Javne financije skripta 2011

1. JAVNE FINANCIJE

EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA

Javne se financije bave ekonomikom javnog sektora i njegovim djelovanjem u mjeovitom gospodarskom sustavu.

Javne financije znae prikupljanje, upravljanje, raspodjelu i troenje novanih sredstava od strane drave i njezinih javnopravnih tijela.

Predmet JF su financije javnog sektora, odnosno ekonomska analiza djelovanja drave (izravni nadzor, regulacija i donoenje zakona, stabilizacija...)

Mikroekonomska funkcija drave- utjecaj na alokaciju izvora i raspodjelu, preraspodjela dohotka i bogatstva. Makroekonomska- koritenje oporezivanja i potronje na inflaciju i nezaposlenost.

Stavovi/Nazori o dravi

ORGANSKI- pristalice smatraju da je drava organizam koji slui svojoj svrsi tj. da drava ima smisla ukoliko vodi ostvarenj zadanih ciljeva ali koji se ne tiu elja i interesa pojedinca. Platon: drava ima smisla ukoliko svki pojedinac slui ostvarenju njezinog cilja. Na takvom su stajalitu nastali naciosocijalistika, komunistika teorije koje su apsolutizirale interese drave, a zanemarile interese i preferencije potroaa.

MEHANIKI- pristup koji eli naglasiti demokratsko odluivanje o dravnim poslovima i da drava nije ta koja osjea potrebu, ve su to pojedinci koji imaju potrebe i koristi. Pristup ne negira ope dobro Npr. ekoloku zatitu, obrazovanje, zdravstvo, ali i koristi od tih dobara su u biti elje i prferencije pojedinca. Tu spadaju liberali/libertarijanci- zagovaraju vrlo ogranienu dravu i socijaldemokrati- istiu znaajnu dr. Intervenciju za dobrobit pojedinca.Metode istraivanja u javnim financijama:

Normativni pristup- Govori kako bi neto trbalo biti i pod kojim kriterijima, npr. kolika bi trebala biti veliina javnog sektora, kako bi se trebala obaviti raspodjela novca, kakav porezni sustav je dobar i sl.

Pozitivistiki pristup -razne metode koje polaze od istraivanja stvarnosti tj. kako neto jest, npr. kakvi su uinci javne potronje na gospodarska kretanja u odreenom razdoblju, koliko u u odreenom razdoblju usklaene monetarna i fiskalna politika, odgovora li postojei porezni sustav proporcijama o dobrom poreznom sustavu, itd.

Javne financije izuavaju:1. Javne prihode

2. Javne rashode

3. Proraun

4. Javni dug

5. Fiskalno izravnavanjeTrite je najbolji alokator resursa ako je osigurana savrena konkurencija, to je veoma teko ostvariti. Trini mehanizam ne moe sam izvravati sve ekonomske funkcije, ono nije uinkovito u nizu sluajeva, nije savreno u svom djelovanju. 2 su osnovna razloga trinih neuspjeha: zbog utjecaja na trite(asimetrinosti informacija)

zbog nepostojanja trita.

Politika javnog sektora potrebna je kako bi usmjerila,ispravila i nadopunila djelovanje trita u sluajevima:1. Ponuda javnih dobara - Javna dobra su pr. razne usluge drave, na podruju obrane, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstvato su sva dobra koja slue veem broju korisnika i gdje ukljuivanje novog korisnika ne smanjuje zadovoljstvo postojeih i granian troak ukljuivanja novih korisnika jednak =0. Dobro se mora ponuditi svim korisnicima pod jednakim uvjetima nije lako utvrditi preferencije glede koritenja pojedinih javnih dobara jer ih potencijalni korisnici ne ele otkriti nitko nee izraziti spremnost da plati neko javno dobro koje mi je dostupno besplatno zato se cijena dobra i preferencije utvruju u politikom procesu glasovanja2. Eksternalije ili vanjski uinci- nastaju kada djelovanje jednog subjekta (potroaa ili proizvoaa) utjee na blagostanje drugog, a da se to ne odraava u trokovima i cijenama njegovih proizvoda i usluga. Ovisno o tome odraava li se djelovanje jednog subjekta na poveanje ili smanjenje blagostanja drugih vanjski uinci mogu biti pozitivni i negativni. Oni su uvijek razlika izmeu individualnih i drutvenih trokova i individualnih i drutvenih koristi.3. Veliki rizici i negativna selekcija u osiguranju- postoje rizici koji su teko podnoljivi za bilo kojeg pojedinanog poduzetnika i ne mogu se tretirati na komercijalnoj osnovi, a odnose se na projekte korisne za zemlju kao cjelinu; u takvim prilikama razumno je da u pokriu rizika sudjeluje i drava jer se bez toga takvi projekti ne bi mogli realizirati, situacije kod nekih oblika osiguranja gdje dolazi do negativne selekcije i izostanka solidarnosti intervencija drave se javlja kao jedino mogue rjeenje4. Monopol- budui da uinkovito djelovanje trita pretpostavlja savrenu konkurenciju, postojanje monopola izravno razgrauje i negira zdravu trinu utakmicu drava se mora ukljuiti u ograniavanje i eliminiranje monopola razvijanjem trine konkurencije, poticanjem slobodnog ulaska na trite, odreenim fiskalnim mjerama..5. Preraspodjela dohotka- civilizirano drutvo mora voditi rauna o pravdi odnosno o pravednoj raspodjeli dohotka izmeu pojedinaca i obitelji. Trite ima selektivnu funkciju da iz trine igre izbaci nedjelotvorne i nemone i time vodi sve veem raslojavanju stanovnitva i sve veim rasponima u raspodjeli dohotka. Tu se javlja potreba za dravnom intervencijom u preraspodjeli dohotka da bi se ti rasponi doveli u drutveno prihvatljive oblike tj. da bi se svakom osigurao barem minimum sredstava potrebnih za preivljavanje6. Stabilizacijske mjere- svako trino gospodarstvo podlono je oscilacijama. Kao dinamiki sustav ono mora biti fleksibilna, ali nije dobro kada oscilacije prijeu onu mjeru koja dovodi u pitanje samu opstojnost sustava tj. prijeti njegovoj entropiji. Zato se trai aktivna uloga drave koja e osigurati da gospodarstvo ne sklizne s putanje ravnotee, a ako se to dogodi da ga vrati na tu putanju.7. Pravna regulativa- trite ne moe djelovati bez zakona i pravila igre utvrenih tih zakonima je ako se ne potuju ugovori, ako nema zatite vjerovnika i sl., tada ne moe biti govora ni o uinkovitom funkcioniranju trita, u tom sluaju javljaju se nelikvidnost, inflacija i dr. poremeaji stoga mora postojati pravna regulativaKao to su trita nesavrena u svom djelovanju tako i drava ima svojih nesavrenosti i manjkavosti: ograniene informacije, ograniena kontrola reakcija privatnog trita, ograniena kontrola nad birokracijom te ogranienja koja namee politiki proces...Tri su temeljne funkcije javnih financija:1. Alokacijska funkcija ima zadatak da raspoloiva sredstva u dravi usmjeri namjenski, na optimalan nain, na onaj dio koji slui zadovoljavanju javnih potreba ili financiranje javnih dobara. Zadovoljavanje javnih dobara, tj. proces kojim se ukupna upotreba resursa dijeli izmeu privatnih i javnih dobara i kojim se odabire odreena kombinacija javnih dobara. 2. Redistribucijska funkcija se tie same preraspodjele dohotka izmeu pojedinca i obitelji, tj.meu regijama i meu sektorima; (socijalna pomo, subvencije i poticaji poljoprivredi/ industriji, dotacije)3. Stabilizacijska funkcija se javlja kada je gospodarski sustav izbaen iz ravnotee, a intervencijom drave, mjerama fiskalne politike treba se djelovati na ostvarivanje stabilnosti nacionalnog trita. Ekspanzivnom politikom protiv recesije i restriktivnom da se obuzda 'pregrijavanje' za vrijeme ekspanzije. Naglasiti treba da se sve tri funkcije javnih financija moraju ostvarivati istodobno, u jednom proraunskom procesu. Ne moe se jedna funkcija odvajati od druge!

Oblici dravne intervencije:1) Stvara pravni sustav i regulira privrednu aktivnost

2) Kupuje i prodaje robe i usluge

3) Vri transferna plaanja

4) Vodi stabilizacijsku makroekonomsku politiku

5) Porezima i subvencijama usmjerava alokaciju resursa ka poeljnim upotrebama

Dravni sektor- prema terminologiji MMF-a se naziva sektorom ope drave, dio je javnog sektora, a obuhvaa nacionalne i subnacionalne dravne jedinice (imaju izvrne, zakonodavne i sudske funkcije), ukljuivi i izvanproraunske fondove, kao i neprofitne institucije koje drava financira i kontrolira.Javni sektor se sastoji od:

1. ope drave (sredinja drava+ lokalna i regionalna dravna tijela)

2. nefinancijskih javnih poduzea

3. javnih financijskih institucija Mjesto javnog sektora u krunom toku sredstavaU procesu reprodukcije ravnopravno sudjeluju 3 sektora: tvrtke, kuanstva i drava; Transakcije su vrlo intenzivne i razliite izmeu pojedinih sektora. One su realne i financijske. Realne obuhvaaju faktore proizvodnje i proizvoda i usluga. Financijske obuhvaaju novane izdatke i primitke. Meusektorske transakcije se prate i evidentiraju u sustavu nacionalnih rauna (SNA metodologija UN-a). One omoguuju da se utvrdi veliina makroekonomskih agregata i udio svakog sektora u njihovom stvaranju.

Razlike javni sektor vs. privatni sektor1. Pojedinci koji vode i zadueni su za upravljanje dravnih institucija izabrani su ili imenovani od strane nekog tko je izabran.

2. Drava se ne rukovodi u obavljanju djelatnosti iskljuivo ostvarivanjem profita.

3. Drava se ne povodi naelom ''inidba za protuinidbu''/ ''usluga za protuuslugu''

4. Djelatnosti drave koje zadovoljavaju utvrene javne potrebe uglavnom su nematerijalne prirode.

5. Prihodi javnog sektora prisilnog su karaktera.

6. Osnovno naelo u djelovanju javnog sektora nije u pribavljanju koristi pojedinim pravnim osobama nego u zadovoljavanju to je mogue veeg broja osoba.7. Mehanizam odluivanja o javnim prihodima i javnim rashodima razlikuje se od gospodarske djelatnosti privatnih osoba.

8. Drava posjeduje fiskalni suverenitet- sposobnost prisilne naplate poreza pod prijetnjom kazni.

JAVNA DOBRA sva ona dobra koja nam suvremena, moderna drava stavlja na raspolaganje putem mehanizma javnog sektora. Bez djelovanja drave trite ih nije u stanju osigurati ili ih moe osigurati u nedovoljnoj mjeri. Potranja je slina kao i kod privatnih dobara,ali se na strani ponude nalazi samo drava (poduprta je silom pa nema 'uzmi ili ostavi' nego 'uzmi'). Javna dobra su besplatna i dostupna svima pa pojedini potroai ne ele otkriti svoje preferencije za tim dobrima te se mogu javiti neplatie.(verceri, freerideri, slijepi putnici) Nema konkurntnosti u potronji jer je granini troak upotrebe javnog dobra jednak nuli (ukljuivanje novog korisnika ne stvara dodatne trokove).

Temeljne karakteristike:

1. Neiskljuivost- koritenje javnog dobra od jedne osobe ne iskljuuje koritenje tog istog dobra za druge osobe.

2. Neiscrpnost- koritenje javnog dobra ne znai iscrpljivanje tog dobra, njih financiraju porezni obveznici. 3. Nedjeljivost- javna dobra se ne mogu dijeliti na jedinice i kao takve prodavati pojedincima.

