92. (73.) Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tržištu zdravstvenih usluga.

30

Osiguranje može iskriviti ponašanje ljudi. Ako ljudi znaju da su osigurani, možda će manje izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav način života (jesti nezdravo i pušiti) jer osiguranje ublažava negativne posljedice njihova ponašanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano iskorištavati zdravstvenu njegu, jer osiguranje plaća neke ili sve troškove. Ti se problemi poticaja nazivaju moralnim hazardom.Država snižava cijenu na 20% (0,2P0), čim je cijena niža količina raste. Time se povećava trošak zdravstvene usluge (dodatni izdaci) što će i rezultirati gubitkom blagostanja (abh) što nazivamo mrtvim teretom.

96. (74.) Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu Zdravstvenog osiguranja?U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju osiguranici su: - aktivni osiguranici, - korisnici mirovina i invalidnina, - nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje, - ostali

99. Navedite koje su stope doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj i objasnite razlike u terminima uplate doprinosa iz plaće i na plaću?(Šim.-Objasni doprinose)

Doprinosi se dijele na one iz plaće i na plaću:Iz plaće: Mirovinsko osiguranje – 20% (15% prvi stup, 5% drugi stup)

Iz plaće znači da je obveznik doprinosa zaposlenik (ali ga poslodavac uplaćuje automatski za obveznika)

Na plaću – 15,2%: Zdravstveno 13%, Za slučaj ozlijede i profesionalne bolesti 0,5%, Zapošljavanje 1,7%

Na plaću znači da je obveznik doprinosa poslodavac

101. (92.) Što su porezi i navedite njihova osnovna obilježja?+o Najizdašniji i najvažniji prihodi države

o prisilna davanja – porezi se nameću, oni nisu dobrovoljni, za razliku od “tržišnih prihoda”

države koji se temelje na ugovorima, državnih kredita i prihoda od poduzetničke djelatnosti,o transferi u novcu , a ne u naravi – usluge učinjene za državu kao posljedica vojne obveze s

pravnog se stajališta ne smatraju porezima,o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu države, a ne postoji niti

međuovisnost iznosa plaćenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje pruža država,o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,

31

o prikupljaju se na osnovi zakona – porez treba platiti tek kada postoji činjenica za koju zakon

vezuje obvezu plaćanja poreza.

102. Što su to ostali državni prihodi i navedi njihova obilježja.+Državni prihodi poredani prema opadajućem stupnju državne prisile i političkog utjecaja i rastućem stupnju utjecaja tržišta:1. Porezi - prisilna davanja koja razrezuje državna uprava,a da građani zauzvrat ne mogu tražiti ekonomsku protuuslugu2. Doprinosi - doprinosi za socijalno osiguranje slični su porezima jer je za pojedince narušen odnos između davanja i primljenih koristi, osobito ako se primjenjuje koncept međugeneracijske solidarnosti, kada se daju državne potpore doprinosima za osiguranje ili kada država za pojedine osobe preuzima plaćanje osiguranja premda oni nikad nisu uplaćivali doprinose za to osiguranje3. Naknade - država ih može naplaćivati kod javnih dobara i usluga kod kojih je isključenje iz potrošnje u velikoj mjeri moguće i poželjno (luke, knjižnice,...)4. Prihodi od poduzetničke djelatnost - Država ih stječe kada na tržištu ponudi dobra i usluge koje proizvodi ulaganjem svoje poduzetničke imovine, i prodaje ih u zamjenu za posebnu naknadu5. Državni zajmovi (javno zaduživanje) - Imaju karakter tržišnog odnosa, ako se državi krediti daju na dobrovoljnoj osnovi, budući da u tom slučaju država na tržištu konkurira privatnim zajmotražiteljima

103. (94.) Koje su poželjne karakteristike poreznog sustava?+Ekonomisti, sociolozi i pravnici razvili su tijekom vremena stajalište o tome koje bi zahtjeve trebao zadovoljiti “dobar” porezni sustav. Među tim zahtjevima ističu se:• izdašnost–prihod poreznog sustava mora biti adekvatan da zadovolji potrebu javnih rashoda društva• pravednost–raspodjela poreznog tereta mora biti pravedno raspoređena između članova zajednice• uvažavanje problema porezne incidencije – nije značajna samo točka u kojoj se uvodi porez, nego i mjesto konačnog smirivanja poreza• neutralnost – poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u ekonomsko odlučivanje. Takvo uplitanje uzrokuje nastanak “viška poreznog opterećenja” koji bi trebao biti što manji.• stabilizacijsko i razvojno djelovanje – porezni sustav mora dopustiti korištenje fiskalne politike za postizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva• jednostavnost – porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje, te da bude razumljiv poreznom obvezniku• niski troškovi – troškovi primjene i urednog izvršenja poreznih obveza moraju biti što niži, uzimajući u obzir i ostvarenje ostalih ciljeva•Ti ciljevi nisu nužno u skladu jedni s drugima103.5 (Šimović – Wagnerova načela oporezivanja) (bitna razlika od 104.)+++

1. Financijsko politička načela Izdašnost – mora zadovoljavati rashode društva Elastičnost – prilagodljiv onim poreznim osnovicama kojima će izvući najviše novca

2. Ekonomsko-politička načela Izbor poreznog izvora Vođenje računa o učincima pojedinih poreza

3. Socijalno-politička načela Općenitost poreza – svi moraju plaćati porez

32

Ravnomjernost poreza – ravnomjerno svojoj ekonomskoj snazi4. Porezno-tehnička načela

Određenost poreza – tko plaća porez Ugodnost plaćanja - lakoća plaćanja (npr. PDV plaćamo vrlo jednostavno) Jeftinoća ubiranja poreza – nema smisla uvoditi porez čije ubiranje je preskupo

104. (95.) Navedi i objasni glavna načela raspodjele poreza? +Postoje dva osnovna načela raspodjele poreza:Prema načelu ekvivalencije, odnosno načelu koristi. Više bi se trebao oporezivati onaj koji ima veću korist od javnih dobara i usluga. Sjetimo se Lindahlovih cijena. Problem je u švercanju i postizanju jednoglasnosti pa ga je u praksi nekad teško primijeniti. Primjerice odvoz smeća je riješen prema načelu ekvivalencije u nekim zemljama.Načelo gospodarske snage – svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa svojom gospodarskom snagom. Gospodarska snaga se u pravilu tumači kao pojam vezan uz osobe. Kao indikatori gospodarske snage koriste se prije svega dohodak, imovina i potrošnja.

105. (96.) Objasnite razliku između zakonske i ekonomske incidencije poreza.+Zakonska incidencija upućuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. budući da se cijene mijenjaju ovisno o porezu zakonska incidencija ne kaže ništa bitno o tome tko stvarno plaća porezEkonomska incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret. - ekonomska promjena u raspodjeli privatnog realnog dohotka zbog uvođenja poreza

106. (98.) Navedite o čemu sve ovisi incidencija.+o Način na koji su utvrđene cijene

o Raspolaganju poreznim prihodima

o Elastičnost ponude i potražnje - u tržišnim modelima i monopolu djelomične ravnoteže. (Za

oligopol ne postoji prihvaćeni okvir za analizu incidencije poreza.)

107. (99.) Objasnite kako se može mjeriti progresivnost poreza. (marginalno)Ako prosječna porezna stopa raste s dohotkom, sustav je progresivan.Postoje različite mjere progresivnosti, kao npr.

o razlika između granične i prosječne stope

o stopa promjene prosječne porezne stope kod promjene porezne osnovice

o elastičnost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice

o rezidualna elastičnost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog

iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice)o promjena granične porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne može objasniti

indirektnu progresiju)

108. Što je porezni klin? (nije spomenuo)

Incidencija poreza ne ovisi o tome nrazrezuje li se porez potrošačima ili proizvođačima. Ono što je bitno je veličina razlike između cijene koju plaćaju potrošači i cijene koju ostvare proizvođači., nastale

33

uvođenjem poreza. Ta porezom nastala razlika između cijene koju plaćaju potrošači i cijene koju dobivaju proizvođači naziva se porezni klin.

109. (110.) Objasnite izravne i neizravne poreze. +

-Izravni (direktni) porez - porez koji konačno snosi poduzeće ili pojedinac te se ne može prevaliti na drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit). izravni porez – onaj tko placa porez ga i snosi; ide na naš dohodak ili imovinu-Neizravni (indirektni) porez - porez koji ne snosi onaj tko ga uplaćuje u državni proračun, već se najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane (npr. PDV)

110. (116.) Objasnite razlike poreza i doprinosa.+

Doprinosi su kao i porezi javna davanja državi. No, razlika je u tome što za poreze nema unaprijed određene namjene njihova trošenja, a za doprinose ona postoji. Doprinos je vrsta javnih prihoda kod kojih je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu Doprinosi se u HR ubiru iz plaća i na plaće te se skupljaju u izvanproračunskim fondovima putem kojih se financira socijalno osiguranje građana.Prošireno:Primjerice, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo hoće li se od tog novca financirati izgradnja ceste, obrana zemlje ili plaće carinika. Za doprinose je, naprotiv, unaprijed utvrđena namjena njihova trošenja. Dakle, onaj tko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zna da je namjena tih sredstava pružanje zdravstvenih usluga. Štoviše, za doprinose bi trebao postojati i određeni odnos između visine uplaćenog iznosa i protuusluge koja se za uzvrat dobije. Tako bi na primjer viši iznos doprinosa plaćenog za mirovinsko osiguranje u pravilu treba značiti i višu kasniju mirovinu. Za poreze takva veza ne postoji jer teoretski svi dobivaju jednaku kvalitetu javne usluge (javne sigurnosti, državnih škola, i sl.) bez obzira na visinu plaćenog poreza.

111. (111.) Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje. +

-Progresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca-Regresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca

112. (112.) Objasnite što su porezni rashodi. +- gubitak prihoda prouzročen isključenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih od oporezivanja). - zbrojni iznos koji je uključen pri određivanju neke dobiti ili gubitka razdoblja koja se odnosi na tekuće razdoblje i odgođeni porez - uključuje tekući porezni rashod i odgođeni rashod

113. (100.) Grafički prikažite (?) i objasnite povezanost incidencije i ulogu elastičnosti potražnje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. (ovo je vazno) naći graf+++++

34

Incidencija jediničnog poreza ovisi o elastičnosti ponude i potražnje. Kada je potražnja manje elastična u odnosu na ponudu veći porezni teret snosi kupac, vrijedi i obrnuto. Elastičnost pokazuje približnu mjeru sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. Što je potražnja elastičnija, to se potrošačima lakše pri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga veći dio poreza moraju snositi proizvođači. Naprotiv, ako potrošači kupuju istu količinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret može biti prenesen na njih. Slična razmatranja vrijede i na strani ponude.

114. Objasnite oporezivanje faktora proizvodnje sa stajališta opće ravnoteže.

Analiza incidencije poreza u općoj se ravnoteži često ostvaruje primjenom dvosektorskog modela s dva faktora (L i K).Različito će oporezivanje rada i kapitala uz klauzulu ceteris paribus, odrediti odnos inputa, a time i tehnologiju kojom će se gospodarska aktivnost provoditi. U ovisnosti o stupnju porezne diskriminacije rada ili kapitala diskriminirat će se radno intenzivne ili kapitalno intenzivne tehnologije.

o Doprinos iz plaće – Incidencija poreza određena je samo poreznim klinom koji nastaje između

onoga što prime zaposlenici i što plati poslodavac.o Oporezivanje kapitala – Vlasnici kapitala snose određeni dio poreznog tereta čiji točan iznos o

elastičnostima ponude i potražnje.

