JAVNE FINANCIJE

TEORIJA 1.KOLOKVIJ

Prof. Šimović

ID: 20304

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (37 str.) te

čeka u našoj SKRIPTARNICI!

1

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve skripte

možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu i uz svoju

narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu. Mi

smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

2

1.(1.) Objasnite pojam javnih financija !

JAVNE FINANCIJE – ekonomska analiza djelovanja države putem javnih prihoda i javnih rashoda koji se

iskazuju proračunima javnog sektora. Javni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne

politike. Mi kroz javne financije analiziramo sustav javnih prihoda i rashoda i učinke koji oni izazivaju.

Država svoje funkcije obavlja i primjenom drugih manje važnih instrumenata: nadzor, regulacija,

donošenje zakona, monetarna politika.

Poseban naglasak je na usmjerenju javnih prihoda (procjena učinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu

tereta između stanovnika te utjecaj na gospodarski rast) i javnih rashoda (utvrđivanje učinaka državnih

rashoda te utvrđivanje minimalnih financijskih standarda u pružanju javnih dobara i usluga na temelju

procjene troškova i koristi).

Postoje tri osnovne funkcije javnih financija:

1. ALOKACIJSKA - pribavljanje sredstava kroz javne prihode i opskrba društva sa javnim dobrima

(osigurati učinkovitu ponudu javnih dobara (obrana, pločnik, rasvjeta, čisti zrak i sl.))

2. DISTRIBUCIJSKA – funkcija preraspodjele. Država kroz svoje instrumente vrši preraspodjelu

dohotka. Primjerice progresivnim oporezivanjem država nameće veće poreze pojedincima većeg

dohotka i time utječe na stvaranje jednakih šansi (ili socijalne naknade pa i porodiljine naknade

zbog demografskih ciljeva). Iako u ekonomiji nije uvijek loša razlika u dohocima (u onim

slučajevima kada je to posljedica sposobnosti) preraspodjela je prije svega uzrokovana situacijama

nejednakih šansi. Da tržište održava situaciju jednakih šansi ova uloga javnih financija ne bi niti

postojala.

3. STABILIZACIJSKA – to je utjecaj države na razinu ekonomskih aktivnost. S obzirom da se realni

dohodak u nekom vremenu ’t’ kreće u ciklusima (ekspanzije i recesije), država može djelovati u

fazama ekspanzije restriktivno, a u fazama recesije ekspanzivno, kako bi ispeglala oscilacije da se

one što manje osjete. Kroz javne rashode djeluje direktno na povećanje i smanjenje ekonomske

aktivnosti a javnim prihodima djeluje na osobnu potrošnju (smanjivanjem poreza povećava

osobnu potrošnju i povećanjem stope poreza smanjuje osobnu potrošnju).

2. (2.) Što čini javni sektor? (Što je Država)

Ugrubo svaka država može se podijeliti na takozvanu opću državu i javna poduzeća. Sa aspekta javnih

financija uglavnom promatramo opću državu.

Opća država se sastoji od središnje države, regionalne i lokalne. U hrvatskoj opća država je:

1.Središnja država koju čini vlada sa svojim ministarstvima (13)

2. Regionalna država su županije (20+zagreb).

3. Lokalna država su općine i gradovi (429 + 126).

Svaki grad, općina, županija i središnja država imaju svoj proračun koji imaju svoje prihode i rashode.

Postoje i javna poduzeća (ona koja su preko 50% u državnom vlasništvu).

PRORAČUN (na kraju skripte par pitanja on je spominjao ovdje)

3

Državni proračun – Plan prihoda i rashoda središnje države koji se planira za sljedeću godinu. Donosi ga

sabor na prijedlog vlade. Uz središnju državu tu spadaju i neki izvanproračunski fondovi (fond za zaštitu

okoliša i energetske učinkovitosti, hrvatske ceste, državna agencija za osiguranje depozita, agencija za

upravljanje državnom imovinom).

Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave – Plan prihoda i rashoda lokalnih i regionalnih jedinica

za sljedeću godinu.

Proračun opće države – na kraju godine zbrajaju se svi proračuni kako bi dobili proračun opće države.

Dakle, on se ne donosi kao prva dva već se dobiva postupkom konsolidacije na kraju godine za proteklu

godinu. Zbrajaju se svi proračuni i oduzimaju međusobni transferi. Jedino tako možemo vidjeti koliko je u

protekloj godini kompletna država prihodovala, potrošila i ako ima razlike zadužila.

4. (4.) Po čemu se država razlikuje od ostalih sektora?

Država ima pravo posegnuti za mjerama prisile

Država može izricati naredbe i zabrane

Iako se prisila može primjenjivati i u privatnom sektoru, nadležnost države je najviša i konačna

državne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra)

država ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora

država se rukovodi načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti

država i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasništva

5. Objasnite organski nazor o državi!

Pojedinci su značajni samo kao dio društva, a dobro pojedinca podređeno je dobru društva. Društvo

ili zajednica je iznad pojedinca

Ciljeve društva određuje država

Društveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvažnije kako ih odabrati

6. Objasnite mehanički nazor o državi!

U središtu je pojedinac, a ne grupa ili društvo i država postoji za dobrobit pojedinca.

Minimum što država treba pružiti je zaštita i infrastruktura nužna za život društva (npr. Svjetionici,

putovi, mostovi, kanalizacija..).

Unutar mehaničkog nazora razlikujemo :

a) Liberale/Libertarijance – za vrlo ograničenu državu i protiv svake ekonomske uloge države

b) Socijaldemokrate – za dobrobit pojedinca potrebna značajna državna intervencija (naknade

zaposlenicima)

7. Kako se može mjeriti veličina države i koji je način bolji?

Veličina države se može mjeriti na nekoliko načina:

mjerenje pomoću godišnjih izdataka (kupnja roba i usluga, veličina transfera, plaćanje kamata)

4

pomoću prilagodbe rashoda inflaciji

pomoću državne potrošnje po stanovniku

pomoću udjela u BDP-u.

Hrvatska mjeri veličinu države tako da javne rashode opće države dijeli sa BDP-om

8.(5.) Objasnite metode pozitivne i normativne analize koje se primjenjuju u području javnih financija. (metode istraživanja u javnim financijama)

Javne financije bave se pitanjima iz područja normativne i pozitivne analize. Metode normativne analize

kažu kakve bi stvari trebale biti. No teorija je jedno a praksa je drugo, pa nam metoda pozitivne analize

govori kako stvari jesu.

Drugim riječima:

Normativna analiza pita se:

Treba li se država uplitati u alokaciju resursa?

Kakva je raspodjela pravedna i treba li, i u kojoj mjeri, fiskalna politika utjecati na pravednost u

raspodjeli?

Koje bi kriterije trebalo primijeniti za ocjenu različitih budžetskih politika?

Pozitivna analiza ima cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike. pita se:

Kako određene mjere fiskalne politike djeluju na raspodjelu dohotka?

Kako privatni sektor reagira na promjene poreza ili javnih rashoda?

Što oblikuje fiskalne institucije i što determinira fiskalnu politiku?

9. (6.) Što je ekonomika blagostanja?

Ekonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi društvenom poželjnošću alternativnih

ekonomski stanja. Teorija blagostanja koristi se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je tržište uspješno

od onih u kojima tržište neuspješno djeluje. Ekonomiku blagostanja možemo objasniti pomoću pareto

učinkovitosti.

5

10. (7.) Grafički pomoću Edgeworthove kutije prikažite kako se postiže Pareto učinkovita alokacija.

(Pareto Efficiency) – alokacija resursa u kojoj ni

jednoj osobi ne može biti bolje, a da drugoj ne bude

gore.