Podjela javnih dobara:

1. ista- ona dobra koji nisu predmet ponude i potranje na tritu ve je njihovo koritenje osigurano od drave (obrana, nac. sigurnost, policija, sudstvo)2. neista- dobra koja proizvodi i privatni i javni sektor, ali uz uvjete koje odredi drava (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport)

3. meritorna dobra- To su ona dobra iju za iju korisnost drava nastoji poticati (minimalno obrazovanje, okoli) odnosno obuzdati njihovu tetnost (demeritorna- droga, prostitucija...) jer smatra da ih pojedinac nije u stanju ispravno procijeniti.

4. mjeovita- nepotpuno javno i nepotpuno privatno dobro (kazalite, koncertne dvorane... prisutna je iskljuivost)Drave su sve vie suoene sa manjkom novca sredstava u proraunu, mnogobrojnim trendovima u vidu demografskih promjena, starenja stanovnitva, poveanog broja nezaposlenih, opadanja poreznih prihoda poradi porezne konkurencije i dr. pa se sve

vie zagovara privatizacija u javnom sektoruSlijepi putnik (free rider, slobodni jaha, slobodni strijelac)- pojedinac koji ima koristi od dobara i usluga to su ih drugi proizveli bez ikakvog svoga doprinosa (u novcu, vremenu, naporu). Rauna na nedjeljivost javnih dobara pa ne eli otkriti preferencije za tim dobrima. Drava zbog toga najee prisiljava sudjelovanje pojedinca kroz oporezivanje (indirektno u novcu).EKSTERNALIJE ILI VANJSKI UINCIVanjski uinci su trokovi i koristi trinih transakcija koji se ne reflektiraju u cijenama, nastaju kada proizvodnja ili potronja nekog gospodarskog subjekta generira koristi ili trokove koji se ne ograniavaju samo na taj gospodarski subjekt, a nisu ukljueni ni u cijenu proizvoaa ni u cijenu potroaa.Vanjski uinci mogu biti:

1. Pozitivni(obrazovanje, preventivno lijeenje od zaraznih bolesti, istraivanje novih tehnologija..) Kada su drutvene koristi vee od privatnih odnosno javljaju se vanjske ekonomije.

2. Negativni (zagaenje okolia, buka, dim cigareta...). se javljaju kada su drutveni trokovi vei od privatnih odnosno javljaju se vanjske disekonomije.Internalizacija vanjskih uinaka Privatna rjeenja -spajanje poduzea i internalizacija eksternalija -primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila

Dravna rjeenja : porezi, potpore, stvaranje trita, utvrivanje vlasnikih prava;

- propisivanje odreenih standarda u proizvodnji i potronji

- zabrana odreene proizvodnje ili potronje

- subvencioniranje odreene proizvodnje ili potronje

- sporazumijevanje i dogovaranje zainteresiranih strana radi kompenzacije

- usvajanje meunarodnih konvencija

- zakonsko reguliranje radi prevencije

- jasno definiranje vlasnikih odnosa

Coaseov teorem

Teorem je iznio britanski ekonomist Ronald Harry Coase u lanku objavljenom 1960- The Problem of Social Cost. (dobitnik nobelove nagrade iz ekonomije 1991.) kao odgovor problemu koritenja radijskih frekvencija. Teorem govori da ukoliko su jasno definirana vlasnika prava tada e se i zainteresirane strane efikasno rijeiti problem eksternalija relativno jeftinim pregovaranjem. Smatra se snanim argumentom protiv dravnog intervencionizma. Coaseov teorem je uvjetovan niskim trokovima pregovaranja i mogunou utvrivanja izvora koji uzrokuje tetu.Paretov optimumU uvjetima ope ravnotee gospodarstvo ostvaruje alokativnu ili pareto efikasnost. U tom sluaju ne postoji mogunost poveanja zadovoljstva jedne osobe, a da to ne ide na utrb druge. Gospodarstvo dosee granicu svojih proizvodnih mogunosti i prua pojedincu maksimalno zadovoljstvo. Naziva se i prvo najbolje rijeenje, ali obzirom da je trite svesamo ne savreno tada traimo drugo najbolje rijeenje (second best solution)- dolazi do intervencije drave.2. JAVNI IZBORDRAVNI PROCES ODLUIVANJA

Za razliku od rashoda na konvencionalna privatna dobra, koji se odreuju preko sustava cijena, rashodi na javna dobra odreuju se u okviru politikog procesa kojeg zovemo JAVNI IZBOR. Javni izbor je analiza dravnog procesa Ekonomska studija o netrinom odluivanju Primjena ekonomije na politiku znanost Zasniva se na odnosima izmeu preferencija lanova drutva i kolektivnih dr. odluka. TEORIJA JAVNOG IZBORA predstavlja granu ekonomske znanosti koja se bavi nainom na koji drave donose svoje kolektivne odluke prvenstveno vezane uz prikupljanje javnih prihoda, visinu poreza, namjeni javne potronje, regulaciji, transfernim plaanjima i ostalim fiskalnim politikama.Na tritu privatnih dobara novcem se javno iskazuje vrednovanje nekog privatnog dobra, a kod javnih dobara novac je zamijenjen glasakim listiem, jer drava u politikom procesu saznaje sklonosti svojih graana kako bi na temelju toga donosila javne odlike.

Osnovni sudionici jesu: glasai=birai (potroai) politiari (stranke) koji zajedno u okviru odreenog politikog, odnosno izbornog sustava sudjeluju u procesu donoenja vanih javnih odlukaDrugi sudionici su: grupe za pritisak graanske inicijative agencije za istraivanje javnog mijenja nevladine organizacije

strunjaci raznih profila i masovni mediji2 su temeljne vrste drutva:

a) DIKTATORSKA DRUTVA - donoenje kolektivnih odluka u javnom sektoru je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutvenim preferencijama te zato ni nema problema javnog izbora.

b) DEMOKRATSKA DRUTA - donoenje kolektivnih odluka u javnom sektoru teko je i sloeno. Velik broj individualnih preferencija treba sumirati u jednu kolektivnu odluku. Jednom kad je javna odluka donesena, ona je obvezujua za sve graane neke drave. (javne odluke su nedjeljive)Glasovanje u demokratskim dravama najvaniji postupak agregiranja razliitih individualnih preferencija u drutvene preferencije i temeljem kojih se donosile odluke

Proces glasovanja se odvija u sustavu:1) Izravne demokracije - glasai donose odluke neposredno. Neposredni izbor je demokratskiji, ali mnogo skuplji2) Predstavnike demokracije - odluke se donose preko izabranih predstavnika. Bazira se na pretpostavci maksimiziranja broja glasova radi pobjede na izborima. Predstavnika demokracija je praktinija i sve prisutnijaI u jednom i drugom sustavu odluke se donose jednoglasno ili prema veinskom naelu Najei mehanizam javnog odluivanja je pravilo veine ali ni ono nije savreno!Jednoglasno donoenje odluka predstavlja pareto optimum, ne ide protiv niijih interesa, skupo je i teko izvedivo, teko se dolazi do odluke. Prikazuje se tzv. Lindhalovim modelom

Lindahlove cijene ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima, postoji koliina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara i ta je koliina Pareto uinkovita.

No, naalost jednoglasnost je nemogue dosegnuti kada glasa vie milijuna ljudi na temelju vlastitih preferencija.

SUSTAV IZRAVNE DEMOKRACIJE Graani glasovanjem o jednom ili vie programa izravno donose drutvene odluke odnosno svaki pojedinac-bira izravno sudjeluje u odluivanju. U sluaju izravne demokracije kolektivne se odluke u pravilu donose referendumom izmeu glasaa. Pravila po kojima se odreuje presudan glas jesu:a) Pravilo jednoglasnostib) Pravilo veinec) Pravilo pluralistikog glasovanjad) Pravilo izglasavanja bodovimaa) Pravilo jednoglasnostiNijedna se odluka ne moe donijeti bez pristanka svakog pojedinca, to znai da ona poveava zadovoljstvo svakog glasaa,zasniva se na konsenzusu i jami da e sve javne odluke dovesti do Pareto poboljanja u kojem e svima biti bolje, a nikom loije. Odluka se usvaja onda kada je odobre svi glasai te tako za razliku od pravila veine titi manjinu. Pravo veta moe upotrijebiti svaka osoba ako se ne slae s nekom odlukom i zbog toga esto ne dovodi do rezultata ili iziskuje vie vremena za postizanje opeprihvaenog rjeenja i tako dovodi do ucjene manjine nad veinom. Srednje rjeenje predstavlja kvalificirana (2/3) veina.b) Pravilo veine

Pravilo veinskog glasanja - vie od polovice glasaa mora odobravati odrenenu mjeru da bi bila usvojena. Apsolutna veina uz n glasaa (n/2+1 glas kada je paran broj glasaa odnosno n+1/2 kada je broj glasaa neparan). Prema pravilu veine odluka se usvaja odnosno izmeu dviju alternativa prevladava ona koju izabere tj. odobri veina glasaa. Svaki pojedinac raspolae jednim glasom i vie od polovice glasaa mora odobriti odreenu mjeru da bi bila usvojena. Pravilo ve ine ne garantira korist za sve, jer veina svojom politikom voljom moe ugroziti interese manjine (tiranija veine nad manjinom). Pravilo veine ne dovodi do ravnotee interesa u alokaciji javnih dobara.Medijanski glasaVeinsko glasovanje se uglavnom svodi na tzv. medijanskog glasaa - dok god su sve preferencije jednovrne, rezultat veinskog glasovanja odraava sklonost medijanskog glasaa.

Teorem medijanskog glasaa kae da rezultat veinskog glasovanja u pravilu odraava ponaanje sredinjeg u skupini (ona osoba koja se nalazi na sredini ukupnog broja glasaa u nizu, poredanih prema veliini nekog obiljeja) svih glasaa (glasai s ekstremnim preferencijama su obino u manjini)Paradoksa glasovanjaNo, postoje i glasake preferencije koje ne vode ravnotei, ve vode kruenju, jer veinsko odluivanje ima nedostatke. Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom.

Vidjeti moemo da glasovanje moe ii u nedogled bez postizanja rezultata izbora kruenje.

Preferencija s dvostrukim vrhom udaljavanjem od ishodita kojemu je glasa najvie sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste. Za konani rezultat glasovanja s preferencijama presudan je zapravo red glasovanja.

Traganje za idealnim sustavom glasovanja okonano je nalazima dobitnika Nobelove nagrade Kenneth Arrow-a -dokazao da ne postoji pravilo(takvo veinsko glasovanje)koje e zadovoljiti sve eljene/idealne karakteristike politikog mehanizma. Zapravo u svom je teoremu iznio postavke koje moraju biti zadovoljene da bi se izbjegao paradoks glasovanja ili ciklino(kruno) glasovanja.

Arrowljev teorem nemogunosti

Arrow (1951) je predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavati sljedee uvjete:

1. Moe se donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija - doputena je svaka zamisliva konstelacija individualnih rangiranja preferencija

2. Mogue je rangirati sve rezultate

3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama - ako svatko mogunost X preferira u odnosu na mogunost Y tada to mora vrijediti i za drutvo

4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)

5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B

6. Nije doputeno diktatorstvo - drutvene preferencije ne smiju oblikovati preferencije jedne osobe

Pitanje je mogu li se Arrowljewi uvjeti ublaiti, a jedno od rjeenja ovog problema je smanjenje broja ponuenih mogunostic) Pravilo pluralistikog glasovanja

Svaki bira svrstava pitanja po vanosti, te potom svakoj vanosti daje odreeni broj glasova. Po glasovanju, glasovi se zbrajaju, a pobjeuje onaj koji je dobio najmanji broj glasova.d) Pravilo izglasavanja bodovima

Kako bi glasai izrazili intenzitet svojih preferencija prema alternativama, glasovanju se mogu dodijeliti ponderi. Bira ima odreeni broj bodova koje po svojoj elji daje razliitim mogunostima za koje glasuje. Bira tako moe svoje glasove dati jednoj mogunosti ili ih moe podijeliti. Pobijedit e ona mogunost koja je dobila najvie glasova. Glasovanje bodovima je sloen i skup postupak.Razmjena glasova

Pri veinskom glasovanju Jedan ovjek jedan glas ne izraava intenzitet odnosno jainu preferencija glasaa. Razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih preferencija trgujui glasovima. Razmjena glasova = trgovina glasovimaZa otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee moe se koristiti razmjena glasova pri emu se glasai dogovaraju o meusobnoj podrci alternativama za koje su zainteresirani, time to mijenjaju glasove otkrivaju jainu svojih preferencija za razne opcije.