115. Objasnite Harbergerov model i njegove pretpostavke. (nije spomenuo)

Harberger je napravio pionirski rad u primjeni modela opće ravnoteže na incidenciju poreza. To je model opće ravnoteže određivanja cijena na incidenciju poreza ( jedne od temeljnih odrednica kako porezi mijenjaju cijene) , koji proučava utjecaj poreza na sva tržišta( za razliku od modela djelomične ravnoteže-utjecaj samo na jedno tržište ).Načelne pretpostavke njegovog modela su: Tehnologija – tvrtke se u svakom sektoru koriste radom i kapitalom da bi ostvarile proizvodnju. Tehnologije svakog sektora određene su tako da istodobno udvostručenje obaju inputa vodi udvostručenju proizvodnje, tj. riječ je o konstantnim prinosima. Naravno, proizvodne se tehnologije pojedinih sektora mogu razlikovati. Razlikuju se obzirom na mogućnost supstitucije kapitala radom i omjerom između korištenog kapitala i rada. Industrijska grana u kojoj je omjer kapitala obzirom na rad relativno visok, smatra se kapitalno-intenzivnom, a suprotan omjer bilježe radno-intenzivne grane. Ponašanje ponuđača faktora – ponuđači L i K maksimiziraju ukupne prinose. Nadalje, L i K savršeno su pokretni – mogu se slobodno kretati između sektora po željama vlasnika. Slijedom toga, neto granični povrat kapitala mora biti jednak u svakom sektoru. Struktura tržišta – tvrtke se natječu i maksimiziraju profit, a sve cijene savršeno su fleksibilne. Stoga se faktori u cijelosti koriste, a povrat svakog FP = njegov granični proizvod Ukupna ponuda faktora – ukupna količina L i K nepromjenjiva. Sklonosti potrošača – svi potrošači imaju jednake sklonosti. Okvir incidencije poreza – okvir za analizu je diferencijalna incidencija poreza (razmatramo zamjenu jednog poreza drugim)

116. Grafički prikažite i objasnite učinak poreza na proračunsko ograničenje i višak tereta poreza na dobra.+

35

Porezi nameću trošak poreznom obvezniku i stvaraju proračunsko ograničenje na način da ako se poveća porez na određeni proizvod, osoba će smanjiti potražnju za njim i trošit će novac na druge stvari (dakle porez mogu uzrokovati smanjenje javnog prihoda). Porezi tako iskrivljuju ekonomske odluke te stvaraju višak tereta ( trošak blagostanja/mrtvi teret), tj. gubitak blagostanja iznad i unatoč ubranim porezima.Na grafu je prikazana čovjekova potražnja ječma (y os) i potražnja za kukuruzom (os x).

I GRAF (utjecaj na proračunsko ograničenje):AD- linija proračunskog ograničenjaE1- točka maksimalizacije koristi na krivulji indiferencije i ( u kojoj se troši B1 funti ječma i C1 funti kukuruza )AF- izmjenjeno proračunsko ograničenje (kada se nametne porez na ječam ).E2- nova tražena količina poslije nametanja poreza ( na krivulji indiferencije ii)AD-AF ( GE2) nametnut porezNiža krivulja indiferencije.Porez na ječam stvara višak tereta jer on stvara veći gubitak koristi nego što je nužno za ostvarenje prihoda ( GE2).

II GRAF (višak tereta poreza na dobra):Prikazuje nastanak viška tereta .Ekvivalentna promjena- odražava gubitak nastao zbog poreza kao veličinu smanjenja dohotka koja bi uzrokovala jednako smanjenje koristi kao i porez. Na grafu je prikazan ako udaljenost izmežu AD i HI ( ME3); dakle osobi je svejedno gubi li ME3 $ ili je izložena porezu na ječam.Ovaj graf prikazuje promjenu gubitka blagostanja( mjerena ekviv. promjenom) koja prelazi prikupljene poreze-višak tereta ( udaljenost E2N)!!

117. Grafički prikažite i objasnite zašto paušalni porez ne stvara višak tereta. (nije spominjao)

36

Paušalni porez je onaj koji treba platiti neovisno o ponašanju poreznog obveznika.Porez na ječam nije paušalni porez( jer ovise o potrošnji ječma).Crta se isti graf kao i u prethodnom pitanju ( II)- uz dva uvijeta 1. proračunsko ograničenje mora biti paralelno sa AD 2. proračunsko ograničenje mora biti tangenta( na grafu HI) na krivulji indiferencije ii . ME3- prihod od paušalnog poreza ( a ujedno je i ekvivalentna promjena pomaka krivulje indiferencije i na ii. - PITANJE PRIJE).Budući da je prihod od paušalnog poreza jednak ekvivalentnoj promjeni , ON NE STVARA VIŠAK TERETA( ne mijenja se potražnja oporezivog dobra), za razliku od poreza na ječam.

119. Grafički prikažite i objasnite višak tereta pri potpori (subvenciji) za stanovanje.+

Pretpostavimo da je cijena stana fiksna pa je ponuda kao takva savršeno elastična.

Potpora je kao negativan porez povezana sa viškom tereta. Potpora za stambene objekte se istvaruje odobravanjem olakšica pri izračunu poreza na dohodak.

o Dh- potražnja za stanovima o Sh- ponuda stanovao Ph - cijena stanova (njome se mjeri granični društveni trošak pružanja stambenih usluga).o h1- prvobitna količinska ravnotežao mno- potrošački višak nakon potpore:o (1-s)*Ph- cijena stanova nakon davanja potporeo S´h- nova krivulja ponude o h2- nova uvećana količina korištenih stanova (potpora ju povećava)o mqu- potrošački višak nakon potporeo noqu- korist potpore za stanare, povećanje njihovog viškao nvuq- trošak potpore

Troškovi potpore su veći od koristi jer postoji višak tereta koji je jednak razlici između područja nvuq i noqu !!Potpora potiče ljude da koriste stambene usluge koje su manje od nastalih troškova, što je neučinkovito !!

37

120. Grafički prikažite i objasnite višak tereta poreza na rad. (nije spominjao)

o Sl - kompenzirana krivulja ponude (pokuzuje najmanju nadnicu što bi je radnik tražio za svaki dodatni sat rada)

o w- početna nadnicao L1- početni sati radao adf – radnikov višak (područje između krivulje ponude i tržišne stope nadnice)o t- stopa nametnutog poreza na dohodako (1-t)*w- nadnica nakon oporezivanjao L2- nova količina sati radao agh- radnikov višak nakon oporezivanjao fihg- prikupljeni prihodi od porezao fdgh- radnikov gubitak blagostanja

Rezultat je sličan onome dobivenom u razmatranju programa potpora. Višak tereta nastao zbog poreza je zapravo iznos koji predstavlja radnikov gubitak blagostanja koji je veći od prikupljenih poreza.

121. Grafički prikažite i objasnite učinak diferenciranog oporezivanja faktora proizvodnje - rada. (nije spominjao)

Različito oporezivanje faktora proizvodnje stvara višak poreznog tereta tj. kad god je faktor proizvodnje u ukupnoj ponudi fiksan, a različito se oporezuje pri razl. upotrebama, nastaje pogrešna alokacija faktora između sektora, što uvjetuje gubitak učinkovitosti. Takvi se faktori „premalo“ koriste u oporezivim djelatnostima, a „previše“ u neoporezivim.Npr. razlike između rada u kućanstvu i rada na tržištu.

38

Prije nego što se na dohodak od rada nametne porez, pretpostavimo da pojedinci alociraju svoje vrijeme na rad u kućanstvu i rad na tržištu tako da maksimiziraju ukupne dohotke. Posljedica toga je jednaka vrijednost graničnog proizvoda rada u oba sektora( VMP), koja iznosi w1 dolara. Porez t je nametnut na dohodak ostvaren radom na tržištu,dok je prinos od rada u kući ostao neoporezovan. Ljudi počinju više radtiti u kućanstvu nego na tržištu jer je gran.proizvod sata rada u kućanstvu veći od odgovarajuće stope povrata od rada na tržištu. Porez stvara takvo stanje u kojemu je „previše“rada ostvarenog u kućanstvu, „nedovoljno“ rada na tržištu. Budući da dolazi do smanjenja dohotka- ono predstavlja VIŠAK POREZNOG TERETA ( abmn).122. Objasnite Ramseyevo pravilo oporezivanja (Rosen 330) (nema na kolokviju ima na ispitu)+

Pravilo prema kojemu se, da bi se minimalizirao ukupan višak tereta, porezne stope trebaju odrediti tako da porezom prouzročeno postotno smanjenje količine svakog dobra koje se potražuje bude jednako. Pravilo kaže: kada dobra nisu povezana u potrošnji, relativne porezne stope moraju biti obrnuto proporcionalne elastičnostima kompenzirane potražnje.Učinkovito oporezivanje mora poticati jednake proporcionalne promjene količina koje se potražuju zato što je višak tereta posljedica iskrivljenosti količina. Minimiziranje ukupnog viška tereta zahtijeva da sve te promjene budu jednakih proporcija.Ramseyevo pravilo vrijedi za X i Y nepovezana dobra ali i povezana dobra- bilo supstituti ili komplementi.

123. Corlett – Hagueovo pravilo oporezivanja (Rosen 333.) (nije spomenuo)

= učinkovito oporezivanje prema kojem se robe komplementarne dokolici oporezuju relativno visokim stopama.Corlett i Hague dokazali posljedicu Ramseyeva pravila: kada postoje dva dobra, učinkovito oporezivanje zahtijeva oporezivanje dobra koje je komplementarno dokolici relativno višom stopom -> kada bi bilo moguće oporezivati dokolicu, postigao bi se «prvi najbolji» rezultat, a prihodi bi se ubirali bez viška tereta. No kako porezna uprava ne može oporezivati dokolicu , ona može oporezivati dobra koja se koriste uz dokolicu, te tako neizravno smanjiti potražnju dokolice. (ako se igrice visoko oporezuju ljudi će ih manje kupovati pa stoga provoditi manje vremena u dokolici igrajući igrice). Tako visoki porezi na

39

$

Z na godinu

MRZDZ

ACZMCZ

337. Rosengraf 15.3 – docrtajte -> alternativno određivanje cijena u prirodnom monopolu

Prirodni monopol

komplemente dokolice osiguravaju neizravan način oporezivanje dokolice, a time i pomicanje potpuno učinkovitom rezultatu koji bi bio moguć kada bi oporezivanje dokolice bilo moguće.

124. Grafički prikažite i objasnite kako opadajući prosječni troškovi vode prirodnom monopolu. (335, 336, 337. Rosen) (nije spomenuo)

Odgovor se temelji na raspravi o tome kada država treba sama proizvoditi neko dobro umjesto da ga nabavlja od privatnog sektora. Državna proizvodnja može biti opravdana onda kada se proizvodnja nekog proizvoda ili usluge zbiva u uvjetima stalno opadajućih prosječnih troškova-što je viša razina proizvodnje, to su niži jedinični troškovi. U tim uvjetima tržište vjerojatno nije konkurentno. Samo jedno poduzeće može iskoristiti prednosti ekonomija obujma i opskrbiti cjelokupno tržište tog dobra, barem za regiju određene veličine. Ta se pojava naziva PRIRODNIM MONOPOLOM. (npr. autoceste, mostovi, struja, tv). U nekim slučajevima ta se dobra proizvode u privatnom sektoru (struja) a država ih regulira.Graf:

o ACz - krivulja prosječnog troška (kontinuirano opada na svim relevantnim razinama proizvodnje)

o Budući da prosječni trošak pada, granični trošak MCz mora biti niži od prosječnog

o Krivulja potražnje za z je Dz

o Njoj pripadajuća krivulja graničnog prihoda je MRz, a prikazuje dodatni prihod na svakoj razini

proizvodnje

125. Objasnite vodoravnu i okomitu pravednost poreza (334., 344. Rosen) (nije spomenuo)

vodoravna – načelo prema kojem se s pojedincima u jednakom položaju treba postupiti na jednak način. Za mjerenje jednakosti trebala bi se koristiti stopa nadnice pojedinca, a ne dohodak. Na stopu mogu utjecati ulaganje u ljudski kapital (obrazovanje, dokvalifikacija, zdravstvena njega).Alternativa mjerenju jednakosti položaja je vodoravna pravednost definirana pomoću korisnosti: a) ako dva pojedinca imaju istu korisnost kada nema poreza, jednako dobro bi im

trebalo biti i uz oporezivanjeb) porezi ne bi smjeli izmijeniti poredak korisnosti (Ako je X-u bilo bolje od Y-a prije oporezivanja, tako treba ostati i nakon oporezivanja)

okomita – pravilna raspodjela poreznog tereta između pojedinaca različitih mogućnosti plaćanja

40

MC = * granična kaznaMC = * granična kazna

MB = t MB = t

R*

$ $

(utajeni dolari) R R* (utajeni dolari) R

Nezakonito izbjegavanje poreza je pozitivno

Nezakonito izbjegavanje poreza je negativno

126. Grafički prikažite i objasnite nezakonito izbjegavanje poreza. (349-355 Rosen)+

Nezakonito izbjegavanje poreza je neplaćanje legalno dospjelih obveza.r - vjerojatnost t – granična stopa poreza na dohodakR – iznos neprijavljen poreznim vlastimaGranična kazna- kazana za neplaćanje poreza (ako se otkrije); povećava se rastućom stopom počevši od RMB – granična korist varanjaMC – granični trošak = t (t je jednak iznosu ušteđenog poreza)R* - optimalni iznos varanja (maksimizira dohodak)

Model pretpostavlja rast varanja kada granične porezne stope rastu. Zato što se većom vrijednosti t povećava granična korisnost varanja, podižući krivulju graničnih korisnosti tako da se sjecište s krivuljom graničnog troška nalazi u višoj vrijednosti R.