Zamislimo li ekonomiju sa dvoje ljudi koji mogu

trošiti samo jabuke i smokvine listove. Ekonomika

blagostanja kaže da svaki pojedinac želi

maksimizirani svoje blagostanje (svoju korisnost).

Kako bi adam maksimizirao svoju korisnost on se

mora kretati na višu krivulju indiferencije. Krivulja

indiferencije pokazuje sve košare dobara sa istom

razinom korisnosti. Ponuda dobara je nepromjenjiva (stalna). Eva isto tako ima svoje sklonosti pa tako i

krivulje indiferencije odnosno preferencije prema tim dobrima. Nagib krivulje indiferencije od adama

predstavlja graničnu stopu supstitucije (MRS) odnosno spremnost adama da supstituira smokvine listove

sa jabukama i obrnuto. Uvjet Pareto učinkovitosti kaže da se Pareto učinkovitost postiže kada je granična

stopa supstitucije od adama jednaka graničnoj stopi supstitucije od eve a to se dešava u uvjetima kada se

krivulje indiferencije od adama i eve tangiraju (MRSadam=MRSeva). Pareto učinkovitost se ostvaruje kada

se ne može povećati korisnost jedne osobe a da se drugoj ne smanji. Krivulja indiferencije adama i eve ima

beskonačno pa time ima i beskonačno potencijalnih Pareto učinkovitih točaka a skup tih točaka čini

krivulju ugovora. Pareto učinkovita točka je samo jedna i kad se ostvari više nema pomicanja.

11. (8.) Što je Pareto učinkovita alokacija?

Pareto učinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji način da jedna osoba postane

bogatija, a da se druga pritom ne učini siromašnijom (točka p na gornjem grafu). Dok god to ne vrijedi

imamo prostora za pareto poboljšanje.

Pareto poboljšanje – relokacija resursa koja jednu osobu čini bogatijom, a da pritom nitko ne osiromašuje.

PARETO POBOLJŠANJE je relokacija resursa

PRAVEDNOST: (nevezano niti za jedno pitanje posebno ali relevantno za više pitanja)

Samo zato što je neka Pareto učinkovita točka mjesto gdje društvo ostvaruje maksimalnu korisnost, ono

opet može zahtijevati državnu intervenciju. Razlog tome je socijalna pravednost. Društvo, dakle, može biti

spremno odabrati alokaciju izvora i sredstava koja nije Pareto učinkovita ali je socijalno prihvatljiva

(pravedna). Pa je to odgovor o razlogu državne intervencije u gospodarstvo. Ekonomika blagostanja bavi

se društvenom poželjnošću alternativnih ekonomskih stanja. Ona ne kaže da je pareto učinkovita alokacija

najpoželjnija jer možda nije socijalno pravedna.

6

12. (9.) Što pokazuje krivulja ugovora? Prikažite je grafički.

Postoji niz potencijalnih Pareto učinkovitih točaka, a

spoj svih potencijalnih Pareto učinkovitih točaka naziva

se krivulja ugovora, koja je na slici označena sa mm.

Krivulja ugovora prolazi kroz točke u kojima se krivulje

Adama i Eve tangiraju. Kretanjem po krivulji ugovora

pomičemo se po raznim potencijalnim pareto

učinkovitim točkama. Kretanjem se povećava

blagostanje adama a smanjuje blagostanje eve (ili

obrnuto u suprotnom smjeru). Iako su na toj krivulji sve

točke pareto učinkovite većina nije socijalno

prihvatljiva pa bi ih, zbog teorije o socijalnoj pravednosti, društvo odbacilo. Društvo je ponekad spremno

zahtijevati državnu intervenciju pomicanjem blagostanja u točku koja nije pareto učinkovita jer smatra da

je ispunjavanje uvjeta pravednosti važnije od maksimiziranja blagostanja.

13. (10.) Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto učinkovitost? Objasnite.

