Zašto Proučavati Javne Financije

1

Sveučilište u ZagrebuFakultet političkih znanosti

Predmet: Javne financije

PredavanjePredavanje Zašto proučavati javne financije?Koja je uloga javnog sektora?

13. ožujka 2013.

2

Definicija javnih financija

Naziv javne financije Financije – povezanost s nekim aspektima korištenja novca, novčanim odnosima i

novčanim transakcijama Javne – odnosi se na financiranje politika što ih provodi neka vrsta političke

zajednice (država, regija, municipalna vlast, EU...) Javne financije se najčešće definiraju kao aktivnosti različitih razina vlasti

vezane za pribavljanje javnih prihoda i izvršenje javnih rashoda Javne financije odnose se isključivo na financije javnog sektora Javne financije obuhvaćaju samo financijske aspekte funkcioniranja javnog

sektora i to one aktivnosti različitih razina vlasti koje se odnose na ubiranje javnih prihoda i izvršenje javnih rashoda Tu ne spada aktivnost središnje banke koja je predmet proučavanja monetarnih

financija

3

Predmet izučavanja javnih financija

Javne se financije bave ekonomikom javnog sektora i njegovim djelovanjem u mješovitom sustavu gospodarstva u kojem javni i privatni sektor djeluju međuovisno i povezano. Gospodarski sustav nije niti javan niti privatan, već je mješavina oba sektora

Predmet izučavanja javnih financija odnosi se na mjere javnih prihoda i javnih rashoda

Predmet izučavanja djelovanja javnog sektora ne odnosi se samo na njegovo financiranje već javni sektor ima značajno djelovanje i na: alokaciju raspoloživih resursa na raspodjelu dohotka i na razinu ekonomske aktivnosti

Javne financije odnose se samo na proračunske aspekte politike javnog sektora (Monetarna politika)

4

O povijesti javnih financija

Javne financije su jedna od najstarijih grana ekonomije Djelo Adama Smitha Bogatstvo naroda prvi je "moderni" prikaz javnih financija Nakon toga, javne financije daju značajan doprinos razvoju ekonomske znanosti:

Wagner, Mazzola, Pantaleoni, Wicksell, Pigou... Ključan ekonomist 30-ih godina 20. stoljeća J. M. Keynes koji je zaslužan za

uvođenje stabilizacijskog utjecaja fiskalne politike na gospodarstvo Ramsey i njegovo poznato pravilo minimiziranja mrtvog tereta, na temelju kojeg se

razvija teorija optimalnog oporezivanja Diamonda i Mirrleesa u 70-im godinama 20. stoljeća

Solow koji putem neoklasičnog modela rasta potiče reformuliranje spoznaje o dugoročnom prevaljivanju poreza

Vodeći svjetski znanstvenici na području javnih financija: Ricardd Musgrave, James M. Buchanan, Joseph E. Stiglitz, Harvey S. Rosen, Vito Tanzi

5

Zašto postoje javne financije? (1)Tržišni neuspjesi

Situacije kada tržište nije u stanju uspješno odgovoriti na pitanje što, kako i za koga proizvoditi – tržišni neuspjesi Javna dobra Eksternalije – vanjski učinci Monopoli Informacijski nedostaci Stabilizacijske mjere Preraspodjela dohotka Pravna regulativa

6


Ponuda javnih dobara Javna dobra su sva dobra koja služe većem broju korisnika

Primjeri javnih dobara: usluge države u području obrane, sudstva, obrazovanja, znanost, kulture, zdravstva, komunalnih djelatnosti, zakonodavne regulative i sl.

Javna dobra su ona dobra gdje uključivanje novog korisnika ne smanjuje zadovoljstvo postojećih i njihov dotadašnji stupanj korištenja te postojećim korisnicima ne proizvodi dodatne troškove

Kod javnih dobara granični čje trošak uključivanja novih korisnika jednak je nuli Javno se dobro mora ponuditi i učiniti dostupnim svim korisnicima pod jednakim

uvjetima Nije lako utvrditi preferencije u odnosu na korištenje pojedinih javnih dobara jer ih

potencijalni korisnici ne žele otkriti Nitko neće izraziti spremnost da plati neko javno dobro koje mu je dostupno

besplatno Javna se dobra ne mogu razmjenjivati na tržištu, već se njihove cijene i

preferencije za tim dobrima utvrđuju u političkom procesu glasanja za određeni proračun te njegovu veličinu i strukturu (ne koristi se “ekonomsko”, već “političko” tržište)