127. (101.) Koje sve vrste troškova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)+

Troškovi rukovođenja poreznim sustavom – administrativni troškovi (troškovi porezne uprave) Troškovi ispunjavanja porezne obveze (troškovi poreznih obveznika) – obuhvaćaju izdatke za računovođe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroše na ispunjavanje poreznih prijava i vođenje arhive operativni trošak (engl. operating cost) (za neku vrstu poreza ili za cijeli porezni sustav) se može upotrijebiti da bi se označio zbir upravnih troškova i troškova poreznog obveznika. Dakle ovaj pojam označava ukupan trošak ubiranja poreza koji nastaje kod poreznog obveznika i kod porezne uprave.

128. Što je to neslužbeno gospodarstvo? (nije spomenuo)

41

Neslužbeno gospodarstvo = obuhvaća ekonomske aktivnosti koje su zakonite, no koje se lako mogu sakriti od poreznih vlasti (npr. popravci u kući), kao i aktivnosti koje su same po sebi kriminalne (npr. prostitucija, prodaja droge…) Neslužbenom gospodarstvu (tj. zaposlenju koje osigurava velike mogućnosti nezakonitog izbjegavanja poreza) vode visoke granične porezne stope. Vrlo ga je teško izmjeriti. Neslužbeno gospodarstvo sinonim je za sivo gospodarstvo. Osim naziva sivo gospodarstvo koriste se i nazivi neformalno gospodarstvo, paralelno gospodarstvo, rad na crno i slično. Pod tim pojmovima obično se u najširem smislu misli na one aktivnosti koje se iz različitih razloga odvijaju izvan okvira službenog gospodarstva. No jednako tako kako je broj naziva koji označavaju fenomen skrivene gospodarske aktivnosti velik, tako je velik i broj njezinih definicija.

129. Što je porezna amnestija? (nije spomenuo)

Porezno pomilovanje koje su proglasile mnoge države, u potrazi za društveno prihvatljivim postupcima prema onima koji izbjegavaju porez. Tijekom poreznog pomilovanja ljudi mogu plaćati neplaćene poreze a da ne budu kažnjeno gonjeni za prijašnje ne plaćanje poreza. Problem kod porezne amnestije je u tome što je često porezna amnestija rezultirala najavom države da ima namjeru pojačati nametanje poreznih zakona. Sam program amnestije može donijeti povećanje nezakonitog izbjegavanja poreza (jer se očekuje pomilovanje u budućnosti).

130. (102.) Objasnite kako se izračunava porezna obveza poreza na dohodak u Hrvatskoj?+

-zbroje se svi oporezivi dohoci (plaće, kamate, najamnine, dividende…), oduzmu se svi osobni odbitci ( dobrotvorni doprinosi, izdaci za liječenje, državni porez na dohodak…).Nakon toga se tako dobivena porezna osnovica (oporezivi dohodak) gleda po iznosu u rasporedu stopa, i izračuna se ukupni godišnji porez na taj dohodak po određenoj stopi, i na taj se iznos poreza (godišnji) još izračunava prirez (ako postoji) i na kraju se dobi porezna obveza poreza na dohodak u RH.

131. (103.) Koji su to oporezivi dohoci u poreznom sustavu Hrvatske? (ŠIMOVIC – izvori dohotka?)1.dohodak od nesamostalnog rada - plaće, mirovine2. dohodak od samostalne djelatnosti - obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo3. dohodak od imovine i imovinskih prava - iznajmljivanje stanova, autorska prava4. dohodak od kapitala – dividende, kamate, 5. dohodak od osiguranja – ako poslodavac odluci platiti zaposleniku policu osiguranja6. drugi dohodak – povremeni prihodi (primjerice honorar od knjige, održano predavanje)

132. (104.) Navedite porezne poticaje u smislu hrvatskog Zakona o porezu na dohodak. Povrat poreza, nestandardne olakšice (ili se daju kao porezno priznati izdaci tzv. premije osiguranja ili kao dodatna uvećanja osobnog odbitka) -troškovi zdravstvenih usluga, kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora, dana darovanja

42

133. (105.) Što je flat tax?Flat tax je proporcionalni porez na dohodak.To je porezni sustav u kojem je granična porezna stopa za sve razine dohortka stalna.Flat tax je porez koji se veže sa konstantom stopom, i povezuje se ga sa kućnim prihodima i dobicima nekih kompanija Dvije značajke: - primjenjuje se ista porezna stopa na svakoga i na svaki dio dohotka

- prilikom izračuna porezne osnovice ne dopuštaju se nikakvi odbici od ukupnog dohotka, osim osobnih izuzeća i precizno definiranih poslovnih rashodaPrednosti:- jednostavnost (jedna porezna stopa ijednostavan porezni sustav obično dovodi do smanjenja sive ekonomije)- dvostruko oporezivanje (nestaje problem dvostrukog oporezivanja jer se dividende i dobit oporezuju samo jednom, a ne na korporativnoj razini)- povećanje poreznih prihoda (smatra se da proporcionalna porezna stopa doprinosi povećanju poreznih prihoda)- smanjenje troškova poreznog sustava (jednostavnost poreznog sustava smanjuje troškove ubiranja poreza i neto učinak oporezivanja postaje veći)Nedostaci:Kritičari ga smatraju nepravednim jer će bogatiji plaćati manje poreza, a većina poreznog tereta će biti svaljena na radnike

134. (106.) Objasnite Haig - Simonovu definiciju dohotka. (SHS)

Dohodak je sve ono što služi za potrošnju a da vam se promjeni imovina na početku razdoblja. Dohodak je sve ono što je trajno i redovito ali i ono što povremeno stvarate. Dakle, sve što može povećati imovinu sa početka razdoblja. To uključuje apsolutno sve što dobivate pa i 100 eura od strica koji je došao iz Njemačke. Primjena H-S kriterija otežana je iz sljedećih razloga:- dohodak se mora utvrditi u neto iznosu – umanjen za troškove njegova stjecanja- teško je izmjeriti vrijednost primitaka u naturi- neostvarene kapitalne dobitke i pripisani dohodak od dugotrajnih dobara nije lako točno izmjeriti.135. (107.) Objasnite pojam pripisane rente. (nije spomenuo)

Pripisana renta predstavlja dohodak u naturi. Odnosno, neto novčanu vrijednost usluga što ih neka osoba dobiva (npr. vrijednost najamnine stanova i kuća u kojima stanuje vlasnik- one njemu pružaju mnogo usluga). Najvažniji je oblik dohotka u naturi godišnja vrijednost najamnine stanova i kuća u kojima stanuje vlasnik

136. (108.) Objasnite kapitalni dobitak i kapitalni gubitak. +

-Kapitalni dobitak predstavlja porast vrijednosti imovine- zemlje, zgrada, automobila, strojeva, vrijednosnica. Odnosno pokazuje razliku vrijednosti između prodajne cijene i cijene kojom smo tu imovinu ranije kupili. Ako kapitalni dobitak nije ostavren – nije prodana imovina – ne obračunava se

43

porez. Odnosno, porez na kapitalni dobitak odgođen je dok se dobitak ne ostvari. Kapitalni gubitak su smanjenje vrijednosti imovine.

137. (109.) Trebaju li se kapitalni dobici u Hrvatskoj oporezivati porezom na dohodak (obrazložite svoje stajalište)?

-Kapitalni dobici u Hrvatskoj bi se trebali oporezivati porezom na dohodak jer predstavljaju jedan od načina dodatne zarade, te bi na taj način ušli u ukupni osobni odbitak. Ovisi od zemlje do zemlje, kod nas se ne oporezuje jer se smatra da se na taj način izbjegava dvostruko oporezivanje te se potiče investiranje i rast.- javlja se i problem inflacije

138. Po kojim se stopama u Hrvatskoj oporezuje dohodak ostvaren u 2008. godini?+

Porez na dohodak plaća se prema 4 granične stope:Porezna osnovica mjesečno12 % do 3.600,00 kn25 % do 10.800,00 kn40% iznad 10.800,00 knOsnovica je 2200 kn.Na porez na dohodak obračunan pomoću navedenih stopa primjenjuje se još i prirez porezu na dohodak u onim gradovima i općinama koji su ga propisali i na području kojih porezni obveznik ima prebivalište ili uobičajeno boravište.Osim navedenih stopa, postoji još niz stopa po kojima se plaćaju porezi po odbitku za razne vrste dohodaka za koje nije potrebno podnositi godišnju poreznu prijavu.

139. (114.) Objasnite pojam osnovnog osobnog odbitka u hrvatskom sustavu oporezivanja dohotka. +

• Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznu osnovicu jer se sa stajališta pravednosti smatra da ne treba oporezivati dohodak koji služi za pokrivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika, tzv. egzistencijalni minimum.• Osobni odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim osobnim odbitkom, a odbici za supružnika, djecu i druge uzdržavane osobe nazivaju se osobnim odbicima za uzdržavane članove obitelji.• Povećanjem iznosa osobnog odbitka u sustav poreza na dohodak unosi se veća progresivnost. Naime, izuzimanjem većeg dijela dohotka od oporezivanja u obliku osobnog odbitka relativno se manje opterećuju siromašni, a više bogati građani.

44

• Osnovni osobni odbitak za sve porezne obveznike iznosi 2200 kn mjesečno, a za umirovljenika iznosi do visine mirovine, a najviše 3.000kuna mjesečno

140. (115.) Kome u Hrvatskoj pripada prihod od poreza na dohodak? (nije spomenuo)

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihod od poreza na dohodak dijeli se između državnog proračuna i proračuna nižih razina uprave.U proračun opće države 2005. slilo se 7,8 milijardi poreza na dohodak (8,6 % ukupnih poreznih prihoda opće države) - od 2007. država je u cijelosti prepustila lokalnim jedinicama porez na dohodak –

141. Grafički prikažite i objasnite kako proporcionalni porez na dohodak smanjuje ponudu sati rada.+ (pogledati u knjizi)

Udaljenost OT – ukupno raspoloživo vrijeme pojedinca (za rad i dokolicu)Pravac TD – proračunsko ograničenje (kombinacije dokolice i dohotka koje su raspoložive pojedincu uz danu stopu njegove nadnice – stopa nadnice je w dolara na sat, w predstavlja ujedno i nagib pravca)Točke E1 i E2 – točke u kojima pojedinac maksimizira svoju korisnost

Objašnjenje slike:Država uvodi porez na dohodak po stopi t. Porez smanjuje nagradu za sat rada s w dolara na (1-t)w dolara. Kada pojedinac provede sat vremena u dokolici, on odustaje od (1-t)w dolara. Zapravo, porez smanjuje oportunitetni trošak jednog sata dokolice. Proračunsko ograničenje s kojim se suočava pojedinac više nije TD, to je položitiji pravac TH čiji je nagib (1-t)w. Zbog poreza se početni izbor dohodak-dokolica iz točke E1 više ne može dosegnuti. Pojedinac mora odabrati točku negdje s proračunskog ograničenja nakon uvođenja poreza TH. To je točka E2, u kojoj on troši OI sati na dokolicu, radi IT sati, te nakon poreza ima dohodak OG'. Porez je snizio količinu rada koju nudi pojedinac s FT sati na IT sati. Kad porez smanjuje

45

neto nadnicu, oportunitetni trošak dokolice pada, te postoji težnja da se rad zamijeni dokolicom. To je učinak supstitucije koji teži smanjivanju ponude rada.