Uvjet koji se treba zadovoljiti da bi se postigla pareto učinkovitost je da granične stope supstitucije budu

jednake za sve potrošače. A ona se postiže samo na mjestima gdje se krivulje indiferencije tangiraju.

14. (11.) O čemu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?

Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni

konkurenti, tj. dok prihvaćaju cijene kakve su zadane, tada se uz određene uvjete pojavljuje Pareto

učinkovita alokacija sredstava i izvora.

Bit konkurencije jest da svi ljudi prihvate iste cijene-u našem primjeru to znači da i Adam i Eva plaćaju istu

cijenu za smokvine listove (Ps) kao i za jabuke (Pj).

Konkurencija, uz maksimiziranje ponašanja svih pojedinaca vodi učinkovitom ishodu.

Krivulja proizvodnih mogućnosti (Šimović – predavanja)

Krivulja proizvodnih mogućnosti nam pokazuje maksimalnu količinu jednog dobra koje se može proizvesti

uz bilo koju zadanu količinu drugih dobara. Za razliku od promatranja problematike Pareto učinkovitosti,

ovdje je ponuda dobara promjenjiva. Nagib te krivulje pokazuje graničnu stopu transformacije. Uvjet za

pareto učinkovitost kada je ponuda dobara promjenjiva je MRT=MRSadama=MRSeve. U tim uvjetima

nemoguće je postići pareto poboljšanje. Granična stopa transformacije je stopa po kojoj gospodarstvo

može transformirati proizvodnju jednog dobra u proizvodnju drugog dobra. To je apsolutna vrijednost

nagiba krivulje proizvodnih mogućnosti.

7

15. (12.) Što pokazuje krivulja mogućih korisnosti? Prikažite je grafički.

Sve točke na ovoj krivulji su pareto učinkovite, ali ne i pravedne. Krivulja mogućih korisnosti pokazuje

maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz krivulje

ugovora. Sve točke na krivulji mogućih korisnosti su pareto učinkovite, ali one označavaju različite

distribucije dohotka između dva pojedinca.

8

16. (13.) Što pokazuje funkcija društvenog blagostanja? (Objasnite krivulju društvene indiferencije)

Društvena dobrobit (welfare) ovisi o korisnostima svakog člana društva, odnosno: W=F(Uadam, Ueva)

Funkcija društvenog blagostanja je koncept pretvaranja individualnih korisnosti u društveno blagostanje.

Drugim riječima, društvena dobrobit je neka funkcija korisnosti svakog pripadnika toga društva

individualno. Možemo reći da je društvo bogatije kada bilo koji od njegovih članova postaje bogatiji.

Koncept prvi puta iznosi Abram Bergson

(Maksimiziranje društvenog blagostanja – nema u 200 pitanja)

Točka 1 je Pareto učinkovita. Nepoželjna je jer ne

maksimizira društveno blagostanje i zato jer nije

pravedna.

Točka 3 maksimizira društveno blagostanje i

pareto učinkovita je ali nije pravedna.

Društvo će možda zbog pravednosti odabrati

točku 2 iako nije Pareto učinkovita i ne

maksimizira društvenu korisnost.

Ako spojimo krivulju društvene indiferencije i krivulju mogućih korisnosti možemo vidjeti koje bi bile

poželjne opcije. Konkurentski sustav vodi do neke alokacije na krivulji mogućih korisnosti ali to ne mora

biti točka koja maksimizira društveno blagostanje. Točka koja maksimizira društveno blagostanje je ona

točka u kojoj se dodiruju krivulja društvene indiferencije i krivulja mogućih korisnosti (točka 3). No, to ne

znači da će ta točka biti najpoželjnija jer nije pravedna. Državna intervencija, čak i ako gospodarstvo stvara

9

Pareto učinkovitu alokaciju sredstava i izvora, može biti nužna za postizanje pravedne distribucije

korisnosti. Državnu aktivnost opravdava i mogućnost da određeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog

teorema ekonomike blagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tržištu. Ako oni ne postoje

alokacija sredstava i izvora na slobodnom tržištu može biti neučinkovita.