7


Eksternalije – vanjski učinci Vanjski učinci nastaju kada djelovanje jednog subjekta (potrošača ili proizvođača)

utječe na blagostanje drugog, a da se to ne odražava u troškovima i cijenama njegovih proizvoda i usluga

Pozitivni vanjski učinci - kada je djelovanje jednog subjekta na povećanje blagostanja drugog

Negativni vanjski učinci - kada je djelovanje jednog subjekta na smanjenje blagostanja drugog

Vanjski su učinci uvijek razlika između individualnih i društvenih troškova i individualnih i društvenih koristi

Primjer pozitivnih vanjskih učinaka: obrazovan čovjek jer on nije koristan samo sebi nego i cijelom društvu

Primjer negativnih vanjskih učinaka: obolijevanje neke osobe od zarazne bolesti ne pogađa samo tu osobu nego i okolinu

8


Monopoli Trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan proizvođač proizvoda ili pružatelj

usluge Osobina monopola je nedostatak tržišne konkurencije za proizvod (robu) ili uslugu

koja se nudi i nedostatak prihvatljive zamjenske robe Budući da učinkovito djelovanje tržišta kao mehanizma alokacije resursa

pretpostvlja savršenu konkurenciju gdje nitko ne može sam nametati cijenu proizvoda i usluga i druge uvjete razmjene, postojanje monopola izravno negira zdravu tržišnu utakmicu

Zbog tendencije konstantnog opadanja graničnih troškova monopolisti su zainteresirani da zaustave rast proizvodnje (ponude) ispod razine koja je društveno optimalna

To je razlog uključivanja države (određenim fiskalnim mjerama ili drugim načinima) u ograničavanje i eliminiranje monopola, razvijanjem tržišne konkurencije, poticanjrm slobodnog ulaska na tržište

9


Informacijski nedostaci Na savršenom tržištu informacije su svima dostupne, besplatne i potpune Često se događa da tržište svoju informacijsku ulogu obavlja samo djelomično

uspješno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene, nepotpune ili skupe, pa tržište ne pruža ispravne znakove za učinkovitu alokaciju resursa

Država treba ispraviti ovaj tržišni nedostatak i osigurati svima potrebne informacije

10


Stabilizacijske mjere Svako tržišno gospodarstvo ima oscilacije i zbog toga se traži aktivna uloga države

da osigura uvjete za djelovanje gospodarstva ili pak da ga vrati u ravnotežu ukoliko je došlo do oscilacije

Preraspodjela dohotka (učinkovitost vs. pravednost) Tržište je uvijek orijentirano na učinkovitost, a gotovo nikada na pravednost Civilizirano društvo mora voditi računa o koliko-toliko pravednoj raspodjeli dohotka

među pojedincima i obiteljima S druge strane, tržište nastoji izbaciti nedjelotvorne i nemoćne i tako pridonosi sve

većem raslojavanju stanovništva. Tada država treba intervenirati u preraspodjeli dohotaka i osigurati svakome barem minimum sredstva za preživljavanje

11


Dobra višeg reda – merit goods S druge strane postoje i dobra za koja država smatra da ih potrošači

samoinicijativno ne bi trošili u dovoljnoj količini (npr. osnovno školstvo) Zato država obvezuje pojedince da troše takva dobra koja se nazivaju dobrima

višeg reda (merit goods).

Pravna regulativa Da bi tržište moglo djelovati moraju postojati zakoni Državna intervencija je potrebna da bi osigurala pravnu regulativu i kaznila one koji

se ne pridržavaju propisa. Međutim, i država ima u tom pogledu vlastite neuspjehe: Mjere koje poduzima država provodi birokracija koja najćešće ne slijedi interese

biračkog tijela, nego vlastite interese Stvrani učinci mjera intervencije države su nepredvidivi po intenzitetu i po vremenu

nastajanja Postoji utjecaj raznih lobija na mjere intervencije države

12

Temeljne funkcije javnih financija (1)

Alokacijska funkcija Alokacijska funkcija javnih financija ima zadatak osigurati zadovoljavajuću i

djelotvornu ponudu javnih dobara i usluga (Jurković, 2002) Ima zadatak na optimalan način namjenski usmjeriti raspoloživa sredstva u državi

ili društvu na onaj dio koji služi zadovoljavanju javnih potreba, odnosno financiranje ponude javnih dobara i, drugi dio, koji osigurava ponudu privatnih dobara

U okviru alokacijske funkcije donose se odluke o raspodjeli sredstava za pojedine namjene unutar javnog sektora što obuhvaća i različite aspekte utjecaja javnog sektora na položaj i ponašanje gospodarskih subjekata u privatnom sektoru, a samim tim i na gospodarska kretanja u cjelini

13

Temeljne funkcije javnih financija (2)

Redistribucijska funkcija Redistribucijska funkcija (funkcija raspodjele) javnih financija odnosi se na

preraspodjelu dohotka između pojedinaca i obitelji, te na međusektorske i međuregionalne preraspodjele.