Razmjena glasova moe pogorati, ali i poboljati blagostanje, ali ne uvijek, jer nije savrena, ve i kontroverzna. Ona otvara mogunost da do dravnih odluka doe i onda kada te odluke ne podravaju srednji glasai.

Vjerojatnost za razmjenu je vea kada se zahvaljujui razmjeni glasova moe utjecati na rezultat glasovanja. To se dogaa uvijek onda kada je potreban relativno malen broj glasova da bi se postigla veina. Na taj nain, ponekad, manjina moe ostvariti svoje elje na teret veine koja e snositi trokove.

Razmjena glasova znaajnija je u indirektnoj(predstavnikoj) nego direktnoj(izravnoj) demokraciji.

Razmjena glasova koja poboljava blagostanje

3 drutvena projekta 3 glasaa: njihova korist od svakog projekta:

- je neto gubitak tj. troak vei od koristi

+ neto korist tj. koristi vee od trokova

Razmjena glasova koja pogorava blagostanje

3 drutvena projekta 3 glasaa: njihova korist od svakog projekta:

- je neto gubitak tj. troak vei od koristi

+ neto korist tj. koristi vee od trokova

PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJAU suvremenim demokracijama u pravilu, birai ne donose odluke izravno. Oni se okupljaju putem razliitih interesnih skupina i biraju predstavnike (politiare, politike stranke) koji odluuju za njih.

Predstavnika demokracija politiki sustav u kojem postoje opi izbori u kojem se 2 ili vie stranaka natjeu za glasove biraa. Kod predstavnike demokracije pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika, pri emu parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi javnim dobrima. Pretpostavka da kao to birai pokuavaju maksimizirati svoju korist, tako politiari djeluju kako bi maksimizirali broj glasova.Glasai na izborima biraju svoje predstavnike u javna tijela za koja oekuju da e na najbolji mogui nain ispuniti njihova oekivanja.Izborni predstavnici najee ne nastupaju kao agenti birakog tijela, nego se rukovode vlastitim interesima, padaju pod utjecaje lobija, medija i sl.eljezni trokut (iron tirangle) se kao pojam javio u politici SAD-a (esto upotrebljavan primjer tog pojma odnosi se na sveukupnost (kompleks) vojne industrije, gdje eljezni trokut formiraju Kongres (Komiteti oruanih snaga Doma i Senata), obrambeni (vojni) poduzetnici te Ministarstvo obrane SAD-a) Koristi se za opisivanje politikih veza tj. suradnje zakonodavca (sabor/kongres) koji je donio program, inovnika (birokracija) koji ga provode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa (npr. u Hrvatskoj graevinski lobi (MOR, Sabor, graevinska poduzea), turistiki lobi, itd.)3. JAVNI PRIHODIJavni prihodi su prihodi tj. novana sredstva koja su dravi potrebna za ostvarivanje brojnih zadataka i mjera u njezinoj nadlenosti

Drava stjee prihode u obliku: poreza, doprinosa, pristojbi, carina, naknada (komunalna naknada) i javnog duga (kada ga drava dobije, on je prihod,a kada ga mora vratiti je rashod).Obiljeja javnih prihoda:

JP se ubiru u novcu

JP se ubiru iz dohotka

JP se ubiru konstantno/periodino

JP slue za podmirenje javnih potreba

VRSTE:

1. Izvorni (originarni) drava ih stjee na temelju svoje vlastite ekonomske aktivnosti ili na temelju prava vlasnitva. (od poslovanja, poduzea, hrvatskih uma, hrvatskih cesta...) Izvedeni (derivativni) drava ih ubire na osnovi financijskog suvereniteta, svoje moi.

2. Redovni prihodi koje drava konstantno ubire (porez na promet).

Izvanredni drava ih ubire kada za to postoji poveana potreba3. Prihodi od stanovnitva (porez na dohodak) Prihodi od pravnih osoba (porez na dobit)4. Povratni - imamo korist od izdvojenih prihoda

Nepovratni - prihodi koji se izdvajaju se ne vraaju.

5. Prihodi od uih teritorijalno politikih jedinica - gradovi, opine...

Prihodi od irih politiko teritorijalnih jedinica - kantoni, upanije...

ovisno o ustrojstvu drave, gosp. razvijenosti, veliini, broju stanovnika....

6. Namjenski (destinirani) vezani su za utvreni javni rashod

Nenamjenski nepoznata je svrha njihova troenja

Imamo 3 naina za odreenje prihoda koji su irih odnosno uih terit. pol. jedinica:

1. SUSTAV SEPARACIJE- svaka jedinica ima svoje vlastite prihode.

2. SUSTAV PARTICIPACIJE- vlastite prihode ima samo jedna, uglavnom ira jedinica i ona vri preraspodjelu prihoda.

3. MJEOVITI- vlastite prihode imaju dvije jedinice koje iz svojih prihoda vre preraspodjelu dohotka.

POREZI

Porezi - osnovni financijski instrument prikupljanja prihoda kojima se podmiruju javni rashodi. (to je javni prihod drave, cijena javnih dobara i troak za porezne obveznike)S ekonomskog gledita za dravu je prihod, a za onoga tko ga plaa je troak.

Drava ih uvodi kako bi financirala kupovinu dobara i kako bi platila zaposlenike u javnom sektoru koji su potrebni da bi se osigurala ponuda javnih dobara.Pravna obiljeja poreza1) Derivativan prihod drave- dr ih ubire na temelju svoje moi, smanjuje financijsku mo fizikim i pravnim osobama kako bi ojaala svoju.2) Prisilan prihod drave- porez nametnut na temelju zakona3) Slue za podmirivanje javnih rashoda tj. ubiru se u javnom interesu

4) Nema neposredne protunaknade za plaeni porez (ne postoji niti meuovisnost iznosa plaenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje prua drava)

5) Plaa se u novcu

6) Nedestinirani/nenamjenski su prihod (rijetko su destinirani)7) Plaaju se po teritorijalnom naelu- nije bitno dravljanstvo nego ovisno o teritoriju unutar kojeg je ostvaren prihod ili vlasnitvo imovine.Ekonomska obiljeja poreza1) Efikasnost - Porezi moraju to je manje mogue utjecati na odnose cijene kako bi se efikasno

2) Pravednost - Porezi trebaju biti pravednorasporeeni izmeu lanova neke zajednice.

3) Izdanost - Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih rashoda.

4) Jednostavnost - Porezi moraju biti to jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi trokovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili to nii.

5) Stabilnost - Porezni se sustavi ne smiju esto mijenjati, jer je poduzeima i kuanstvima potrebna stabilnost za donoenje ispravnih ekonomskih odluka.

Nedostaci destriniranih poreza:

1. oteana je kontrola njihova troenja jer se ubiru iz vie izvora2. osiguravamo sredstva za neki javni rashod pa se moe desiti da nedostanu sredstva za druge3. poveavaju porezno optereenje jer se pored njih javlja potreba za nedestiniranim porezima

4. zadravaju se u sustavu i onda kada se odreene potrebe zadovolje

5. vezivanje za odreeni rashod dovodi do stvaranja posebnog instrumenta raspodjelePrednosti destiniranih poreza:1. plaanjem destiniranih poreza uspostavlja se bolja veza izmeu poreznog obveznika i drave. (ugodnije je za porezne obveznike jer znaju na to se troi)

2. osigurava se bar minimum sredstava za odreeni javni rashod

3. omoguuje se kontinuitet financiranja odreenog javnog rashoda

4. obveznici lake pristaju na poveanje poreza

5. decentralizacija

Ciljevi oporezivanja

1. Fiskalni prikupljanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda2. Nefiskalni provedba ekonomske politike, redistribucijski ciljevi, ekonomski ciljevi,ekoloki, zdravstveni, sportski, ciljevi u demoni demografske strukture... Kao instrument ekonomske politike mogu se primijenjivati za ostvarivanje eljene raspodjele dohotka i usmjeravanje privatne gospodarske aktivnosti. Uinci oporezivanja Namjeravani - eljeni, planirani; uinci koji su se primjenom adekvatnih poreznih instrumenata i htjeli postii i koji su potpuno u skladu ciljem porezne politike

Nenamjeravani - neeljeni, neplanirani; uinci koji se manifestiraju mimo zacrtanih planova, a kao posljedicu za sobom povlae potrebu prikladne intervencije koja e takve uinke neutralizirati ili bar ih ublaiti.Podjela poreza prema zajednikim obiljejima1. Neposredni i posredni porezi : (podjela je izvrena s obzirom na kriterij tko, kako, odnosno iz ega plaa porez.)

a) Fiziokratska teorija fiziokrati smatraju da se viak proizvoda stvara iskljuivo u poljoprivredi dok se u drugim djelatnostima samo mijenja oblik vrijednosti i zato su zakljuili da se porezi svih drugih gospodarskih grana moraju prevaliti na poljoprivrednike.

b) Mnogi teoretiari (John Stuart Mill, Adolph Wagner, S. Vauban) Tvrde da je neposredni onaj koji direktno plaaju osobe koje po zakonu moraju platiti porez, a posredne poreze plaaju tree osobe na koje je porez prevaljen.

c) Hoffmanova teorija Ako su porezni izvori stalni onda bi se primjenjivali izravni porezi, a ako su promjenjivi trebalo bi primijeniti neizravne.

d) Schefflerova teorija Ako je vidljiv porezni izvor onda se primjenjuju izravni porezi, a kada se pojedini porezni izvori iskoritavaju u potronji tada se primjenju neizravni.Danas:Izravni (direktni, neposredni) porezi su oni koji se plaaju na izvoru-odnosno prije troenja dohotka.Neizravni (indirektni, posredni) porezi su oni koji se plaaju pri troenju dohotka.2. Subjektni i objektni (osobni i realni) porezi

Subjektni uzimaju u obzir ekonomsku snagu poreznog obveznika, ali i broj lanova njegove obitelji (invaliditet), brani status, dob, zdravstveno stanje...napr. porez na dohodak. Objektni su oni kod kojih se pri oporezivanju ne vodi rauna o osobi koju se oporezuje, odnosno poreznom obvezniku. (porez na dobit)3. Opi i namjenski porezi

Opi su oni koji se ubiru i koji nisu vezani uz podmirenje tono utvrenog rashoda.

Namjenski su oni kod kojih je cjelokupan iznos ubranog poreza vezan uz podmirenje tono utvrenog rashoda. 4. Katastarski i tarifni porezi (Podjela izvrena s obzirom na tehniku ubiranja poreza).

Katastarski su oni porezi kod kojih se porezna obveza utvruje na temelju podataka koji su sadrani u katastarskim knjigama.

Tarifnim porezima oporezivanje se obavlja na temelju elemenata koji su sadrani u tarifi. (uglavnom kod posrednih poreza)5. Vrijednosni(ad valorem) i specifini porezi (Kriterij podjele je vrsta porezne osnovice)

Vrijednosni - su oni kod kojih se oporezivanje obavlja na temelju vrijednosti. Specifini porezi porezna se obveza utvruje na temelju nekih mjernih jedinica (metar, litra, kilogram...).

6. Redovni i izvanredni porezi (Podjela poreza prema vremenu u kojem je porezna

obveza na snazi.)

Redovni porezi su oni koji se razrezuju i ubiru kontinuirano iz godine u godinu i slue za podmirenje redovitih javnih rashoda.

Izvanredni porezi su oni koji se uvode radi pokria izvanrednog javnog rashoda7. Centralnih i lokalnih politiko teritorijalnih jedinica porezi

Centralni porezi ubire ih drava u dravni proraun.Lokalni porezi ubiru ih lokalne jedinice.