17. (14.) Što su meritorna dobra i navedite primjer?

Svi ljudi ne znaju što žele i što je za njih dobro. Tu država prilazi sa meritornim dobrima. Meritorna dobra

su posebna vrsta javnih dobara. Dobra višeg reda koje država prisiljava pojedince da ih koriste ili nudi ta

dobra čak i kad ih pojedinci ne žele. Dijete od sedam godina teško može znati da je za njega dobra osnovna

škola. Drugi primjer je zdravstvo. Ne bi se svi osigurali da zdravstveno osiguranje nije prisilno a time bi

došlo do problema negativnog izbora. Još neka od meritornih dobara su kultura i umjetnost i sport.

18. (15.) Kada se može opravdati državna intervencija u gospodarstvo? (Zašto je potrebna državna intervencija u gospodarstvu? – Šimović)

Dva su razloga:

Zbog ekonomike blagostanja: čak i kada tržište ostvaruje pareto učinkovitu alokaciju sredstava i izvora

i maksimizira društveno blagostanje, društvo može zahtijevati državnu intervenciju kako bi ostvarilo

pravedniju alokaciju. Društvo će ponekad biti spremno imati nižu razinu blagostanja i biti Pareto

neučinkovito kako bi ostvarilo važniji cilj, a to je društvena pravednost.

Zbog tržišnih neuspjeha koji nastaju:

a) Utjecaj na tržište: Ako pojedinac ili poduzeće može utjecati na cijene, tada će alokacija uglavnom

biti neučinkovita. Poduzeće koje ima veliku moć na tržištu može dići cijene iznad graničnog troška

i nuditi manje proizvoda nego što bi to činila konkurencija. To su slučajevi kada poduzeća mogu

utjecati na cijene – monopoli, oligopoli i sl.

b) Nepostojanje tržišta

- Asimetrične informacije: Na savršenom tržištu informacije su svima dostupne,

besplatne i potpune. No često se događa da tržište svoju informacijsku ulogu obavlja

samo djelomično uspješno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene,

nepotpune ili skupe, pa tržište ne pruža ispravne znakove za učinkovitu alokaciju

resursa. Primjerice doktor vas može poslati na pretrage koje ćete skupo platiti a nisu

vam potrebne. Država treba ispraviti ovaj tržišni nedostatak i osigurati svima potrebne

informacije.

- Eksternalije: U nekim slučajevima pojedine odluke potrošača ili proizvođača mogu

utjecati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasičan primjer vanjskog učinka

predstavlja zagađenje okoliša. (Bolje objašnjeno u pitanju br 29.)

- Javna dobra: Privatni poduzetnik ne želi preuzeti proizvodnju takvih dobara jer ne

može izvršiti njihovu naplatu, niti isključiti neplatiše iz potrošnje. (Pitanje 22.)

10

19. (16.) Navedite slučajeve alokativne neučinkovitosti tržišta. (nije spomenuo)

To su situacije kada ne postoje uvjeti za postizanje učinkovitog tržišnog rješenja:

(1) opadajući prosječni troškovi, monopol i ostali slučajevi kad je narušena savršena konkurencija

(2) asimetrične informacije-jedna strana u transakciji ima informaciju koja nije dostupna drugoj strani

(3) javna dobra-npr. svjetionik. Jedini koji imaju korist od njega su pomorci, a mi koji smo isto platili porez

za njegovu izgradnju nemamo nikakvu korist od njega.

