72
SADRŽAJ PRILOG UZ RRiF br. 9/13. Računovodstvo Revizija i Financije POSLOVANJE PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA PLANIRANJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2014. - 2016. ............................................................................................................. 3 RAČUNOVODSTVO Mr. sc. Andreja MILIĆ; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. Neke knjigovodstvene rješidbe u proračunskom sustavu ................................................................................................................ 9 Mr. sc. Andreja MILIĆ; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. Obvezne kontrole u Obrascu PR-RAS......................................................................................................................................................... 15 FINANCIJSKI I OSTALI NADZOR Marela KNEŽEVIĆ, dipl. oec.; Davor KOZINA, dipl. oec.; Danijela STEPIĆ, dipl. oec. Novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna ................................................................................................................. 19 Slavka MALENICA, dipl. oec. Novi Pravilnik o proračunskom nadzoru ................................................................................................................................................. 23 JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. Pregled uputa Ministarstva financija namijenjenih zdravstvenim ustanova u sanaciji ................................................. 28 JAVNA NABAVA Davor MIKAC, dipl. oec. Odgovori na pitanja iz područja javne nabave ..................................................................................................................................... 32 UPRAVNO PRAVO Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. Sukob interesa na državnoj i lokalnoj razini ......................................................................................................................................... 38 Željka TROPINA GODEC, dipl. iur. Konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ...................................... 46 RADNO PRAVO Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja........................................................................ 54 Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike......................................................... 57 Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama .............................. 63

Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

9/1

3.RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

PLANIRANJEMr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2014. - 2016. .............................................................................................................3RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Andreja MILIĆ; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. Neke knjigovodstvene rješidbe u proračunskom sustavu ................................................................................................................9

Mr. sc. Andreja MILIĆ; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. Obvezne kontrole u Obrascu PR-RAS ......................................................................................................................................................... 15

FINANCIJSKI I OSTALI NADZORMarela KNEŽEVIĆ, dipl. oec.; Davor KOZINA, dipl. oec.; Danijela STEPIĆ, dipl. oec.

Novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna ................................................................................................................. 19Slavka MALENICA, dipl. oec.

Novi Pravilnik o proračunskom nadzoru .................................................................................................................................................23JAVNE FINANCIJE

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Pregled uputa Ministarstva financija namijenjenih zdravstvenim ustanova u sanaciji .................................................28

JAVNA NABAVADavor MIKAC, dipl. oec.

Odgovori na pitanja iz područja javne nabave .....................................................................................................................................32UPRAVNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.Sukob interesa na državnoj i lokalnoj razini .........................................................................................................................................38

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur.Konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ......................................46

RADNO PRAVOMirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ........................................................................54Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ......................................................... 57Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ..............................63

Page 2: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN2

CONTENTSPLANNING

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcBudget Planning System for Period 2014 -2016 .......................................................................................................................... 3

ACCOUNTINGAndreja MILIĆ, MSc; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSc

Some Book-Keeping Solutions in Budgetary System ............................................................................................................... 9

Andreja MILIĆ, MSc; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BScObligatory Controls in PR-RAS Form ............................................................................................................................................... 15

FINANCIAL AND OTHER MONITORINGMarela KNEŽEVIĆ, BSEc; Davor KOZINA, BSEc; Danijela STEPIĆ, BSEc

New Rulebook on Internal Audit of Budget Beneficiaries .................................................................................................... 19

Slavka MALENICA, BSEcNew Rulebook on Budgetary Supervision .................................................................................................................................... 23

PUBLIC FINANCEIvana JAKIR-BAJO, MSEc

Overview of Instructions by Ministry of Finance for Health Institutions in Recovery Process ...................... 28

PUBLIC PROCUREMENTDavor MIKAC, BSEc

Replies to Questions in Field of Public Procurement ............................................................................................................ 32

ADMINISTRATIVE LAWVesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

Conflict of Interests on State and Local Levels ....................................................................................................................... 38

Željka TROPINA GODEC, LLBConstituing Representative Bodies of Units of Local and Regional Self-Governments ...................................... 46

LABOUR LAWMirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CA

New Collective Agreement in Sector of Health Care and Health Insurance ............................................................. 54

Prepared by: Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAInterpretations of Collective Agreement for Employees and Servants in Public Services ............................... 57

Prepared by: Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAInterpretations of Basic Collective Agreement for Employees and Servants in Public Services ................. 63

SUMMARIES ................................................................................................................................................................................................................. 71

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2013.- 10 uvezanih knjiga, podijeljenih u 10 poglavlja prema vrstama poreza + CD s pretraživanjem (za tiskani oblik) 1.155,00 kn (PDV 5% uračunan u cijenu)

e-pretplatom se priručnik preuzima i sprema na

računalo, uz mogućnost pretraživanja i ispisa.

Opširnije na http://rrif.hr/pretplata.html

+ 1 . 2 4 8 S T R A N I C A D O DAT K A , A Ž U R I R A N E D O P U N E S N OV I M P O R E Z N I M P RO P I S I M A I Z A Š L E U S R P N J U

Page 3: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 3

PLANIRANJE

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2014. - 2016.

Sustav planiranja proračuna svake je godine izazov za sve korisnike proračuna koji počinje inicijalnim

aktivnostima na višim proračunskim razinama. Nakon ini-cijalnih postavki potrebnih za pokretanje postupka plani-ranja, lokalni (regionalni) i državni proračun moraju biti doneseni u propisanim rokovima. Propisi kojima se uređu-ju ovi rokovi nisu se mijenjali u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom na raspršenost i brojnost lokalnih i regio-nalnih jedinica, bitan je jedinstveni pristup u planiranju njihovih proračuna, stoga se tome treba usmjeravati i stalno posvećivati posebna pozornost. Uz to, posebno je potrebno upozoriti na zahtjev koji se postavlja pred lo-kalne i regionalne jedinice u vezi s transparentnosti nji-hova rada te potrebe izrade i objave vodiča za građane.

1. UVODUčinkovit i održiv sustav upravljanja javnim fi-

nancijama zahtijeva institucionalni okvir koji će osigurati fiskalnu disciplinu potrebnu za makroeko-nomsku stabilnost, stratešku alokaciju sredstava te kvalitetnije pružanje javnih usluga. Zakon o prora-čunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.), Zakon o fiskal-noj odgovornosti (Nar. nov., br. 139/10.) i Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 141/06.) temeljni su propisi kojima se uređuje upravljanje javnim financijama i definiraju pravila za financijsko upravljanje i kon-trole u javnom sektoru.

Zakon o proračunu mijenjao se krajem 2012., a dio njegovih izmjena i dopuna značajno će obilježiti pro-ces pripreme proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih proračunskih ko-risnika. S druge strane, dugotrajno nepovoljna gospo-darska situacija i nedostatci uočeni primjenom Zako-na o fiskalnoj odgovornosti pokazali su u praksi i na potrebu promjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Ministarstvo financija Republike Hrvatske otvorilo je 11. srpnja 2013. javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Nacrtom se predlaže promjena posto-jećeg fiskalnog pravila koje, zbog svoje procikličnosti, u prevladavajućim uvjetima opadajućega gospodar-skog rasta dodatno ugrožava izglede za rast. Promje-na fiskalnog pravila također je rezultat potrebe uskla-đivanja s europskim zahtjevima u vezi s primjenom okvira za upravljanje ekonomskom politikom u Eu-ropskoj uniji usmjerenog jačanju provedbe Pakta o stabilnosti i rastu.

Dakle, Zakon o fiskalnoj odgovornosti izravno utje-če na visinu rashoda, ponajprije državnog proračuna u 2014. i narednim godinama, a odredbe Zakona o

UDK 657.3

proračunu određuju proces i način izrade državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova pro-računskih i izvanproračunskih korisnika.

Naglasak će u ovom ciklusu planiranja također biti na jačanju načela transparentnosti kao elemen-ta djelotvornijeg upravljanja javnim resursima. To je istaknuto u Akcijskom planu za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. - 2013. koji je Vlada Republike Hr-vatske usvojila na sjednici održanoj 5. travnja 2012.

U ovom će se članku skrenuti pozornost na ključne odredbe Zakona o proračunu, s naglaskom na njego-ve izmjene i dopune koje uvjetuju tijek procesa plani-ranja u sustavu proračuna za razdoblje 2014. - 2016. i obveze koje proizlaze iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. - 2013., a povezane su s izradom i donošenjem proračuna.

2. KLJUČNI KORACI I DOKUMENTI U PROCESU PLANIRANJA

Proces planiranja državnog proračuna za razdo-blje 2014. - 2016. započeo je, kao i prethodnih godi-na, izradom strateških planova ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi-fikacije. Rok za dostavu strateških planova Ministar-stvu financija bio je 10. svibnja 2013. Iako su Uputom za izradu strateških planova za razdoblje 2014. - 2016. dane nove smjernice izrade strateških planova za tro-godišnje razdoblje, dio obveznika sastavio je strateš-ke planove ne uzimajući u obzir promjene u metodo-logiji. Jednoobraznost svih strateških planova je po-trebna jer se na temelju istih izrađuje krovni strateški dokument. Prijedlog strategije Vladinih programa za razdoblje 2014. - 2016. je izrađen i upućen na mišlje-nje ministarstvima i ostalim državnim tijelima. Kako se Strategijom utvrđuju ključni ciljevi i prioriteti Vla-de za naredno trogodišnje razdoblje, ona predstavlja osnovu za izradu Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. - 2016. koje su u procesu pripreme. Sadržaj Smjernica definiran je Zakonom o proračunu i one obuhvaćaju ciljeve i zadatke eko-nomske i fiskalne politike u srednjoročnom razdo-blju, makroekonomske projekcije, prioritete fiskalne politike, odrednice prihoda i rashoda opće države s raspodjelom ukupnih rashoda državnog proračuna za trogodišnje razdoblje po razdjelima (limitima) te predviđene promjene javnog duga i strategiju uprav-ljanja javnim dugom. U vezi s izradom Smjernica i određivanje limita, održani su sastanci s ministar-stvima i njihovim ključnim korisnicima, s posebnim naglaskom na utvrđivanje aktivnosti i projekata koji

Page 4: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN4

će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju financirati iz fondova EU.

Nakon toga, obveza Ministarstva financija je izra-diti Upute za izradu prijedloga državnog proraču-na Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2016. za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Upute sadržavaju temeljne ekonomske pokazatelje iz Smjernica ekonomske i fiskalne politi-ke, pregled svih promjena u proračunskom procesu, metodologiju izrade financijskog plana i rokove za izradu državnog proračuna. Upute će se objaviti na internetskim stranicama Ministarstva financija.

Kada je riječ o izradi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova proračunskih korisnika jedinica, bitno je istaknuti da će Ministarstvo financija, kao i pret-hodnih godina, izraditi Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za 2014.-2016. Upute će se najvjerojatnije objaviti na internetskim stranicama Ministarstva financija početkom rujna.

Lokalne jedinice obvezne su izraditi posebne upu-te za proračunske korisnike u svojoj nadležnosti, a pritom trebaju uzeti u obzir i odredbe Pravilnika o proračunskim klasifikacijama (Nar. nov., br. 26/10.). Prema odredbama Zakona o proračunu, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne samouprave ob-vezni su dostaviti prijedlog financijskog plana nad-ležnoj lokalnoj jedinici do 15. rujna tekuće godine.

3. STRATEGIJA VLADINIH PROGRAMA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.

Ministarstvima i ostalim obveznicima izrade stra-teških planova koji su za svoj rad odgovorni Vladi Republike Hrvatske, upućen je na mišljenje Prijed-log strategije Vladinih programa za razdoblje 2014. - 2016. Podsjetimo da je Zakonom o proračunu iz 2009. uvedena obveza izrade strateških planova za ministarstava i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije i obveza izrade strategije Vladinih programa za trogodišnje razdoblje kako bi strateški prioriteti i ciljevi vladine politike izravno utjecali na alokaciju sredstava unutar proračuna. Prvi ciklus strateškog planiranja proveden je 2009. prili-kom kojeg su izrađeni strateški planovi za razdoblje 2010. – 2012. U narednim su godinama izrađeni stra-teški planovi za razdoblja 2011. - 2013., 2012. - 2014. i 2013. - 2016. na temelju metodologije koja se iz godi-ne u godinu unaprjeđivala te obveznicima prezenti-rala uputama za izradu strateških planova.

Iz Prijedloga strategije Vladinih programa za raz-doblje 2014. - 2016. razvidno je kako je njezina pro-vedba predviđena kroz ostvarenje dvanaest općih ci-ljeva: 1. makroekonomska i gospodarska stabilnost, 2. optimalno ozračje za razvoj konkurentnoga gospo-darstva, 3. ravnomjerni regionalni razvoj, 4. jačanje socijalne pravednosti, 5. zaštita, očuvanje i unapre-đenje zdravlja, 6. poticanje znanja, izvrsnosti i kultu-re, 7. zaštita okoliša i prostorni razvoj, 8. konkuren-tniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor, 9. podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma, 10. jačanje pravne države i vladavine prava, 11. održava-

nje javne i državne sigurnosti na najvišoj razini i 12. daljnje jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske i očuvanje nacionalnog identiteta.

Riječ je o dugoročnim ciljevima koji se ne mogu mijenjati iz godine u godinu. Njihovim se rangira-njem upućuje na prioritete koje će Vlada Republike Hrvatske imati u narednom trogodišnjem razdoblju i u skladu s tim alocirati sredstva u državnom proraču-nu. Međutim, ključni doprinos strateškog planiranja nije u samom postavljanju dugoročnih i srednjoroč-nih ciljeva, već definiranju aktivnosti, odnosno nači-na kojima se oni postižu.

Sa svrhom povećanja transparentnosti procesa strateškog planiranja, za razdoblje 2014. - 2016. po-jednostavljena je izrada i sadržaj strateških planova na temelju kojih je izrađena Strategija. Načini ostvarenja podijeljeni su u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća već „postojeće“ načine ostvarenja, odnosno aktivnosti čijom se provedbom i do sada pridonosilo ostvarenju određenoga posebnog cilja, a druga skupina obuhvaća „nove“ aktivnosti, u najvećem broju slučajeva reform-ske korake usmjerene ostvarivanju postavljenih cilje-va. Namjera je bila na ovaj način javnosti pokazati što je do sada učinjeno, što će se nastavit činiti i koje se nove aktivnosti i projekti planiraju provoditi u nared-nom srednjoročnom razdoblju.

Ciljeve Strategije Vladinih programa nemoguće je provesti bez uključivanja svih izvora financiranja. Re-publici Hrvatskoj su nakon pristupanja Europskoj uni-ji postali dostupni strukturni instrumenti kroz koje je moguće povući značajna novčana sredstva na projekte koji mogu biti usmjereni ispunjavanju svih općih cilje-va postavljenih ovom Strategijom. Na raspolaganju su sredstva iz sljedećih fondova: Europskog fonda za re-gionalni razvoj (ERDF), Europskoga socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda (CF), Europskoga poljopri-vrednog fonda za ruralni razvoj (EARDF) i Europskoga pomorskog i ribarskog fonda (EMFF). U novoj finan-cijskoj perspektivi 2014. - 2020. Hrvatska će raspola-gati s ukupno 10,27 milijarda eura. Strateškim i pro-gramskim dokumentima za novo programsko razdo-blje (Strategija Vladinih programa je upravo jedan od takvih dokumenata) utvrđuju se nacionalni razvojni ciljevi, prioritetna područja ulaganja, financijske alo-kacije i odgovorna tijela za upravljanje fondovima EU. Za svako od mogućih područja ulaganja osnovane su tematske radne skupine kako bi se stvorio što kvalitet-niji okvir za povlačenje dodijeljenih sredstava. Sve su to preduvjeti potrebni za pripremu i provedbu razvoj-nih projekata koji doprinose ispunjavanju strateških razvojnih ciljeva Republike Hrvatske.