Obiljeja izravnih (neposrednih, direktnih) poreza: Razmjerno su postojani,

Relativno su pravedni, jer se naplauju izravno od poreznih obveznika i prema njihovoj gospodarskoj i ekonomskoj snazi

Nisu elastini glede konjukturnih kretanja

Nema openitosti plaanja

Poreznom obvezniku su nona mora u naplati, jer se izravno naplauju iz njegovog dohotka ili imovine

Obiljeja neizravnih (posrednih, indirektnih) poreza:

Elastini su glede konjukturnih kretanja

Ugodni su za plaanje poreznom obvezniku, jer se neizravno naplauju kod usluga i sredstava,

Izdani su- prikupljamo jako puno prihoda u proraun

Nesocijalni- regresivno djelovanje na poreznog obveznika

lako prevaljivi

Sve vie je izraena obveza njihovog plaanja

Teorije opravdanosti ubiranja poreza1) Teorija sile ili teorija jaega- opravdavala ubiranje poreza u robovlasnitvu i u srednjem vijeku, smatralo se da pojedinci imaju pravo nametati poreze kmetovima i robovima te se tako opravdavalo ubiranje od strane apsolutistikih vladara.

2) Teorija cijene- javlja se u vrijeme liberalnog kapitalizma (Smith, Mill, Ricardo), a porez smatra kao cijenu za usluge drave:

a)teorija osiguranja- porez kao cijena osiguranja zemlje

b)teorija uivanja- porez kao cijena za nesmetano uivanje u svom dohotku i imovini

3) Teorija rtve- zalae se za progresivno oporezivanje. Opravdava oprezivanje na 3 rtve: a) apsolutno jednaka rtva- svi plaaju jednak iznos poreza

b) proporcionalno jednaka rtva-svi plaaju porez u istom postotku na osnovicu

c) minimalno jednaka rtva- oprezuju se najprije bogati pa siromani.

4) Teorija reprodukcije poreza- (Adolph Wagner i Lorenz von Stein) opravdanje nalazi u samom troenju ubranog iznosa, naime ono e se toiti u produktivne svrhe i poveati nacionalni dohodak i blagostanje pa e se time mogu osigurati i vei iznosi poreza.

5) Organska terija- (Albert Schaffle) opravdanje nalazi u organskoj povezanosti drave i graana te se porezima omoguuje zajedniki ivot jer u protivnom drava nebi mogla funkcionirati.

6) Socijalistika teorija- porezi se smatraju nepotrebnima osim u sluajevima rata ili kada bi plaali odreeni ljudi, a ne svi graani.Granica poreznog optereenja- razmatra se pri opredijeljenju za proporcionalno ili progresivno oprezivanje

Moe se promatrati sa:

a) ireg- stajalita drave

Donja granica odreena je egzistencijalnim minimumom kako bi obveznik mogao preivjeti. Sve to je ispod egzistencijalnog minimuma drava ne smije oporezivati.

Gornja granica oporezivanja odreena je njegovim raspoloivim dohotkom (imovinom) poreznog obveznika.

b) pojedinanog- stajalita poreznog obveznika

Minimalna granica (donja) utvrena je trokovima razreza naplate kontrole ubranog poreza.

Gornju granicu oporezivanja je teko tono odrediti, zato jer su drave razliite kao takve. Kriteriji su BDP, kultura, broj stanovnika, obrazovanje...

POREZNI OBVEZNIK

Pitanje je trebali uzeti za poreznog obveznika fiziku osobu pojedinca ili grupu tj. obitelj?

- problem se javlja kod progresivnog oporezivanjaS fiskalnog stajalita izbor grupe kao poreznog je povoljnije rjeenje, jer je e takva grupa

raspolagati veom ekonomskom snagom.Osoba koja ostvaruje dohodak iznad egzistencijalnog minimuma postaje porezni obveznik.Obiteljski dohodak - tee porezno optereenje, jer ga utvrujemo prema ekonomskoj snazi

ps 10% na 2000 n.j. ps 20% na 4000 n.j.

Osnovni modeli poreznog tretmana obitelji:

1) Pojedinano oporezivanje- porez se razrezuje na svakog pojedinca unutar obitelji koji ostvaruje prihod

2) Zajedniko oporezivanje- porez se razrezuje na obiteljski dohodak koji je zbroj pojedinanih dohodaka unutar obitelji3) Zajedniko oporezivanje primjenom djelomine diobe(splitting metoda) - porez se razrezuje na dva odvojena, ali nominalno jednaka djela, tj.ukupni dohodak se ravnomjerno dijeli na oba suprunika.

4) Zajedniko oporezivanje primjenom pune diobe(splitting metoda)- porez se razrezuje na onoliko nominalno jednakih djelova ukupnog dohotka obitelji koliko ima i njezinih lanova.POREZNA OSNOVICA

Slui za obraun poreza- utvruje se u novcu, a rjee u mjernim jedinicama

Vrste:

a) Paualna- pri njezinom utvrivanju se ne uzimaju svi relevantni imbenici koji je odreuju

b) Stvarna- utvruje se na osnovi podataka koji odraavaju stvarnu ekonomsku snagu

poreznog obveznika.c) Porezna osnovica po koliini- odreena je koliinom izraenom u mjernim jedinicama

(litra, kilogram, metar...)d) Porezna osnovica po vrijednosti (ad valorem)- utvruje se po vrijednosti predmeta

oporezivanja koja je izraena u novcu.

Metode utvrivanja porezne osnovice:

1) Indicijarna metoda (automatska)- na temelju vidljivih indicija

2) Direktna metoda (vlasnike prijave)- kada porezni obveznik sam prijavi podatke poreznoj slubi.

3) Indirektna metoda (prijave tree osobe)- podatke prijavljuju knjigovoe, banke...

4) Slubena metoda (administrativna)- kada porezni organ sam prikuplja podatke od banke ili neke druge institucije jer smatra da podaci koje je prijavio porezni obveznik netoni.

5) Metoda parifikacije (komparacije, usporeivanja)- kada su dostavljeni podaci poreznog obveznika smatraju nepotpunima ili netonima tada se porezna osnovica utvruje sluei se poreznom osnovicom drugog poreznog obveznika koji obavlja istu ili slinu djelatnost, u slinim uvjetima i slinih prihoda.POREZNE STOPEPredstavljaju odnos izmeu porezne osnovice i ubranog poreza, o njihovoj veliini ovisi iznos poreza i ekonomska snaga koja preostaje poreznom obvezniku nakon oporezivanja. (najee se utvruju u postocima, rjee u apsolutnim iznosima)

Mogu biti: a) fiksne- ne mijenjau obzirom na visinu porezne osnovice

b) varijabilne- predstavljaju ljestvicu stopa

Vrste:

1.Proporcionalne- porezna se stopa ne mijenja visinom porezne osnovice, relativno se optereenje ne mijenja, a apsolutni iznos poreza raste ili pada zajedno s rastom ili padom porezne osnovice.2.Progresivne- porezna stopa se poveava rastom porezne osnovicea) progresivno-proporcionalna porezna stopa raste u istom omjeru kao i porezna osnovica.

b) progresivno- progresivna raste bre nego porezna osnovica

c) progresivno-regresivna raste sporije nego porezna osnovica

3. Regresivna- porezna stopa se smanjuje poveanjem porezne osnovice

DEGRESIVNE POREZNE STOPE kada se na najveu poreznu osnovicu utvrdi najvia porezna stopa, a smanjenjem porezne osnovice smanjuje se i porezna stopa.

Stvarna porezna stopa- iznos poreza koji je dobiven primjenom svih poreznih stopa kod jednog poreza.

Prosjena porezna stopa- prikazuje odnos iznosa poreza i porezne osnovice.

Granina porezna stopa- oznaava koliko e se poveati porezno optereenje ako se povea porezna stopa za odreeni iznos.

OPOREZIVANJE PROGRESIVNIM POREZNIM STOPAMA

Moe se obaviti u obliku direktne i indirektne progresije.

1. Direktna progresijaa) Puna (stalna) progresijaporezna osnovicaporezna stopa

do 1000 n.j.10%

do 2000 n.j.20%

do 3500 n.j.30%

do 5000 n.j.40%

porezna osnovica je podijeljena na razrede

porezna stopa se primjenjuje na cjelokupan iznos porezne osnovice u razredu

poveana porezna stopa dovodi do primjene nove poveane stope ne samo na iznos unutar razreda nego i na djelove osnovice u prethodnim razredima

Nedostatak je to pri samo malom poveanju porezne osnovice znatno se poveava porezno optereenje.b) Lomljena (ralanjena, klizea, trairana) progresija

- uklanja nedostatak pune progresije - poveana porezna stopa se primjenjuje samo na poveanje osnovice u tom razredu, a ne

na cjelokupni prethodni dio osnovice.

2. Indirektna progresija- predstavlja nain progresivnog oporezivanja kod kojeg se progresivne porezne stope ne vide izvana. Naime pri oprezivanju dohotka proporcionalnim stopama se zbog odbitaka od osnovice (egzistencijalnog minimuma) dobiva isti uinak kao da oporezuje cjelokupan iznos (bez odbitaka) primjenom progresivnih stopa pa govorimo o prikrivenom- indirektnom oporezivanju. Prikrivena progresivna stopa uvijek je manja od propisane proporcionalne stope.

Vidimo da se porezni teret poveava i apsolutno i relativno za vee porezne osnovice.

Neovisno o visini porezne osnovice, stvarna (progresivna) porezna stopa nee nikada

dosei visinu propisane proporcionalne porezne stope, jer se od osnovice uvijek odbija

jedan utvreni iznos za koji se ona smanjuje.Prednosti progresivnog oporezivanja:1) moe pridonijeti ostvarenju fiskalnih ali i nefiskalnih ciljeva gospodarstva,

2) moe se pozitivno ocijeniti i sa stajalita ukupne ekonomske politike jedne drave3) sam otpor pri plaanju poreza ne mora nuno biti vezan uz primjenu progresivnih poreznih stopa,

4) problemi tehnike prirode kod primjene progresivnih poreznih stopa su precijenjeni.Nedostaci progresivnog oporezivanja:

1) odsutnost objektivnog kriterija pri utvrivanju najvie i najnie porezne stope

2) porast progresivnih poreznih stopa mora se na odreenoj visini zaustaviti- pri daljnjem poveanju porezne osnovice nee doi do poveanja porezne stope

3) negativno utjee na gospodarsku aktivnost poreznih obveznika (potie neaktivnost, umanjenu zainteresiranost, lijenost, nesposobnost)

4) moe pridonijeti poveanju otpora, odnosno poreznu evaziju (neplaanje),

5) zahtijeva vrlo brojnu, veoma obrazovanu, kvalitetnu, ali time i skuplju administraciju,

6) pitanje utjecaja inflacije na sam sustav primjene poreznih stopa.

Primjena proporcionalnih poreznih stopa kod jednog ili dva porezna obino NE ZNAI UJEDNO I PROPORCIONALNO OPOREZIVANJE, kao to ni primjena progresivnih poreznih stopa ne mora dovesti do PROGRESIVNOG OPOREZIVANJA.Hladna progresija

Upozorava na slabosti vezane uz progresivno oporezivanje i na utjecaj inflacije kod oporezivanja. Kada porezni obveznik ima pravo na odbitak, zbog postojanja inflacije vrijednost odbitka e se iz godine u godinu smanjivati te bi ga stoga trebalo poveati za stopu inflacije.

Kompenzatorna progresijaPrimjena progresivnih poreznih stopa dovodi do smanjenja regresivnog djelovanja posrednih poreza pa ne moemo govoriti o stvarnom progresivnom oporezivanju.

Apsolutna progresijaAko je visina progresivnih poreznih stopa utvrena tako da je u potpunosti anulirano regresivno djelovanje posrednih poreza i postignuto da bogatiji porezni obveznici plaaju postotno vei porez od obveznika ija je ekonomska snaga nia.