(4)vanjski učinci (eksternalije)

…..drugim riječima zbog svih razloga navedenih u prethodnom pitanju, bez prvog (ekonomike

blagostanja)

22. Definirajte pojam javnog dobra, pronađite primjer za javno dobro I objasnite obilježja koja ga čini javnim dobrom.

Javna dobra su dobra koja su neisključiva i nekonkurentna u potrošnji (za razliku od privatnog dobra koje

je i konkurentno i isključivo u potrošnji). To znači da, ako želimo pojesti sladoled, moramo imati novaca za

sladoled (isključivost). Čak i ako imamo novaca za sladoled, škrinja se može isprazniti i u tom slučaju čak i

ako imamo novaca sladoled ne možemo kupiti (konkurentnost u potrošnji). Javna dobro je, recimo,

maksimirski park u koji možemo ući bez ikakvog troška (neisključivo) i šetati se koliko god puta želimo

(nekonkurentno). Primjeri javnih dobara su: parkovi, šume, ceste, javna rasvjeta, obrazovanje (recimo

osnovna škola), svjetionik, čisti zrak, obrana i sl. Rijetko koje javno dobro je u potpunosti nekonkurentno i

isključivo. Primjer je Knjižnica: Ako su sva mjesta za stolovima popunjena ili je knjiga koju trebate

posuđena, to javno dobro može biti konkurentno. Cesta može isto biti isključiva u slučaju velike gužve. Ni

jedno javno dobro nije u potpunosti čisto javno dobro. Ipak primjer čistog javnog dobra je nacionalna

obrana i kontrola zagađenja.

23. (21.) Grafički prikažite i objasnite kako se izvodi krivulja potražnje za privatnim dobrom.

Izvodi se tako da

vodoravno

zbrajamo

11

krivulje potražnje. Na osi (za sva tri grafa) x označena je količina dobra (smokvin list), a na osi y nalazi se

cijena. Uz cijenu od 5 kuna Adam je spreman kupiti jednu jedinicu a Eva dvije. To znači ako je cijena 5 kuna,

zajedno će biti spremni kupiti 3 jedinice (DS

24. (22.) Grafički prikažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu privatnog dobra.

Ponavljaju se podaci iz pitanja 21, osim što se trećem grafu dodaje krivulja tržišne ponude(Ss). Ravnoteža

se ostvaruje kada su ponuda i potražnja jednake, a to je pri cijeni od 4 Edena. Pri toj cijeni Adam troši jedan

i pol smokvin list, a Eva tri.

Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potražnja i ponuda jednake.

Takva je raspodjela Pareto učinkovita - u ravnotežnoj točki vrijedi:

MRTjs=MRSjsAdam= MRSjs

Eva (krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude)

12

25. (23.) Grafički prikažite i objasnite kako se izvodi agregatna krivulja potražnje za javnim dobrom.

Javna dobra se koriste u jednakim količinama. Da bi se pronašla

zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje

su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu – okomito zbrajanje

krivulja potražnje.

Svatko troši jednaku količinu, ali postoje različite granične stope

supstitucije.

Adam i Eva žele kupiti vatromet. Adam je spreman platiti 6 Edena za 20

raketa a eva 4. Zajedno su spremni platiti 10 Edena za 20 raketa.

Pretpostavke:

1. Zajednički jednoglasno odlučuju kupiti vatromet

2. Otvoreno (iskreno) iskazuju svoje preferencije.

3. Društvo se sastoji od dvoje ljudi

4. Postoji jedno javno dobro.

26. (24.) Grafički pokažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu javnog dobra.

Prvo treba ponoviti cijeli tekst iz prijašnjeg zadatka.

Ravnoteža je tamo gdje je ponuda jednaka potražnji, a to je u cijeni od 6

edena. Iz grafa vidimo da je zajednička potražnja pri cijeni od 6 edena 45

raketa.

Problem je u tome što je u stvarnim društvima gdje ima više ljudi teško

postići suglasnost (ali ne i nemoguće). Drugi problem je to što ne možemo

sa sigurnošću znati da osobe ne lažu o preferencijama ka promatranom

javnom dobru.

Kada se kupuju dobra koja su neisključiva i nekonkurentna u potrošnji

tada su pojedinci skloni skrivati svoje preferencije (švercati se).

13

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (37 str.) te

čeka u našoj SKRIPTARNICI!