142. Grafički prikažite i objasnite kako proporcionalni porez na dohodak povećava ponudu sati rada. + ( pogledati u knjizi)

Oznake i uvod u ovaj odgovor isti kao i kod prethodnog.Kada drugi pojedinac postane porezni obveznik, on povećava svoje sate rada sa FT na JT. Nova ravnoteža tj. maksimalna korisnost je u E3. Pojedinac povećava sate rada jer porez snižava njegov dohodak, a ako pretpostavimo da je dokolica normalno dobro, nižim dohotkom možemo „kupiti“ manje dokolice. Smanjenje dokolice znači povećanje rada. To se zove efekt dohotka.

143. Grafički prikažite i objasnite kako progresivni porez na dohodak može utjecati na ponudu rada. + (pogledati u knjizi)

46

Pretpostavimo da je pojedinac suočen s rastućim poreznim stopama: t1 na prvih 5000$ zarade, t2 na drugih 5000$ i t3 na cjelokupni dohodak veći od 10 000$. Ponovno je proračunski pravac prije oporezivanja TD. Nakon poreza, proračunsko ograničenje je zakrivljena linija TLMN. Do 5000$ dohotka nakon poreza oportunitetni trošak jednog sata dokolice je (1-t1)w, što je nagib segmenta TL. U točki L dohodak pojedinca je (1-t1)∙5000. Na segmentu ML apsolutna vrijednost nagiba je (1-t2)w. ML je položitiji od TL zato što je t2 veće od t1. U točki M, dohodak nakon uvođenja poreza je (1-t1)∙5000 + (1-t2)∙5000; to je dohodak nakon oporezivanja u točki L plus prirast dohotka nakon dobivanja dodatnih 5000$ koji se oporezuju stopom t2. Konačno, na segmentu MN nagib je (1-t3)w i još je položitiji. Ovisno o svojim preferencijama, pojedinac može završiti bilo gdje na TLMN. Na slici on maksimizira korisnost u točki E4, u kojoj radi PT sati.

144. (117.) Objasnite pojam Lafferove krivulje.+ (BITNO)

Lafferova krivulja pokazuje odnos porezna stopa-porezni prihodi. Pri vrlo niskoj stopi poreza, ubrani su porezi niski. Kako porezne stope rastu, rastu i porezni prihodi, te dosežu maksimum pri stopi tA. Za stope koje prelaze tA prihodi počinju padati, te se konačno smanje na nulu (jer kako se porezna stopa približava 100 posto, ljudi prestaju raditi i porezni prihodi padnu na nulu). Bilo bi besmisleno da država odabere poreznu stopu koja prelazi tA jer se porezne stope mogu sniziti, a da država ne trpi gubitak prihoda.

47

145. Grafički prikažite i objasnite kako oporezivanje dohotka od kamata utječe na smanjenje štednje u slučaju kad se kamate mogu odbiti od porezne osnovice. +

Prvo što treba uočiti na slici jest da proračunsko ograničenje nakon uvođenja poreza prolazi kroz točku opskrbljenosti A (u toj točki pojedinac niti štedi niti posuđuje). Zatim, porez snižava kamatnu stopu koju dobivaju štediše sa r na (1-t)r. Dakle, oportunitetni trošak potrošnje jednog dolara u sadašnjosti iznosi samo (1+(1-t)r) dolara u budućnosti. Istodobno, za svaki dolar kamata koji pojedinac plati može odbiti jedan dolar od oporezivog dohotka. To mu znači jedan dolar manje poreza. Dakle, efektivna stopa koju mora platiti pri zaduživanju iznosi (1-t)r. Tako trošak povećanje sadašnje potrošnje za jedan dolar u izrazu buduće potrošnje iznosi samo (1+(1-t)r) dolara. Proračunski pravac koji prolazi kroz A i ima nagib (1+(1-t)r) označen s PQ. Sve dok je porezna stopa pozitivna, on je nužno položeniji od proračunskog pravca prije oporezivanje MAN. Novi optimum je u E', gdje je sadašnja potrošnje c'0, a buduća potrošnja c'1. Štednja je razlika između sadašnje potrošnje i sadašnjeg dohotka, tj. udaljenost c'0I0 i ona je manja od iznosa koji se štedio prije poreza tj. cº0I0. dakle, porez na dohodak snižava štednju za cº0 c'0.

48

146. Grafički prikažite i objasnite kako oporezivanje dohotka od kamata utječe na smanjenje štednje u slučaju kad se kamate ne mogu odbiti od porezne osnovice. (nije spomenuo)

Proračunsko ograničenje NM, uključuje točku opskrbljenosti A. Počevši od te točke, pretpostavimo da pojedinac štedi jedan dolar, tj. da se pomakne za jedan dolar ulijevo od točke A. Budući da se kamate oporezuju, to mu omogućuje da u sljedećem razdoblju poveća svoju potrošnju za (1+(1-t)r) dolara. Lijevo od točke A oportunitetni trošak povećanje sadašnje potrošnje za jedan dolar iznosi (1+(1-t)r) dolara buduće potrošnje. Tako apsolutna vrijednost nagiba proračunskog ograničenja lijevo od točke A iznosi (1+(1-t)r) tj. PA. Ako se pojedinac odluči zadužiti za jedan dolar, pomaknut će se na desno od točke A. Kako se kamate ne mogu odbiti, porezni sustav ne utječe na trošak zaduženja. Tako je trošak zaduženja za jedan dolar u sadašnjosti (1+r) dolara buduće potrošnje, isto koliko je bilo prije oporezivanja kamata. Dakle, desno od točke A oportunitetni trošak povećanja sadašnje potrošnje za jedan dolar iznosi (1+r) dolara. To se podudara sa segmentom AM proračunskog ograničenja prije uvođenja poreza NM.Vidimo da međuvremensko proračunsko ograničenje kada su kamate oporezive ali se ne mogu odbijati ima prijelom u točki opskrbljenosti.

147. (118.) Objasnite zašto se provodi integracija poreza na dohodak i poreza na dobit. +

Provodi se kako bi se riješio problem koji nastaje stoga što se dohodak koji potječe iz korporacijskog sektora, bilo da je riječ o zadržanoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u skladu s graničnim stopama poreza na dohodak. Dohodak iz korporacijskog sektora dodatno je oporezovan porezom na dohodak korporacija. Osobito kod raspodijeljene dobiti javlja se problem dvostrukog oporezivanja dohotka – jedanput na razini poduzeća, porezom na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak. U većini zemalja taj se problem nastoji riješiti, uglavnom tako da se raspodijeljena dobit integrira sa sustavom oporezivanja dohotka kako bi se u potpunosti ili djelomično izbjeglo dvostruko oporezivanje tog dijela dohotka.

49

147.5 Šimović – Tko je obveznik poreza na dohodak+Prije svega fizička osoba koja ostvaruje dohodak u RH. To može biti rezident i nerezident (stranac koji radi u hrvatskoj). Rezidenti moraju platiti dohodak koji su ostvarili i u hrvatskoj i u inozemstvu (osim ako postoji ugovor o dvostrukom oporezivanju gdje obično plaćaju samo razliku).

148. (119.) Tko prema hrvatskom Zakonu o porezu na dobit, obveznik poreza na dobit?+

Porezni obveznik može biti pravna osoba: trgovačko društvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecana dobit dohotka ili prihoda ili poslovna jedinica inozemnog poduzetnika. Porezni obveznik može biti i fizička osoba u dva slučaja (dobrovoljno ili po sili zakona ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila primitak preko 2 milijuna kuna, dohodak veći od 400.000 kuna, ima dugotrajnu imovinu preko 2m kn ili ako u prethodnom poreznom razdoblju zapošljava više od 15 radnika)

149. (120.) Što je porezna osnovica poreza na dobit u Hrvatskoj?+

• Porezna osnovica je dobit koja se izračunava kao razlika između prihoda i rashoda utvrđenih prema računovodstvenim propisima. To znači da se kao polazna veličina uzima učinak poslovanja, tj. dobit, ali se ona ispravlja, povećava i smanjuje za prihode i rashode koji sepriznaju u porezne svrhe.• Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije.• Zakon posebno definira stavke koje uvećavaju odnosno umanjuju dobit. Drugim riječima, za potrebe oporezivanja propisuju se prihodi, odnosno rashodi koji utječu na konačnu veličinu osnovice poreza na dobit.

150. (121.) Što je porezni gubitak u hrvatskom sustavu poreza na dobit?+

- Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda tj. kad je osnovica za obračun poreza negativna. Nastali porezni gubitak može se prenijeti na razdoblje od pet godina na način da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit tj. smanjuje se iznos dobiti prije primjene porezne stope i izračuna porezne obveze. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma. Porezni gubitak umanjuje dobit, i nakon umanjenja se dobije porezna osnovica. Ako tijekom roka od pet godina ne ostvari pozitivnu (oporezivu) osnovicu, obveznk gubi pravo na odbitak.

151. (122.) Kako se obračunava porez na dobit?+

- Porez na dobit se utvrđuje za poslovnu godinu koja je u pravilu kalendarska godina, prema dobiti koju je porezni obveznik ostvario u tom razdoblju. Obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju predujmove poreza na dobit na osnovi porezne prijave iz prethodne godine. Porezna uprava može, na temelju obavljenog nadzora ili na temelju drugih raspoloživih podataka ili na zahtjev poreznog obveznika, rješenjem izmijeniti visinu mjesečnih predujmova. Predujam se plaća mjesečno do kraja mjeseca za protekli mjesec, a u slučaju zakašnjenja u plaćanju obračunavaju se kamate. Konačni obračun poreza

50

obavlja se na temelju porezne prijave koju obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 30. travnja tekuće godine. Uz poreznu prijevu podnosi se bilanca i račun dobiti i gubitka.

Da bi obračunali porez na dobit, prvo se treba utvrditi dobit, koja predstavlja razliku između prihoda i rashoda, nakon čega se ta dobit uvećava za stavke uvećanja dobiti, odnosno umanjuje za stavke umanjenja dobiti, nakon toga dobijemo dobit nakon uvećanja i umanjenja. Od te dobiti umanjujemo preneseni gubitak te dobivamo poreznu osnovicu. Na poreznu osnovicu primjenjujemo poreznu stopu od 20% i dobijemo poreznu obvezu, umanjimo je za olakšice, oslobođenja te poticaje i dobijemo konačnu poreznu

obvezu.

152. (123.) Što je to zaštitna kamata?

Posebnost hrvatskog sustava oporezivanja dobiti koja je ukinuta 2001. godine. Do tada je postojala mogućnost odbijanja zaštitne kamate (koja se izračunavala po stopi od 5% na uloženi kapital) od osnovice poreza na dobit ( cilj tadašnjeg zakona bio je oporezivati samo ono što se troši a izuzeti sve što se štedi ili investira). Tako je zaštitna kamata bila svojevrsna porezna olakšica za poduzetnike (jer je omogućavala odbijanje zaštitne kamate od porezne osnovice).

