UTJECAJ STARENJA STANإ A NA JAVNE FINANCIJE U utjecaj starenja stanإ a na javne financije u europskoj

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of UTJECAJ STARENJA STANإ A NA JAVNE FINANCIJE U utjecaj starenja stanإ a na javne financije u...

  • UTJECAJ STARENJA STANOVNITVA NA JAVNE FINANCIJE U EUROPSKOJ UNIJI

    MATEO OKALJ, UNIV.BACC.OEC.* PRELIMINARNA KOMUNIKACIJA** JEL: J14, H5, H6, E62

    SAETAK Starenje stanovnitva utjee na gospodarstva veine razvijenih zemalja

    svijeta te bi razumijevanje odnosa javnih financija i demografskih varijabli

    omoguilo prilagodbe i poboljanja srednjoronih proraunskih okvira. Cilj

    je ovog rada istraiti fiskalni utjecaj starenja stanovnitva koristei panel

    podatke 25 zemalja EU-a u razdoblju od 1995. do 2014. Kako bi se

    unaprijedili dosadanji empirijski rezultati, u modelu se endogeniziraju

    demografske varijable te se primjenjuje sistemski procjenitelj generalizirane

    metode momenata (GMM) za utvrivanje elastinosti fiskalnih varijabli s

    obzirom na starenje stanovnitva. Rezultati ukazuju na pozitivan utjecaj

    starenja stanovnitva na izdatke za mirovine i socijalnu zatitu. Jai

    pozitivan utjecaj na proraunske rashode nego prihode potvruje negativan

    utjecaj starenja stanovnitva na deficit prorauna. Veliki broj mladih

    stanovnika znaajno utjee samo na izdatke za zdravstvo.

    Kljune rijei: starenje stanovnitva, demografska tranzicija, javne financije,

    sistemski GMM

    * Autor zahvaljuje prof. Teodosiu Prez Amaralu i prof. Juanu Gabrielu Rodrguez Hernndezu na njihovoj pomoi tijekom pisanja rada, kao i dvojici anonimnih recenzenata na korisnim komentarima. Za sve preostale greke odgovoran je autor. ** Primljeno: 01. lipnja 2016.

    Prihvaeno: 03. studenoga 2016. lanak je osvojio nagradu u kategoriji studentskih radova zaklade Prof. dr. Marijan Hanekovi za 2016. godinu. Mateo OKALJ Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedya 6, 10000 Zagreb email: mateozokalj93@gmail.com

    Smiiklasova 21 | Zagreb

    www.ijf.hr | ured@ijf.hr

    T: 01/4886-444 | F: 01/4819-365

    ODABRANI PRIJEVODI BR. 44 2016.

    ISSN 1847-7445

    citirati: okalj, M., 2016. The impact of

    population aging on public finance in the

    European Union. Financial Theory and

    Practice, 40 (4), str. 383-412. Dostupno

    na: < http://www.fintp.hr/upload/files-

    /ftp/2016/4/zokalj.pdf>.

    Svi Odabrani prijevodi dostupni su na:

    http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopi

    si/12/odabrani-prijevodi/111/

    http://www.ijf.hr/mailto:ured@ijf.hrhttp://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/odabrani-prijevodi/111/http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/odabrani-prijevodi/111/
  • OD

    AB

    RA

    NI P

    RIJE

    VO

    DI B

    R. 4

    4/1

    6

    M.

    OK

    AL

    J: IN

    STIT

    UT

    ZA

    JAV

    NE

    FIN

    AN

    CIJE

    UT

    JEC

    AJ ST

    AR

    EN

    JA ST

    AN

    OV

    NI

    TV

    A N

    A JA

    VN

    E F

    INA

    NC

    IJE U

    EU

    RO

    PSK

    OJ U

    NIJI

    2

    1. UVOD Usprkos znaajnom utjecaju financijske krize1 na svjetsku ekonomiju, demografska tranzicija je

    jedan od najveih predstojeih izazova EU-a i ostalih razvijenih zemalja. Baby boom, koji se u Europi

    odvijao u razdoblju od 1950-ih do 1970-ih, i kasniji pad stope fertiliteta popraen produljenjem

    ivotnog vijeka, doveli su do znaajnih promjena u dobnoj strukturi ukupnog stanovnitva.

    Posljedino, dravni prorauni i ostale makroekonomske varijable su ve pod utjecajem ovog

    strukturnog pomaka. Ekonomska kriza naglasila je i potvrdila znaaj fiskalne politike u prevenciji

    i ublaavanju kratkoronih ekonomskih fluktuacija, no utjecaj starenja stanovnitva na javne

    financije se i dalje (nepravedno) zanemaruje. U nadolazeim desetljeima, demografska tranzicija

    e preoblikovati gospodarstva i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju.

    Demografske promjene e mijenjati veliine i strukture proraunskih prihoda i rashoda. Za

    dugoronu odrivost trenutanih modela drave blagostanja prevladavajuih u veini zemalja EU-

    a, neophodne su strukturne promjene u zakonskom i poreznom sustavu. Uz rastui udio starijeg

    stanovnitva, sadanja i budua radna snaga moe oekivati poveanje poreza na dohodak i

    indirektnih poreza, poput PDV-a i troarina, a sve e znaajnije biti i oporezivanje kapitala (porez

    na dividendu, kapitalnu dobit i nekretnine). Zakljuno, oporezivanje rada i kapitala bi se moglo

    mijenjati usporedno s demografskom tranzicijom.