POREZNA TERMINOLOGIJAporezni obveznik (porezni dunik) je pravna ili fizika osoba koja je na osnovi zakona duna platiti porez/podmiriti porezni dug/ porezni teret.porezni platac je pravna ili fizika osoba koja u ime i za raun poreznog obveznika mora obraunati i uplatiti porez. * Porezni platac = i porezni obveznikporezni destinatar je osoba koja je po intenciji zakonodavca pozvana snositi porezni teret iz svog dohotka ili imovine.* Da bi govorili o poreznom destinataru mora se unaprijed predvidjeti tko snosi porezni teret i iji se dohodak ili imovina optereuje

konani platac poreza je osoba koja stvarno snosi porezni teret, neovisno o intenciji

zakonodavca.

porezni jamac je osoba koja jami da e porezni obveznik udovoljiti svojoj poreznoj obvezi.

porezna vlast oznaava:

a) politi.-teritor. jedinicu koja ima pravo uvesti poreznu obvezu

b) financijska tijela/organe koji obavljaju razrez inaplatu poreza

razrez poreza je propisima utvren postupak koji provode nadleni financijski

organi radi utvrivanja visine porezne osnovice da bi se primjenom porezne stope mogla utvrditi porezna obveza za porezne obveznike.

porezna sposobnost ili porezna snaga poreznog obveznika oznauje njegovu

ekonomsku mogunost da udovolji svojoj obvezi u plaanju poreza.

* Vea je to je vei njegov dohodak ili imovinaporezni izvor ine sva ona dobra koja pripadaju poreznom obvezniku i iz kojih on plaa porez.

porezni iznos/dug apsolutni iznos poreza koji treba platiti

porezni objekt ili predmet jesu sve injenice, stvari, svote novca, pravno-ekonomske transakcije koje ine osnovu za uvoenje porezne obveze

* Moe se i ne mora poklapati s poreznim izvorom. Predmet oporezivanja je uzrok nastanka porezne obveze

porezna osnovica je kvalitativna i kvantitativna konkretizacija poreznog objekta odnosno tehnikofizika ili monetarna veliina na osnovi koje se odreuje visina poreznog duga.

porezna jedinica je dio porezne osnovice izraen u novcu ili jedinici mjere odnosno jedinica porezne osnovice koju odreuje zakonodavac, i na koju se primjenjuju porezne stope

porezna stopa je dio porezne osnovice za koji e se ona smanjiti u ime plaanja poreza odnosno omjer poreznog iznosa i porezne osnovice

*Odreene su u pravilu u %porezni katastar sustavno sreen pregled svih injenica koje se uzimaju u obzir pri oporezivanju

porezna lista sustavno sreen popis poreznih obveznika uz naznaku visine zaduenja

porezna tarifa sustavni pregled objekata oporezivanja i poreznih stopa odnosno jednoznano ureen odnos izmeu veliine porezne osnovice nekog poreza i pripadajueg poreznog iznosaporezna opomena ako porezni obveznik u propisanom roku ne plati porez, naplata poreza izvrit e se prisilno

*No, prije prisilne naplate, nadleno financijsko tijelo alje poreznom obvezniku opomenu o dospjelom, ali nenaplaenom porezu, s naznakom da u odreenom roku ispuni svoju poreznu obvezu

poek ili odgoda poreza ukoliko porezni obveznik ne moe u predvienom roku podmiriti svoju poreznu obvezu iz opravdanih razloga, moe mu se propisati tj. odobriti poek ili odgoda plaanja poreza unutar odreenog vremena u kojem obveznik mora prikupiti potrebita sredstva za podmirenje poreza

porezna zastara pravo na razrez i naplatu poreza, te mogui povrat dijela poreza nepravilno obraunatog, zastarijeva nakon odreenog broja godina po isteku one u kojoj je trebalo razrezati i naplatiti porez

porezna osloboenja utvrenom politikom oporezivanja se izuzimaju od oporezivanja pojedini porezni izvori

*Mogu biti trajna ili privremena

porezne olakice su smanjenja poreza tako da se:

smanji porezna osnovica ili

smanji iznos razrezanog poreza

*Mogu biti vezane ili uz osobu poreznog obveznika ili porezni objekt

*Moe biti utvrena u % ili apsolutnom iznosu od porezne osnovice ili od razrezanog porezaporezni organi ili tijela u tijela uprave nadlena za razrez i naplatu poreza, a osiguravaju pravilnu primjenu poreznih propisa, prate i prouavaju djelovanje pojedinih poreza i poreznog sustava u cjelini, provode mjere porezne politike...

porezna alba doputena je za nekog od sudionika postupka kojim se ali na prvostupanjsko rjeenje ako je njime povrijeen pravni interes

*Upuuje se preko prvostupanjskog organa drugostupanjskom poreznom organu4. NAELA OPOREZIVANJASmithova naela ili kanoni ili klasine maksime

1. Svi stanovnici jedne drave duni su sudjelovati u podmirivanju javnih rashoda ovisno o dohotku kojim raspolau.

2. Porezna obveza mora biti tono utvrena da tako ne bi dolo do samovolje financijskih organa.

3. Svaki porez bi trebalo ubirati u najpogodnije vrijeme i na najugodniji za nain

poreznog obveznika

4. Trokovi razreza i ubiranja , naplate i kontrole poreza moraju biti to je mogue nii

Ova su naela vladala sve do kraja 19.stoljea, ali moemo rei da su i danas jednako aktualna kao i onda

Naela Adolpha Wagnera (u nekim zemljama se zadrala do danas):1. Financijsko politika naela oporezivanjaa) Naelo izdanosti ubiranjem poreza treba prikupiti sredstva koja sa svim ostalim javnim prihodima omoguuju podmirenje javnih rashoda u dravi. Kroz to naelo treba teiti ravnotei ukupnih rashoda i prihoda.

b) Naelo elastinosti - zahtijeva da porezni oblici koji ine porezni sustav moraju biti elastini, moraju se to je mogue bre i uspjenije prilagoditi promjenama u visini dravnih rashoda.

2. Ekonomsko politika naela oporezivanjaa) Izbor poreznog izvora (dohodak i imovina su dva temeljna izvora poreza). Dohodak slui kao temeljni izvor oporezivanja, jer je dohodak izvor koji se obnavlja. U poreznim sustavima susree se jedan ili nekoliko oblika poreza na imovinu. Npr. porez na cestovna i motorna vozila, porez na plovne objekte imovinski oblici poreza. Te poreze na imovinu zovemo nominalnim porezima, jer ne plaamo porez iz imovine (automobila) nego iz dohotka. Kada porez na imovinu plaamo realno iz imovine, kada je imovina izvor oporezivanja to je realno oporezivanje (unitava sam porezni izvor). Imovina nije obnovljiva pa se ne uzima esto kao izvor oporezivanja.

b) Izbor poreznog oblika povezano je sa ureenjem samog poreznog sustava. Drava mora voditi rauna o prevaljivosti poreza kod izbora poreznog oblika. Imamo tri osnovna porezna oblika: porez na promet, na dohodak i na dobit. Kod prevaljivosti se djeluje na pitanje dostatnosti prihoda za podmirenje javnih potreba.

3. Socijalno politika naela oporezivanjaVezana su uz pitanje kako porez djeluje na poreznog obveznika s aspekta naplate poreza.

a) Univerzalnost porezne obveze poreze bi trebali plaati svi graani unutar jedne zemlje (ima osoba koje nemaju ekonomsku snagu (dohodak) da plaaju porez tako da ga ne plaaju izuzee). Imamo pitanje egzistencijalnog minimuma. U Hrvatskoj je to neoporezivi dio i iznosi 1800kn. Negativno oporezivanje je sustav dravnih transfera siromanim osobama.

b) Ravnomjernost u oporezivanjuznai da bi porezni teret trebao biti ravnomjerno rasporeen na sve porezne obveznike i oporezivanje trebalo bi biti oporezivanje srazmjerno njihovim dohotcima. Ravnomjernost je temeljni princip oporezivanja danas.

Dva su kriterija u smislu ravnomjernosti:

1. kriterij koristi (ekvivalencije) smatra se da visina plaenog poreza treba u globalu biti proporcionalna koristima dobivenih od drave,

2. kriterij mogunosti plaanja podrazumijeva plaanje poreza prema mogunostima poreznog obveznika. Okomita pravednost porezni obveznici s veom platenom sposobnosti trebali bi platiti vie poreza. Vodoravna pravednost porezni obveznici koji imaju sline platene mogunosti trebali bi platiti sline iznose poreza.4. Porezno tehnika naela oporezivanja

a) Odreenost porezne obveze s pravnog i ekonomskog stajalita. Ubiranje poreza mora pravno odrediti ustavom i zakonom i propisima. Ekonomsko stajalite znai da si porezni obveznik moe sam utvrditi poreznu obvezu u svakom trenutku i to prije dospjea.

b) Ugodnost plaanja poreza u smislu naplate poreznom obvezniku; kada, gdje i kako plaa porez.

c) Jeftinoa ubiranja poreza - elementi koji su vani: ukupan iznos (bruto uinak oporezivanja),

trokovi koji nastaju prilikom ubiranja poreza,

neto iznos ukupna svota dobivena krajnjim oporezivanjem.

Cilj je smanjiti broj poreznih oblika i trokova koje tvore porezni sustav kako bi se stvorio to vei neto uinak.

UTO(ukupni trokovi oporezivanja) = TPV(trokovi poreznih vlasti) + TPO(trokovi poreznih obveznika)Ukupni (UTO) trokovi ubiranja poreza sastoje se od: 1. Administrativni trokovi(TPV) Kako bi porezna uprava ubrala poreze mora provoditi itav niz mjera:

donositi odreene upute vezane uz pojedine vrste poreza,

odgovoriti na pitanja poreznih obveznika,

putem medija informirati porezne obveznike donositi rjeenja za razrez poreza, rjeavati porezne albe,

kanjavati porezne neplatie obrazovati svoje osoblje.

Tu spadaju i trokovi suda i trokovi vezani uz agencije za ubiranje poreza (FINA).

2. Trokovi ispunjenja porezne obveze(TPO)- trokovi koje poduzea imaju kako bi platili poreze. Dio zaposlenih mora voditi knjige, ispunjavati porezne propise, pratiti sve pravne propise koji se mijenjaju.

Tri mogunosti kroz koje se iskazuju trokovi pojedinca :

a) moe se javiti mogunost da pojedinci rade manje jer se bave poslovima oko ispunjavanja svoje porezne obveze,

b) ispunjavanjem svoje porezne obveze ostaju bez dijela svoje dokolice,

c) pojedinci ne ele rtvovati niti rad, niti dokolicu pa angairaju porezne savjetnike koji umjesto njih rjeavaju sve to je vezano uz njihovu poreznu stopu.

5.MRTVI TERETGubitak blagostanja vezan je uz injenicu da porezi iskrivljavaju ponaanje pojedinaca i poduzea. (zbog toga alokacija resursa nije pareto optimalna)Porez na dohodak iskrivljuje izbor izmeu rada i dokolice, dok porez na dobra i usluge iskrivljuje obrasce u potronji potroaa i proizvodnji proizvoaa.

Postojanje poreza u odreenoj mjeri mijenja odnose unutar procesa reprodukcije (ekonomski aspekti oporezivanja): Utjee na opseg proizvodnje, zaposlenost, cijene i rast

Utjee na raspodjelu dohotka i uinkovitost koritenja resursaTroak koji tako nastaje naziva se mrtvim teretom oporezivanja ili vikom poreznog tereta

Cilj je svakog poreznog sustava da smanji to je mogue vie viak poreznog tereta. Mrtvi teret oporezivanja predstavlja smanjenje ukupnog vika (proizvoaevog i potroaevog) na tritu nakon uvoenja poreza.

= mrtvi teret oporezivanja

E = elastinost potranje, P = poetna cijena, Q = poetna koliina, u = porezna stopaProizvoai i potroai uvoenjem poreza gube vie nego to drava dobiva. Veliina mrtvoga tereta oporezivanja odreena je nagibima krivulja ponude i potranje koji odraavaju razliite cjenovne elastinosti ponude i potranje. to su krivulje elastinije to je i neuinkovitost koju porezi unose na trite vea. Druga vana odrednica veliine mrtvog tereta oporezivanja jest veliina poreza. Moe se pokazati da je u uvjetima istih cjenovnih elastinosti ponude i potranje mrtvi teret oporezivanja mali kod malih poreza, te raste s poveanjem poreza. Mrtvi teret oporezivanja raste bre od veliine poreza: veliina mrtvog tereta oporezivanja raste sa kvadratom porezne stope, pa ako se porezna stopa udvostrui, mrtvi teret oporezivanja e se uetverostruiti.