153. (124.) Navedite olakšice u oporezivanju dobiti koijma se mogu koristiti neke katerogrije poreznih obveznika? (za DZ bitno je znati koji postoje, ne znam vrijedi li još jer su podaci iz stare skripte)

a) Gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na područjima posebne državne skrbi, pod uvjetom da porezni obveznik zapošljava više od pet zaposlenika, pri čemu više od polovice njih ima prebivalište i boravište na tom području najmanje devet mjeseci i to ako se radi o:• području I. skupine – tada je porezni obveznik potpuno oslobođen plaćanja poreza,• području II. skupine – tada porezni obveznik plaća samo 25% propisane stope,• području III. skupine – tada porezni obveznik plaća 75% propisane porezne stope

b) Porezni obveznici na području grada Vukovara koji zapošljavaju više od pet zaposlenika, a više od polovice njih ima prebivalište i boravište na području grada Vukovara,brdsko-planinskom području ili

51

području posebne državne skrbi. Oni su oslobođeni plaćanja poreza na dobit tijekom deset godina od početka primjene Zakona, tj. od 1. siječnja 2005. godine.

c) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdskoplaninskom području i na neodređeno vrijeme zapošljavaju više od pet zaposlenika, pod uvjetom da više od polovice njihovih zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdskoplaninskom području ili području posebne državne skrbi. Oni plaćaju porez na dobit samo u visini 75% propisane porezne stope

d) Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit u visini 50% propisane stope. Korisnik koji uloži više od milijun kuna u slobodnu zonu sljedećih pet godina ne plaća porez na dobit.

e) Posebnim propisom predviđeni su i posebni desetogodišnji poticaji za ulaganja. Povlaštene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba.Mogoćnosti korištenja povlaštene stope dane su u slj. tablici:

Iznos ulaganja (u mil. Eura)

Umanjenje stope poreza na dobit (u %)

Obveza otvaranja novih radnih mjesta

do 1,5 50 najmanje 10od 1,5 do 4 65 najmanje 30od 4 do 8 85 najmanje 50preko 8 100 najmanje 75

Iz druge srkipte - Do srpnja 2010. postoje porezne olakšice za tri skupine područja od posebne državne skrbi, koje su oslobođene od plačanja u iznosu od 25%,50% i 100% od propisane stope poreza na dobit, ali to se u tom trenutku ukida kao mporezna olakšica i nije nam još poznato kako se to bude reguliralo

154. (125.) Kako se kretala stopa poreza na dobit od 1994. godine do danas? Zašto je došlo do promjene stope? (nije spomenuo) Od 1994. godine poduzetnička dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 25%. No izmjenama donesenim krajem 1996. godine stopa je povećana na 35% kako bi bila usklađena s gornjom stopom poreza na dohodak i time spriječio prelazak obveznika iz poreza na dohodak u porez na dobit. Radi poticanja ulaganja i zapošljavanja 2001. godine stopa poreza na dobit smanjena je na 20%, što Hrvatsku svrstava u red zemalja s relativno niskom stopom oporezivanja dobiti.

155. (126.) Što je dvostruko oporezivanje i kako države nastoje izbjeći dvostruko oporezivanje? +Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Kada fizička ili pravna osoba stječe dohodak u državi u kojoj nije rezident, taj je dohodak oporeziv i u državi u kojoj je ostvaren i u državi čiji je rezident primatelj dohotka. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka ili imovine i u državi u kojoj nastaje i u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje potpisuju dvije ili više zemalja. Hrvatska je s 35 zemalja sklopila (dio preuzela od bivše države) ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.Ujedno je dvostruko oporezivanje i oporezivanje dohotka poduzeća najprije na razini poduzeća, a kasnije i nakon što je raspodijeljen dioničarima.

52

156. (127.) Kada je uveden PDV u porezni sustav Repubike Hrvatske i koji su bili razlozi uvođenja? (spomenuto marginalno valja pročitat)

PDV je u Hrvatsku uveden 1998. godine.• PDV je uveden zbog:

a) potrebe reformiranja cjelokupnoga hrvatskog poreznog sustava u novim gospodarskim i političkim okolnostima,

b) fiskalnih zahtjeva koji se nameću suvremenom poreznom sustavuc) zbog potrebe usklađivanja hrvatskoga poreznog sustava s poreznim sustavima EU.

(• Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga očitovali su se u njegovu kumulativnom učinku, što znači da je porezno opterećenje bilo veće što se proizvodni proces ostvarivao u više faza. Razlika između PDV-a i poreza na promet je u tome što se porez na promet ubire postupno, u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDV ubire jednokratno, tj. samo u fazi krajnje potrošnje. Zato PDV pripada grupi višefaznih poreza, dok porez na promet pripadagrupi jednofaznih poreza.• Ukidanje poreza na promet i uvođenje PDV-a uz navedene je ekonomske razloge (nedostaci poreza na promet) imalo i političke razloge. Namjera Hrvatske jest približavanje sustavu oporezivanja potrošnje u EU, a time i europskome integracijskom procesu. Pri tome su primijenjena iskustva i praksa zemalja članica EU. Zakonodavstvo EU osigurava polazište i daje osnovne smjernice za izradu vlastitog sustava PDV-a.• Usklađivanjem se nastoje ukloniti prepreke i neusklađenosti između poreznih sustava različitih država koje čine EU. Radi ostvarenja tog cilja donose se direktive za područje posrednih ineposrednih poreza. Šesta se direktiva odnosi na usklađivanje poreza na dodanu vrijednost.• Hrvatski zakon o PDV-u uglavnom preuzima europska rješenja, usuglašena sa Šestom direktivom te se u Hrvatskoj primjenjuje PDV potrošnog tipa, prema načelu odredišta, a priobračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda.)

156.5 Šimović – Kako PDV utječe na sivu ekonomiju.

Zbog toga što je za prelamanje poreza pravnim subjektima potreban dokaz o nekim troškovima (primjerice račun za gorivo na benzinskoj crpki) oni će od svojih dobavljača zahtijevati račun (R1). Prije PDV-a to nije bio slučaj, pa se smatra da je to način kako PDV djeluje na smanjenje sive ekonomije. Drugim riječima manje će biti pokušaja utaje poreza jer će klijenti sami tražiti da im se izda račun.

157. (128.) Navedite moguće obuhvate sustava na poreznu vrijednost (vrste PDV-a) s obzirom na tretmnan investicijske opreme. +Vrste PDV-a

• Proizvodni• Dohodovni• Potrošni Bitno za potrošni oblik je da dozvoljava odbitak pretporeza za sve vrste ulaznih faktura

(uključujući i investicije). Proizvodni i dohodovni oblik “kažnjava” investiranje u kapitalnu imovinu. Problem je u međunarodnoj razmjeni pa se primjenjuje načelo odredišta (ima još i načelo porijekla).Dohodovni i proizvodni se ne primjenjuju.

53

158. (129.) Navedite metode obračuna PDV-a temeljenog na potrošnji. ( kreditna metoda! treba znat da postoje još dvije al ne treba ih znat objasnjavat jer se ne koriste)+

Potrošni oblik PDV-a je onaj kod kojeg porezni obveznik prilikom prodaje može odbiti iznos utrošen za nabavu kapitalnih dobara (bruto investicije).Ovaj oblik PDV-a je neutralan jer odluka o nabavi dugotrajne imovine ne utječe na visinu porezne obveze.Metode obračuna PDV-a temeljenog na potrošnji:

1. Kreditna metoda – vrijednost PDV plaćenog na inpute se oduzima od PDV-a koje se treba platiti na vrijednost prodaje. Poduzetnik u cijenu robe koje prodaje zaručunava PDV. No cijena inputa koje je kupio dobavljač mu je već uračunao PDV (kreditna metoda se primjenjuje u Hrvatskoj zove se jos indirektna metoda, metoda računa).

Imamo još dvije koje se ne krosite:2. Metoda oduzimanja – od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupovina te primjenjuje PDV

(jos se zove direktna metoda)3. Metoda zbrajanja – dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto profita.

159. (130.) Objasnite i navedite glavna načela PDV-a. +

1. Načelo porijekla - roba se oporezuje u zemlji u kojoj je proizvedena (bez obzira je li se troše li se ili izvoze). Dakle, domaći proizvodi koji su namijenjeni izvozu opterećeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze u zemlju oslobođena plaćanja PDV-a. (Uvoz je oslobođen poreza.) Većinom se primjenjuje za usluge.2. Načelo odredišta - Oporezivanje prema mjestu potrošnje, bez obzira na mjesto proizvodnje (neovisno jesu li uvezena ili proizvedena u zemlji). Izvoz je izuzet od plaćanja PDV-a (potrošni oblik). Posljedica – različiti proizvodi koji se izvoze/uvoze opterećeni različitim stopama PDV-a.

160. (131.) Koje su osobine hrvatskog PDV-a? +

Do početka 1998. godine potrošnja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu. Porez na promet proizvoda i usluga obračunavao se u svim fazama proizvodnje pa se kumulirao u konačnoj maloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga.Velik broj poreznih stopa te brojna oslobođenja stvarali su teškoće u provedbi propisa i kontroli naplate poreza, što je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju.Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga očitovali su se u njegovu kumulativnom učinku, što znači da je porezno opterećenje bilo veće što se proizvodni proces odvijao u više faza. Razlika između PDV-a i poreza na promet jest u tome što se porez na promet ubire postupno u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDV ubire jednokratno, tj. samo u fazi krajnje potrošnje. Zato PDV pripada grupi višefaznih poreza, dok porez na promet pripada grupi jednofaznih poreza.Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od početka 1998. godine.U suglasju je sa Šestom smjernicom EU-a. PDV• je potrošnog tipa,•provodi se prema načelu odredišta isporuke (a ne prema načelu porijekla),• pri obračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda koja omogućuje odbitak pretporeza.

54

161. (132.) Tko su obveznici PDV-a u Hrvatskoj? +Obveznici su poduzetnici. Pravna (ali može biti i fizička osoba) koja trajno i samostalno obavlja djelatnost radi ostvarivanja primitka. Prag ulaska u sustav PDV-a je 230.000 kn primitaka (prije je bilo 85000kn)odnosno:- poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge (bilo pravne ili fizičke osobe) - uvoznici kada uvoze dobra

Mali poduzetnici ispod tog praga kada izdaje račun ne mora obračunati PDV. Ali onda nema niti na pravo na povrat poreza. To se zove oslobođenje bez prava odbitka pretporeza. Poduzetnik se tretira kao potrošač.

162. (133.) Zašto nije poželjno mijenjati stope poreza i uvoditi izuzeća u sustavu PDV-a? +Hrvatski porezni sustav je (pre)često bio podložan promjenama i može se procijeniti da on sam po sebi nije zapreka većem zapošljavanju. Jednom uvedena izuzeća unose iskušenja za uvođenje novih čime se potkopava porezna osnovica i stvara razlog za povećanja opće stope PDV-aMoguće daljnje promjene (i/ili uvođenje dodatnih poreznih stopa ili izuzeća) u porezni sustav vjerojatno bi uništile ili barem ugrozile važna načela oporezivanja:

1. stabilnost (porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih odluka)

2. jednostavnost (porezi moraju biti što jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili što niži).

Trenutno u hrvatskoj imamo situaciju gdje se smanjuje porezna stopa ugostiteljima iz osnovne (25) na sniženu (10). Problem koji se dešava je da se time samo uvećava marža ugostitelja jer on neće spustiti cijene svojih proizvoda za 15% nego će jednostavno tu razliku uzeti sebi. Istu situaciju imali smo sa promjenama poreze na pekarske proizvode prije desetak godina. Nulta stopa PDV-a kosi se sa pravilima EU. PDV ne bi trebao biti instrument socijalne politike jer stvara previše problema i generalno nije učinkovit. Različitim stopama iskrivljuje se sklonost potrošača, stvaraju veći troškovi i komplicira porezni sustav.

163. (134.) Koje stope PDV-a se primjenjuju u RH i od kada?+

25% - standardna stopa na promet svih dobara i usluga OSIM:10% - snižena stopa (turističke usluge, ugostiteljstvo, novine/časopisi, ulja i mast, dječja hrana, voda, šećer)0%- Kruh, mlijeko, knjige, lijekovi i ortopedska pomagala.

164. (135.) Navedite razliku između nulte stope PDV-a i oslobođenja. +

Nulta stopa znači da proizvođači i uvoznici pri isporuci proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbitka pretporeza sadržanoga u ulaznim računima dobavljača odnosno pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu koji se odnose na njihovu gospodarsku djelatnost.Uz porezno oslobođenje pri isporuci se ne obračunava porez, ali se ne može odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima. Za poreznog je obveznika povoljnija primjena nulte stope nego porezno oslobođenje.

55

165. (136.) Objasnite razloge za uvođenje trošarina i navedite osnovne vrste trošarina u Hrvatskoj. +

Razlozi uvođenja trošarina su brojni (socijalni, zdravstveni, ekološki, fiskalni - povećanje javnih prihoda). Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdašnost. Fiskalno su izdašne jer opterećuju proizvode čija je potražnja neelastična. Proizvode koji se oporezuju trošarinama možemo svrstati u tri osnovne skupine: alkohol, energenti i duhan...8 trošarina : (- na kavu, - naftne derivate, - alkohol i alkoholna pića, - duhanske prerađevine, - bezalkoholna pića, - osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, - luksuzne proizvode, - premije osiguranja od automobilske odgovornosti).Europska unija ne brani trošarine na ništa pa je i to jedna od prednosti trošarina. Nakon trošarina opet ide PDV pa je to pozivina stvar trošarina. PLAĆAJU SE PO JEDINICI PROIZVODA. Trošarine u Hrvatskoj nakon poreza na dodanu vrijednost čine drugi po veličini prihod državnog proračuna.