Iskustvo stečeno kroz financijsko upravljanje predpristupnim fondovima ključno je za uspješno upravljanje strukturnim instrumentima. Proces pri-lagodbe svih uključenih institucija je završen, prove-den je postupak procjene usklađenosti te se do kraja 2013. očekuje potvrda od strane Europske komisije da je Republika Hrvatska spremna upravljati dodi-jeljenim sredstvima. Sustav financijskoj upravljanja sredstvima EU integriran je u nacionalni sustav fi-nancijskog upravljanja, kao što se projekti odnosno načini ostvarenja posebnih ciljeva financirani iz sred-stava EU, a navedeni u Prijedlogu strategije Vladinih programa, promatraju komplementarno s projekti-ma financiranim iz izvornih proračunskih prihoda.

Page 5: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 5

Pretpostavka je da će Prijedlog strategije Vladi-nih programa za razdoblje 2014. – 2016. biti upu-ćen u proceduru usvajanja krajem kolovoza.

4. SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.

Srednjoročni proračunski okvir povezuje definira-ne politike (ciljeve) i planiranje proračuna u ranoj fazi proračunskog ciklusa. Dobar srednjoročni proračun-ski okvir treba povezati Vladine prioritete i proračun u okviru održive razine potrošnje i poboljšati rezulta-te programa povećanjem transparentnosti, odgovor-nosti i predvidljivosti financiranja.

Srednjoročni proračunski okvir koji proizlazi iz odredaba Zakona o proračunu sastoji se od sljedećih elemenata:

1) makroekonomskih projekcija prihoda, rashoda, deficita i duga za srednjoročno razdoblje,

2) strateških planova koji postavljaju Vladine poli-tike i prioritete za srednjoročno razdoblje,

3) pristupa planiranju „od vrha prema dnu“,4) sustava mjerenja učinaka koji utvrđuje ciljeve i

izvještava o očekivanim i postignutim rezulta-tima, informira o alokaciji resursa i odlukama ministarstava te

5) proračuna koji daje pregled Vladinih planova potrošnje za sljedeću godinu i predstavlja prvu godinu srednjoročnog okvira.

Temelj srednjoročnog proračunskog okvira utvr-đuje se smjernicama ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (dalje: smjernice) koje na prijedlog Ministarstva financija donosi Vlada Repu-blike Hrvatske. Smjernice za razdoblje 2014. - 2016. sadržavat će:

1. strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske,

2. osnovne makroekonomske pokazatelje Repu-blike Hrvatske,

3. osnovne pokazatelje fiskalne politike Republike Hrvatske,

4. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izda-taka svih razina općeg proračuna,

5. prijedlog visine financijskog plana po razdje-lima organizacijske klasifikacije koji sadržava visinu financijskog plana za prethodnu prora-čunsku godinu i tekuću proračunsku godinu te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine te

6. predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom.

Smjernice za razdoblje 2014. - 2016. izrađuju se uvažavajući Strategiju Vladinih programa za razdo-blje 2014. - 2016. Tom Strategijom Vlada identificira najznačajnije ciljeve, odnosno utvrđuje prioritete, a Smjernicama se uspostavlja snažnija veza navedenih prioriteta i proračuna te pozicionira strateško plani-ranje u trogodišnji proračunski okvir. Stoga višego-dišnji proračunski okvir (Hrvatski sabor usvaja pro-račun, ali i projekcije za sljedeće dvije godine) daje sustavu proračuna dodatnu dozu transparentnosti jer osvjetljava utjecaj političkih odluka na proraču-ne narednih godina. Srednjoročni proračunski okvir, zbog dugoročnijeg pogleda na proračun, postaje in-strumentom bolje kontrole fiskalnih rizika. Jačajući

proces strateškog odlučivanja, omogućava i učinko-vitiju alokaciju sredstava.

5. UPUTE ZA IZRADU PRIJEDLOGA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Na osnovu Smjernica ekonomske i fiskalne po-litike za razdoblje 2013. - 2015., Ministarstvo finan-cija izradit će Upute za izradu Prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2016. Upute će se nalaziti na internetskim strani-cama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna, a sadržavat će temeljne eko-nomske pokazatelje iz Smjernica Vlade RH o makroe-konomskoj i fiskalnoj politici za sljedeće trogodišnje razdoblje, metodologiju izrade financijskih planova korisnika državnog proračuna i rokove za izradu dr-žavnog proračuna.

Prioriteti utvrđeni Strategijom Vladinih programa za 2014. - 2016. reflektiraju se na limitima, odnosno prijedlozima visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije za 2014. - 2016. Ovako izrađeni limiti upućuju na usmjeravanje procesa pla-niranja proračuna s planiranja „od dna prema vrhu“ na planiranje „od vrha prema dnu“ temeljenom na strateškim ciljevima i vladinim prioritetima u odre-đenom razdoblju. Navedeni limit uključuje procjenu rashoda koji su prema ekonomskoj klasifikaciji razvr-stani u razrede: 3 - rashodi poslovanja i 4 - rashodi za nabavu nefinancijske imovine. Ove skupine rashoda financiraju se iz sljedećih izvora financiranja: opći prihodi i primitci, doprinosi i namjenski primitci.

Osnovni pokazatelji iz Smjernica ekonomske i fi-skalne politike te utvrđeni limiti prenijet će se u Upu-te za izradu prijedloga državnog proračuna. Ovim će Uputama Ministarstvo financija obvezati i druga mi-nistarstva na primjenu istog pristupa planiranju od „vrha prema dnu“ i na korisnike iz svoje nadležnosti. Ministarstva će biti obvezna sastaviti posebnu uputu i dodijeliti limite proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Preslika iste dostavit će se Ministarstvu financija na uvid. Na temelju utvrđenih limita, pro-računski korisnici izrađivat će prijedloge financijskih planova i dostavljati ih nadležnom ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga sastavlja usklađe-ni prijedlog financijskog plana.

Pri izradi prijedloga financijskih planova prora-čunski i izvanproračunski korisnici državnog prora-čuna obvezni su pridržavati se spomenutih Uputa te relevantnih odredaba Zakona o proračunu i podza-konskih akata kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pravilnika o proračunskim klasifikacijama i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - isp.).

Nadalje, ovogodišnjim Uputama ponovo će se skre-nuti pozornost na važnost obrazloženja kao sastavnog dijela financijskog plana čiji je sadržaj propisan čl. 30. Zakona o proračunu. Uz sažetak djelokruga rada pro-računskog korisnika, obrazloženje programa, aktivno-sti i projekata sa zakonskom i drugim podlogama na kojima se temelji njihovo uključivanje u financijski plan, obrazloženje financijskog plana treba obuhvatiti i ishodište te pokazatelje na kojima se zasnivaju izra-čuni i ocjene potrebnih sredstava za provedbu progra-ma, aktivnosti i projekata te izvještaj o postignutim ci-

Page 6: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN6

ljevima i rezultatima programa na temelju pokazatelja uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini. Od nadležnih ministarstava tražit će se da za istovrsne grupe proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti utvrde pokazatelje uspješnosti.

6. UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Ministarstvo financija će i ove godina, kao i pret-hodnih, izraditi upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za tro-godišnje razdoblje. Upute će se nalaziti na internet-skim stranicama Ministarstva financija www.mfin.hr (Proračun/Lokalni proračun), a sadržavat će temelj-ne ekonomske pokazatelje iz Smjernica, metodo-logiju izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, metodologiju izrade finan-cijskog plana proračunskih korisnika jedinice i obras-ce za pomoć pri izradi osnovnih dijelova proračuna. Metodologija za izradu prijedloga financijskog pla-na, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pravilnikom o prora-čunskim klasifikacijama i Pravilnikom o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu.

Zakonom o proračunu iz 2009. utvrđena je obve-za izrade plana razvojnih programa za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te za same jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Plan razvojnih programa je, uz opći i posebni dio, sastavni dio proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U planu razvojnih programa proračunski korisnici iska-zivali su planirane rashode investicija za trogodišnje razdoblje, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz ove rashode, i izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Planovi razvojnih programa pred-stavljali su kod većine jedinica isječak iz posebnog dijela proračuna odnosno, kod korisnika, isječak iz financijskog plana. Odredbe Zakona o proračunu u vezi sa sadržajem i izgledom plana razvojnih progra-ma različito su primjenjivane.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu mi-jenja se sadržaj plana razvojnih programa.

Kod izrade proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za 2014. i projekcija za 2015. i 2016., jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema novoj metodologiji.

Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifika-cijom proračuna. Sam plan razvojnih programa sada predstavlja strateško-planski dokument, stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških do-kumenata jedinice s proračunskim planiranjem. Bu-dući su planovi razvojnih programa bitni i u kontek-stu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova EU jer programi i projekti koji se planiraju financirati iz nave-

denih fondova moraju imati vezu sa strateškim cilje-vima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.

Predviđeno je i donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvoj-nih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa te na taj način osigurati jednoobraznu pri-mjenu ovih odredaba kod svih jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu uki-nula se obveza sastavljanja plana razvojnih progra-ma za proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Podsjetimo da se financijski plan proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastojao od prihoda i primitaka iska-zanih po vrstama rashoda i izdataka predviđenih za trogodišnje razdoblje, razvrstanih prema prora-čunskim klasifikacijama, obrazloženja prijedloga fi-nancijskog plana i plana razvojnih programa. Kako proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu više u obvezi izrađivati planove razvojnih programa, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave obvezna su pri izradi plana ra-zvojnih programa uključiti proračunske i izvanpro-računske korisnike iz svoje nadležnosti. Razvojne potrebe korisnika bit će ugrađene u plan razvojnih programa nadležne jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave jer su financijski planovi ko-risnika, u osnovi, posebni dio proračuna jedinice.

Ovogodišnjim Uputama Ministarstva financija skrenut će se pozornost upravo na te novosti u načinu izrade razvojnih programa. Nadalje, Uputama će se podsjetiti jedinice na obvezu izrade uputa za prora-čunske i izvanproračunske korisnike jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje bi trebale sadržavati i prijedlog limita - visine financijskog pla-na po proračunskim korisnicima. Utvrđivanje visine financijskog plana za svakoga proračunskog korisni-ka, odnosno visine sredstava iz proračuna namijenje-nih financiranju programa proračunskog korisnika, olakšat će proračunskom korisniku izradu prijedloga financijskog plana, a upravnom tijelu za financije po-jednostaviti izradu zajedničkog prijedloga financij-skog plana korisnika iz svoje nadležnosti.

Podsjećamo da je obveza izrade ovih Uputa i limita za korisnike sadržaj jednog od pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti.

Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je ob-veza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostva-re proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u lokalni proračun. Namjen-ski prihodi i primitci su pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primitci od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, čl. 52. Zakona utvrđuje se obveza upla-te vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Page 7: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 7

Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave dana je mogućnost propisivanja izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih priho-da korisnika u proračun ako lokalna jedinica nije stvorila informacijske preduvjete za praćenje pri-hoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Međutim, Državni ured za reviziju u svojim preporukama pokazuje kako nije moguće iz godi-ne u godinu propisivati izuzeća bez pomaka u ra-zvoju samog sustava.

7. PRIMJENA NAČELA TRANSPARENTNOSTI NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) RAZINI

Člankom 12. Zakona o proračunu propisano je jedno od ključnih proračunskih načela – načelo tran-sparentnosti - koje kaže da se proračun i projekcije objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Načelo transpa-rentnosti iznimno je bitno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način trošenja proračunskih sred-stava, stoga se i u čl. 39. Zakona o proračunu ponovo ističe kako se proračun na razini podskupine eko-nomske klasifikacije za iduću proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine objavljuju u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

I u samom Upitniku o fiskalnoj odgovornosti, a u vezi s poštovanjem navedenih odredaba Zako-na o proračunu, jedno od pitanja glasi: „Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Na ovo je pitanje moguće odgovoriti isključivo po-tvrdno ili negativno. Ako se proračun donese, a ne objavi, na pitanje se daje negativan odgovor jer se smatra kako nije udovoljeno odredbama Zakona o proračunu.

Jačanje načela transparentnosti kao elementa dje-lotvornijeg upravljanja javnim resursima istaknuto je kao jedan od prioritetnih izazova Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. - 2013.

U skladu s Akcijskim planom, jedinicama lokal-ne i područne (regionalne) samouprave predlaže se da zbog dostupnosti sadržaja svojih proračuna javnosti, na svojim internetskim stranicama obja-ve ne samo proračun s projekcijama koji je donije-lo predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nego i sam prijedlog pro-računa s projekcijama koji gradonačelnik, načelnik odnosno župan dostavlja predstavničkom tijelu na donošenje (najkasnije, kako je to Zakonom o pro-računu propisano, do 15. studenog tekuće godine).

Uz to, Akcijskim planom predlaže se i objava pri-jedloga polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvr-šenju proračuna jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave kad ga gradonačelnik, načelnik odnosno župan dostavi predstavničkom tijelu.

Fiskalnom transparentnošću građanima se osi-gurava pristup informacijama koje su im potrebne

kako bi mogli ocijeniti političke odluke vlasti kroz praćenje i analizu tih informacija. Transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (otvoreni proračun) podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o prora-čunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Manjak tran-sparentnosti u ovome području može dovesti do odabira nepopularnih i neprikladnih programa te korumpiranog i rastrošnog trošenja. Otvoreni pro-račun štiti od rasipanja, prijevare i zloporabe, a i omogućuje građanima pozivanje vlasti na odgovor-nost te jačanje povjerenja u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, prora-čunska transparentnost donosi i značajne financij-ske koristi. Sukladno međunarodnoj dobroj praksi, ključ postizanja otvorenih proračuna je u tome da se u različitim trenutcima proračunskog procesa objavljuju ključni proračunski dokumenti.

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave predlaže se, također u skladu s Akcijskim pla-nom, objavljivanje vodiča za građane.