PREVALJIVANJE POREZA ILI POREZNA INCIDENCA

Danas je vladajue stajalite da se svi porezi mogu prevaliti, ali prevaljivost ipak ponajprije

vezujemo uz indirektne/posredne poreze. PREVALJIVANJE POREZA znai da je osoba poreznog obveznika razliita od konanog platca poreza.Prevaljivanjem poreza porezni se obveznik brani od nepovoljnih uinaka koji su vezani uz podmirenje porezne obveze. Za razliku od porezne evazije uz prevaljivanje nisu vezane odreene sankcije, pa je za poreznog obveznika ugodnije da ako je to mogue, prevali porezno optereenje na nekog drugog. Da bismo mogli raspravljati o uinkovitosti poreznog sustava mora se sagledati i problem porezne incidence tj, krajnjeg snoenja poreznog tereta.Problem utvrivanja porezne incidence javlja se, jer se ZAKONSKA INCIDENCA ne poklapa s

EKONOMSKOM INCIDENCOM, a razlikovanje incidence proizlazi upravo iz procesa prevaljivanja poreza.

ZAKONSKA INCIDENCA pokazuje tko je stvarno po zakonu duan snositi porez. EKONOMSKA INCIDENCA pokazuje tko stvarno plaa tj. snosi porezni teret.3 koncepta incidence:

a) Apsolutna- postoji ako se utvruje uinak promjene ili uvoenja 1 poreza pod pretpostavkom ceteris paribus da ostali porezi i dravna potronja ostaju isti.b) Diferencijalna- podrazumijeva uinke koji nastaju zamjenom jednog poreza drugim pod pretpostavkom da je opseg dravne potronje ostao nepromijenjen.

c) Proraunska- prouava poloaj pojedinca ili kuanstva u raspodjeli dohotka koje nastaju kao posljedica obostranog djelovanja proraunskih prihoda i rashoda.

Teorije o prevaljivanju poreza

1. Fiziokratska- svi porezi moraju se prevalit na zemljoposjednike (plaaju iz vika vrijednosti)

2. Apsolutna (Smith i Ricardo)- profit i najamninu se ne prevaljuje.

3. Teorija difuzije- smatraju da e se porez uvijek moi prevaliti na 2. osobu.

4. Pesimistika(agnostika)- za njih je problem prevaljivosti nerijeiv.

5. Ekletika (Say, Mill)- pokazali slabosti ostalih teorija i smatraju da se pitanju prevaljivosti mora posvetiti velika panja.6. Socijalistika- smatraju da su svi porezi prevaljivi i da se kao takvi prevaljuju radniku klasu i siromane.Faze prevaljivanja poreza:1. Perkusija- utvrujemo tko je porezni obveznik, kolika je porezna osnovica i porez koji e se trebati platiti.2. Reperkusija- tu zapoinje prevaljivanje i vri se samo u ovoj fazi neovisno o broju prevaljivanja.

3. Incidenca- faza u kojoj nam je poznat konaan platac poreza i u kojoj ne postoji mogunost prevaljivanja.4. Difuzija- pokazuje kumulativne uinke procesa prevaljivanja na nacionalno gospodarstvo.

Vrste prevaljivanja:1. Namjeravano prevaljivanje- ono gdje se po namjeri zakonodavca porezni obveznik razlikuje od osobe koja snosi porezni teret (destinatara). (podudaraju se ciljevi porezne politike s uincima oporezivanja)2. Nenamjeravano prevaljivanje- ono gdje porezni teret ne snosi osoba koja je bila predviena za to.3. Prevaljivanje unaprijed- kada porezni obveznik uspije prevaliti porezni teret na kupce kroz poveanu cijenu proizvoda i usluga.4. Prevaljivanje unatrag- kada porezni obveznik uspije prevaliti svoj teret na dobavljae, prodavae pogonskog materijala, na radnu snagu kroz sniavanje nadnica kako bi smanjio vlastite trokove proizvodnje.5. Bono prevaljivanje- javlja se kada se porez ne prevaljuje pravocrtno s jednog na drugog poreznog obveznika ve se porez koji tereti jedan proizvod nastoji prevaliti kroz poveanje cijene drugog neoporezivog proizvoda ili usluge za kojim postoji mala elastinost potranje.

O emu ovisi prevaljivanje poreza? Ovisi o elastinosti ponude i potranje sasvim je svejedno govorimo li o prevaljivanju na strani ponude ili na strani potranje u uvjetima relativno elastinih krivulja, jer porezni teret djelomino snose i proizvoai i kupci. elastinost pokazuje mjeru sposobnosti ekonomskih subjekata da izbjegnu porez

to je elastinija krivulja potranje to manje poreza snose potroai i obrnuto, to je elastinija krivulja ponude to manje poreza snose proizvoai.

POREZNA EVAZIJA ili IZBJEGAVANJE PLAANJA POREZA

Razlika izmeu utaje poreza (tax evasion) i izbjegavanja poreza (tax avoidance) jest u debljini zatvorskih zidova.

Denis Healey

- Otpor je pasivan, i ovisi o mnotvu faktora: poreznom moralu, visini poreznog optereenja, opeprihvaenih kriterija, svrsi troenja ubranih sredstava oporezivanjem , tehnici oporeziovanja, kvaliteti i strunosti porezne administracije, njegovu svjetonazoru, staleu, razini obrazovanja i dr.

POREZNA EVAZIJA - ekonomski prekraj koji znai nepotovanje zakonskih odredbi koje osiguravaju ponaanja graana u skladu s ekonomskim interesima zajednice

Ona naruava javne interese i ugroava mehanizme kojima raspolae drava za ostvarivanje tih interesa, jer naruava poreznu osnovicu i ima utjecaja na strukturu prihoda.

Neplaanje poreza ima dva aspekta:a) legalno ili prihvatljivo izbjegavanje poreza (tax avoidance) ili zakonita porezna evazijab) nelegalno, kanjivo izbjegavanje poreza ili porezna utaja (tax evasion) odnosno nezakonita porezna evazija

Zakonita porezna evazija definira se kao potpuno koritenje svih mogunosti smanjenja porezne obveze koju prua zakon odnosno izbjegavanje plaanja poreza koje ne dovodi do sukoba sa zakonom.Oituje se na razne naine:

a) pronalaenjem ''rupa'' u zakonu pomou poreznih savjetnika

b) promjenom mjesta boravka ili mjesta obavljanja djelatnosti (tax heaven)

c) smanjenjem potronje

d) vertikalna koncentracija u proizvodnji (obveznik smanjuje broj proizvodnih faza)e) kroz izdvajanja u humanitarne, zdravstvene, obrazovne i dr. zaklade.

f) pod utjecajem poreznih propisa izvriti izmjene tehnikog karaktera (promjena osnovice)Nezakonita porezna evazija predstavlja neplaanje utvrenih poreza koje poreznog obveznika dovodi u sukob sa zakonom. Imamo dva sluaja:

a) potpuna porezna utaja ili potpuna defraudacija poreza b) djelomina utaja poreza

- o poreznoj utaji se ee govori kod indirektnih poreza pa govorimo o vercu, krijumarenju ili kontrabandi.

Swiftovo pravilo pri poveanju poreznog optereenja za 50% nee se ubrati 50% vie poreza nego uvijek manje kao posljedica poveanog otpora plaanju poreza pri sve viem poreznom optereenju. (knjievnik Jonathan Swift taj je zakljuak iznio na primjeru carinjenja svile i vina)Porezne oaze neki teritorij (obino drava) na kojem je porezno optereenje znatno manje nego negdje drugdje. (Panama, Honduras, Lichstenstein, Monaco, San Marino, Andora..)6.POREZNI SUSTAV ukupnost svih poreznih oblika na podruju jedne zemlje. jedan od najvanijih institucionalnih okvira u trinom gospodarstvu, a derivat je ekonomskog, socijalnog, politikog sustava zemlje.

Danas u veini zemalja oporezivanje se obavlja primjenom veeg broja poreznih oblika (porezni pluralizam- oporezivanje dohotka i/ili imovine), u prolosti se temeljilo samo na jednom poreznom obliku (porezni monizam).U nerazvijenim, ali i manjim zemljama oporezivanju potronje ima vei znaaj.

Djelotvoran porezni sustav mora biti:

1) transparentan

2) pravedan - porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje

3) neutralan - poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u ekonomsko odluivanje- kako biviak poreznog optereenja bio to manji4) izdaan - mora biti adekvatan da zadovolji potrebe drutva za javnim rashodima

5) jednostavan i stabilan - biti razumljiv poreznom obvezniku i poreznoj administraciji kao i niski trokovi primjene i urednog izvrenja poreznih obveza moraju biti to nii, uzimajui u obzir i ostvarenje ostalih ciljeva

6) stabilizacijsko i razvojno djelovanje porezni sustav mora dopustiti koritenje fiskalne politike za postizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva.

Danas se smatra da su mnogi porezni sustavi pretjerano sloeni (nazivaju ih poreznim dunglama, poreznim labirintima, poreznim kaosom, odnosno drava je porezna drava)Umnoavanje raznovrsnih izuzea i povlastica ne esto je neopravdano i vrlo skupo (trokovi primjene i provedbe dostiu i do 20% ukupnih poreznih prihoda)

Na ureenje poreznih sustava utjee: ureenje i veliina zemlje, broj stanovnika, veliina bdp-a, bdp per capita, gospodarska struktura, drutveno-politiki odnosi, pripadnost ekonomskim integracijama, demografska struktura, religija, povijesni razvoj...Veinu poreznih sustava dananjice karakterizira:

1) visoko sudjelovanje javnih rashoda u BDP-u

2) poveanje poreznog optereenja

3) naglaeni zahtjevi za harmonizacijom poreznih sustava

4) porezne reforme

Najznaajniji porezni oblici- stupovi suvremenih poreznih sustava:

Porez na dohodak

Porez na dobit

Porezi na promet (PDV+ troarine)

Doprinosi za socijalno osiguranje*POREZNI SUSTAV HRVATSKE

-utemeljen je na skupu izravnih i neizravnih poreza.

Nakon osamostaljenja Hrvatska je prila reformi naslijeenog poreznog sustava. Zapoela je 1994. godine kada su doneseni Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit, te uvedene troarine, a zavrila je 1998. godine kada je primijenjen Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je bio donesen 1995. Godine. Cilj porezne reforme bio je stvaranje modernog trino usmjerenog poreznog sustava koji se temelji na opeprihvaenim osobinama dobrog poreznog sustava

POREZ NA DOHODAK - KRALJ MEU POREZIMAJavio se krajem 18. stoljea u Engleskoj kao cedularni oblik poreza na dohodak. Uveo ga je William Pitt mlai kako bi financirao rat protiv Napoleona.

Za porez na dohodak kau da je porezni oblik razvijenog kapitalizma, ponajprije se oporezuju fizike osobe.

Dohodak je izvor oporezivanja, objekt oporezivanja i osnovica oporezivanja. Zbog primjene najee progresivnih poreznih stopa moe se prilagoditi sposobnosti plaanja pojedinca ili domainstva te se tako moe postii pravednija raspodjela dohotka nakon oporezivanja.Temeljna obiljeja poreza na dohodak

1. glavni reprezentant je subjektnih poreza

2. oporezuje se neto dohodak

3. oporezuje se uglavnom ostvareni, a ne pretpostavljeni dohodak

4. oporezuje se dohodak neovisno iz kojih je izvora ostvaren i neovisno o svrsi za koju je utroen

5. postojanje raznih poreznih olakica i osloboenja

6. skup porezni oblik s aspekta ubiranja i primjene

Vrste poreza na dohodak

1) Engleski (cedualrni ili analitiki)- u Hrvatskoj do 94. , najprije se oporezuju ceduli- dijelovi dohotka primjenom proporcionalne porezne stope, onda se zbroje ceduli i ako ukupni dohodak prelazi zakonom utvrenu visinu tada se oporezuje progresivnom stopom. Naziva se dvotrano oporezivanje .