167. (139.) Je li hrvatski sustav trošarina usklađen s pravnom stečevinom EU? (spomenuo marg.)

Hrvatski sustav oporezivanja trošarinama djelomično je usklađen s pravnom stečevinom EU. Trošarine, za koje je zajednički uređeno oporezivanje na razini Unije, postoje i u hrvatskom poreznom sustavu, pri čemu bi hrvatsko zakonodavstvo po načinu uređenja propisa bilo bliže europskom ako bi se te četiri trošarine uredile jednim propisom.Pri oporezivanju alkohola i alkoholnih pića Hrvatska dopušta izuzeće za domaću proizvodnju za vlastite potrebe svih Dok se u zakonodavstvu EU sve cigarete oporezuju istom stopom, u hrvatskim su propisima razdijeljene u više kategorija. Trošarinski sustav oporezivanja naftnih derivata zahtijevat će najveće prilagodbe, od obuhvata oporezivih proizvoda koji će trebati proširiti i na ostale energente koji se oporezuju u EU do usklađivanja kriterija za oporezivanje pojedinih proizvoda kategorija alkoholnih pića osim piva, što je suprotno europskom zakonodavstvu koje ne predviđa takvo izuzeće za poluproizvode i alkoholna pića Oporezivanje duhanskih proizvoda trebat će uskladiti i po definiciji proizvoda i po visinama stopa.

168. (140.) Što je Tieboutov model, te koje su osnovne pretpostavke toga modela? (bitno znati sto je ukratko)Tržište je obično neučinkovito u pribavljanju javnih dobara. Bit problema je u tome da tržište ne može prisiliti pojedince da otkriju svoje stvarne želje glede javnih dobara. Svatko ima pravo na sklonost švercanju. Uobičajeni je zaključak da je u vezi s tim potrebna neka vrsta državne intervencije.- U svom poznatom članku Tiebout (1956) tvrdi kako mogućnost pojedinaca da sele iz jednog u drugo upravno područje omogućuje tržištu slično rješenje problema lokalnih javnih dobara. Pojedinci „glasuju nogama“, odnosno napuštaju zajednicu i nastanjuju se u zajednici koja nudi takvu količinu javnih usluga i poreza koja odgovara njihovim željama. Kao što osoba zadovoljava potrebu za javnim dobrima kupujući ih na tržištu, tako zadovoljava i potrebu za javnim uslugama izborom odgovarajuće zajednice u kojoj želi živjeti i kojoj plaća poreze za te usluge.U uvjetima ravnoteže ljudi sele u različite zajednice potaknuti svojim potrebama za javnim uslugama. Svaki pojedinac dobiva odgovarajuću razinu javnih usluga i ne može mu biti bolje u nekoj drugoj

56

zajednici, inače bi se preselio. Ravnoteža je stoga Pareto učinkovita te nije potrebno djelovanje države da bi se postigla učinkovitost.TIEBOUTOVA TEZA –je da kvazi tržišni proces može riješiti problem javnih dobara.Pretpostavke• Država svojim djelovanjem ne proizvodi eksternalije• Postoji puna pokretljivost pojedinaca• Stanovnici su savršeno informirani o javnim uslugama i porezima koji postoje u svakoj zajednici• Postoji dovoljan broj različitih jedinica tako da svaki pojedinac može pronaći zajednicu koja zadovoljava njegove potrebe za javnim uslugama.• Troškovi po jedinici javnih usluga su stalni tako da se pri udvostručenju količine javnih usluga udvostručuju i ukupni troškovi.• Javne usluge se financiraju proporcionalnim porezom na imovinu.- porezne stope se mogu razlikovati u pojedinim zajednicama( ∙ Zajednice mogu usvojiti zakone o isključujućim zonama – zakonske odredbe kojima se zabranjuju određeni načini korištenja zemljišta. Preciznije, odredbama se može propisati minimalna velićina svih kuća. –zajednice se razlikuju po dohotku...)

169. (141.) Navedite nedostatke fiskalne decentralizacije.

Uz fiskalnu decentralizaciju vežu se pitanja učinkovitosti i jednakosti.Pitanja učinkovitosti. Nekoliko je razloga zašto decentralizirani sustav može voditi neučinkovitoj alokaciji resursa.1. Vanjski učinci (eksternalije) – Javno dobro čije koristi pritječu samo članovima određene zajednice

nazivamo lokalnim javnim dobrom (npr. javna knjižniva u Splitu ima mali utjecaj na blagostanje stanovnika u Zagrebu). Međutim, djelatnosti poduzete u jednoj zajednici mogu utjecati na dobrobit stanovnika druge zajednice (npr. jedan grad osigurava kvalitetno obrazovanje za djecu. Ako se ta djeca kasnije odsele, druge zajednice bi mogle imati koristi od bolje obrazovane radne snage). Zajednice također mogu i negativno djelovati jedne na druge (npr. grad Victoria ispušta otpadne vode u ocean, a dio onečišćenja dopre do Seattlea). Ukratko, zajednice nameću jedna drugoj (pozitivne i negativne) vanjske učinke (eksternalije). Ako se svaka zajednica brine samo o svojim čalnovima, eksternalije se zanemaruju, dakle izvori su neučinkovito alocirani.

2. Ekonomije razmjera u pribavljanju javnih dobara . Za određene javne usluge troškovi po stanovniku se mogu smanjiti s povećanjem broja korisnika. Npr. što više ljudi koristi knjižnicu, to su troškovi po korisniku niži. Ako svaka zajednica osniva vlastitu knjižnicu, troškovi po korisniku su veći nego što je potrebno. S druge strane, središnja vlast može sagraditi jednu knjižnicu omogućivši stanovnicima da se koriste ekonomijama razmjera.

3. Neučinkoviti porezni sustavi – općenito, učinkovito oporezivanje podrazumijeva neelastičnu potražnju ili ponudu dobara koja će biti oporeziva relativno visokim stopama i obratno. Zajednice biraju poreze na osnovi mogućnosti prijenosa njihova plaćanja na nekoga drugoga izvan zajednice. Krajnja posljedica prevaljivanja poreza je da zajednice mogu kupovati previše lokalnih javnih dobara. Učinkovitost zahtijeva da se lokalna javna dobra kupuju do točke u kojoj su granične koristi jednake graničnim društvenim troškovima. Ako zajednice mogu dio tereta prenjeti na ostale upravne zajednice, granični trošak zajednice postaje manji od graničnog troška društva. Postignu li zajednice

57

da granična društvena korist bude jednaka očekivanom graničnom trošku, rezultat je neučinkovito velika količina lokalnih javnih dobara.

4. Ekonomije razmjera u prikupljanju poreza . Pojedine se zajednice možda ne mogu koristiti prednostima ekonomije razmjera u prikupljanju poreza. Svaka zajednica mora trošiti određena sredstva na poreznu administraciju, a moguća je ušteda ako postoji zajednička porezna vlast (sve porezne prijave se obrađuju na jednom računalu umijesto da svaka zajednica ima svoje). Neke od tih ušteda mogle bi se jednostavno ostvariti suradnjom među zajednicama, bez stvarnog udruživanja. (npr. poreze koje su propisali gradovi prikupljaju županije)

Pitanje jednakosti. U sklopu filozofije utilitarizma maksimiziranje društvenog blagostanja može zahtijevati transfere dohotka siromašnima. Pretpostavimo da je neka zajednica glede poreza i rashoda sklona članovima s niskim dohotkom. Ako ne postoje ograničenja u kretanju između zajednica, postoji mogučnost useljavanja siromašnih, što povećava troškove redistribucijeske fiskalne politike. Istodobno se bogati članovi zajednice mogu odlučiti za iseljavanje (jer ne žele plaćati visoke poreze). Na taj način se zahtjevi koji se nameću poreznoj osnovici povećavaju, dok se njezina veličina smanjuje. Na kraju se mora napustiti program preraspodjele dohotka. Taj stav se ponajprije temelji na mišljenju da na odluke ljudi o naseljavanju u određenu zajednicu utječe odnos poreza i društvenog blagostanja u toj zajednici.

170. (142.) Navedite prednosti fiskalne decentralizacije.

1. Prilagođavanje lokalnim preferencijama – centralizirana vlast nastoji osigurati jednaku razinu javnih usluga u cijeloj zemlji, usprkos različitim ukusima ljudi. Očito je neučinkovito opskrbljivati pojedince s više ili manje javnih dobara nego što ih oni žele, ako se količina koju primaju može prilagoditi njihovim sklonostima. U decentraliziranom sustavu se pojedinci sa sličnim ukusima glede javnih dobara udružuju, tako da zajednice svojim stanovnicima osiguravaju željenu količinu i vrstu javnih dobara. Što su lokalne vlasti bliže stanovnicima, bolje mogu odgovoriti njihovim željama, i bolje nego središnja vlast (npr neki propisi doneseni na razini središnje države možda neće imati smisla u svim zajednicama – U SAD-u je iskorištavanje djece kao radne snage zabranjeno zakonom, ali kod Amiša formalno obrazovanje završava u 14. godini, i tada počinje dodatno obrazovanje koje može obuhvatiti i rad na farmama ili u tvornicama.)

2. Poticanje konkurenicje između vlasti – mnoge teorije ponašanja vlasti naglašavaju činjenicu da njihovi predstavnici nemaju poticaja za ostvarivanje minimuma mogućeg utroška. Međutim, ako građani mogu birati zajednice, tada ih ozbiljne greške u upravljanju mogu potaknuti da jednostavno izaberu gdje će živjeti. Ta činjenica može potaknuti predstavnike vlasti da postanu učinkovitiji i odgovorniji prema svojim građanima.

3. Pokusi i inovacije u lokalno pribavljenim dobrima i uslugama – sustav različitih vlasti povećava mogućnosti da se pronađe novi način rješavanja problema. Kao što je jednom izjavio sudac Vrhovnog suda Louis Brandeis „jedna od dobrih strana saveznog sustava jest da jedna odvažna država, ako njezini stanovnici tako odluče, može poslužiti kao laboratorij i provesti moralni, društveni i ekonomski pokus bez rizika za ostali dio zemlje.“ U prošlosti su neki programi koji su počeli kao pokusi na razini države na kraju postali savezni programi.

4. Propisi na razini države neće imati smisla u svakoj državi

58

171. (143.) Što je fiskalno izravnanje i navedite vrste fiskalnog izravnanja

Fiskalno izravnjavanje je financijski mehanizam kojim središnja država ublažava nejednakosti što nastaju zbog nejednakog rasporeda prihoda na nižim razinama vlasti. Dvije su vrste fiskalnog izravnjavanja: okomito (dioba poreza i neporeznih prihoda) i vodoravno (dotacije).Kriterij za dodjelu: - mjerenje potreba, - fiskalni kapacitet, - porezni naporGlavni cilj fiskalnog izravnanja je očuvanje ekonomske i socijalne cjeline države te osiguranje minimuma potrebne razine javnih usluga u svim lokalnim jedinicama.

172. (144.) Objasni okomito fiskalno izravnanje

Okomito fiskalno izravnanje je mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda između središnje države i lokalnih jedinica. Ostvaruje se doznakama prihoda lokalnim jedinicama te dodjelama ovlasti zapružanje javnih usluga. Glavni instrument je podjela poreza i neporeznih prihoda.

Dodano iz nove skripte: Dodjela sredstava i ovlasti ovisi o stupnju demokratizacije društva, ustavnom ustroju, broju stanovnika i spremnosti lokalnih jedinica da samostalno osiguraju izvore sredstava te pružaju kvalitetne javne usluge. RH je utvrdila ovlasti za dodjelu sredstava lokalnim jedinicama, ali je izdašne izvore prihoda, poput poreza na dohodak i dobit, podijelila s lokalnim jedinicama. A od 2006. je u cjelosti preuzela prihod od poreza na dobit, te tako uskratila izdašan prihod proračunima lokalnih jedinica.Porezi koje država dijeli s lokalnim jedinicama su glavni instrument okomitog fiskalnog izravnanja.