Samo funkcioniranje tržišta vodi većem raslojavanju stanovništva i većim razlikama u dohotku, te ne zadovoljava socijalne i političke kriterije. Tržište je u funkciji učinkovitosti, a ne pravednosti. Stoga se mjerama fiskalne politike odnosi u raspodjeli dohotka trebaju dovesti u društveno prihvatljive okvire kako bi svakome ostao barem minimum sredstava potrebnih za preživljavanje (Jurković, 2002)

Stabilizacijska funkcija Stabilizacijska funkcija javnih financija javlja se kad se gospodarski sustavi

izbace iz ravnoteže, te je mjerama ekonomske politike potrebno intervenirati s ciljem uspostave stabilnosti tržišta (cijene, tečaja, pune zaposlenosti materijalnih i ljudskih resursa, zadovoljavajućeg salda bilance plaćanja, zadovoljavajuće stope održivog gospodarskog rasta i zadovoljavajućeg tempa strukturnih promjena u gospodarstvu, što su i temeljni ciljevi ekonomske politike) (Jurković, 2002)

14

Definicija ekonomike javnog sektora

Ekonomika javnog sektora se bavi izučavanjem javnih prihoda i javnih rashoda, te izučavanjem njihovih gospodarskih, socijalnih i političkih učinaka (Jurković, 2002)

Ekonomika javnog sektora, kao bitan dio cjelokupnog gospodarstva, se bavi sljedećim temeljnim pitanjima: što će se proizvoditi, kako treba proizvoditi dobra koja su javno dostupna i za koga ih treba proizvoditi, odnosno koliko prihoda mogu različiti pojedinci

potrošiti Javne financije i ekonomika javnog sektora nisu sinonimi

15

Zašto postoji javni sektor?

Zbog čega je u privatnom gospodarstvu njegov značajan dio podvrgnut državnoj intervenciji, a nije prepušten "nevidljivoj ruci" djelovanja tržišnih sila?

Tržišni mehanizma ne može sam izvršavati sve ekonomske funkcije Vrijednosti zajednice vs. Vrijednosti pojedinaca Politika javnog sektora potrebna je da usmjerava, ispravlja i dopunjava

djelovanje tržišta

16

Obuhvat javnog sektoraSlika 1. Struktura javnog sektora

javni sektor

regionalna vlast

nefinancijska javnadruštva

javna društva

financijska javnadruštva

središnja država

lokalna vlast

opća država

monetarna javnadruštva (i središnja

banka)

nemonetarnafinancijska javna

društva Izvor: Government Financial Statistics Manual, 2001., Washington, D. C.: International Monetary Fund, str. 15.

17

Klasifikacije institucija unutar javnog sektora (1)

StatistiStatistikaka državnih financija državnih financija Međunarodnog monetarnog fonda(engl. Government Financial Statistics, GFS, 2001) daje smjernice za statističku metodologiju praćenja javnog sektora

Izvor: Izvor: http://www.imf.org/external/pubs/ft/gfs/manual/pdf/all.pdfhttp://www.imf.org/external/pubs/ft/gfs/manual/pdf/all.pdf

18

Klasifikacije institucija unutar javnog sektora (2)

Sektor opće državeSektor opće države čine sve državne jedinice i neprofitne institucije koje kontrolira i uglavnom financira država

SSektor opće države (engl. ektor opće države (engl. general governmentgeneral government) čine podsektori: središnjsredišnjaa držav državaa (engl. (engl. central governmentcentral government)) savezne države, provincijske ili regionalne vlastisavezne države, provincijske ili regionalne vlasti

(engl. (engl. statestate,, provincial or regional government provincial or regional government) ) lokalne vlastilokalne vlasti (engl. (engl. local governmentlocal government))

Države se razlikuju po strukturi vlasti Hrvatska

središnja država, regionalne (županije) i lokalne vlasti (gradovi i općine)lokalne vlasti (gradovi i općine)