2) Germanski (sintetiki ili jedinstveni)- ukupni dohodak se oporezuju primjenom progresivne porezne stope. Najvei broj zemalja ga primjenjuje.

3) Romanski- kombinacija engleskog i germanskog gdje se najprije oporezuju ceduli (progresivnom ili proporcionalnom stopom ili njihovom kombinacijom) , onda se zbroje ceduli i ako ukupni dohodak prelazi zakonom utvrenu visinu tada se oporezuje progresivnom stopom.Dohodak prema Haig-Simonsovoj definiciji cjelokupnog dohotka poreznu osnovicu mora initi dohodak iz svih izvora. Dohodak je novana vrijednost potrone snage pojedinca u nekom razdoblju, tj. dohodak je jednak iznosu koji se stvarno potroi u nekom razdoblju uveanom za neto prirast imovine ili tednju.

No, u stvarnosti malo koja zemlja primjenjuje tako iroko definiranu osnovicu poreza na dohodak. Stoga je osnovica poreza na dohodak u praksi izraz kompromisa uvjetovanog razliitim faktorima administrativne, socijalne, politike, pravne ili institucionalne prirode koji se razlikuju od zemlje do zemlje. (razna izuzea i olakice, razliiti tretmani pojedinih oblika dohotka te sve vei broj poreznih stopa).

Zbog sloenosti poreza na dohodak i visoke trokove prikupljanja naruilo se naelo jednostavnosti tog poreza.Problemi kod oporezivanja dohotka vezani su za utvrivanje porezne osnovice:

a) prostorna dimenzija:

naelo neograniene porezne obveze ako napr. porezni obveznik ivi i radi u RH primjenjuje se naelo neograniene porezne obveze (rezident), naelo ograniene porezne obveze ako pak porezni obveznik radi u RH i negdje drugdje gdje ivi tada drava oporezuje samo onaj dio dohotka koji je ostvaren na teritoriju RH, primjenjuje se ogranieno naelo porezne obveze (nerezident)

b) stvarna dimenzija postavlja se pitanje to smatramo dohotkom koji emo oporezivati

c) osobna dimenzija pitanje utvrivanja dohotka kao porezne osnovice pojedinca ili obitelji

d) vremenska dimenzija pitanje vremena u okviru kojeg oporezujemo dohodak (u RH kalendarska se godina podudara sa fiskalnom godinom)POREZ NA DOHODAK U HRVATSKOJ

Oporezivanje dohotka fizikih osoba u Hrvatskoj uvedeno je Zakonom o porezu na dohodak koji je donesen krajem 1993. godine, a stupio je na snagu 1. sijenja 1994.

Krajem 2000. godine stupio je na snagu novi Zakon koji se primjenjivao od 01. Sijenja 2001. godine do 31. prosinca 2004. godine

Od 1. sijenja 2005. godine primjenjuje se novi Zakon o porezu na dohodak koji je donesen 3. prosinca 2004. (N.N. 73/08)

+ PravilnikOporezivanje dohotka je tijekom 10 godina doivjelo vee promjene:

1) poveavao osnovni osobni odbitak (s poetnih 700 kn na 1.800 kn)

2) izmjenjeni su osnovni osobni odbici za podruja posebne dravne skrbi

3) izmjenjeni su faktori osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji i djecu

4) mijenjane su tj. uvedene porezne stope od 15 i 45% te je mijenjan raspon porezne osnovice za primjenu stopa

5) uvedene su porezne olakice za izdatke za zdravstvenu zatitu i stambene potrebe

6) porezne olakice za poticanje istraivanja i razvoja te

7) porezne olakice za kolovanje i usavravanje poduzetnika i njihovih zaposlenika

Tko plaa porez na dohodak? Obveznik poreza na dohodak je domaa (rezident) i inozemna(nerezident) fizika osoba koja ostvaruje dohodak Rezident je fizika osoba koja u RH ima prebivalite ili uobiajeno boravite, a smatra se i fizika osoba koja u RH nema prebivalite ni uobiajeno boravite, a zaposlena je u dravnoj slubi RH i po toj osnovi prima plau.

Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona

to se smatra dohotkom?Dohodak se definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja,koji se utvruju naelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.Oporezivim dohotkom se smatra 6 oblika:

1. dohodak od nesamostalnog rada

(plae, mirovine, potpore, nagrade i stipendije iznad propisanih iznosa, premije osiguranja koje plaaju poslodavci za svoje zaposlene, primanja u stvarima)

2. dohodak od samostalne djelatnosti

(dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva i drugih samostalnih djelatnosti)

3. dohodak od imovine i imovinskih prava

4. dohodak od kapitala5. dohodak od osiguranja

6. drugi dohodak

Stope poreza na dohodak porez na dohodak plaa se po stopama od 15, 25, 35 i 45%

visina stopa vezana je uz visinu osnovnoga osobnog odbitka

mjeseni osnovni osobni odbitak iznosi 1800 kuna od 1. srpnja 2008. godine.

mjeseni osnovni osobni odbitak za umirovljenike je visina mirovine do max. 3200 kuna

Osnovni osobni odbitak

Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznu osnovicu jer se sa stajalita pravednosti smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika, tzv. egzistencijalni minimum.

Osobni odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim osobnim odbitkom, a odbici za suprunika, djecu i druge uzdravane osobe nazivaju se osobnim odbicima za uzdravane lanove obitelji

Porezne olakice ratni vojni invalidi ne plaaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti.

lanovi obitelji smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja ne plaaju porez na dohodak od obiteljske mirovine

utvrene su i porezne olakice za obveznike i uzdravane lanove njihove ue obitelji na PPDS (podruja posebne dr.skrbi) i brodsko-planinskim podrujima, a ako na tim podrujima obavljaju samostalnu djelatnost tada im se utvreni porez na dohodak umanjuje za 25,75 odnosno 100% dodatne olakicesu propisane za obavljanje samostalne djelatnosti u Vukovaru

radi poticanja zapoljavanja, obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaa i doprinosa na plau novih radnika umanjiti dohodak za razdoblje od godine dana od dana njihova zaposlenja.(jedanput se odbija kao poslovni izdatak a drugi puta kao umanjenje dohotka) takodjer ti obveznici mogu umanjiti dohodak za izdatke za kolovanje i struno usavravanje poduzetnika i njegovih zaposlenika dohodak se dodatno moe umanjiti za izdatke istraivanja i razvojaPrirez porezu na dohodak Na porez na dohodak obraunan prema nevedenim stopama primjenjuje se jo i prirez porezu na dohodak.

Obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalite ili uobiajeno boravite na podruju opine ili grada koji su propisali obvezu plaanja prireza.

Porezna osnovica je ve utvren iznos poreza na dohodak. STOPE PRIREZA

1) Opina po stopi do 10%

2) Grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12%

3) Grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15%

4) Grad Zagreb po stopi do 30%

Grad Pula ima stopu prireza 7,5%, a grad Zagreb 18%

Krizni porez

Porezna osnovica je obraunata neto plaa. Na mjesenu neto plau ispod 3.000,00 kn

krizni porez se NE obraunava!!!

porezne stope:

neto plaa od 3.000,00 do 6.000,00 kn 2%

neto plaa iznad 6.000,00 kn 4%

Paualno oporezivanje dohotkaObveznik paualnog poreza na dohodak moe biti fizika osoba koja nije obveznik PDV-a

,a koja obavlja samostalnu obrtniku djelatnost (osim ugostiteljstva i trgovine) ,djelatnosti slobodnog zanimanja i djelatnost poljoprivrede i umarstva,te ispunjava sljedee uvjete:

samostalnu djelatnost ne obavlja u supoduzetnitvu

djelatnost ne obavlja s posloprimcima, odnosno nema zaposlenih

nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona

Iznimno, fizike osobe koje obavljaju sljedee samostalne djelatnosti dohodak, i po toj osnovi su obveznici poreza na dohodak, porez mogu utvrivati u paualnom iznosu iako djelatnost obavljaju s posloprimcima, odnosno iako imaju jednog ili vie zaposlenika:

puhai, brusa stakla, bavar, bakrokotlar, kova, tokar, tesar, lonar, keramiar, pekar, kolar, sitar, krznar, lanar, ljeva, stolar koji se iskljuivo bavi restauriranjem,model-stolar, pukar-graver, brodograditelj, koara, remenar, postolar, mediar, licitar, svjear, tkalac na tkalakom stanu, izrada autohtonih suvenira koji odravaju tradiciju pojedine regije, urar (iskljuivo odravanje i popravci), uar, kitniar, glazbalar, vlasuljar,klobuar, mlinar, poplunar, lutkar;DOPRINOSIPrethodnikom doprinosa smatra se Betterment Charge koji se u Engleskoj ubirao za podmirenje raznovrsnih rashoda. Prvi je sluaj ubiranja zabiljeen je 1250. Kada je bila uvedena obveza odravanja i obnove nasipa za okolno stanovnitvo. U 15. i 16. stoljeu postojala je obveza sudjelovanja stanovnika okolnog zemljita u trokovima obrane od poplava. Brzi razvoj gradova u Njemakoj i potreba za infrastrukturom doprinijeli su razvoju doprinosa. Za razvoj doprinosa kakve danas poznajemo zasluan je Otto Von Bismarck (njem. kancelar) koji je jo 1889. uveo pojam drave blagostanja.

Karakteristike doprinosa:

parafiskalno su davanje (drava je nametnula obvezu prikupljanja i odredila za to e se koristiti, nije prihod glavne dravne blagajne ve razliitih fondova) postojanje stvarne ili mogue koristi odreenog kruga ljudi od aktivnosti drave i drugih javnopravnih tijela

visina obveze plaanja doprinosa ovisi o trokovima tih aktivnosti i usluga

doprinosi imaju obvezni karakter

obveza plaanja doprinosa nije inicirana zahtjevom obveznika

ubiru se u novcuDoprinosi za obvezna osiguranja u Republici Hrvatskoj1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem

2. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje

doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje

dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje, za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem

3. Doprinosi za zdravstveno osiguranje

doprinos za zdravstveno osiguranje

poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti

4. Doprinosi za osiguranje u sluaju nezaposlenosti

doprinos za zapolavanje

Prikupljena sredstva navedenih doprinosa su prihodi: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zavoda za zdravstveno osiguranje, te Zavoda za zapoljavanje.

Osnovica za obraun doprinosa (2010.) osnovica za obraun doprinosa je plaa prosjena bruto plaa RH za razdoblje sijeanj kolovoz 2009. iznosi 7.716,00 kuna.

Najnia mjesena osnovica je umnoak iznosa prosjene bruto plae i koeficijenta 0,35 te iznosi 2.700,60 kuna, a najvia mjesena je umnoak iznosa prosjene bruto plae i koeficijenta 6,00 te iznosi 46.296,00 kuna.

propisima su odreene osnovice za razliite kategorije osiguranikaTemeljni argumenti za ustrojstvo javnog sustava mirovinskog osiguranja

1. problem pogrenog izbora obino e se za osiguranje odluiti samo oni koji smatraju da e ivjeti iznad prosijeka svoje generacije to za osiguravajue drutvo predstavlja vee trokove(rizik) pa e zaraunati vee premije, a to e utjecati na smanjenje potencijalnih osiguranika, te e premije jo vie narasti pa zbog toga velika veina ostala bez ikakvog osiguranja. Obveznim osiguranjem za sve drava stvara velik broj osiguranika to smanjuje premiju.2. problem dravnog paternalizma polazi od ideje da pojedeinci ne utede dovoljno u mladosti kako bi imali omoguenu eljenu razinu potronje u starosti, te im obveznim osiguranjem drava jami odreenu razinu mirovine.3. Preraspodjela dohotka obveznim mirovinskim osiguranjem drava tei za preraspodjelom dohotka meu pojedincima i meu generacijama 7.POREZ NA DOBIT

Porez na dobit ili porez na dohodak poduzea ili porez na dohodak pravnih soba.