Kako bi olakšalo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave izradu vodiča za građane, Ministarstvo financija je na svojim internetskim stranicama objavilo prijedlog jedinstvenog for-mata odnosno prijedlog sadržaja vodiča za građa-ne koji bi se izrađivao uz prijedlog proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kroz vodič bi se, nakon uvodne riječi načelnika, gradonačelnika odnosno župana, upoznalo gra-đane s proračunom i njegovim sadržajem. Nakon toga, slijedi kratki prikaz prijedloga proračuna za određenu proračunsku godinu i projekcija za idu-će dvije godine, obrazlaže se njegova prihodovna i rashodovna strana, a na kraju daje pregled bitnih kontakata i korisnih informacija. U nastavku se daje prikaz detaljnijeg sadržaja svakog od predloženih poglavlja vodiča za građane:

I. UVODNA RIJEČ - u prvom, uvodnom dijelu, načelnik, gradonačelnik odnosno župan obraća se građanima, istodobno obrazlažući svrhu izdavanja vodiča i njegov sadržaj. Kako se vodič izrađuje uz pri-jedlog proračuna za određenu proračunsku godinu i projekcija za iduće dvije, čelnik u uvodnom dijelu predstavlja i ključne ciljeve koje namjerava ostvariti aktivnostima i projektima koji će se financirati iz pro-računa u srednjoročnom razdoblju;

II. OPĆENITO O PRORAČUNU I NJEGOVOM SA-DRŽAJU - drugi dio vodiča bitan je za razumijevanje cjelokupnog procesa izrade proračuna i samog pro-računa kao zakonskog akta. U ovom se dijelu građa-ne upoznaje s pojmom proračuna, njegovim korisni-cima te propisima koji reguliraju proces donošenja proračuna, uz kratko objašnjenje tko donosi pro-račun, u kojem roku te posljedicama nepoštovanja rokova donošenja. Prezentira se sadržaj proračuna i jednostavnim jezikom obrazlaže struktura općeg i posebnog dijela te svrha plana razvojnih progra-ma. Posebice je potrebno upozoriti na postojanje računa prihoda i rashoda te računa financiranja u općem dijelu proračuna i obrazložiti smisao kori-

Page 8: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN8

štenja proračunskih klasifikacija u posebnom dijelu proračuna. Smisao ovoga dijela vodiča jest podučiti građane kako „čitati“ proračun koji kao dokument predstavlja složeni splet proračunskih klasifikacija i proračunskih načela;

III. KRATKI PRIKAZ PRIJEDLOGA PRORAČUNA ZA PRORAČUNSKU GODINU __________ I PROJEK-CIJA ZA ________________ - u trećem dijelu građani-ma se prezentiraju podatci iz prijedloga proračuna, i to: ukupna visina planiranih prihoda i primitaka, ras-hoda i izdataka za sljedeću proračunsku godinu i pro-jekcije za naredne dvije. Poželjno je učiniti usporedbu s visinom planiranih prihoda i rashoda tekuće godine i podatcima izvršenja za prethodnu godinu. Proračun mora biti uravnotežen. U idealnim uvjetima to znači da prihodi moraju biti jednaki rashodima. Međutim, ako se iz prethodne godine prenosi manjak odno-sno višak, s istim je potrebno postići uravnoteženje i pokazati iz kojih će se izvora financirati manjak, odnosno kako će se utrošiti preneseni višak. Nadalje, moguće je da su rashodi u jednoj godini veći od pri-hoda jer se određeni investicijski projekti financiraju iz planiranog zaduživanja. Građanima je u ovom di-jelu vodiča bitno pokazati visinu prenesenog manjka odnosno viška iz prethodne godine, planiranu visinu zaduživanja u toj godini, svrhu zaduživanja i visinu otplata po ranijim zaduženjima;

IV. PRIHODI PRORAČUNA - u četvrtom dijelu vodiča prezentira se struktura prihoda po: 1. vrsti, 2. namjeni i 3. izdašnosti. Predlaže se koristiti različite načine vizualizacije podataka, od tablica do grafiko-na, posebice „tortnih“ grafikona za prikaz udjela po-jedinih vrsta prihoda u ukupnim prihodima jedinice ili pak stupčastih grafikona za potrebe prikaza uspo-rednih podataka više proračunskih godina;

V. KLJUČNI PROGRAMI, PROJEKTI I AKTIVNO-STI KOJI SE FINANCIRAJU IZ PRORAČUNA - priku-pljene prihode, višak iz prethodne godine i primitke po zaduživanju (što uključuje sve raspoložive izvore financiranja) vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste za unaprjeđenje kvalitete živo-ta građana na svom području. To se odnosi na ure-đenje naselja i stanovanja, brigu o djeci i socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, sport, kultu-

ru, zaštitu potrošača i okoliša, civilnu zaštitu, promet i ostalo. Građanima je potrebno objasniti strukturu rashoda na njima prihvatljiv način. Za potpuno razu-mijevanje u pojedinim svojim dijelovima, ekonom-ska klasifikacija traži stručna znanja. Stoga je potreb-no pojedine kategorije rashoda dodatno obrazložiti, ako se ekonomska klasifikacija koristi za prikaz plani-ranih proračunskih rashoda. Međutim, prikaz rasho-da po funkcijskoj klasifikaciji građanima je iznimno prihvatljiv i lako razumljiv.

Uz navedeno, u ovom je dijelu vodiča nužno na-vesti:

• predviđene troškove administracije uprave, ali i proračunskih korisnika;

• projekte koji su započeti ranijih godina i koji će se financirati i u narednim godinama, uz iska-zivanje njihova dosadašnjeg troška financiranja i planiranog financiranja u naredne tri godine (ako ih je veliki broj, tada istaknuti projekte koji su financijski značajniji);

• nove projekte i predviđene troškove njihova fi-nanciranja (ako ih je veliki broj, tada istaknuti projekte koji su financijski značajniji);

• visinu donacija neprofitnim organizacijama;• visinu subvencija uz opis korisnika, namjene i sl. VI. BITNI KONTAKTI I KORISNE INFORMACI-

JE - potrebno je objaviti kontaktne telefone i e-mail adrese, posebice onih upravnih tijela jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave koja pružaju javne usluge od posebnog interesa za građane (poka-zujući i u čijoj su nadležnosti pojedina pitanja). Po-željno je građanima omogućiti i izravnu komunikaci-ju s načelnikom, gradonačelnikom i županom putem posebne e-mail adrese ili drugog načina komunika-cije. Prijedloge i pritužbe građana poželjno je objav-ljivati na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u ovom dijelu vodiča uputiti na postojanje takve stranice.

Sve prethodno navedeno bitno je zbog izgradnje međusobnog povjerenja, što bi u konačnici treba-lo voditi aktivnijem uključivanju građana u proces upravljanja, a time i do unaprjeđenja funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave koja bi potrebe građana uskladila s proračunskim politika-ma i alokacijama.

KREDITNI RIZIK

Opseg: 288 str. Cijena: 336,00 kn

Autori: Prof. dr. sc. Drago JAKOVČEVIĆ; mr.sc. Ivana JolićZagreb, travanj 2013.

Narudžbe slati na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]

U ovoj knjizi opisuje se materijalno najčešći i najznačajniji rizik kojem se izla-žu financijski i nefinancijski subjekti u svom poslovanju. Posebnost upravljanja kredit-nim rizikom kao najkompleksnijim rizikom kojem su izloženi regulatori, supervizori i menadžment banaka izaziva strepnju u poslovnoj javnosti i prijetnju stabilnosti našeg (i šireg) gospodarstva. Knjiga je osmišljena na način da kroz teoretska i praktična zna-nja i iskustva predoči kreditne rizike s pragmatičnog i supervizorskog motrišta.

Page 9: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 9

RAČUNOVODSTVO

Neke knjigovodstvene rješidbe u proračunskom sustavu

U ovom se članku daje osnovno objašnjenje priho-da od spomeničke rente i predložak njezina knji-

govodstvenog praćenja u proračunskom okruženju. Uz ove se prihode, osim objašnjenja provedbe stručnog os-posobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i su-financiranja zapošljavanja u komunalnim javnim radovi-ma, pokazuje način njihova knjigovodstvenog praćenja.

1. PRIHODI OD SPOMENIČKE RENTE Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih

dobara (Nar. nov., br. 66/99. - 136/12., dalje: Zakon), kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku (dalje: RH) i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Ovim se člankom daje opći pregled tog Zakona i prijedlog knjigovodstvenih evidencija jednog od izvora finan-ciranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara – prihoda od spomeničke rente.

Spomenička renta je naknada koju su, na temelju Zakona, obvezne plaćati određene kategorije fizič-kih i pravnih osoba radi zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Zajednički je prihod državnog proračuna i proračuna Grada Zagreba, grada ili općine na po-dručju koje je renta ubrana, a koristi se za ostva-rivanje nacionalnog programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Visinu spomeničke rente utvrđu-ju Grad Zagreb, gradovi i općine svojim odlukama. Zakonom je uveden dvostruki sustav određivanja spomeničke rente – tzv. direktna i indirektna spo-menička renta.

1.1. DIREKTNA SPOMENIČKA RENTASukladno čl. 114. Zakona, obveznici plaćanja direk-

tne spomeničke rente su fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokret-nom kulturnom dobru ili na području kulturno-po-vijesne cjeline, i to za svaku poslovnu jedinicu (sva-ko stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnost) koja se nalazi na takvoj lokaciji.

Sukladno Zakonu, svojstvo kulturnog dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem. Kulturna dobra upisuju se u javni Registar koji vodi Ministarstvo kulture. Kulturno-po-vijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su zaštićeni kao kulturno dobro.

Osnovica za obračun direktne spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kul-turno-povijesne cjeline. Obveznici plaćanja direktne spomeničke rente moraju upravnom tijelu grada ili

UDK 657.2

općine, u čijem su djelokrugu poslovi komunalnoga gospodarstva, dostaviti podatke o korisnoj površi-ni poslovnih prostora koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spo-menička renta.

Spomenička renta plaća se u godišnjoj svoti prema rješenju o utvrđivanju spomeničke rente koje donosi upravno tijelo jedinica lokalne samouprave nadlež-no za poslove komunalnoga gospodarstva, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove komunalnoga gospodarstva, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju spomeničke ren-te. Ako u tijeku kalendarske godine fizička ili pravna osoba počinje ili prestaje obavljati djelatnost u nepo-kretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, plaća godišnju spomeničku rentu za dio godine u kojoj je obavljala djelatnost.

Zakonom je određeno da se direktna spomenička renta plaća mjesečno u svoti od jedne (1,00) do se-dam (7,00) kuna po četvornom metru korisne povr-šine poslovnog prostora koja služi za obračun rente. Visinu iste za nepokretna kulturna dobra i područja kulturno-povijesnih cjelina na područjima pojedi-noga grada i općine, odnosno Grada Zagreba, utvr-đuju svojom odlukom gradsko i općinsko vijeće, od-nosno Gradska skupština. Utvrđene svote direktne spomeničke rente razlikuju se od grada do grada, a pritom su korišteni kriteriji poput tipa djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru, veličini ko-risne površine poslovnog prostora, spomeničkom statusu objekta u kojem se nalazi poslovni prostor (primjerice, nalazi li se poslovni prostor u pojedi-načnom kulturnom dobru ili u objektu koji pripada nekoj kulturno-povijesnoj cjelini).

Zakonom je utvrđeno da su plaćanja direktne spo-meničke rente oslobođeni korisnik koncesije na kul-turnom dobru te fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost. Izmjenama i dopunama Zakona1 koje su stupile na snagu 1. ožujka 2012. brisan je st. 6. čl. 114. kojime je bilo utvrđeno da Grad Zagreb, grad ili opći-na mogu, iznimno, svojom odlukom fizičke ili pravne osobe koje su obveznici plaćanja indirektne spome-ničke rente izuzeti od plaćanja direktne spomenič-ke rente. Ova odredba prestaje vrijediti 31. prosinca 2013.,2 te odredba kojom je znatno sužen popis dje-

Mr. sc. Andreja MILIĆIvana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kultur-nih dobara (Nar. nov., br. 25/12.)

2 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kultur-nih dobara (Nar. nov., br. 136/12.)

Page 10: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN10

latnosti za bavljenje kojima su fizičke i pravne osobe obvezne plaćati indirektnu spomeničku rentu.

1.2. INDIREKTNA SPOMENIČKA RENTASukladno čl. 114.a Zakona, indirektnu spomenič-

ku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju sljedeće djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u

specijaliziranim prodavaonicama,61. Telekomunikacije (osim održavanja komunika-

cijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog pro-grama),

64.1 Novčarsko posredovanje,66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga,

osim osiguranja i mirovinskih fondova,92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.Člankom 114.a st. 1. Izmjene i dopune Zakona, koji

je stupio na snagu 1. listopada 2010., utvrđen je širi popis djelatnosti. Budući da odredbe koje trenutačno utvrđuju popis djelatnosti, kao što je već navedeno, prestaju vrijediti 31. prosinca 2013., od 1. siječnja 2014. na snazi će ponovo biti popis djelatnosti iz Izmjena i dopuna Zakona iz 2010., koji se daje u nastavku

46.22 Trgovina na veliko cvijećem i sadnicama,

55.10 Hoteli i sličan smještaj,

46.34 Trgovina na veliko pićima, 56.10 Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane,

46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,

61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa),

46.37 Trgovina na veliko kavom, čajem, kakaom i začinima,

64.1 Novčarsko posredovanje,

46.39 Nespecijalizirana trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima,

66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova,

46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,

77.11 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije,

46.46 Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima,

77.21 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport,

46.48 Trgovina na veliko satovima i nakitom,

77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava,

49.32 Taksi služba, 79. Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima,

51.21 Zračni prijevoz robe, 92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja,

52.21 Uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim prijevozom,

93.19 Ostale sportske djelatnosti (marine),

52.23 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom,

93.21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Osnovica za obračun indirektne spomeničke rente je ukupni godišnji prihod koji fizička ili pravna osoba ostvari obavljanjem navedenih djelatnosti. Indirek-tna spomenička renta plaća se po stopi od 0,05%.

Poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, na-plate i ovrhe indirektne spomeničke rente obavlja Porezna uprava. Troškovi evidencije nadzora, naplate i ovrhe indirektne spomeničke rente su 5% od napla-ćene svote rente. Fizičke i pravne osobe koje su obve-znici plaćanja indirektne spomeničke rente, podatke za obračun rente podnose ispostavi Porezne uprave, nadležnoj prema prebivalištu odnosno sjedištu, na Obrascu SR propisanom Zakonom, zajedno s prija-vom poreza na dohodak, odnosno poreza na dobitak, i to najkasnije do kraja travnja tekuće godine za pret-hodnu godinu za koju se sastavlja konačni obračun.

Konačni obračun godišnje svote indirektne spome-ničke rente je potreban jer, sukladno Zakonu, fizička i pravna osoba plaća mjesečni predujam rente u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Za fizičku i pravnu osobu koja počinje obavljati djelatnost, utvrđivanje predujmova indirektne spomeničke rente do prvog podnošenja obračuna poslovnog rezultata utvrđuje Porezna uprava, na način na koji se utvrđuju preduj-movi poreza na dohodak, odnosno poreza na dobitak.

Fizičke i pravne osobe obveznici indirektne spome-ničke rente uplaćuju mjesečnu svotu rente u rokovima za plaćanje predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobitak, dok razliku po Obrascu SR uplaću-ju u propisanom roku za podnošenje Obrasca SR.

Kao što je već navedeno, prihod od indirektne, kao i od direktne, spomeničke rente uplaćuje se 60% u korist Grada Zagreba, grada ili općine na području na kojemu je renta ubrana, a 40% u korist državnog pro-računa za ostvarivanje nacionalnog programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

1.3. RAČUNI ZA UPLATU SPOMENIČKE RENTE I KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE

Sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za finan-ciranje drugih javnih potreba u 2013. (Nar. nov., br. 2/13. i 68/13.), prihodi od spomeničke rente uplaćuju se na sljedeće račune:

• Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora uplaćuju se u korist računa grada/op-ćine na području na kojemu se renta uplaćuje:

HRxx100100517...2869K1001005-17...2869K,

• Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist ra-čuna grada/općine na području na kojemu se renta uplaćuje:

HRxx100100517...2870K1001005-17...2870K.

Obveznici uplate spomeničke rente koja se pla-ća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora i spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod na nalozima za plaćanje, u polje „Mo-del“ upisuju broj modela „67“, a u polje „Poziv na broj odobrenja“ kao podatak prvi OIB, koji im ga je dodi-jelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava.

Page 11: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 11

Za razliku od indirektne rente gdje poslove utvrđi-vanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe obavlja Porezna uprava, za direktnu rentu te poslove obavlja jedinica lokalne samouprave koja je izdala rješenje o obvezi plaćanja rente.

To je i razlog zašto su knjigovodstvene evidencije različite kod praćenja direktne i indirektne rente.

1.4. KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA

9 Tablica 1. Knjigovodstvene evidencije prihoda od spomeničke rente koja se plaća po četvornom metru korisne površine (direktna renta)

RED. BR. OPIS IZNOS

RAČUNDUGUJE POTRAŽUJE

1 2 3 4 5

Izdavanje rješenja o obvezi uplate spomeničke rente – upravno tijelo JLS i Grad Zagreb

1.Stranci je izdano rješenje o obvezi uplate spomeničke rente

3016423

96423

20 23955

Evidentiranje uplaćenih sredstava spomeničke rente– zatvaranje potraživanja temeljem izvatka računa HRxx100100517...2869K/ HRxx100100517...2870K

2. Spomenička renta je plaćena

30 9642316423

20 23955Evidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje jedinice lokalne samouprave na čijem je području renta ubrana i koje donosi rješenje o obvezi uplate rente

3.

Prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem je području renta ubrana i koje donosi rješenje o obvezi uplate rente – 60%

30 11121 64236

Evidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje u državnom proračunu

4. Prihod državnog proračun – 40% 20 11121 64236

Za evidencije pod tek. br. 1., podloga je izdano rješenje stranci o obvezi plaćanja spomeničke ren-te. S obzirom na to da je Zakonom propisano da je spomenička renta zajednički prihod općinskog/gradskog proračuna i državnog proračuna u omjeru 60:40, i knjigovodstvene evidencije moraju odražava-ti navedeno. Stoga se uz ukupno zaduženje osnovnog računa potraživanja 16423, odobrava osnovni račun 96423 Obračunati prihodi od spomeničke rente u svoti od 60% ukupno obračunate obveze (samo 60% priho-da pripada JLS-u), dok se za razliku zadužuje osnovni račun 23955 Obveze za tuđe prihode (prihod držav-nog proračuna).

Uplatom spomeničke rente na račun zajedničkih prihoda zatvara se potraživanje od stranke uz isto-dobno zatvaranja obračunatih prihoda i obveze za tuđe prihode. Kako se svota spomeničke rente napla-ćena na zajednički račun automatski usmjerava na račun za redovito poslovanje JLS-a i državnog pro-računa, tako će JLS priznati prihod od spomeničke rente na osnovnom računu 64236 na temelju izvatka računa za redovito poslovanje, uz istodobno tereće-nje žiro-računa.

Kako bi nadležna upravna tijela JLS-a mogla pra-titi uplatu sredstava, potrebno je od FINE zatražiti

izvatke s podatcima o uplatitelju. Obrazac Zahtjeva za preuzimanjem izvatka može se dobiti u FINI. Kori-snici mogu popunjeni i ovjereni obrazac dostaviti na telefaks: 01/6127-381, dok se original obrasca dostav-lja na sljedeću adresu:

Financijska agencija Sektor usluga za javni sektor, Centar za podršku sustavu rizniceVrtni put 3 10 000 ZAGREB

9 Tablica 2. Knjigovodstvene evidencije prihoda od spomeničke rente koja se plaća po ukupnom go-dišnjem prihodu (indirektna renta)

RED. BR. OPIS IZNOS

RAČUNDUGUJE POTRAŽUJE

1 2 3 4 5

Izdavanje rješenja o obvezi uplate spomeničke rente - Porezna upravaEvidentiranje uplaćenih sredstava spomeničke rente– zatvaranje potraživanja temeljem izvatka računa HRxx100100517...2869K/ HRxx100100517...2870KEVIDENCIJE U JLSEvidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje jedinice lokalne samouprave na čijem je području renta ubrana i koje donosi rješenje o obvezi uplate rente

1.

Prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem je području indirektna renta ubrana – 60%

30 11121 64236

Evidnetiranje obračuna i plaćanja usluge utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe Poreznoj upravi u iznosu od 5% obračunatih prihoda

2.Obveza za uslugu Porezne uprave 5% obračunatih prihoda

2,5 32399 23239

3. Obveza je plaćena 2,5 23239 11121EVIDENCIJE U DRŽAVNOM PRORAČUNUEvidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje u državnom proračunu

4. Prihod državnog proračun – 40% 20 11121 64236

Kako je Zakonom propisano da poslove utvrđiva-nja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe obavlja Porezna uprava, tako vodi i evidencije u vezi s ovim poslovnim događajem (evidencije pod tek. br. 1. i 2. u tablici 1. Knjigovodstvene evidencije prihoda od spo-meničke rente koja se plaća po četvornom metru ko-risne površine (direktna renta)). JLS priznaje prihode od indirektne spomeničke rente na temelju primlje-ne uplate na račun za redovito poslovanje. Za uslugu utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe indirektne spomeničke renta JLS plaća Poreznoj up-ravi (tek. br. 2. i 3. Tablice 2. Knjigovodstvene evidenci-je prihoda od spomeničke rente koja se plaća po uku-pnom godišnjem prihodu (indirektna renta).

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE

Page 12: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN12

2. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA I SUFINANCIRANO ZAPOŠLJAVANJE U KOMUNALNIM JAVNIM RADOVIMA

2.1. UVODStručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja

radnog odnosa te sufinanciranje zapošljavanja u ko-munalnim javnim radovima mjera su aktivne politike zapošljavanja utvrđenih Nacionalnim planom za po-ticanje zapošljavanja za 2011. i 2012.

Prvom je mjerom omogućeno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim pro-računskim korisnicima te proračunskim korisnicima državnog proračuna primanje nezaposlene osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, dok je zapošljavanje u komunalnim javnim radovima prepoznato kod mnogih JLP(R)S-a, njihovih proračunskih korisnika i trgovačkih društa-va kao dobar način rješavanja privremenog zapošlja-vanja nezaposlenih osoba.

U nastavku se daje kratki pregled mjera te način knjigovodstvenog evidentiranja, sukladno propisima u vezi s proračunskim računovodstvom.

2.2. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Mjere aktivne politike zapošljavanja, utvrđene Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012., predstavljaju nastavak aktivnosti iz prethodnih planova za poticanje zapošljavanja, a usmjerene su na poticanje motivacije za zapošljava-nje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja te su-financiranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost, kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. Na sjednici održanoj 15. studenog 2012. Vlada Repu-blike Hrvatske donijela je odluku o produljenju pri-mjene Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. do 1. srpnja 2013., nakon čega će u primjeni biti Nacionalni program reforma u sklopu kojega će se definirati nove mjere iz područja zapo-šljavanja. Sukladno navedenome, zahtjevi za dodjelu sredstava po mjerama iz Nacionalnog plana zaprima-la su se do 30. lipnja 2013.

Jedna od mjera utvrđenih ovim Nacionalnim pla-nom i važećim zakonskim propisima omogućava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave, proračunskim korisnicima državnog proraču-na i proračunskim korisnicima jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (dalje: poslodavac) primanje nezaposlene osobe na stručno osposoblja-vanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ovisno o stručnoj spremi polaznika stručnog osposobljavanja za rad, ugovor o stručnom osposobljavanju može se sklopiti na 12, 24 i 36 mjeseci.

Polaznik stručnog osposobljavanja za rad ne prima plaću već mu Hrvatski zavod za zapošljavanje ispla-ćuje novčanu pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije, koja je trenutačno 1.600,00 kn mjesečno, i to po potvrđenoj prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad. Novčana pomoć namijenje-na je za pokrivanje osnovnih troškova prijevoza, to-plog obroka i drugog.

Sukladno čl. 6. Zakona o poticanju zapošljavanja (Nar. nov., br. 57/12. i 120/12.), poslodavac koji pri-mi nezaposlenu osobu na stručno osposobljavanje, tijekom ukupnog trajanja osposobljavanja bit će za tu osobu oslobođen od obračuna i uplate doprinosa na osnovicu (umnožak prosječne plaće u RH prema objavi Državnog zavoda za statistiku3 i koeficijenta 0,35) za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu te posebnog doprinosa za poticanje zapošljava-nja osoba s invalidnošću, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa.

Hrvatski zavod za zapošljavanje obavlja uplate sredstava po ugovorima o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa:

o tromjesečno, prvi dio nakon potpisa ugovora i dostavi instrumenata osiguranja naplate od strane poslodavca, a najkasnije u roku od 30 dana od pot-pisa ugovora, a ostale isplate nakon dostave dokaza o uplaćenim doprinosima;

o isplata novčane pomoći mjesečno nakon potvr-đene prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad.

Poslodavac uplaćuje obvezne doprinose mirovin-skog osiguranja, prema čl. 43. i 44. Zakona o doprino-sima (Nar. nov., br. 84/08. - 144/12.) tako da polaznik za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja za rad ostvaruje staž u mirovinskom osiguranju. Hrvatski zavod za zapošljavanje refundira poslodavcu uplaće-ne obvezne doprinose mirovinskog osiguranja obra-čunate na osnovicu. Isplata sredstava obavlja se jed-nokratno u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora, a u slučaju povećanja osnovice (odnosno povećanja prosječne plaće u Republici Hrvatskoj), za uplatu ob-veznih doprinosa, razliku svote za uplatu doprinosa do kraja ugovorenog razdoblja snosi poslodavac.

2.3. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE UGOVORA O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

2.3.1. Evidencije kod proračunskih korisnika državnog proračuna (riznično poslovanje)

Kada je poslodavac proračunski korisnik državnog proračuna koji posluje putem jedinstvenog raču-na državne riznice, Hrvatski zavod za zapošljavanje uplaćuje refundaciju sredstava na jedinstveni račun državnog proračuna 1001005-1863000160, s mode-lom 64 i pozivom na broj 5673-RKP primatelja sred-stava - P3. Podatak P3 samostalno određuje prima-telj sredstava (poslodavac – proračunski korisnik), a može imati najviše 11 znamenaka.

Doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje proračunski korisnik – poslodavac eviden-tira na osnovnom računu 65268 Ostali prihodi za posebne namjene, izvor 43 Ostali prihodi za posebne namjene, a plaćanje obveznih doprinosa na osnov-nom računu 32412 Naknade ostalih troškova. Ako proračunski korisnik nema planirana sredstva za te namjene na izvoru namjenskih prihoda (43) i stavci 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa

3 Na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9202) naveden je podatak da je prema zadnjoj objavi Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća za RH svota od 7.867 kn pa, prema tome, osnovica za uplatu doprinosa je 2.753,45 kn.

Page 13: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 13

u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. (Nar. nov., br. 139/12. i 53/13.) sukladno čl. 50. Zako-na o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.), sred-stva refundacije se mogu koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u državnom proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva fi-nancija. Stoga, nakon uplate sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na račun državnog proraču-na poslodavac – proračunski korisnik treba Ministar-stvu financija dostaviti zahtjev3 za suglasnost za otva-ranje novog izvora/aktivnosti/stavke u državnom proračunu za tekuću proračunsku godinu.

Knjigovodstvene evidencije ovoga poslovnog do-gađaja dane su u tablici 1., s napomenom da HZZ, u pravilu, unaprijed doznačava određenu svotu sred-stava (najčešće godišnju svotu), dok se u prihode priznaje isključivo svota u visini isplaćenih naknada. Dakle, razliku doznačenih sredstava potrebno je do obračuna i isplate naknade za pojedini mjesec voditi na osnovnim računima vremenskih razgraničenja, i to 29221 Odgođeno priznavanje prihoda.

9 Tablica 1. Knjigovodstvene evidencije kod pro-računskih korisnika Državnog proračuna (sustav rizničnog poslovanja)

RED. BR. OPIS IZNOS

RAČUNDUGUJE POTRAŽUJE

1 2 3 4 5

1. Doznaka( godišnjeg) iznosa sredstava od strane HZZA. Uplata (godišnjeg) iznosa na račun proračuna (u sustavu riznice i korisnik sredstava je proračunski korisnik)

1.

Evidentiranje prihoda za razdoblje 1 razdoblje/12 mjeseci

1.600

16711

65268

Evidentiranje vremenskog razgraničenja za 11 razdoblja/12

17.600 29221

2. Priznavanje prihoda za 2 razdoblje /12 mjeseci1. Priznavanje prihoda 2/12 1.600 29221 65268

3. Plaćanje doprinosa za 1. razdoblje /12mjeseciA. Plaćanje obveza kod korisnika koji posluje preko računa proračuna

1. Obveza za uplatu doprinosa 10

32412 23412

2. Plaćanje doprinosa 23412 16711

2.3.2. Evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave ili njezin proračunski korisnik, kao i u slučaju državnog proračuna, evidentira doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na osnovnom računu 65268 Ostali prihodi za posebne namjene, unutar izvora financiranja 4 Prihodi za posebne na-mjene, a plaćanje obveznih doprinosa na osnovnom računu 32412 Naknade ostalih troškova. Navedena se sredstva smatraju namjenskim prihodima te se u slučaju kada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili proračunski korisnik nema planirana

sredstva za te namjene na izvoru namjenskih priho-da i stavci 324 Naknade troškova osobama izvan rad-nog odnosa, u proračunu primjenjuje čl. 50. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.) koji pro-pisuje da se uplaćeni i preneseni, a manje planirani prihodi za posebne namjene mogu izvršavati iznad svota utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava. Nadalje, uplaćeni i preneseni, a neplanirani i prihodi za posebne namje-ne mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim ak-tivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethod-nu suglasnost upravnog tijela za financije za način korištenja namjenskih prihoda.

Knjigovodstvene evidencije ovoga poslovnog do-gađaja dane su u tablici 2., s napomenom da HZZ, u pravilu, unaprijed doznačava određenu svotu sred-stava (najčešće godišnju svotu), dok se u prihode priznaje isključivo svota u visini isplaćenih naknada. Dakle, razliku doznačenih sredstava potrebno je do obračuna i isplate naknade za pojedini mjesec voditi na osnovnim računima vremenskih razgraničenja, i to 29221 Odgođeno priznavanje prihoda.

9 Tablica 2. Knjigovodstvene evidencije kod pro-računa JLPRS-a i proračunskih korisnika JLPRS-a koji ne posluju putem sustava riznice

RED. BR. OPIS IZNOS

RAČUNDUGUJE POTRAŽUJE

1 2 3 4 5

1. Doznaka godišnjeg iznosa sredstava od strane HZZB. Uplata (godišnjeg) iznosa direktno na račun proračuna ili računa proračunskog korisnika (nema sustava riznice)

2.

Evidentiranje prihoda za razdoblje 1 razdoblje/12 mjeseci

1.6001111(2)1

65268

Evidentiranje vremenskog razgraničenja za 11 razdoblja/12

17.600 29221

2. Priznavanje prihoda za 2 razdoblje /12 mjeseci1. Priznavanje prihoda 2/12 1.600 29221 65268

3. Plaćanje doprinosa za 1. razdoblje /12mjeseciB. Plaćanje obveze direktno sa račun proračuna ili proračunskog korisnika (nema sustava riznice)

1. Obveza za uplatu doprinosa 10

32412 23412

2. Plaćanje doprinosa 23412 1111(2)1

3. SUFINANCIRANO ZAPOŠLJAVANJE U KOMUNALNIM JAVNIM RADOVIMA

Iz Godišnjaka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidljiv je značajan porast u korištenju mjere sufinan-ciranog zapošljavanja u komunalnim javnim rado-vima, od 1.9315 osobe koje su putem ove mjere bile zaposlene na komunalnim javnim radovima u 2009. do 17.1776 zaposlenih osoba u 2012.

4 Obrazac zahtjeva nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna.

5 Godišnjak 2009., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, travanj 2010., Nacionalni plan poticanja zapošljavanja u 2009., Prilog 4a; http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2009.pdf

6 Godišnjak 2012., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, ožu-jak 2013., Aktivna politika zapošljavanja, Prilog 5a; http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_GODISNJAK_2012.pdf

Page 14: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN14

Inicijator i izvođač javnih rada mogu biti jedinice lo-kalne samouprave – gradovi i općine, trgovačka druš-tva u njihovom vlasništvu (trgovačka društva koja se bave komunalnim djelatnostima…), ustanove (dječji vrtići, škole, muzeji, knjižnice…), nevladine udruge i slične institucije te drugi poslodavci ako Hrvatski za-vod za zapošljavanje njihove programe ocijeni kvali-tetnim. Prednost imaju programi iz područja socijalne skrbi (potpora i pomoć osobama s invalidnošću, stari-jim osobama i socijalno ugroženima), edukacije (po-moć u nastavi djeci s invalidnošću), zaštite i očuvanja okoliša te održavanja i komunalnih radova (uređenje javnih površina…), ali moguće je dobiti sufinanciranje i za druge, poput skrbi o djeci predškolskog uzrasta, rada na arheološkom lokalitetu, pomoći pri sređivanju knjižničarske građe, poslova vodiča u muzeju, proda-vača karata, turističkog promotora, pomoći pri pro-vedbi priredaba i manifestacija…

Ta je mjera usmjerena na osobe niže razine obra-zovanja koje se zapošljavaju na jednostavnijim poslo-vima osnovne djelatnosti poslodavca i provediva je u uvjetima kada poslodavcu nedostaje radne snage za obavljanje jednostavnijih poslova osnovne djelatnosti.

