UTJECAJ STARENJA STANإ A NA JAVNE FINANCIJE U utjecaj starenja stanإ a na javne financije u europskoj

UTJECAJ STARENJA STANOVNITVA NA JAVNE FINANCIJE U EUROPSKOJ UNIJI

MATEO OKALJ, UNIV.BACC.OEC.* PRELIMINARNA KOMUNIKACIJA** JEL: J14, H5, H6, E62

SAETAK Starenje stanovnitva utjee na gospodarstva veine razvijenih zemalja

svijeta te bi razumijevanje odnosa javnih financija i demografskih varijabli

omoguilo prilagodbe i poboljanja srednjoronih proraunskih okvira. Cilj

je ovog rada istraiti fiskalni utjecaj starenja stanovnitva koristei panel

podatke 25 zemalja EU-a u razdoblju od 1995. do 2014. Kako bi se

unaprijedili dosadanji empirijski rezultati, u modelu se endogeniziraju

demografske varijable te se primjenjuje sistemski procjenitelj generalizirane

metode momenata (GMM) za utvrivanje elastinosti fiskalnih varijabli s

obzirom na starenje stanovnitva. Rezultati ukazuju na pozitivan utjecaj

starenja stanovnitva na izdatke za mirovine i socijalnu zatitu. Jai

pozitivan utjecaj na proraunske rashode nego prihode potvruje negativan

utjecaj starenja stanovnitva na deficit prorauna. Veliki broj mladih

stanovnika znaajno utjee samo na izdatke za zdravstvo.

Kljune rijei: starenje stanovnitva, demografska tranzicija, javne financije,

sistemski GMM

* Autor zahvaljuje prof. Teodosiu Prez Amaralu i prof. Juanu Gabrielu Rodrguez Hernndezu na njihovoj pomoi tijekom pisanja rada, kao i dvojici anonimnih recenzenata na korisnim komentarima. Za sve preostale greke odgovoran je autor. ** Primljeno: 01. lipnja 2016.

Prihvaeno: 03. studenoga 2016. lanak je osvojio nagradu u kategoriji studentskih radova zaklade Prof. dr. Marijan Hanekovi za 2016. godinu. Mateo OKALJ Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedya 6, 10000 Zagreb email: mateozokalj93@gmail.com

Smiiklasova 21 | Zagreb

www.ijf.hr | ured@ijf.hr

T: 01/4886-444 | F: 01/4819-365

ODABRANI PRIJEVODI BR. 44 2016.

ISSN 1847-7445

citirati: okalj, M., 2016. The impact of

population aging on public finance in the

European Union. Financial Theory and

Practice, 40 (4), str. 383-412. Dostupno

na: < http://www.fintp.hr/upload/files-

/ftp/2016/4/zokalj.pdf>.

Svi Odabrani prijevodi dostupni su na:

http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopi

si/12/odabrani-prijevodi/111/

OD

AB

RA

NI P

RIJE

VO

DI B

R. 4

4/1

6

M.

OK

AL

J: IN

STIT

UT

ZA

JAV

NE

FIN

AN

CIJE

UT

JEC

AJ ST

AR

EN

JA ST

AN

OV

NI

TV

A N

A JA

VN

E F

INA

NC

IJE U

EU

RO

PSK

OJ U

NIJI

2

1. UVOD Usprkos znaajnom utjecaju financijske krize1 na svjetsku ekonomiju, demografska tranzicija je

jedan od najveih predstojeih izazova EU-a i ostalih razvijenih zemalja. Baby boom, koji se u Europi

odvijao u razdoblju od 1950-ih do 1970-ih, i kasniji pad stope fertiliteta popraen produljenjem

ivotnog vijeka, doveli su do znaajnih promjena u dobnoj strukturi ukupnog stanovnitva.

Posljedino, dravni prorauni i ostale makroekonomske varijable su ve pod utjecajem ovog

strukturnog pomaka. Ekonomska kriza naglasila je i potvrdila znaaj fiskalne politike u prevenciji

i ublaavanju kratkoronih ekonomskih fluktuacija, no utjecaj starenja stanovnitva na javne

financije se i dalje (nepravedno) zanemaruje. U nadolazeim desetljeima, demografska tranzicija

e preoblikovati gospodarstva i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju.

Demografske promjene e mijenjati veliine i strukture proraunskih prihoda i rashoda. Za

dugoronu odrivost trenutanih modela drave blagostanja prevladavajuih u veini zemalja EU-

a, neophodne su strukturne promjene u zakonskom i poreznom sustavu. Uz rastui udio starijeg

stanovnitva, sadanja i budua radna snaga moe oekivati poveanje poreza na dohodak i

indirektnih poreza, poput PDV-a i troarina, a sve e znaajnije biti i oporezivanje kapitala (porez

na dividendu, kapitalnu dobit i nekretnine). Zakljuno, oporezivanje rada i kapitala bi se moglo

mijenjati usporedno s demografskom tranzicijom.