    Kljuna promjena u proraunskim rashodima vezana uz dob oekuje se u izdacima poput mirovina,

    zdravstvene skrbi i dugorone njege. Posredno, poveanje starijeg stanovnitva utjee i na ostale

    kategorije proraunskih rashoda poput izdataka za obrazovanje. Oekuje se da e poveanje starije

    dobne skupine, zbog manjeg broja uenika, dovesti u pitanje sadanju razinu izdataka za

    obrazovanje. Osim toga, zbog izdataka za socijalnu zatitu mogu se smanjiti javne investicije. S

    druge strane, malo je vjerojatno da e veliina i struktura proraunskih prihoda ostati

    nepromijenjena. Prihodi od PDV-a su pod utjecajem promjena u ponaanju potroaa, dok su

    prihodi od poreza na dohodak uvjetovani i promjenama na tritu rada.

    Cilj ovog istraivanja je procjena utjecaja starenja stanovnitva na javne financije u 25 lanica EU-

    a2 od 1995. do 2014. Koristei etverogodinje uprosjeene intervale, analizira se srednjorona

    dinamika korigirana za kratkorone fluktuacije. Statiki model koriten u Callen et al. (2004.) i Yoon

    et al. (2014) proiren je uvoenjem lagirane vrijednosti zavisne varijable te dodavanjem kontrolnih

    varijabli. Prijanja istraivanja, koja su ukljuivala demografske varijable, smatrala su demografske

    promjene egzogenima, odbacujui mogunost dvosmjerne uzronosti izmeu fiskalnih i

    demografskih varijabli. Kako bi se poboljali dosadanji rezultati, u modelu se endogeniziraju

    demografske varijable. Koristei robustan jednofazni sistemski procjenitelj generalizirane metode

    momenata (GMM), analiza podataka ukazuje da starenje stanovnitva utjee na rast izdataka za

    mirovine, socijalnu zatitu te ukupne proraunske prihode i rashode. Ukupni uinak na proraunski

    saldo je negativan zbog veeg procijenjenog koeficijenta vezanog uz proraunske rashode. S druge

    strane, poveanje udjela mladog stanovnitva ima znaajan uinak samo na rast izdataka za

    zdravstvo.

    1 Financijska kriza koja je zapoela bankrotom Lehman Brothersa 2008. 2 Belgija, Bugarska, eka Republika, Danska, Njemaka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, vedska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Slovaka, Poljska, Maarska, Italija, Austrija, Francuska, panjolska, Cipar, Portugal i Nizozemska.

  • OD

    AB

    RA

    NI P

    RIJE

    VO

    DI B

    R. 4

    4/1

    6

    M.

    OK

    AL

    J: IN

    STIT

    UT

    ZA

    JAV

    NE

    FIN

    AN

    CIJE

    UT

    JEC

    AJ ST

    AR

    EN

    JA ST

    AN

    OV

    NI

    TV

    A N

    A JA

    VN

    E F

    INA

    NC

    IJE U

    EU

    RO

    PSK

    OJ U

    NIJI

    3

    Glavno istraivako pitanje je utjee li starenje stanovnitva na proraunske kategorije, kao i na

    ukupni proraunski saldo, nakon endogenizacije demografskih varijabli. Hipoteza predvia

    pozitivan uinak na sve proraunske kategorije, time slijedei rezultate dosadanjih istraivanja,

    no uz preciznije procjene zahvaljujui koritenju naprednije metodologije.

    Nakon uvoda, u drugom se dijelu nude demografski trendovi i prognoze za odabrane zemlje EU-a,

    u treem projekcije proraunskih rashoda, u etvrtom teoretski okvir koji uspostavlja opu

    ravnoteu s ukljuenom demografskom komponentom, u petom pregled empirijskih rezultata

    postojee literature o utjecaju starenja stanovnitva na javne financije i ekonomiju, u estom

    empirijska analiza koja sadri metodologiju, deskriptivnu analizu te empirijski model i rezultate, u

    sedmom zakljuna razmatranja.

    2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI I PROJEKCIJE Kao u ostalim razvijenim zemljama, stanovnitvo EU-a je promijenilo dobnu strukturu: udio

    starijeg stanovnitva se poveava uz istovremeno smanjenje udjela mlade populacije. Meutim,

    sadanje starenje stanovnitva je rezultat prijanjih promjena fertiliteta, mortaliteta i migracija.

    Stoga se u ovom poglavlju prikazuju projekcije demografskih odrednica starenja stanovnitva.

    Eurostat je 2014. na temelju kretanja kljunih demografskih varijabli stope fertiliteta, oekivanog

    ivotnog vijeka i migracijskih tokova objavio demografske projekcije EUROPOP13 za razdoblje

    od 2013. do 2060. Metodologija se temelji na pristupu koji pretpostavlja konvergenciju

    demografskih odrednica unutar zemalja EU-a. Oekuje se da e broj stanovnika od 2013. do 2050.

    narasti s 507 na 526 milijuna, te se zatim smanjiti na 523 milijuna 2060. Unutar EU-a, kretanje broja

    stanovnika je neujednaeno te e 2060. otprilike polovica zemalja imati manje stanovnika nego

    2013.

    Stopa totalnog fertiliteta (STF) je prosjean broj djece koje bi ena mogla roditi u svom fertilnom

    razdoblju (pod uvjetom da doivi kraj tog razdoblja) ako bi raala djecu u skladu s dobno-

    specifinim stopama fertiliteta u danoj godini. Rast STF-a se predvia u svim promatranim

    zemljama, osim u Francuskoj, vedskoj i Irskoj, dok e stagnirati u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na

    agregatnoj razini, prosjeni STF e narasti s 1,59 u 2013. na 1,76 u 2060., to je ispod razine od 2,1

    koja osigurava zamjenu generacija.

    U svim se lanicama EU-a oekuje prod