U sklopu te mjere, Hrvatski zavod za zapošljava-nje potiče privremeno zapošljavanje nezaposlenih osoba, bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifi-kaciju, koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 36 mjeseci i imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja.

Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatu po ugovo-rima o dodjeli potpore za zapošljavanje/samozapo-šljavanje, sufinanciranju/financiranju javnog rada obavlja tromjesečno: prvi dio nakon potpisa ugovora i dostave instrumenata osiguranja naplate od strane poslodavca, a najkasnije u roku od 30 dana od potpisa ugovora, a ostale isplate nakon dostave dokaza o ispla-ćenim plaćama i uplaćenim doprinosima na obraču-nate i isplaćene plaće za koju je primio dio potpore.

Sredstva koje nadležna ministarstva i jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, primaju s pozicija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime financiranje javnih radova, evidentiraju se kao priho-di na podskupini 683 Ostali prihodi, dok se rashodi za zaposlene na poslovima javnih radova evidentiraju na skupini 31 Rashodi za zaposlene jer se sa zaposle-

nicima sklapaju ugovori o radu na određeno vrijeme. Kao i kod stručnog osposobljavanja za rad bez za-

snivanja radnog odnosa, doznačena sredstva imaju karakter namjenskih prihoda te se u slučaju kada je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili proračunski korisnik nema planirana sredstva za te namjene, na izvoru namjenskih prihoda i stavkama unutar skupine 31 Rashodi za zaposlene u proračunu primjenjuje čl. 50. Zakona o proračunu.

Knjigovodstvene evidencije toga poslovnog do-gađaja dane su u tablici 3., s napomenom da HZZ, u pravilu, unaprijed doznačava određenu svotu sred-stava (najčešće godišnju svotu), dok se u prihode pri-znaje isključivo svota u visini isplaćenih plaća. Dakle, razliku doznačenih sredstava potrebno je do obraču-na i isplate plaće za pojedini mjesec voditi na osnov-nim računima vremenskih razgraničenja, i to 29221 Odgođeno priznavanje prihoda.

9 Tablica 3. Knjigovodstvene evidencije sufinan-ciranog zapošljavanje u komunal-nim javnim radovima

RED. BR. OPIS IZNOS

RAČUNDUGUJE POTRAŽUJE

1 2 3 4 5

1. Doznaka iznosa sredstava od strane HZZ na ime financiranje javnih radova

2. Evidentiranje prihoda za razdoblje 1 razdoblje/12 mjeseci*

1.00011121

68311

Evidentiranje vremenskog razgraničenja za 11 razdoblja/12

12.600 29221

2. Priznavanje prihoda za 2 razdoblje /12 mjeseci1. Priznavanje prihoda 2/12 1.000 29221 68311

3. Isplata plaće za 1. razdoblje /12mjeseci**

1. Obračunana bruto plaća 700 311 231Doprinosi na plaće 300 313 231

2. Isplata plaće 1.000 231 11121

* U primjeru se koriti razdoblje od 12 mjeseci iako isplata sredstva može teći i drugačijom dinamikom.

** Knjiženja isplate plaće u primjeru daju se na razini skupine ali je u glavnoj knjizi poslovni događaj potrebno minimalno pri-kazati na razini osnovnog računa

IX. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2012.Skupina autora

Redaktor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ

AKTUALNO

Računovodstvo poduzetnika

Knjiga je namijenjena trgovačkim društvima svih djelatnosti, obrtnicima dobitašima i zadrugama.

Priručnik se preporučuje profesionalcima, ali i onima koji žele naučiti računovodstvo.

PRIRUČNIK KOJI SE NAJVIŠE TRAŽI

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]

Opseg: 1 166 str.Cijena: 588,00 kn

Page 15: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 15

Mr. sc. Andreja MILIĆIvana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.

Obvezne kontrole u Obrascu PR-RASS obzirom na to da u sustavu proračuna postoji ra-

zličit i širok obuhvat statusno različitih pravnih osoba, a da su računovodstveni propisi jedinstveni za ci-jeli proračunski sustav, razložno je očekivati da različite osobe ne mogu imati jednake vrste prihoda i primitaka. Kako bi se osigurala točnija konsolidacija financijskih iz-vještaja, u sustav financijskog izvještavanja ugrađene su neke nove kontrole koje ponajprije onemogućuju prav-nim osobama različite proračunske razine upisivanje po-dataka koji im ne mogu biti svojstveni. U članku se navo-de te novo uvedene kontrole financijskih izvještaja koje će se primjenjivati i na financijske izvještaje za razdoblje od siječnja do rujna 2013.

1. UVODZbog potrebe uvođenja veće kontrole u podatke

koje državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovi prora-čunski korisnici unose u financijske izvještaje pro-pisane Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br.33/11., dalje: Pravilnik o financijskom izvještavanju), uz već postojeće kontrole, Ministarstvo financija ugradilo je u obrasce financijskih izvještaja nove, obvezne kon-trole, i to u prvom redu one koje se odnose na podat-ke koji se upisuju u Obrazac PR-RAS.

Popis novih obveznih kontrola objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija u Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih iz-vještaja proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. (Klasa: 400-06/13-01/140; Ur. broj: 513-05-02/13-2) od 1. srpnja 2013.

Navedene kontrole ugrađene su u elektroničku ver-ziju obrazaca financijskih izvještaja kao obvezne kon-trole po razinama predaje financijskih izvještaja. Na-vedeno znači da u slučaju kada je na bilo kojoj od na-vedenih oznaka AOP unutar određene razine upisana svota, kontrola javlja pogrešku i obrazac je neispravan.

Oznake razina koje se unose u zaglavlja pri popu-njavanju financijskih izvještaja definirane su u čl. 6. Pravilnika o financijskom izvještavanju i označavaju sljedeće:

• 11 – proračunski korisnik državnog proračuna,• 12 – razdjel – konsolidirani izvještaj,• 13 – državni proračun,• 21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lo-

kalne i područne (regionalne) samouprave,• 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regi-

onalne) samouprave,• 23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave,• 31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lo-

kalne i područne (regionalne) samouprave

UDK 657.2

koji obavlja poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju,

• 41 – izvanproračunski korisnik državnog prora-čuna,

• 42 – izvanproračunski korisnik.U nastavku se daje objašnjenje i razlozi uvođenja

pojedinih kontrola.

2. ZAJEDNIČKI POREZI (AOP-i 003 - 011 Porez i prirez na dohodak; AOP-i

019 - 020, 022 i 023 Porezi na imovinu; AOP-i 019 - 020, 022 i 023 Porezi na imovinu ; AOP-i 026 i 028 - 030 Porezi na robu i usluge (osim porez na dodanu vrijed-nost i posebni porezi i trošarine)

Sukladno čl. 45. st. 2. Zakona o financiranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, porez na dohodak zajednički je prihod općine, grada, županije i države.

Slijedom navedenoga, podatci o ostvarenju pore-za na dohodak mogu se iskazati samo u financijskim izvještajima države (razina 13) i jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (razina 22 i 23), ali ne i njihovih proračunskih (11, 12, 21 i 31) i izvanpro-računskih korisnika (41 i 42).

Na temelju čl. 30. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak (AOP 003 – 011), porez na potrošnju (AOP 026), porez na kuće za odmor (AOP 019), porez na tvrtku ili naziv (AOP 028) i porez na korištenje javnih površina (AOP 019). Sukladno čl. 5. istoga Zakona, županijski porezi su, između ostaloga, porez na cestovna vozila (AOP 028), porez na plovila (AOP 028) i porez na automate za zabavne igre (AOP 030).

Posebnu pozornost trebaju obratiti županije pri popunjavanju podataka o prirezu porezu na doho-dak. Naime, podatci o prirezu porezu na dohodak mogu se nalaziti samo u financijskim izvještajima općina i gradova (razina 22 i 23), međutim, s obzirom na to da se u iste AOP-e unose podatci o porezu na dohodak i prirezu, nije moguće zabraniti ispunjava-nje tih AOP-a županijama (ista razina kao i gradovi i općine, 22 i 23) niti državi (razina 13).

3. POREZ NA DOBITAK(AOP-i 012 – 017 Porez na dobit)Prema čl. 45. st. 11. Zakona o financiranju jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihod od poreza na dobitak prihod je državnog proračuna pa je ispunjavanje AOP-a koji se odnose na podatke o porezu na dobitak dopušteno samo u financijskim izvještajima razine 13 – državni proračun.1

1 Općine i gradovi na područjima posebne državne skrbi i brdsko-pla-ninskim područjima kojima se isplaćuje pomoć iz državnog proračuna u visini poreza na dobitak koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području, evidentiraju iste na 6331 Tekuće po-moći iz proračuna (AOP 057).

Page 16: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN16

Račun iz računskog plana AOP612 Porez na dobit (AOP 013 do 016 - 017) 0126121 Porez na dobit od poduzetnika 013

6122 Porez na dobit po odbitku na naknade za korištenje prava i za usluge 014

6123 Porez na dobit po odbitku na kamate, dividende i udjele u dobiti 015

6124 Porez na dobit po godišnjoj prijavi 0166125 Povrat poreza na dobit po godišnjoj prijavi 017

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 13

4. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST, POSEBNI POREZI I TROŠARINE

(AOP 021 Porez na kapitalne i financijske transak-cije; AOP 025 Porez na dodanu vrijednost;AOP 027 Po-sebni porezi i trošarine)

Porez na dodanu vrijednost je, sukladno čl. 1. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prihod dr-žavnog proračuna RH (razina 13) te se stoga ne može iskazivati u financijskim izvještajima niti jedne druge razine.

Posebni porez na motorna vozila,2 posebni porez na kavu i bezalkoholna pića,3 porez na premije osigu-ranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila4 te trošarine na alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, energente i električnu energiju,5 prihod su državnog proračuna. Stoga je ispunjavanje AOP-a 027 u financijskim izvje-štajima dopušteno samo razini 13.

Račun iz rač. plana AOP6133 Porez na kapitalne i financijske transakcije 0216141 Porez na dodanu vrijednost 0256143 Posebni porezi i trošarine1 027

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 13

1 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i piva koji se plaća po stopi od 3% evidentira se na osnovnom računu 61424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića.

5. CARINE I OSTALI JAVNI PRIHODIAOP 033 Carine i carinske pristojbe isključivo su

prihod državnog proračuna te mogućnost unosa na ovaj AOP ima samo razina 13.

AOP 121 Kazne za carinske prekršaje. Upis na ovaj AOP moguće je samo na razini izvještaja koji se izra-đuje za državni proračun. S obzirom na to da carine i carinske pristojbe prikuplja isključivo državni prora-čun, logična je i činjenica da kazne za prekršaje u vezi s carinama također može prikupljati i evidentirati samo državni proračun.

Račun iz rač. plana AOP6151 Carine i carinske pristojbe 0336811 Kazne za carinske prekršaje 121

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 13

AOP 034 Ostali porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije isključivi su prihod državnog proračuna i može ga popunjavati samo razina 13.

AOP-i 041 – 046 Doprinosi za osiguranja. Dopri-nosi su prihodi koji su uređeni odgovarajućim zako-nima. Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu prihodi su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje. Doprinosi za mirovinsko osiguranje prihod su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Do-prinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposle-nosti prihodi su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Hrvatski zavod za zapošljavanje imaju status izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te svoje financijske izvještaje podnose na razini 41, iako se trenutačno (do 1. siječnja 2014.) prihodi od dopri-nosa evidentiraju isključivo u državnom proračunu. Zbog navedenog kontrola na AOP-ima 041-046 po-stavljena je na način da u slučaju upisa podataka od strane proračuna i proračunskih korisnika na razina-ma 11, 21, 31, 22, 23 i 42 obrazac upozorava da nisu zadovoljene obvezne kontrole.

Račun iz rač. plana AOP6211 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 041

6212 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu 042

6221 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 044

6232 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 046

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 12, 13 i 41

AOP-i 116 i 117 Prihodi za financiranje rashoda po-slovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine

Kontrola na AOP-ima 116 i 117 ograničava upis po-dataka državnom proračunu i županijskim upravama za ceste koje imaju status izvanproračunskih korisni-ka jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Odredbama Pravilnika o računovodstvu i ra-čunskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - ispr.) predviđeno je da se na osnovnim računima unutar odjeljaka 6711 Prihodi za financiranje rashoda poslo-vanja i 6712 Prihodi za financiranje rashoda za na-bavu nefinancijske imovine evidentiraju prihodi koje proračunski korisnici dobiju od svojih nadležnih pro-računa za financiranje redovitih rashoda. Kod izrade konsolidiranog financijskog izvještaja proračuna (dr-žavnog i JLPRS-a), postupcima konsolidacije prora-čun izbija ove prihode (jer su već sadržani u prihodi-ma u izvještaju razine 22 i 13) iz financijskih izvještaja proračunskih korisnika u svojoj nadležnosti. Dakle, kontrola na ovom AOP-u trebala bi ograničavati upis podataka i za razine 22 i 23 (jer je za očekivati da pro-računi jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave pravilno provode postupke konsolidacije). Međutim, uvidom u financijske izvještaje JLPRS-a ra-zine 22 i 23 vidljivo je kako veliki dio JLPRS-a u svojim izvještajima ima popunjene navedene AOP-e te da

2 Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (Nar. nov., br. 15/13.)3 Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar. nov.,

br., 15/13.)4 Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovor-

nosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila (Nar. nov., br., 150/02.)5 Zakon o trošarinama (Nar. nov., br., 22/13., 32/13. – ispravak, 81/13.)

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI

Page 17: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 17

se očito postupci konsolidacije ne provode sukladno propisima kojima je ovo područje uređeno. Stoga je Ministarstvo financija odlučilo da se kontrola na ove AOP-e uvede isključivo na razinu 13 državnog prora-čuna gdje se u postupku konsolidacije pravilno izbi-jaju ovi prihodi, dok će se ograničenje razine 22 i 23 uvesti tek nakon što se utvrde stvarni razlozi velikom broju pogrešnih evidencija.

Ograničenje unosa podataka za razinu 42 proizlazi iz njihova statusa izvanproračunskog korisnika JLPRS-a. Status izvanproračunskog korisnika JLPRS-a imaju županijske uprave za ceste koje u slučaju ostvarivanja prihoda iz bilo kojeg proračuna (državnog ili JLPRS-a) iste ne klasificiraju kao prihode za redovito poslovanje unutar podskupine 671 Prihodi iz proračuna za finan-ciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika već kao pomoći unutar podskupine 633 Pomoći iz prora-čuna, pri čemu se osnovni računi određuju ovisno o tome iz kojeg su proračuna dobiveni (državnog, župa-nijskog, gradskog ili općinskog).

AOP 118 Prihodi na temelju ugovorenih obveza. Evidentiranje prihoda na odjeljku 6713 Prihodi na temelju ugovorenih obveza i njegovom pripadajućem osnovnom računu predviđeno je isključivo za zdrav-stvene usluge, i to za prihode koje ostvaruju sukladno ugovorima s HZZO-om. U ovom trenutku kontrola na AOP-u 118 dopušta unos i ostalim proračunskim korisnicima državnog i proračuna JLPRS-a razine 11, 12, 21, 31 i 41 (jer za sada nije moguće ograniči-ti unos prema funkcijama koje pojedini proračunski korisnici obavljaju). Međutim, ako na ovim AOP-ima ostali proračunski korisnici imaju evidentirane svoje poslovne događaje, svakako bi ih trebali, ovisno o vr-sti poslovnog događaja, evidentirati na druge račune unutar računskog plana jer je proračunima (razina 13 i 22), kao i na konsolidacijskim razinama financijskih izvještaja JLPRS-a (razina 23), onemogućeno iskazi-vanje svote na ovom AOP-u.