173. (145.) Objasni vodoravno fiskalno izravnanje i navedi vraste dotacija

Vodoravnim fiskalnim izravnanjem država nastoji smanjiti jaz između rashoda za utvrđene obveze lokalnih jedinica u pružanju javnih usluga te raspoloživih izvora sredstava lokalnih jedinca za njihovo financiranje. Kako bi osigurala ujednačeni razvoj lokalnih jedinica država sustavom dotacija nastoji pomoći jedinicama s ispod prosječnim fiskalnim kapacitetima na temelju dobrih i transparentno utvrđenih kriterija dodjele dotacija. Postoje prednosti i nedostaci mehanizma vodoravnog fiskalnog izravnanja koji se temelji na dodjeli dotacija.

Dodano:Prednosti: instrument kojim država osigurava financijska sredstva lokalnim jedinicama s ispodprosječnim prihodima. Nedostaci: lokalne jedinice, zbog dotacija, možda neće imati poticaj za prikupljanje većih iznosa iz vlastitih prihoda.

U RH se dodjeljuju 2 vrste dotacija: tekuće i kapitalne. Središnja država dodjeluje tekuće dotacije financijski slabijim lokalnim jedinicama s ispodprosječnim fiskalnim kapacitetima. Kapitalne dotacije se dodjeljuju općinama I gradovima koji su pretrpjeli ratna razaranja, ili prirodne katastrofe, odnosno za određene poslove.

59

174. (146.) Što je podjela poreza (zajednički porezi) između razina vlasti i koji se porezi dijele između države i lokalnih jedinica i zašto?

Sustav financiranja lokalnih jedinica uvelike se oslanja na dijeljenje poreznih prihoda između središnje države i lokalnih jedinica. Od 1994. do 2001. Središnja je država županijama, općinama i gradovima prepuštala udio u poreznim prihodima prikupljenim na njihovim područjima. Zahvaljujući takvoj raspodjeli, porez na dohodak, na dobit te na promet nekretnina postali su najuzdašniji prihod lokalnih jedinica. Od 2001. godine, lokalnim jedinicama koje preuzimaju financiranje decentraliziranih funkcija, središnja je država osigurala i veći udio u porezu na dohodak.

Od 2007. država je ponovo promjenila raspodjelu postotnog udjela lokalnih jedinica u zajedničkim porezima. Država je u cijelosti prepustila lokalnim jedinicama porez na dohodak te zadržala jednaku diobu poreza na promet nekretninama. Međutim država je povećala stupanj centralizacije ukidanjem udjela lokalnih jedinica u porezu na dobit te je od 2007. u cijelosti preuzela prihod od poreza na dobit koji se uplaćuje u državni proračun.

175. (147.) Grafički prikažite i objasnite uvjetovane dotacije s vlastitim udjelom.

Za svaki dolar što ga davatelj daje za potporu neke djelatnosti, određeni iznos mora dati i primatelj dotacije. Primjerice, dotacija može biti oblikovana tako da će uz dolar što ga zajednica troši na obrazovanje, savezna vlast također doznačiti dolar. U razumijevanju učinka ove vrste namjenskih dotacija može nam pomoći standardna teorija racionalnog izbora.

(Slika: da se pojednostavni, pretpostavlja se da jedinice G i c imaju cijenu 1$. Pretpostavljajući da nema štednje, c je jednak dohotku nakon oporezivanja. Stoga je proračunsko ograničenje između c i G ravna linija s nagibom jednakim 1. Znači da, za svaki dolar koji mjesto utroši, može dobiti jednu jedinicu javnog dobra. Ako se pretpostavi da je uvedena dotacija s vlastitim udjelom i odnosom 1:1, kada mjesto troši 1$ dohotka, može dobiti 2$; vlastiti i dolar savezne vlasti. Stoga nagib proračunskog ograničenja postaje ½. U biti, dotacija s vlastitim udjelom prepolovljuje cijenu G. Nova linija proračunskog ograničenja je AR. Sada mjesto troši G2 i ima c2 raspoloživo za privatnu potrošnju. G2>G1 i c2>c1; mjesto daje dio dotacije za kupovinu više javnih dobara, a dio za smanjenje svog poreznog tereta.)

60

176. (148.) Grafički prikažite i objasnite uvjetovane dotacije s vlastitim udjelom uz ograničenja.

Troškovi davatelja dotacije s vlastitim udjelom ovise o ponašanju primatelja dotacije. Ako program izričito potiče potrošnju javnih dobara G mjesta, doznake središnje vlasti bit će prilično velike i obratno. Da bi ograničio troškove, davatelj može odrediti maksimalni iznos koji će doznačiti.

Slika: za ovu vrstu dotacije proračunsko ograničenje je izlomljena crta ADF. Dio AD odražava dotaciju 1:1 (ima nagib - ½). Ali, nakon točke D davatelj ne daje udio 1 za 1 dolar. Oportunitetni trošak mjesta po jedinici javne potrošnje ponovno postaje 1$ (to se odrazilo u nagibu dijela DF). Nova ravnoteža je u E3 i omogućuje manju potrošnju nego uz dotaciju s vlastitim udjelom bez ograničenja. Ograničena dotacija sputava sposobnost dotacije da stimulira potrošnju javnih dobara, ali u nekim slučajevima ograničenja mogu biti nevažna ( ako poželjna potrošnja javnih dobara G u zajednici obuhvaća rashode ispod razine ograničenja).

177. (149.) Grafički prikažite i objasnite uvjetovane dotacije bez vlastitog udjela.

Davatelj takve dotacije daje fiksni iznos novca uz uvjet da će biti potrošen na javno dobro. (Slika pokazuje dotaciju bez vlastitog udjela za kupovinu AH jedinica G. Stoga, na svakoj razini dohotka mjesto može kupovati više AH jedinica javnih dobara nego što je mogao prije, pa novo proračunsko ograničenje nastaje dodavanjem vodoravne udaljenosti AH početnom proračunskom ograničenju AB. Tako dobivamo izlomljenu crtu AHM.)

61

Zajednice se često koriste dijelom novca od dotacija bez vlastitog udjela za smanjenje vlastitih poreza. (mjesto se pridržava ugovora da troši cjelokupni iznos dotacije na G, ali istodobno smanjuje vlastite rashode za javna dobra. To je vidljivo na slici; iako se povećava potrošnja javnih dobara od G1 do G4, razlika između dvije točke je manja nego iznos dotacije AH)

178. (150.) Navedite osnovne izvore financiranja lokalnih jedinica u Hrvatskoj.

Osnovni izvori financiranja lokalnih jedinica, odnosno gradova i općina su: lokalni porezi, udio u zajedničkim porezima, neporezni prihodi, transferi (županije ili države) i zaduživanje (domaće i inozemno).Zajednički porezni prihod koji se dijeli između države, gradova/općina i županija je prihod od poreza na promet nekretninama, dijeli se između državnog proračuna i općina/gradova, i to 40% državnom proračunu, a 60% općinama/gradovima. SAV POREZ NA DOHODAK ide lokalnim jedinicama.Dodatak iz nove skripte:Neporezni prihodi su autonomni prihodi lokalnih jedinica koji imaju unaprijed utvrđenu namjenu. To su komunalne naknade I doprinosi kojima lokalne jedinice financiraju gradnju I održavanje komunalne infrastrukture. Ujedno su I najveći prihodi lokalnih jedinica.Kapitalne prihode lokalne jedinice ostvaruju prodajom imovine I privatizacijom komunalnih poduzeća.Sve lokalne jedinice mogu se dugoročno zadužiti uzimanjem kredita ne domaćem tržištu novca I kapitala isključivo za kapitalni projekt obnove I razvoja koji se financira iz njihovog proračuna.

179. (151.) Što je prirez poreza na dohodak i navedite maksimalne stope prireza koje mogu uvoditi lokalne jedinice u Hrvatskoj.+Lokalni porez kojeg uvodi općina ili grad i služi za financiranje lokalne samouprave. Može ga uvesti ali ne mora. Porezna osnovica za obračun prireza je iznos poreza na dohodak. Općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak, i to:

- općina po stopi do 10 %- grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%- grad s više od 30.000 stanovnika po stopi do 15%- Grad Zgreb po stopi od 30% (sada 18%)

Prirez porezu na dohodak prihod je jedinice lokalne samouprave u kojoj porezni obveznik ima svoje prebivalište ili uobičajeno boravište.

180. (152.) Definirajte javni dug i proračunski deficit. +Dug je varijabla stanja. To su akumulirane obveze države prema svojim vjerovnicima. To je kumulativ dosadašnjih deficita minus postojeće obveze. Kada se RH zaduži za 5% bdp-a ove godine, onda je povećala javni dug za 5%. Deficit je varijabla toka. On se promatra kroz svaku kalendarsku godinu posebno. Deficit znači da se država zadužuje za razliku svojih prihoda i rashoda. Ograničenja EU kažu da javni dug ne bi trebao biti veći od 60% BDP-a a deficit ne bi smio biti manji od 3% bdp-a. Kada se govori o javnom dugu I deficitu misli se na proračun opće države.

62

181. (153.) Što je upravljanje javnim dugom i koji su njegovi glavni ciljevi? .

Korištenje javnog duga olakšava potrošnju i uklanja javne izdatke od nadzora poreznih obveznika.Glavni cilj: - financiranje proračunskog deficita ili kapitalnih projekata, minimiziranje troškova zaduživanja te osiguranje redovite otplate duga tijekom srednjoročnog ili dugoročnog razdoblja, u skladu s razboritim stupnjem rizika (IMF,2001:6).Država može kao cilj upravljanja dugom utvrditi razvijanje domaćeg financijskog tržišta te na taj način osigurati potporu vođenju monetarne politike.Tko upravlja javnim dugom?

- Ministarstvo financija- Izdvojena agencije (tzv. Debt office)- MF u suradnju sa središnjom bankom

182. (154.) Navedite glavne instrumente javnog duga?

Kratkoročno: • trezorski zapisi, • nepodmirene obvezeDugoročno: • krediti, • obveznice, • zajmovi

183. (155.) Objasnite prednosti domaćeg zaduženja države.

Za financijska tržišta tranzicijskih zemalja značajnije je zaduživanje na domaćem nego inozemnom financijskom tržištu.Glavna prednost je razvoj domaćeg financijskog tržišta i transparentno trgovanje te manja izloženost vanjskim rizicima (promjena kamatnih stopa ili tečaja).Što se tiče Hrvatske također je bolje unutarnje zaduživanje radi, znači, razvijanja domaćeg tržišta novca i javnog duga kao sredstvo za smanjenje kamatnih stopa. Domaćim zaduživanjem smanjuje se prevelika osjetljivost vanjskog javnog duga na moguće promjene tečaja, kamata. Ali postoji ključna pretpostavka kod tog zaduživanja: kvalitetno upravljanja javnim dugom te gotovinom i likvidnošću državnog proračuna.

184. (156.) Što su to državna jamstva (i navedite glavne vrste)?

Državna su jamstva financijski instrument kojim država osigurava povrat kredita (glavnice, kamata i drugih troškova) ako to ne obavi izvorni dužnik.Od 1996. godine u Hrvatskoj se pojavljuju dvije vrste jamstava: financijska i činidbena.

185. (157.) Koje su razlike između financijskih i činidbenih jamstava u Hrvatskoj?

Financijskim jamstvima Vlada i MF (država) jamče urednu otplatu kredita ako je ne obavi izvorni dužnik. Od 1996. do 2005. godine država daje financijska jamstva za zaduženja pravnim osobama u pretežito državnom vlasništvu, lokalnim jedinicama te IPF-ovima, HBOR-u iprivatnim poduzećima. Financijska jamstva Vlada i MF izdaju za zaduženja u zemlji i inozemstvu uglavnom za razvojne programe na područjima posebne državne skrbi, programe obnove lokalnih

63

jedinica, poticanje nove proizvodnje, zapošljavanje i tehnologiju, pripremu turističke sezone, programe u poljoprivredi i brodogradnji i sl.