Kljuna promjena u proraunskim rashodima vezana uz dob oekuje se u izdacima poput mirovina,

zdravstvene skrbi i dugorone njege. Posredno, poveanje starijeg stanovnitva utjee i na ostale

kategorije proraunskih rashoda poput izdataka za obrazovanje. Oekuje se da e poveanje starije

dobne skupine, zbog manjeg broja uenika, dovesti u pitanje sadanju razinu izdataka za

obrazovanje. Osim toga, zbog izdataka za socijalnu zatitu mogu se smanjiti javne investicije. S

druge strane, malo je vjerojatno da e veliina i struktura proraunskih prihoda ostati

nepromijenjena. Prihodi od PDV-a su pod utjecajem promjena u ponaanju potroaa, dok su

prihodi od poreza na dohodak uvjetovani i promjenama na tritu rada.

Cilj ovog istraivanja je procjena utjecaja starenja stanovnitva na javne financije u 25 lanica EU-

a2 od 1995. do 2014. Koristei etverogodinje uprosjeene intervale, analizira se srednjorona

dinamika korigirana za kratkorone fluktuacije. Statiki model koriten u Callen et al. (2004.) i Yoon

et al. (2014) proiren je uvoenjem lagirane vrijednosti zavisne varijable te dodavanjem kontrolnih

varijabli. Prijanja istraivanja, koja su ukljuivala demografske varijable, smatrala su demografske

promjene egzogenima, odbacujui mogunost dvosmjerne uzronosti izmeu fiskalnih i

demografskih varijabli. Kako bi se poboljali dosadanji rezultati, u modelu se endogeniziraju

demografske varijable. Koristei robustan jednofazni sistemski procjenitelj generalizirane metode

momenata (GMM), analiza podataka ukazuje da starenje stanovnitva utjee na rast izdataka za

mirovine, socijalnu zatitu te ukupne proraunske prihode i rashode. Ukupni uinak na proraunski

saldo je negativan zbog veeg procijenjenog koeficijenta vezanog uz proraunske rashode. S druge

strane, poveanje udjela mladog stanovnitva ima znaajan uinak samo na rast izdataka za

zdravstvo.

1 Financijska kriza koja je zapoela bankrotom Lehman Brothersa 2008. 2 Belgija, Bugarska, eka Republika, Danska, Njemaka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, vedska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Slovaka, Poljska, Maarska, Italija, Austrija, Francuska, panjolska, Cipar, Portugal i Nizozemska.

OD

AB

RA

NI P

RIJE

VO

DI B

R. 4

4/1

6

M.

OK

AL

J: IN

STIT

UT

ZA

JAV

NE

FIN

AN

CIJE

UT

JEC

AJ ST

AR

EN

JA ST

AN

OV

NI

TV

A N

A JA

VN

E F

INA

NC

IJE U

EU

RO

PSK

OJ U

NIJI

3

Glavno istraivako pitanje je utjee li starenje stanovnitva na proraunske kategorije, kao i na

ukupni proraunski saldo, nakon endogenizacije demografskih varijabli. Hipoteza predvia

pozitivan uinak na sve proraunske kategorije, time slijedei rezultate dosadanjih istraivanja,

no uz preciznije procjene zahvaljujui koritenju naprednije metodologije.

Nakon uvoda, u drugom se dijelu nude demografski trendovi i prognoze za odabrane zemlje EU-a,

u treem projekcije proraunskih rashoda, u etvrtom teoretski okvir koji uspostavlja opu

ravnoteu s ukljuenom demografskom komponentom, u petom pregled empirijskih rezultata

postojee literature o utjecaju starenja stanovnitva na javne financije i ekonomiju, u estom

empirijska analiza koja sadri metodologiju, deskriptivnu analizu te empirijski model i rezultate, u

sedmom zakljuna razmatranja.

2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI I PROJEKCIJE Kao u ostalim razvijenim zemljama, stanovnitvo EU-a je promijenilo dobnu strukturu: udio

starijeg stanovnitva se poveava uz istovremeno smanjenje udjela mlade populacije. Meutim,

sadanje starenje stanovnitva je rezultat prijanjih promjena fertiliteta, mortaliteta i migracija.

Stoga se u ovom poglavlju prikazuju projekcije demografskih odrednica starenja stanovnitva.

Eurostat je 2014. na temelju kretanja kljunih demografskih varijabli stope fertiliteta, oekivanog

ivotnog vijeka i migracijskih tokova objavio demografske projekcije EUROPOP13 za razdoblje

od 2013. do 2060. Metodologija se temelji na pristupu koji pretpostavlja konvergenciju

demografskih odrednica unutar zemalja EU-a. Oekuje se da e broj stanovnika od 2013. do 2050.

narasti s 507 na 526 milijuna, te se zatim smanjiti na 523 milijuna 2060. Unutar EU-a, kretanje broja

stanovnika je neujednaeno te e 2060. otprilike polovica zemalja imati manje stanovnika nego

2013.

Stopa totalnog fertiliteta (STF) je prosjean broj djece koje bi ena mogla roditi u svom fertilnom

razdoblju (pod uvjetom da doivi kraj tog razdoblja) ako bi raala djecu u skladu s dobno-

specifinim stopama fertiliteta u danoj godini. Rast STF-a se predvia u svim promatranim

zemljama, osim u Francuskoj, vedskoj i Irskoj, dok e stagnirati u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na

agregatnoj razini, prosjeni STF e narasti s 1,59 u 2013. na 1,76 u 2060., to je ispod razine od 2,1

koja osigurava zamjenu generacija.

U svim se lanicama EU-a oekuje prod