AOP 157 Vojna oprema. S obzirom na to da vojnu opremu u svojim evidencijama može imati samo Mi-nistarstvo obrane, upis na ovaj AOP ograničen je na razinu proračunskog korisnika državnog proračuna razine 11 i konsolidiranog izvještaja razdjela razine 12. Kako Ministarstvo obrane posluje putem jedin-stvenog računa riznice, njegovo poslovanje obuhva-ćeno je i izvještajem razine 13 koji se predaje za dr-žavni proračun.

AOP-i 207 i 208 Tekuće i kapitalne pomoći inoze-mnim vladama i AOP-i 210 i 211 Tekuće i kapitalne pomoći međunarodnim organizacijama te insti-tucijama i tijelima EU. Tekuće i kapitalne pomoći, sukladno odredbama Pravilnika o računovodstvu, mogu davati samo proračuni i izvanproračunski ko-risnici, stoga je dopušteno da ove AOP-e mogu imati popunjene samo:

• državni proračun razina 13, ali i razine 11 i 12 jer državni proračun iskazuje sve rashode kroz nadležne razdjele (organizacijska klasifikacija) pa tako i pomoći,

• proračuni JLPRS-a razine 22 i konsolidirani fi-nancijski izvještaji razine 23 (za svote pomoći koje su dali proračuni na razini 22),

• izvanproračunski korisnici državnog proračuna razine 41.

AOP-i 219 i 220 Naknade građanima i kućan-stvima u novcu i u naravi (na temelju osiguranja). Rashode za naknade u novcu i naravi za bolest i in-validnost, zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, djecu i obitelj, nezaposlene, mirovine i dodatke, porodiljne naknade, obiteljske mirovina, naknade za tjelesna oštećenja i tuđu pomoć i njegu, medicinske (zdrav-stvene) usluge, ortopedske sprave, pomagala i osta-lu medicinsku opremu, farmaceutske proizvode i sl. na temelju zakonskih propisa kojima je uređeno svako od navedenih područja, isplaćuju isključivo HZZO, HZMO i HZZ. To je i razlog što su za ostale razine, osim razine 12, 13 i 41, onemogućeni unosi na ove AOP-e. Rashode koji se evidentiraju u okviru podskupine 371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja treba razlikovati od rashoda iz podskupine 372 Ostale naknade građanima i ku-ćanstvima iz proračuna za koje je predviđena isplata iz proračuna kako državnog tako i JLPRS-a. Stoga na AOP-ima 221 - 223 nije ograničen upis podataka za proračune i proračunske korisnike JLPRS-a.

AOP 302 Strateške zalihe (prihodi od prodaje za-liha) i AOP 360 Strateške zalihe (rashodi za naba-vu zaliha). Zakonom o strateškim robnim zalihama (Nar. nov., br. 87/02.) propisani su uvjeti za stvara-nje, financiranje, uporabu i korištenje te obnavljanje strateških robnih zaliha te druge radnje povezane sa strateškim zalihama. Strateškim zalihama putem Dr-žavnog ravnateljstva za robne zalihe upravlja Vlade Republike Hrvatske, a prihodi koji se ostvare namjen-ski su prihod Državnog ravnateljstva za robne zalihe koje njime raspolaže, sukladno odredbama navede-nog Zakona. To znači da podatke na ovim AOP-ima može imati popunjeno samo Ministarstvo gospodar-stva odnosno Državno ravnateljstvo za robne zalihe kao njegov organizacijski dio. Ostalim proračunskim korisnicima na razini 11 obrazac neće javljati pogreš-ku, ali svakako treba obratiti pozornost kako se po-greškom ne bi popunili ti AOP-i.

5. INOZEMNO ZADUŽIVANJE TE OSTALI PRIMITCI I IZDATCI

Prihodi od kamata i primitci od zaduživanja u ino-zemstvu mogu biti iskazani samo u financijskim iz-vještajima državnog proračuna (razina 13).6 Suklad-no čl. 87. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.), jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zadužiti uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira, i to, pre-ma odredbama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 55/09. i 139/10.), na domaćem tržištu. Stoga općine, gradovi i županije (razina 22 i 23) i njihovi proračun-ski korisnici (razina 21 i 31) u izvještajima ne mogu iskazivati podatke na AOP-ima koji su u vezi sa zadu-živanjem u inozemstvu.

6 Kontrola dopušta unos podataka i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna (razina 41) i izvanproračunskim korisnicima pro-računa JLPRS-a (razina 42), iako do 2012. nema podataka o njihovom inozemnom zaduživanju kod inozemnih kreditnih institucija, inozemnih osiguravajućih društava, ostalih inozemnih financijskih institucija te ino-zemnih trgovačkih društava i inozemnih obrtnika.

Page 18: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN18

Račun iz računskog plana AOP

3421Kamate za primljene kredite i zajmove od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU te inozemnih vlada

185

8413 Primljeni zajmovi od međunarodnih organizacija 4488414 Primljeni krediti i zajmovi od institucija i tijela EU 4498415 Primljeni zajmovi od inozemnih vlada u EU 4508416 Primljeni zajmovi od inozemnih vlada izvan EU 451

8446 Primljeni krediti od inozemnih kreditnih institucija 462

8447 Primljeni zajmovi od inozemnih osiguravajućih društava 463

8448 Primljeni zajmovi od ostalih inozemnih financijskih institucija 464

8455 Primljeni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava 468

8456 Primljeni zajmovi od inozemnih obrtnika 469

5413 Otplata glavnice primljenih zajmova od međunarodnih organizacija 554

5414 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od institucija i tijela EU 555

5415 Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih vlada u EU 556

5416 Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih vlada izvan EU 557

5446 Otplata glavnice primljenih kredita od inozemnih kreditnih institucija 568

5447 Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih osiguravajućih društava 569

5448 Otplata glavnice primljenih zajmova od ostalih inozemnih financijskih institucija 570

5455 Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih trgovačkih društava 574

5456 Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih obrtnika 575

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 13

Davanje inozemnih zajmova i njihovi povrati, i to međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU, inozemnim vladama u i izvan EU, ne-profitnim organizacijama, građanima i kućanstvi-ma, kreditnim institucijama, osiguravajućim druš-tvima, ostalim financijskim institucijama, trgovač-kim društvima i inozemnim obrtnicima, može samo državni proračun. Stoga je popunjavanje sljedećih skupina AOP-a ograničeno isključivo na razinu 13 - državni proračun.

Račun iz računskog plana AOP

8113 Povrat zajmova danih međunarodnim organizacijama 387

8114 Povrat zajmova danih institucijama i tijelima EU 3888115 Povrat zajmova danih inozemnim vladama u EU 389

8116 Povrat zajmova danih inozemnim vladama izvan EU 390

8122Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu

393

8156 Povrat zajmova danih inozemnim kreditnim institucijama 404

8157 Povrat zajmova danih inozemnim osiguravajućim društvima 405

8158 Povrat zajmova danih ostalim inozemnim financijskim institucijama 406

8165 Povrat zajmova danih inozemnim trgovačkim društvima 410

8166 Povrat zajmova danih inozemnim obrtnicima 4115113 Dani zajmovi međunarodnim organizacijama 4935114 Dani zajmovi institucijama i tijelima EU 4945115 Dani zajmovi inozemnim vladama u EU 4955116 Dani zajmovi inozemnim vladama izvan EU 496

5122 Dani zajmovi neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu 499

5156 Dani zajmovi inozemnim kreditnim institucijama 510

5157 Dani zajmovi inozemnim osiguravajućim društvima 511

5158 Dani zajmovi ostalim inozemnim financijskim institucijama 512

5165 Dani zajmovi inozemnim trgovačkim društvima 5165166 Dani zajmovi inozemnim obrtnicima 517

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 13

Vrijednosni papir - zaduživanje i otplata, kup-nja i prodaja. Primitci od izdanih vrijednosnih pa-pira, otplata glavnice te njihova kupnja i prodaja iskazuju se, u pravilu, u financijskim izvještajima državnog proračuna. Stoga je popunjavanje sljede-ćih skupina AOP-a ograničeno isključivo na razinu državnog proračuna.

Račun iz računskog plana AOPTrezorski zapisi8211 Trezorski zapisi - tuzemni 4228212 Trezorski zapisi - inozemni 423

5511 Izdaci za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise u zemlji 586

5512 Izdaci za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise u inozemstvu 587

34112 Kamate za izdane trezorske zapise u inozemstvu 666Obveznice8222 Obveznice - inozemne 4268522 Obveznice – inozemne 4835222 Obveznice - inozemne 532

5522 Izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice u inozemstvu 590

34132 Kamate za izdane obveznice u inozemstvu 670

www.rrif.hr

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski

izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:RRiF-ovom računskom planu

za poduzetnikeXVII. izmijenjeno izdanje, Zagreb 2013.Opseg: 136 str. Cijena: 73,50 kn

NOVO IZAŠLO IZ TISKA

Cijena sa CD-om: 84,00 kn

Page 19: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 19

Račun iz računskog plana AOPOstali vrijednosni papiri8231 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni 4288232 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni 4298531 Opcije i drugi financijski derivati – tuzemni 4858532 Opcije i drugi financijski derivati – inozemni 4865231 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni 5345232 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni 535

     8512 Komercijalni i blagajnički zapisi – inozemni 4805212 Komercijalni i blagajnički zapisi - inozemni 529

     8242 Ostali vrijednosni papiri - inozemni 4328542 Ostali inozemni vrijednosni papiri 4895241 Ostali tuzemni vrijednosni papiri 5375242 Ostali inozemni vrijednosni papiri 538

5532 Izdaci za otplatu glavnice za izdane ostale vrijednosne papire u inozemstvu 593

     

8332 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija 442

8342 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava 445

     34122 Kamate za izdane mjenice u stranoj valuti 668

34192 Kamate za ostale vrijednosne papire u inozemstvu 672

Razine kojima je u financijskim izvještajima dozvoljeno iskazivati ove AOP-e: 13

AOP 646 Dopunsko zdravstveno osiguranje. Za-konom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06., 150/08. i 71/10.) i Pravilnikom o uvjetima i načinu provedbe dopunskoga zdravstve-nog osiguranja (Nar. nov., br. 2/09. i 123/09.) propisa-no je da dopunsko zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i društva za osiguranje registrirana za obavljanje djelatnosti osiguranja u RH. Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod je dobrovoljno zdravstveno osi-guranje kojim se osiguranim osobama na obvezno zdravstveno osiguranje osigurava pokriće sudjelo-vanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Sukladno navedenom, prihod koji se ostvari od do-punskog osiguranja prihod je isključivo HZZO-a koji ga evidentira na osnovnom računu 65265 Dopunsko zdravstveno osiguranje i iskazuje ga na AOP-u 646 u Obrascu PR-RAS.

Ustanove u zdravstvu te ostali subjekti koji svo-je troškove pokrivaju iz dopunskoga zdravstvenog osiguranja (ugovorni odnos s HZZO-om), ne mogu u svojim evidencijama imati prihode iz dopunskog osiguranja već isti knjiže na osnovnom računu 65264 Sufinanciranje cijene usluge, participacije i slično te u Obrascu PR-RAS iskazuju na AOP-u 645.

Marela KNEŽEVIĆ, dipl. oec.Davor KOZINA, dipl. oec.Danijela STEPIĆ, dipl. oec.

Novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna

Objavljen je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (Nar. nov., br. 96/13., dalje:

Pravilnik). O razlozima njegova donošenja i o tome što se očekuje

od korisnika proračuna u vezi s pitanjem daljnjeg razvoja unutarnje revizije u javnom sektoru, autori obrazlažu u nastavku članka.

UDK 657.6/651

1. DOSADAŠNJE USTROJSTVO UNUTARNJE REVIZIJE I POTEŠKOĆE

Unutarnja revizija u javnom sektoru je usluga ru-kovodstvu, i to ponajprije čelnicima korisnika prora-čuna, stoga bi trebala rezultirati sljedećim koristima: 9 pomoć rukovodstvu u javnom sektoru u ostva-

renju ciljeva poboljšavanjem organizacijskih su-stava i usluga,

9 podržavanje razvijanja učinkovitosti i djelotvor-nosti pružanja javnih usluga,

9 pomoći zaštititi državnu imovinu sprječava-njem prijevare, rasipanja i zloporabe pomoći zaposlenicima da poboljšaju svoj sveukupan radni učinak i da se pridržavaju uspostavljenih kontrola.

Pravilnik1 iz 2008. obvezivao je sva ministarstva, središnje državne urede, izvanproračunske korisnike, županije, grad Zagreb i sva županijska središta i gra-dove s više od 35.000 stanovnika na ustrojavanje unu-tarnje revizije. Istu su obvezu imali i korisnici prora-čuna s više od 50 zaposlenika i godišnjim rashodima

FINANCIJSKI I OSTALI NADZOR

1 Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (Nar. nov., br. 35/08.) koji je stavljen van snage donošenjem novog Pravilnika o un-utarnjoj reviziji korisnika proračuna (Nar. nov., br. 96/13.)

Page 20: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN20

i izdatcima većim od 30 milijuna kuna te korisnici proračuna čije se poslovanje procijeni rizičnim. Po-lazeći od kriterija za uspostavljanje unutarnje revizi-je iz 2008., ukupno je 296 korisnika proračuna imalo obvezu uspostavljanja unutarnje revizije, od čega do danas njih 122 nije ispunilo svoju obvezu zbog nedo-statka kadrovskih, materijalnih i financijskih resursa.

Kriteriji za uspostavu unutarnje revizije iz 2008. nisu uzimali u obzir činjenicu povezanosti ministar-stava i njihovih agencija te jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Posljedica toga bila je ta da su korisnici proračuna druge i treće razine bili obveznici uspo-stavljanja unutarnje revizije.

Krajnji rezultat gornjih zahtjeva bio je veliki broj malih jedinica za unutarnju reviziju, većinom sa samo jednim zaposlenikom. Tako male jedinice za unutar-nju reviziju nisu održive. Osim što navedeno dovodi do rasipanja resursa za unutarnju reviziju, očigledan je i nedostatak „kritične mase’“ potrebne za neovisnost, profesionalnost i lakšu kontrolu kvalitete.

Često su korisnici proračuna druge i treće razi-ne zbog nedostatnih kapaciteta i nemogućnosti da ustroje vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju bili ti koji su inicirali sklapanje sporazuma o obavljanju unutarnje revizije, umjesto da je situacija obratna, odnosno da resorna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave funkcijom unu-tarnje revizije zahvate i proračunske korisnike u sa-stavu koji su u funkciji realizacije postavljenih ciljeva na razini cijelih resora te troše značajna sredstva iz ukupno konsolidiranih proračuna na razini razdjela, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

U praksi je također primijećeno da ako su ustroje-ne jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika prora-čuna druge/treće razine, iste nedovoljno ili čak uopće ne surađuju s jedinicama za unutarnju reviziju resor-nih ministarstava, odnosno jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Nedovoljna surad-nja još je više izražena između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar trgovačkih društava u ve-ćinskom državnom vlasništvu i jedinica za unutarnju reviziju u ministarstvima koja su nadležna za ta ista trgovačka društva. Stoga, proizlazi potreba surad-nje jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar razdjela odnosno nadležnih proračuna i koordina-cije aktivnosti unutarnje revizije u slučajevima kada se, primjerice, provode revizije zajedničkih funkcija odnosno procesa koji se dijelom provode na razini ministarstva odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a dijelom na razini korisni-ka proračuna u njihovom sastavu koji ima ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju. Isto je potrebno i kako bi se izbjegla ponavljanja, a dobio sveobuhvatan pre-gled unutarnjih kontrola na razini procesa u cjelini. Razvojem u ovom dijelu, osigurat će se informacije o tome kako se upravlja određenim procesima i rizici-ma bez dupliciranja napora i potencijalnih propusta.

Osim navedenoga, problem je što dio rukovoditelja još uvijek dovoljno ne shvaća ulogu i svrhu unutarnje revizije te ova funkcija nije iskorištena u punom smi-slu. Dijelom je to i posljedica činjenice da se znače-nje, uloga i ciljevi nadgledanja, nadzora, inspekcije,

unutarnje kontrole i unutarnje revizije još uvijek če-sto miješaju.