Činidbena jamstva Vlada i MF izdaju na temelju zaloga pokretnina koje mogu biti lako unovčene (zrakoplovi, brodovi, vozila). Uz ta jamstva malo kad dolazi do prijevremene naplate cijelog zajma ili jamstva jer se jamči za radnju (izvršenje ugovora o isporuci/povratu robe ili usluga). Obično se daju na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnih ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša), koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja. Činidbena jamstva vode se izvanbilančno te ne teretekreditno- jamstveni potencijal izdavatelja.

186. (158.) Objasnite razliku između državnog duga, javnog duga i javnog zajma.

Državni dug - je dug konsolidiranog proračuna opće države, bez državnih jamstava, a obuhvaća dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne i regionalnesamouprave bez jamstva.Javni dug - je dug konsolidiranog proračuna opće države, sa državnim jamstvima, a obuhvaća dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne i regionalnesamouprave te jamstva.Javni zajam - je jedan od načina financiranja države - kad fizičke ili pravne osobe u zemlji ili inozemstvu državi ustupe pravo raspolaganja nad određenom količinom novčanih sredstava na određeno vrijeme, uz određene uvjete i uz obvezu vraćanja. Pritom se država javlja u ulozi dužnika. Novčana sredstva koja je država pribavila na osnovi javnog zajma za nju predstavljaju obvezu na vraćanje pozajmljenog iznosa. Zajam znači da je za državu kreiran dug koji on kao dužnik mora ispuniti prema vjerovniku.Između javnog zajma i državnog duga ne mora nužno postojati znak jednakosti. Državni dug treba smatrati pojmom širim od državnog zajma.

187. (159.) Treba li u razdobljima povećanih državnih potreba dodatna sredstva osigurati oporezivanjem ili zaduživanjem? Obrazložite svoje stajalište. (nije spomenuo)

Ovu odluku možemo promatrati sa tri stajališta:1. Načelo ostvarenih koristi – korisnici određenog programa državne potrošnje trebaju za njega i platiti. Ako program stvara koristi budućim generacijama (npr. nekakvi kapitalni projekti ili slično), buduće generacije trebaju snositi njegov teret – treba ga financirati zaduživanjem. Ako program stvara koristi sadašnjim generacijama (npr. nekakva tekuća potrošnja) tada njegov teret trebaju sadašnje generacije snositi – treba ga financirati porezima.2. Ako očekujemo da će buduće generacije biti bogatije, teret duga može se preraspodijeliti budućoj generaciji radi međugeneracijske preraspodjele dohotka.3. Sa stajališta učinkovitosti - financiranje dugom povoljnije je od financiranja porezima – financiranja dugom iziskuje malo povećanje poreza u dugom vremenskom razdoblju, dok financiranje porezima zahtjeva veće poreze u kraćem razdoblju. Višak poreznog opterećenja, koji raste s kvadratom porezne stope, manji je kod financiranja dugom.

64

188. (160.) Navedite fiskalne kriterije ulaska država u Europsku monetarnu uniju!+

To podrazumijeva održivost javnih financija:a) Proračunski deficit opće države ne smije biti veći od 3% BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije slučaj, deficit mora značajno i kontinuirano opadati prema referentnoj vrijednosti ili biti blizu utvrđene vrijednosti s tim da su odstupanja prema izvornoj vrijednosti privremena.b) Javni dug ne smije prelaziti 60% BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije slučaj, dug mora značajno opadati i približavati se utvrđenoj vrijednosti.

189. (81.) Što je državni Proračun?

Državni proračun je proračun na razini države. To je program Vlade izražen u brojkama. U njemu je dan plan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka države za jednu fiskalnu godinu. Osnovna mu je uloga financiranje najvažnijih javnih izdataka kao što su opće javne službe, obrana, obrazovanje, poljoprivreda, socijalno osiguranje itd. Iz njega je najuočljivija alokacijska funkcija države, jer pruža uvid u raspodjelu oskudnih gospodarskih resursa na javna dobra. Značajke proračuna su jednogodišnjost, uravnoteženost i planski značaj. Proračunom se očituje zadaća Vlade da: — prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na prikladan način, te da

— odgovorno i učinkovito raspodijeli i iskoristi prikupljena sredstva.Funkcije proračuna: - pokazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini

- služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje- služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava

190. (82.) Tko je proračunski korisnik i koji su kriteriji za dobivanje tog statusa?

Državna i tijela lokalnih jedinica (ministarstva, agencije, lokalna administracija)• Ustanove (škole, vrtići, domovi zdravlja itd.)• proračunski fondovi (za razvoj i zapošljavanje, regionalni razvoj, mirovinski),• mjesna samoupravaProračunski korisnici državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica su institucije: (1)čiji je osnivač država i/ili lokalna jedinica, (2)izvor prihoda im je državni proračun i/ili proračun lokalnih jedinica u iznosu 50% ili više, i (3)koji su navedeni u registru korisnika proračuna.

191. (83.) Što je proračunski proces i koje su glavne faze proračunskog procesa?

Proračunski proces predstavlja sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi proračuna, njegovu predlaganju i prihvaćanju u Saboru te, konačno, provedbu proračuna. Proračunskim procesom država definira ukupni plan proračuna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i odluke o raspodjeli proračunskih sredstava. Raspodjelom sredstava proračunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju učinkovitog upravljanja državom. Faze proračunskog procesa su: (1) Faza pripreme; (2) Faza odobrenja; (3) Faza izvršavanja.

65

192. (84.) Što je proračun opće države i od čega se sastoji?

Proračun opće države sastoji se od tri razine: (1) Državni proračun (ministarstva, drž. agencije); (2) Proračun izvanproračunskih fondova i agencija (HZZO, HZMO); (3) Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave (županije, općine, gradovi, grad Zagreb). Proračun opće države je zbroj sve tri vrste proračuna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu potrošnju.

193. (85.) Navedite glavna obilježja i vrste izvanproračunskih fondova.

Izvanproračunski korisnici na razini države i lokalnih jedinica su institucije koje ispunjavaju tri kriterija: 1. država i/ili lokalna jedinica ima odlučujući utjecaj na upravljanje, 2. izvor financiranja je namjenski prihod, 2. evidentirane su u registru korisnika proračuna. Izvanproračunski korisnici na razini države su izvanproračunski fondovi (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatske ceste i drugi), a kod lokalnih jedinica to su komunalna poduzeća čiji su osnivači i većinski vlasnici lokalne jedinice i financiraju se iz komunalne naknade (namjenskog prihoda).

194. (86.) Što je proračun po stavkama (line items) i navedi njegove glavne prednosti i nedostatke?

Proračun se planira po pojedinim stavkama (vrstama) rashoda proračunskih korisnika.• Naglasak je na planiranju tekućih i kapitalnih rashoda po institucijama te usporedbi planiranih i ostvarenih iznosa na kraju godine.

Prednosti: Proračun po stavkama jednostavan je i jasan prikaz korištenja proračunskih sredstava tijekom godine. On pruža pregled stavki rashoda proračunskih korisnika na temelju kojih predstavničko tijelo lokalne jedinice upravlja, nadzire i kontrolira provedbu proračuna. Osnovni je nedostatak proračuna po stavkama što se ne bavi ključnim ciljevima politike lokalne jedinice, njihovom povezanošću s proračunom, te traganjem za najučinkovitijom kombinacijom inputa kako bi lokalna jedinica pružila kvalitetne usluge. Kao primjer dobre prakse predlaže se izrada proračuna po programima ili po učinku, kojim se može procijeniti učinkovitost lokalnih jedinica u pružanju javnih dobara i usluga.

(* Prihodi po stavkama: Izvori financiranja: -opći prihodi i primici čine prihodi od poreza, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi po posebnim propisima (dio prihoda kojima nije utvrđena posebna namjena), prihodi od kazna, primici od financijske imovine i zaduživanja (nenamjenski). -vlastiti prihodi čine prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tržištu.-prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim propisima.-donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekata izvan opće države.-pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od međunarodnih organizacija (pomoći iz Europske unije), drugih proračuna, te ostalih subjekata unutar opće države (ostale pomoći).* Rashodi po stavkama: Financijski plan – Plan rashoda i izdataka u kojem proračunski korisnici sve rashode i izdatke vežu uz programe, odnosno aktivnosti, kapitalne i tekuće projekte te izvore iz kojih će se financirati.)

66

195. (87.) Što je proračun po programima i navedi njegove glavne prednosti?

Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova. Plan razvojnih programa planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoći i donacije

U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razrađeni:

– po vrstama prihoda i primitaka,

– po pojedinim programima proračunskih korisnika,

– po godinama u kojima će teretiti proračun.

Programi proračunskih korisnika sadrže:

a) naziv programa,

b) opis programa (općih i posebnih ciljeva),

c) zakonsku osnovu za uvođenje programa,

d) potrebna sredstva za provođenje programa,

e) potreban broj djelatnika za provođenje programa,

f) procjenu rezultata,

g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

Plan programa mijenja se i usklađuje svake godine.Kao primjer dobre prakse predlaže se izrada proračuna po programima ili po učinku, kojim se može procijeniti učinkovitost lokalnih jedinica u pružanju javnih dobara i usluga. 196. (88.) Što je državno računovodstvo i koja su glavna financijska izvješća države?

Državno računovodstvo razvija računovodstvene standarde za javni sektor, obavlja poslove što se odnose na razvoj i operativu sustava državnog računovodstva, kao što su sastavljanje računskog plana, vođenje Glavne knjige Državne riznice, razvija i oblikuje sustav financijskog izvješćivanja, oblikuje i razvija sustav za upravljanje financijskim informacijama, razvija domaću i međunarodnu stručnu suradnju, daje podršku računovodstvenim službama korisnika Državne riznice te obavlja i druge poslove iz djelokruga Državne riznice.Glavna financijska izvješća države su izvješća:

o Konsolidirane središnje države

o Državnog proračuna

o Izvanproračunskih fondova i agencija

o Jedinica lokalne i područne samouprave

o Opće države

67

197. (89.) Što su proračunske klasifikacije, navedi glavne vrste i njihova glavna obilježja?

Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema proračunskim klasifikacijama.Proračunske klasifikacije jesu:oorganizacijska klasifikacija- prikaz je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka prema strukturi ustroja

države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, razrađena na razdjele i glave,o ekonomska klasifikacija - sadrži prihode i primitke te rashode i izdatke po prirodnim vrstama te prema

ekonomskoj namjeni za koju služeo funkcijska klasifikacija- skup je poslova, funkcija i programa države i jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju služeo lokacijska klasifikacija - prikaz je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka prema teritorijalnom

ustroju Republike Hrvatskeo programska klasifikacija- prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova.

198.Što su financijska izvješća proračunskih korisnika?

To su izvješća koja se donose na godišnjoj i polugodišnjoj razini, kvaliteta tih izvještaja je važna ako utječe na donošenje poslovnih odluka korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene. Moraju vjerodostojno prikazati transakcije i druge događaje za koje ukazuje da ih predočavaju i za koje je razložno očekivati da ih predočavaju.

199. (90.) Što je državna riznica?

Državna riznica je upravna organizacija u sastavu Ministarstva u kojoj se obavljaju poslovi što se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo te upravljanje gotovinom i javnim dugom.Državna riznica predstavlja odjel ministarstva financija (a u nekim zemljama i samostalno tijelo u okviru države) koja prikuplja sredstva državnog proračuna i vrši plaćanja za državu

200. (91.) Čemu služi jedinstveni račun riznice?

Svi financijski poslovi središnje države obavljaju se preko jedinstvenog računa Državne riznice, koji je u depozitu središnje banke (HNB).Model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije državnog proračuna, pri čemu pojedini proračunski korisnici nemaju svoj individualni novčani račun, nego su njihovi računi podračuni (sastavnice) jedinstvenog novčanog računa - Državne riznice.Ako su sredstva na računu nedostatna za pokriće čeka, državna riznica mora novac posuditi. Ovakav postupak posuđivanja novca od strane državne riznice naziva se izdavanjem duga (eng. debt issuing). Državna riznica može novac posuditi od građana ili od središnje banke.

68