- uveden je relativno kasno u porezne sustave, nakon 2. svj. rata

Predmet oporezivanja je utvreni dohodak/ dobit koju ostvare pravne osobe (trgovaka drutva, drutva osoba, zaklade...)

Ovaj oblik javio se iz potrebe da se posebno oporezuje dohodak (dobit) koji ostaje za samofinanciranje drutva kapitala i dio koji se dijeli (dividenda).Porezni obveznici su pravne osobe

Osnovica je profit odnosno dobit

Stope su uglavnom proporcionalne

Glavno je pitanje zato uope oporezivati DOBIT?? Prilikom oporezivanja dobiti prisutni su odreeni problemi,koji su u pojedinim dravama rijeeni na razliite naine (posebno pitanje tretmana ubrzane amortizacije, porezne olakice, osloboenja, koritenje vlastitog i tueg kapitala...)

- Nejednaki tretman domaih i stranih ulaganja protivno je naelu neutralnosti poreza

1. Protivnici ovog poreza smatraju da se dohodak/dobit drutva treba pripisati vlasnicima drutva (dioniarima), jer se profiti nakon raspodjele oporezuju dva puta: najprije na razini drutva (P/D), a potom na razini pojedinaca (P/Y)

Cilj ovih ekonomista jest izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

2. Pristae uvoenja P/D opravdavaju P/D iz 2 temeljna razloga:

koristi koja poduzea imaju plaajui tzv. porez na koristi, jer drava prua usluge koja unaprijeuju poslovanje drutva koja koriste javna dobra

ostvarivanje ciljeva regulacije, gdje se P/D promatra kao instrument kontrole nad ponaanjem drutva: kontrola monopola, kontrola extra profita, profiti u doba rata, utjecaj na investicije, poticaj akumulaciji...OPOREZIVANJE DOBITI

I. BRUTO KORPORACIJSKA DOBIT

- TROKOVI EKONOMSKE NARAVI

= II. NETO KORPORACIJSKA DOBIT

- Razni poticaji

- Izuzea (npr. kamate na lokal. obveznice)

- Odbici raznih vrsta (npr. doprinosi)

- Gubici

III. =OPOREZIVA DOBIT/PROFIT

IV.- suma poreza*

V. =DOHODAK KORPORACIJE/DOBIT poslije oporezivanja

VI.-isplaene dividende**

VII. Nerasporeena dobit

Iz sheme se moe vidjeti tzv. Fenomen ekonomskog dvostrukog oporezivanja, jer korporacija moe platiti porez prije razdiobe dobiti/ profita na dioniare*

No, nakon razdiobe dividendi, one mogu biti opet oporezivane i to porezom na dohodak fizikih osoba, pa otuda opasnos t dvos t rukog oporezivanja za dioniare**

Zbog toga je oporezivanje korporacija drutveni i tehniki vrlo odgovoran i sloen postupak, pa je jedno od najznaajnijih pitanja vezanih uz P/D pitanje poreznog tretmana same dobiti/profita

1. Klasini sustav ili sustav separacije (u pravilu se danas ne koristi)

nema razlike izmeu rasporeene i nerasporeene dobiti, drutvo je samostalan subjekt koji u odnosu na vlasnika drutva, raspolae vlastitom ekonomskom snagom

U ovom sustavu dolazi do pojave ekonomskog dvostrukog oporezivanja, jer se dividenda (rasp. dobit) oporezuje dvaput (prvi put porezom na dobit, a drugi put porezom na dohodak, onda kad ulazi (dividenda) kao sastavni dio dohotka dioniara

2.Sustav djelomine integracije rasporeene dobiti razliito tretira rasporeenu od nerasporeene dobiti, tj. rasporeena se dobit blae oporezuje od nerasporeene dobiti

a) Na razini drutva: Sustav dvojnih stopa - razliite se stope poreza na dobit trgovakih drutava naplauju na zadranu i na raspodijeljenu dobit, povlastica se odobrava u obliku niih poreznih stopa za raspodijeljenu dobit, a razlog je tome injenica da e raspodijeljena dobit biti podvrgnuta dodatnom oporezivanju na strani dioniara

Svrha sustava odvojenih poreznih stopa jest smanjivanje dvostrukog oporezivanja dividendi

Sustav odbitka dividendi - oporezuje se samo razlika izmeu dobiti i rasporeene dobiti

b) Na razini dioniara/vlasnika udjela kapitala:

Barem dio poreza to ga trgovako drutvo plaa na svoju dobit odbija se od porezne obveze dioniara pri primitku raspodijeljenog dijela dobiti trgovakog drutva

Mnoge drave prihvatile su sustav imputacije u razliitim oblicima: Sustav pune imputacije/punog uraunavanja, kada je dioniar ovlaten za puni odbitak za plaeni porez na dobit trgovakog drutva, odnosno cjelokupni se plaeni porez na dio dobiti koja se isplauje vlsnicima udjela uraunava u porez na dohodak koji treba platiti

Sustav djelominog uraunavanja pri kojemu dioniar moe samo djelomino odbiti plaeni porez na dobit, odnosno samo dio poreza na dobit koja se isplauje vlasnicima udjela uraunava u porez na dohodak koji treba platiti

3.Sustav pune integracije

Ako bi se porez na dobit u cijelosti, integrirao s porezom na dohodak vlasnici udjela porez plaaju bez obzira na to jeli dobit rasporeena ili nije

Drutvo je pritom tek transmisija/kanal kojim bi dobit ostvarena u drutvu dospjela do vlasnika udjela, gdje bi bila oporezovana primjenom poreza na dohodak

U praksi se ne primjenjuje

U kontekstu izbjegavanja plaanja poreza na dobit moe se pojaviti nekoliko opcija: postojanje tzv. povezanih osoba (transferne cijene)- pravne osobe povezane kapitalom i/ili poduzetnikim ugovorom koje stupaju u duniko-vjerovniki odnos po transfernim cijenama- cijenama koje ne odgovaraju trinim cijenama stanjena kapitalizacija- kada je vlasniki kapital malen u odnosu na zajmovni, a drutvo isplatu kamate openito moe odbiti pri izraunu oporezive dobiti to nije sluaj kod dividende pa drava nastoji regulirat max. omjer vlasnikog i zajmovnog kapitala skrivena raspodjela dobiti- ako se iskazuje dividenda kao takva govorimo o otvorenoj raspodjeli dobiti, ali moe doi i do skrivene tako to se napr. davanje koristi dioniarima uz naknadu niu od trine ili pak vee isplate naknada od trinih dioniaru za isporuena dobra ili usluge tom drutvuPorezni poticaji 1. Porezni praznici- poduzee kojem je drava odobrila primjenu poreznih praznika ne mora u cjelosti ili samo djelomino plaati porez na dobit u vremenu na koje se porezni praznik odnosi. Naruavaju poreznu osnovicu i ne pomau poduzeima koja ne ostvaruju dobit, esto potiu samo kratkorona ulaganja pa vlasnici gase drutvo kad izgube pravo na porezni praznik.2. Olakice po osnovi ulaganja- Ubrzana amortizacija- porezni obveznici mogu ostvariti vee odbitke po osnovi amortizacije u 1.godinama iskoristivog vijeka poslovne imovine. Krajnji oblik jest jednokratni otpis koji doputa oduzimanje ukupnog troka investicije u godini njezine realizacije- Umanjenje osnovice po osnovi ulaganja- omoguuju poduzeu da oduzme odreeni postotak vrijednosti investicije od iznosa oporezive dobiti u godini u kojoj je investicija realizirana- Odbitak poreza po osnovi ulaganja- odreeni dio investicije oduzima se od iznosa utvrene obveze poreza na dobit, a ne oporezive dobiti tj. porezne osnovicePOREZ NA DOBIT U RH

donoenjem Zakona o porezu na dobit (NN 127/00) od 1.01.2001. poinje nov nain oporezivanja dobiti

Glavna obiljeja su: ukidanje zatitne kamate

drugaije odreivanje porezne osnovice (kao razlike prihoda i rashoda)

porezna stopa se sniava s 35 na 20%

uvodi se porez po odbitku po stopi od 15% za odreene naknade to se plaaju inozemnim osobama ne plaa se porez na dividende i udjele u dobiti tuzemnih poreznih osoba

propisuju se olakice i osloboenja te poticaji ulaganjima i zapoljavanju

Namjena tih promjena u oporezivanju dobiti je oivljavanje gospodarstva, poticanje ulaganja i zapoljavanja. Jednostavnijim odreivanjem porezne osnovice i niom poreznom stopom zakonodavac namjerava porezni sustav uiniti usporednim i konkurentnim zemljama u okruenju.Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit(NN 163/03) od 16.10.2003. uvedene su olakice za istraivanje i razvoj, te olakice za kolovanje i usavravanje zaposlenika.

Obveznik poreza na dobit

trgovako drutvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti

tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedite ili upravu (porezni je obveznik i predstavnitvo inozemnog poduzetnika za agencijske poslove u zranom i drugom prometu ako u Hrvatskoj ostvaruje prihode od prodaje karata, a meunarodnim ugovorima nije drugaije ureeno) fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i umarstva ako to na vlastiti zahtjev eli biti

Porezna osnovica porezna osnovica je dobit, tj. razlika prihoda i rashoda poduzea

za tuzemnoga poreznog obveznika to je ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za inozemnog poduzetnika dobit ostvarena u Hrvatskoj u poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije

Porezni gubitak Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi vei od porezno priznatih prihoda, tj. kad je osnovica za obraun poreza negativna. Tako nastali porezni gubitak moe se prenijeti na razdoblje od pet godina na nain da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit, tj. smanjuje se iznos dobiti prije primjene porezne stope i izrauna porezne obveze.Amortizacija Amortizacija ili otpis oznaava umanjenje vrijednosti realne imovine koja s vremenom ili koritenjem postaje fiziki ili ekonomski potroena

Svaki poduzetnik mora svake godine izdvajati amortizacijska sredstva za zgrade, opremu i nematerijalnu imovinu kojima se u svojem poslovanju koristi

Smisao tog izdvajanja jest osiguravanje dostatnih sredstava za zamjenu imovine kada se ona jednom istroi

Obino se u svim poreznim zakonodavstvima odreuje visina amortizacije koja se priznaje kao porezni rashod

U Hrvatskoj obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit amortiziraju materijalnu i nematerijalnu imovinu, tj. stvari i prava iji je pojedinani troak vei od 2000 kn i vijek uporabe dui od godine dana. Amortiziraju se zgrade,oprema,vonjaci,vinogradi,hmeljnaci, osnovno stado i dugotrajna nematerijalna imovina. Ne amortiziraju se zemljita,ume, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela. Iznos amortizacije odreuje se tako da se troak nabave (korigiran za inflaciju) imovine primijene propisane amortizacijske stope. Doputen je i jednokratni otpis, tj. amortizacijska se stopa moe poveati za 100%.

godinje amortizacijske stope odreuju se prema amortizacijskom vijeku za pojedine grupe dugotrajne imovine:

1. za graevinske objekte i brodove vee od 1000 BRT, (20 godina), 5%,

2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%,

3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%,

4. za raunala, raunalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za raunalne mree (2 godine), 50%,

5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%POREZNE OLAKICE,OSLOBOENJA I POTICAJIPodruja posebne dravne skrbi

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na podrujima posebne dravne skrbi i zapoljavaju vie od 5 zaposlenika na neodreeno vrijeme, a vie od 50% zaposlenika ima prebivalite i boravi na podruju posebne dravne skrbi, plaaju porez na dobit po stopama:

I.SKUPINA 25% od propisane porezne stope

II.SKUPINA 50% od propisane porezne stope

III.SKUPINA 75% od propisane porezne stope

Slobodne zone

korisnik slobodne zone -50% od propisane stope

korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u gradnji objekata ulaganjem sredstava u iznosu veem od 1.000.000kn ne plaa porez na dobit u godini ulaganja i narednih 5 godina poslovanja u zoni(najvie do visine uloenih sredstava)

korisnik slobodne zone na podruje Vukovarsko-Srijemske upanije ne plaa porez na dobit 5 godina od poetka obavljanja djelatnosti

posebnim propisom