2. DALJNJI RAZVOJ UNUTARNJE REVIZIJEUzimajući u obzir opisane poteškoće i rizike s tim

u vezi, Ministarstvo financija pristupilo je redefini-ranju kriterija za uspostavu unutarnje revizije, a s ci-ljem racionalnije i učinkovitije uspostave unutarnje revizije u javnom sektoru. To je ujedno bila i jedna od temeljnih mjera iz Akcijskoga plana razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012. - 2013.2

Racionalna uspostava unutarnje revizije pritom podrazumijeva:9 revizijskim resursima pokriti što je moguće više

proračunskih sredstava,9 izbjeći usitnjavanje revizijskih resursa (jedan re-

vizor u instituciji), što dovodi do poteškoća u po-štovanju revizijske metodologije i načina rada,

9 uvažiti činjenicu da su institucije u javnom sek-toru povezane s vlasništvom i/ili načinom finan-ciranja i u okviru te povezanosti tražiti rješenja za organizacijsko ustrojstvo unutarnje revizije.

Razvoj financijskog upravljanja i kontrola koji za-dnjih nekoliko godina ide u smjeru većeg poveziva-nja prve i druge/treće razine korisnika proračuna, stvorio je preduvjete za bolji organizacijski ustroj unutarnje revizije u javnom sektoru. Uzimajući u obzir potrebu da se revizijskom aktivnošću zahvati što je moguće više proračunskih sredstava, a mak-simalno iskoriste postojeći kapaciteti unutarnje re-vizije, novim je Pravilnikom definirano da jedinica za unutarnju reviziju uspostavljena u ministarstvu, županiji/gradu obavlja i unutarnje revizije korisni-ka proračuna iz nadležnosti ministarstva, odnosno županije/grada koji ne ispunjavaju uvjete za ustro-javanje jedinica za unutarnju reviziju ili zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju.

Smanjivanje potencijalnog broja jedinica za unu-tarnju reviziju, uz istodobno okrupnjavanje unutar-njih revizora u jedinici za unutarnju reviziju, u sva-kom će slučaju biti bolja osnova za funkcioniranje unutarnje revizije u javnom sektoru, ponajprije zato što se unutarnjoj reviziji, s razine nadležnog mini-starstva, županije, grada otvara mogućnost pregleda uspostavljenih unutarnjih kontrola u okviru cijelog razdjela, odnosno nadležnog proračuna. Takvo rje-šenje omogućava dostupnost usluge unutarnje revi-zije puno većem broju korisnika proračuna a da se istodobno ne zahtijeva značajnije povećanje potreba za novim kapacitetima unutarnjih revizora. Jednako tako, treba naglasiti da takvo rješenje vodi i daljnjem razvoju metodologije rada unutarnje revizije, osobi-to u dijelu procjene rizika jer da bi se revizorski re-sursi usmjerili u najrizičnija područja poslovanja u okvirima konsolidiranih proračuna, bit će potrebno provesti kvalitetne procjene rizika. Odgovarajući broj unutarnjih revizora u jedinicama za unutarnju revizi-ju bitan je preduvjet za objektivne provjere kvalitete rada unutarnje revizije koju su, sukladno Međuna-

2 Akcijski plan razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u ja-vnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012. - 2013. usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 2. kolovoza 2012.

Page 21: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 21

rodnim standardima za unutarnju reviziju, u obvezi provoditi sami unutarnji revizori.

3. PROMJENE I NOVOSTI KOJE DONOSI NOVI PRAVILNIK

Obveznici ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju

Ministarstva, županije, Grad Zagreb, gradovi s više od 35.000 stanovnika, gradovi sjedišta županija s više od 50 zaposlenih, izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna koji imaju više od 50 zaposlenih i go-dišnje rashode i izdatke veće od 80 milijuna kuna te državna tijela razine razdjela koji imaju više od 50 zaposlenih i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80 milijuna kuna, osim Hrvatskog sabora, Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Državnog ureda za reviziju te Sigurnosno-obavještajne agencije, ob-veznici su, kao i do sada, uspostave jedinice za unu-tarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna.

Novost je da se jedinica za unutarnju reviziju ustro-jena na razini ministarstva obvezuje obavljati unu-tarnju reviziju i kod korisnika proračuna razine glava organizacijske klasifikacije koji, sukladno odredbama Pravilnika, ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

Na jednak je način jedinica za unutarnju revizi-ju, ustrojena na razini županije ili grada, u obvezi obavljati unutarnju reviziju i kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave koji ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unu-tarnju reviziju.

Korisnicima proračuna razine glava organizacij-ske klasifikacije te proračunskim i izvanproračun-skim korisnicima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave dana je mogućnost da iako nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju (jer im je usluga unutarnje revizije osigurana s prve razine), prema vlastitoj procjeni opravdanosti istu mogu uspostaviti, ali uz prethodnu suglasnost nad-ležnog ministra, župana ili gradonačelnika te mini-stra financija. Novosti za sveučilišta i ustanove u zdravstvu Novi Pravilnik obvezuje na uspostavu unutarnje

revizije sva sveučilišta te korisnike proračuna u su-stavu zdravstva koji imaju više od 50 zaposlenih i go-dišnje rashode i izdatke veće od 80 milijuna kuna.

Novost je da se navedeni korisnici proračuna obve-zuju na uspostavu unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili ustrojava-njem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na pri-jedlog više sveučilišta odnosno korisnika proračuna u sustavu zdravstva.

Prijedlog o načinu uspostavljanja unutarnje revizi-je navedeni korisnici proračuna podnose nadležnom ministru odnosno županu ili gradonačelniku koji do-nosi odluku o načinu uspostavljanja, uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Novost je da će jedinica za unutarnju reviziju ili zajednička jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na sveučilištu obavljati unutarnju reviziju i za sa-stavnice sveučilišta.

Bitno je naglasiti da je i sastavnicama sveučilišta, premda nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutar-nju reviziju, dana mogućnost da prema vlastitoj pro-cjeni opravdanosti ustroje vlastitu jedinicu za unu-tarnju reviziju. Minimalno tri unutarnja revizora u jedinici za

unutarnju reviziju Novost koju donosi Pravilnik jest ta da jedinica za

unutarnju reviziju mora imati najmanje tri unutar-nja revizora, uključujući voditelja jedinice za unu-tarnju reviziju. Pravilnikom je također definirano da potreban broj unutarnjih revizora iznad propisanog minimuma utvrđuje svaki korisnik proračuna aktom o unutarnjem redu, vodeći brigu o djelokrugu rada, broju proračunskih i izvanproračunskih korisnika u nadležnosti, o poslovnim procesima i postavljenim ciljevima, broju zaposlenih i financijskim sredstvima kojima raspolaže.

Budući da se proširuje opseg rada jedinicama za unutarnju reviziju u ministarstvima, županijama i gradovima, bit će potrebno osigurati i primjeren broj radnih mjesta unutarnjih revizora kod tih korisnika proračuna. Uspostavljanje unutarnje revizije imenova-

njem unutarnjeg revizora – iznimke S ciljem da se izbjegne usitnjavanje revizorskih

resursa, jedan revizor u instituciji, Pravilnik daje mogućnost ustrojavanja unutarnje revizije imenova-njem unutarnjeg revizora tek manjem broju korisnika proračuna (Hrvatski sabor, Ured predsjednika Repu-blike Hrvatske, Državni ured za reviziju, Sigurnosno obavještajna agencija, gradovi sjedišta županija koja imaju manje od 50 zaposlenih, manji gradovi koji imaju više od 50 zaposlenih i čiji su godišnji rashodi i izdatci zajedno s njihovim proračunskim korisnicima veći od 50 milijuna kuna). Suradnja jedinica za unutarnju reviziju unu-

tar konsolidiranih proračuna Pravilnikom je propisano da je jedinica za unutar-

nju reviziju ustrojena u korisniku proračuna razine glave organizacijske klasifikacije odnosno u prora-čunskom i izvanproračunskom korisniku jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, obvezna surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju nadlež-nog ministarstva odnosno s jedinicom za unutarnju reviziju jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. Isto se odnosi i na suradnju jedinice za unutarnju reviziju ustrojene u sastavnici sveučilišta s jedinicom za unutarnju reviziju na razini sveučilišta. Pravilnik je također obvezao i zajedničke jedinice za unutarnju reviziju ako su ustrojene na razini više sve-učilišta ili više zdravstvenih ustanova na suradnju s jedinicom za unutarnju reviziju nadležnog ministar-stva, županije ili grada.

Navedena suradnja uključuje sljedeće:- koordinaciju izrade strateških i godišnjih plano-

va obavljanja unutarnje revizije,- obavljanje horizontalnih i vertikalnih revizija.

www.rrif.hrVIJESTI, INFORMACIJE, UPUTE

Page 22: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN22

Takva suradnja jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar razdjela odnosno nadležnih pro-računa proizlazi iz potrebe koordinacije aktivnosti unutarnje revizije u slučajevima kada se primjerice, provode revizije zajedničkih funkcija odnosno pro-cesa koji se dijelom provode na razini ministarstva odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a dijelom na razini korisnika prora-čuna u njihovom sastavu kod kojeg je ustrojena jedinica za unutarnju reviziju. Suradnja između je-dinica za unutarnju reviziju potrebna je kako bi se izbjegla ponavljanja, a dobio sveobuhvatan pregled unutarnjih kontrola na razini procesa u cjelini. Time se osigurava raspoloživost informacija o sustavima kontrola na sveobuhvatan način na razini procesa u cjelini te pruža raspoloživost informacija kako se upravlja određenim procesima i rizicima bez dupli-ciranja napora i potencijalnih propusta. Horizontalne i vertikalne revizijePraksa provedbe horizontalnih i vertikalnih re-

vizija uvedena je 2009. strategijom razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2009. - 2011. koja se pokazala kao dobar način učinkovitog korištenja re-vizorskih resursa.

Rezultat horizontalnih i vertikalnih revizija je opći pregled kontrolnih mehanizama uspostavljenih u istovrsnim procesima ili zajedničkim programima i projektima/aktivnostima, razmjenama informaci-ja o sustavima kontrola te multipliciranjem učinaka revizorskih preporuka njihovom realizacijom u više institucija.

Horizontalne revizije provode se s ciljem procjene sustava unutarnjih kontrola u istovrsnim procesima koji se provode kod dva ili više korisnika proračuna ili u zajedničkim programima, projektima, aktivno-stima. Primjer horizontalne revizije može biti revizi-ja procesa subvencija u koje su, primjerice, uključeni unutarnji revizori iz Ministarstva poljoprivrede, Mi-nistarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Mi-nistarstva gospodarstva.

Vertikalne revizije provode se s ciljem procjene su-stava unutarnjih kontrola u procesima ili zajedničkim programima, projektima, aktivnostima koje se provo-de između dva ili više korisnika proračuna međusob-no povezanih kroz vlasništvo i/ili način financiranja. Primjer vertikalne revizije može biti revizija procesa centralne nabave u sustavu zdravstva u koju su uklju-čeni, primjerice, unutarnji revizori iz Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica.

U proteklom su se razdoblju ovakve revizije provo-dile na prijedlog Vijeća za unutarnje financijske kon-trole u javnom sektoru, a na temelju Zaključaka Vlade Republike Hrvatske. Pravilnik daje mogućnost pro-vedbe takvih revizija na prijedlog ministra financija ili resornog ministra nadležnog za određeni proces ili program/projekt/aktivnost. Pravilnikom je pred-viđeno da se sporazumom između korisnika prora-čuna uključenih u provedbu takvih revizija detaljnije urede pitanja kao što su: ciljevi i opseg revizija, način koordinacije aktivnosti na njihovoj provedbi, dostava revizorskih izvješća i druga pitanja koja se smatraju potrebnim urediti.

4. PRIJELAZNO RAZDOBLJE ZA PRILAGODBU NA NOVE KRITERIJE

Kroz prijelazne i završne odredbe Pravilnika re-gulirani su rokovi za prilagodbu odnosno potrebna usklađenja s novim kriterijima.

Proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna i proračunski i izvanproračunski ko-risnici proračuna jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave koji nisu obvezni uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovati unutar-njeg revizora prema kriterijima novog Pravilnika, a na dan stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovanoga unutarnjeg revizora, u obvezi su do 31. prosinca 2014. uskladiti način uspostavljanja unutarnje revizije s kriteriji-ma propisanim novim Pravilnikom.

Gradovi koji na dan stupanja na snagu ovog Pra-vilnika imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a imaju manje od 50 zaposlenih, uz uvjet da su im godišnji rashodi i izdatci, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika, zbrojno veći od 50 milijuna kuna, zadržavaju uspostavljenu unutarnju reviziju.

Korisnici proračuna koji su obveznici uspostave jedinica za unutarnju reviziju, u obvezi su ispuniti do kraja 2015. minimalan broj unutarnjih revizora u jedinicama za unutarnju reviziju.

Svi koji imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili se odluče na njezino ustrojavanje, u skladu s odredbama novog Pravilnika, u obvezi su do kraja 2015. osigurati minimalno tri unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Isto se odnosi i na zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

Popunjavanje usustavljenih radnih mjesta u jedi-nicama za unutarnju reviziju odnosno zajedničkim jedinicama, mora se provesti, uvažavajući postojeće kapacitete stručno ovlaštenih unutarnjih revizora u javnom sektoru.

5. USPOREDBA PRAVILNIKA IZ 2008. I PRAVILNIKA

Prema podatcima iz Registra proračunskih kori-snika za 2011., u tablici se daje usporedni prikaz Pra-vilnika o unutarnjoj reviziji iz 2008. i Pravilnika, a u vezi s postotkom korisnika proračuna državne i lo-kalne razine koji se zahvaća unutarnjom revizijom te ukupni rashodi korisnika proračuna koji se zahvaćaju unutarnjom revizijom.

Prema podacima iz RKP

2011.

% korisnika koji su zahvaćeni

unutarnjom revizijom

% ukupnih rashoda zahvaćenih

unutarnjom revizijomDržavna

razinaLokalna razina

Državna razina

Lokalna razina

Pravilnik iz 2008. 20,2 5,1 94,3 52,8Novi Pravilnik 97,4 82,4 99,8 84,8

Iz tablice je vidljivo da će se uspostavom unutarnje revizije, prema kriterijima Pravilnika, zahvatiti puno

Page 23: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 23

veći broj korisnika proračuna i puno više proračun-skih sredstava u odnosu na situaciju koja se imala sli-jedom Pravilnika iz 2008.

Od 296 obveznika ustrojavanja unutarnje revizije, prema kriterijima iz 2008., još 122 korisnika nemaju uspostavljenu unutarnju reviziju. Ako bi računali da

svaki od njih zaposli samo jednog revizora, dolazimo do broja unutarnjih revizora koje ćemo trebati i na temelju novih kriterija, s tim da će se novim kriteri-jima osigurati okrupnjavanje resursa na prvoj razini korisnika proračuna i izbjeći situacija jednog revizora po instituciji.

Slavka MALENICA, dipl. oec.

Novi Pravilnik o proračunskom nadzoru

Objavljen je novi Pravilnik o proračunskom nadzo-ru koji je usuglašen s promjenama koje su se zbile

u zadnjim promjenama Zakona o proračunu. O tome što je Pravilnik novoga donio u sustav proračunskog nadzo-ra, pisano je u ovome članku.

1. UVODNovi Pravilnik o proračunskom nadzoru (Nar. nov.,

br. 71/13.) stupio je na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, no zapravo se primje-njuje od 24. lipnja 2013.

Novim Pravilnikom potpunije su regulirane određe-ne odredbe o načinu obavljanja proračunskog nadzo-ra, što se nametnulo kroz dosadašnju praksu obavlja-nja proračunskog nadzora. Bitno je napomenuti da je na tekst novog Pravilnika suglasnost dala Europska ko-misija, Opća uprava za proračun, te je nakon dobivene suglasnosti ministra financija donio novi Pravilnik koji je potom objavljen u Narodnim novinama.