19

Raspodjela ovlasti unutar dijela javnog sektora (1)

Središnja državaSredišnja država najviša razina fiskalne vlasti koja postoji na teritoriju neke države može uvoditi poreze rezidentima i nerezidentima koji obavljaju ekonomske

aktivnosti unutar države odgovorna je za pružanje javnih usluga i dobara od kojih koristi ima

stanovništvo u cjelini

20


Savezne države, provincije ili regijeSavezne države, provincije ili regije najveća su geografska područja na koja se svaka država može podijeliti zbog

političkih ili administrativnih razloga raspolaže imovinom, vlastitim sredstvima i u mogućnosti je stvarati obveze i u

skladu s vlastitom politikom trošiti ili alocirati barem dio poreza ili drugih prihoda samostalno donose odluke o zapošljavanju svojih namještenika i službenika

21


LokalnLokalnee vlast vlastii najniža su razina fiskalne vlasti u zemlji utvrđuju i izvršavaju mjere unutar određenog područja unutar države i površinski je

manje od teritorija cijele države ima neznatnu zakonodavnu vlast te svoje funkcije obavlja unutar zakonodavnog

okvira koji utvrđuje središnja fiskalna vlast

22

Javni sektor u Hrvatskoj (1)

Cilj: Cilj: Utvrditi Utvrditi strukturu javnog sektorastrukturu javnog sektora u Hrvatskoj u Hrvatskoj i i raspodjelu ovlastiraspodjelu ovlasti unutar unutar institucija opće državeinstitucija opće države

Opća država obuhvaća sve razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru prihode i stvaraju rashode

U Hrvatskoj opća država obuhvaća institucije koje se financiraju iz proračuna države, lokalnih jedinica te izvanproračunskih korisnika

Izvor:Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/13-bind.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/13-bind.pdf

23


Do 2003. godine nisu postojali jasni kriterijinisu postojali jasni kriteriji na temelju kojih Vlada RH i Ministarstvo financija utvrđuju pripadnost pojedinih institucija središnjoj državi te osiguravaju financiranje iz državnog proračuna ili proračuna izvanproračunskih fondova

U 2003. godini Vlada RH i Ministarstvo financija definiraju nove kriterije za nove kriterije za utvrđivanje statusa proračunskih korisnikautvrđivanje statusa proračunskih korisnika (NN 96/03)

Proračunski korisnici opće načelo

državna tijela i tijela lokalnih jedinica, ustanove, izvanproračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju proračunom

dodatni kriteriji - korisnici državnog proračuna institucije kojima je osnivač država kojima je izvor prihoda državni proračun u iznosu 50 ili više posto koje su navedene u RRegistru korisnika proračunaegistru korisnika proračuna

24

Javni sektor u Hrvatskoj (3) Zakonodavni okvir

Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN 128/2009)

Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu (NN 059/2011)

25

Javni sektor u Hrvatskoj (4) Proračunski korisnici državnog proračuna

752 proračunska korisnika Hrvatski sabor (1.), Vlada RH (8.), EIZ (249.)

Ministarstva (20) Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave -

pročišćeni tekst zakona (NN 150/11, 22/12) Tijela državne uprave (državni uredi, državne upravne organizacije, agencije, zavodi) Izvanproračunski korisnici državnog proračuna

Popis izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna (fondovi i agencije – 8) Proračunski korisnici JLP(R)S

Popis proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dječji vrtići, OŠ, gradske bolnice, knjižnice i sl.

Grad Zagreb ima 320, a Zagrebačka županija 152 proračunska korisnika Izvanproračunski korisnici JLP(R)S

(županijske uprave za ceste - 20)

26


Izvanproračunski korisnici državnog proračuna Hrvatski zavod za mirovinsko osguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zapošljavanje Hrvatske vode Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatske ceste Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Agencija za upravljanje državnom imovinom

27


JLP(R)S (576) Županije (20) Grad Zagreb Gradovi (126) i općine (429)

JLP(R)S jest općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što sredstva osiguravaju u svom proračunu i u financijskom planu proračunskih korisnika

28

Struktura rashoda proračuna opće države od 1994. do 2005. godine (u %)

Izvor: Ministarstvo financija, 2006.

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

državni proračun Izvanproračunski korisnici lokalni proračuni

2005.

29

Konsolidirani rashodi proračuna opće države, 2006.-2010., %

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Državni proračun Izvanproračunski korisnici Lokalne jedinice

Documents

Zašto Proučavati Javne Financije