Zakonom o izmjenama i dopuna Zakona o prora-čunu (Nar. nov., br. 136/12.) već je drukčije definiran proračunski nadzor u odnosu na definiciju prora-čunskog nadzora iz Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.). Prema navedenom Zakonu, proračunski nadzor bio je definiran kao sustav kontrole materijal-no-financijskog poslovanja proračunskih i izvanpro-računskih korisnika državnog proračuna, jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika te prav-nih i fizičkih osoba kojima se sredstva osiguravaju u proračunu (dalje: subjekti nadzora).

Zakonom o izmjenama i dopuna Zakona o prora-čunu proračunski nadzor definiran je kao inspekcij-ski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadlež-nosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te inspekcij-ski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da je riječ o prihodima/primitcima, rashodima/izdatcima, povratima, imovi-ni i obvezama. Naravno da se ta izmjena odrazila na drukčije definiranje i detaljnu razradu kroz novi Pra-vilnik o proračunskom nadzoru.

UDK 657.6/651

Od osobite je važnosti skrenuti pozornost na dopu-nu čl. 59. Zakona o proračunu koja se odnosi na po-vrat sredstava u proračun, koja je također utjecala na drukčije reguliranje ovih odredaba kroz novi Pravilnik o proračunskom nadzoru. Naime, uz do tada važeće odredbe kojima je regulirano da inspektor proračun-skog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u proračun ako se proračunskim nadzorom utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, dodana je odredba koja propisuje da inspektor prora-čunskog nadzora donosi rješenje kojim se nalaže upla-ta sredstava u državni proračun, ako se proračunskim nadzorom utvrdi da proračunska sredstva, za koje je posebnim propisom utvrđena obveza uplate u državni proračun, nisu uplaćena u državni proračun ili su upla-ćena u manjoj svoti od propisane. U odnosu na rješe-nje koje sukladno citiranom članku Zakona donosi in-spektor proračunskog nadzora, i nadalje je propisano da protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može po-krenuti upravni spor. Kako se na postupak proračun-skog nadzora, sukladno čl. 116. Zakona o proračunu, odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.), u izreci rješenja utvrđuje se rok u kojemu je subjekt nadzora obvezan vratiti odnosno uplatiti proračunska sredstva u državni proračun. Taj se rok obično utvrđuje u tra-janju od 15 dana od dana primitka rješenja, a ako se uplata ne obavi u roku utvrđenom rješenjem, pokreće se ovršni postupak. Navedeno rješenje postaje izvršno i pokreće se postupak prisilne naplate, prema odredbi čl. 137. Zakona o općem upravnom postupku, prote-kom utvrđenog roka za uplatu koji se računa od dana kada je subjekt nadzora primio rješenje. Rok za uplatu sredstava u državni proračun temelji se na čl. 79. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku kojim je propi-sano da kada rok nije propisan, službena osoba odredit će odgovarajući rok za obavljanje radnje u postupku.

2. OBJAŠNJENJE POJEDINIH ODREDABA NOVOG PRAVILNIKA O PRORAČUNSKOM NADZORU

U nastavku će se podrobnije obraditi odredbe no-vog Pravilnika, s naglaskom na odredbe koje su druk-čije regulirane u odnosu na Pravilnik o proračunskom nadzoru (Nar. nov., br. 20/09.) koji je stupanjem na snagu novoga Pravilnika, tj, od 24. lipnja 2013., pre-stao vrijediti.

Page 24: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN24

Novim Pravilnikom o proračunskom nadzoru ure-đuju se ciljevi, djelokrug i sadržaj proračunskog nad-zora, način i uvjeti obavljanja proračunskog nadzora, ovlaštene osobe proračunskog nadzora i mjere prora-čunskog nadzora.

Proračunski nadzor je prema prethodno važećem Pravilniku bio reguliran kao postupak nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za ot-klanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, što nije predstavljalo obuhvat proračunskog nadzora su-kladno praksi njegova obavljanja.

Osim toga, treba naglasiti da Zakon o proračunu sadržava niz prekršajnih odredaba za postupanja suprotno odredbama navedena Zakona, sukladno kojima su inspektori proračunskog nadzora ovlašteni utvrđivati radnje s obilježjima prekršaja te u ime Mi-nistarstva financija podnositi optužni prijedlog radi prekršaja, a navedene se odredbe ne odnose na za-konitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja pro-računskih sredstava.

Naime, inspektori proračunskog nadzora ovlašteni su zapisnikom o obavljenom proračunskom nadzo-ru utvrđivati radnje za koje su propisane prekršajne odredbe, a koje se odnose na nepravodobnu i nepot-punu naplatu prihoda iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave; zaduživanje i davanje jamstava izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave; u slučajevima kada proračunski korisnici državnog proračuna te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave preuzi-maju obveze na teret proračuna tekuće godine koje nisu u skladu s namjenom i visinom utvrđenom pro-računom te ako za to nisu ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti. Isto se odnosi na slučajeve kada proračunski korisnici državnog prora-čuna preuzimaju obveze po ugovorima koji zahtije-vaju plaćanje u sljedećim godinama, bez suglasnost Vlade, odnosno ako jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave preuzimaju obveze po ugovo-rima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, bez suglasnosti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, izuzev ograničenja u primjeni tih odredaba koje su propisane Zakonom o proračunu.

Nadalje, proračunskim nadzorom utvrđuje se je li određeni subjekt nadzora postupio suprotno odre-đenom posebnom propisu, a takvo postupanje ima štetan učinak na proračun, što mogu biti propisi koji se odnose na potpore u poljoprivredi, plaće u jav-nim i državnim službama te kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, postupanja su-protna propisima kojima je regulirana javna nabava i nakon toga zaključivanje ugovora o nabavi roba ili usluga i slično. Kako većina zakona ima fiskalni uči-nak na proračun, za postupanja suprotna odredbama tih zakona, inspektor proračunskog nadzora ovlašten je poduzimati propisane mjere koje će biti opisane u nastavku članka.

U takvim je slučajevima inspektor proračunskog nadzora ovlašten pozvati se na čl. 95. st. 1. t. d) Za-kona o proračunu kojom je propisano da je čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika odgovoran, uz ostalo, i za

zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima

Nadalje, bilo je potrebno definirati proračunski nadzor kao inspekcijski nadzor, što do sada nije bilo na taj način propisano s obzirom na posebne ovlasti koje imaju inspektori u provedbi inspekcijskog nad-zora, što detaljno propisuje Zakon o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11).

Sukladno navedenom Zakonu, inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pre-gledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih oso-ba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba te obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Iako se odredbe na-vedenog Zakona odnose i na proračunski nadzor, dio odredaba je prilagođen načinu obavljanja proračun-skog nadzora i propisan Zakonom o proračunu, od-nosno Pravilnikom o proračunskom nadzoru.

Bilo je nužno na drukčiji način propisati postu-pak proračunskog nadzora kao inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračun-skih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te inspekcijski nadzor pridrža-vanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da je riječ o prihodima/primitcima, ras-hodima/izdatcima, povratima, imovini ili obvezama.

U pojedinim su se slučajevima subjekti nadzora pozivali na to da inspektori proračunskog nadzora nisu ovlašteni utvrđivati obveze prema državnom proračunu i naložiti njihovu uplatu u proračun, što je potpuno nelogično i neprimjenjivo, odnosno ne može se samo nadzirati segment financijskog po-slovanja s obzirom na međusobnu povezanost svih elemenata financijskog poslovanja. U praktičnom su postupanju inspektori uvijek utvrđivali nezakonitosti bilo da je riječ o prihodima i primitcima, rashodima i izdatcima, imovini ili obvezama pa je stoga sada na-vedeno i izrijekom propisano.

Proračunski nadzor se i nadalje obavlja po pred-stavkama građana i zahtjevima središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave te drugih pravnih osoba, iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru, te po nalogu ministra financija, dakle ne po planu, što je bio zahtjev Europske komisije, Opće uprave za prora-čun, u vezi s Poglavljem 32. Financijski nadzor. Oda-bir subjekta kod kojega će se obaviti nadzor obavlja se po utvrđenim prioritetima, ekonomičnosti i jav-nom interesu za obavljanje nadzora, ovisno o dostav-ljenim dokazima, visini sredstava za koja se sumnja da su korištena suprotno zakonu. Prioritet u obavlja-nju proračunskog nadzora imaju zahtjevi nadležnih državnih odvjetništava te su s tim u vezi Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (Nar. nov., br. 32/12. - 102/13.) propisane odredbe suklad-no kojima inspektori proračunskog nadzora mogu biti imenovani istražiteljima u postupcima koje vode nadležna državna odvjetništva.

Subjekti proračunskog nadzora ostaju nepromi-jenjeni te se proračunski nadzor obavlja kod pro-

Page 25: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 25

računskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika, pravnih i fizičkih osoba kojima su doznačena sredstva iz proračuna i financijskih pla-nova izvanproračunskih korisnika te pravnih osoba kojima su dana jamstva države i jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Novim je Pravilnikom preciznije, u smislu obuhva-ta, definiran proračunski nadzor pravnih i fizičkih oso-ba kojima su doznačena proračunska sredstva te je na-vedeno da se nadzor obavlja kod trgovačkih društava, pravnih osoba osnovanih prema posebnim propisima, neprofitnih organizacija te drugih pravnih i fizičkih osoba kojima su doznačena sredstva iz proračuna i fi-nancijskih planova izvanproračunskih korisnika.

3. OBUHVAT I CILJEVI PRORAČUNSKOG NADZORADrukčije definiranje proračunskog nadzora uvjeto-

valo je i drukčije definiranje obuhvata proračunskog nadzora prema kojemu isti obuhvaća:

– pregled i provjeru računovodstvenih, financij-skih i ostalih poslovnih dokumenata te pregled poslovnih prostorija, zgrada, predmeta, robe i drugih stvari u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora;

– nadzor potpune i pravodobne naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;

– inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene za-kona i drugih propisa koji imaju utjecaj na pro-računska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da je riječ o prihodima/primitcima, rashodima/izdatcima, povratima, imovini ili obvezama;

– nadzor zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod pravnih i fizičkih osoba kojima su doznačena sredstva iz prora-čuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika te kreditnih sredstava na osnovi jam-stva države i jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

Posebno je propisan proračunski nadzor jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njiho-vih proračunskih i izvanproračunskih korisnika pre-ma kojemu inspektori proračunskog nadzora kod tih jedinica obavljaju nadzor zakonitosti korištenja pro-računskih sredstava, dok u odnosu na sredstva do-značena iz državnog proračuna nadziru zakonitost, svrhovitost i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava.

Novim su Pravilnikom odgovarajuće dopunjeni ci-ljevi proračunskog nadzora koji obuhvaćaju:

- utvrđivanje koriste li se proračunska sredstva zakonito, svrhovito i pravodobno;

- utvrđivanje naplaćuju li proračunski korisnici i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potpuno i pravodobno prihode i primitke iz svoje nadležnosti;

- poduzimanje korektivnih mjera radi zaustavlja-nja nepravilnosti i prijevara, kao što su zlopora-ba proračunskih sredstava, pogrešno upravlja-nje te određivanje mjera za popravak štete koja je već nastala u proračunu;

- provjeru pridržavanja i primjene zakona te na temelju zakona donesenih propisa i akata koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da je riječ o prihodima/primitcima, rashodima/izdatcima, povratima, imovini ili obvezama;

- prikupljanje pouzdanih i vjerodostojnih finan-cijskih i drugih podataka te njihovo pravodobno dostavljanje nadležnim tijelima.

4. DJELOKRUG I SADRŽAJ PRORAČUNSKOG NADZORA

U skladu s potpunijim reguliranjem proračunskog nadzora, njegova obuhvata i ciljeva, novim je Pravil-nikom značajno upotpunjen djelokrug i sadržaj pro-računskog nadzora.

S tim u vezi propisano je da se proračunski nadzor obavlja radi provjere pravilnosti korištenja proračun-skih sredstava, potpune i pravodobne naplate priho-da i primitaka iz nadležnosti proračunski korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave te pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da je riječ o prihodima/primitcima, rashodima/izdatcima, povratima, imovi-ni ili obvezama.

Dodatno je objašnjeno da provjera pravilnosti ko-rištenja proračunskih sredstava predstavlja provjeru koriste li se proračunska sredstva za namjene propi-sane zakonima i drugim propisima te u visini i u vrije-me kako je utvrđeno državnim proračunom odnosno proračunom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Propisano je da provjera potpune i pravodobne na-plate prihoda i primitaka podrazumijeva utvrđivanje poduzimaju li proračunski korisnici i tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave propisane mjere za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadlež-nosti. Iz iskustava na temelju obavljenih proračunskih nadzora razvidno je da unatoč smanjenim fiskalnim mogućnostima ni proračunski korisnici državnog pro-računa, a poglavito tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne poduzimaju sve propi-sane mjere za naplatu prihoda iz svoje nadležnosti. Podrazumijeva se da učinkovita naplata potraživanja pretpostavlja vođenje cjelovitih evidencija kako do-spjelih tako i nedospjelih potraživanja te poduzimanje učinkovitih i pravodobnih mjera za naplatu potraživa-nja. Pravodobno poduzimanje mjera za naplatu potra-živanja od iznimne je važnosti kako ne bi došlo do za-stare potraživanja. Navedeno pretpostavlja i praćenje dospijeća za sva potraživanja i zaračunavanje zateznih kamata ako ista nisu plaćena u skladu s rokom dospije-ća. Naravno da su proračunski i izvanproračunski ko-risnik te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni u skladu s odredbama Ovršnog zakona poduzimati i mjere prisilne naplate svojih po-traživanja. Pravodobnim poduzimanjem propisanih mjera za naplatu prihoda, vodeći brigu o dospjelosti potraživanja, izbjegava se njihova zastara. Bitno je naglasiti da za prekid zastare nije dovoljno dostaviti dužniku samo opomenu.

U nekim slučajevima kada je naplata potraživanja neizvjesna, ako su ispunjeni propisani uvjeti, mogu

Page 26: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN26

se preispitati mogućnost primjene čl. 68. Zakona o proračunu kojim je propisano da Vlada može na pri-jedlog nadležnog tijela, a na zahtjev dužnika, uz su-glasnost ministra financija, odgoditi plaćanje ili odo-briti obročnu otplatu duga, odnosno prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje ako se time bitno poboljšavaju mogućnosti otplate duga dužnika od kojega inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug. Vlada je Uredbom propisala vrstu duga, odnosno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja za državu i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Sukladno odredbi čl. 68. st. 2. Zakona o proraču-nu, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja.

Odredbe navedene Uredbe odnose se na dužnika fizičku osobu i dužnika pravnu osobu koji imaju do-spjele, a nepodmirene obveze prema državi odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koje bi bile prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, osim onih s naslo-va javnih davanja, osim naknada za koncesije. Prema tome, odredbe Uredbe ne odnose se na javna davanja utvrđena Općim poreznim zakonom, osim naknada za koncesije. Uredbom su detaljno propisani krite-riji koje trebaju ispuniti podnositelji zahtjeva, dakle fizičke i pravne osobe koje žele koristiti mogućnosti podmirenja duga na način i uz uvjete propisane citi-ranom Uredbom.

Nadalje, novim je Pravilnikom dopunjen djelokrug i sadržaj proračunskog nadzora te je objašnjeno da se pod provjerom pridržavanja i primjene zakona i dru-gih propisa smatra provjera pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na prora-čunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da je riječ o prihodima/primitcima, rashodima/izdatcima, povratima, imovini ili obvezama.

Proračunski nadzor obavlja se, kao i do sada, za tekuću fiskalnu godinu, a po potrebi te u određe-nim okolnostima obavlja se i za protekla razdoblja, a odluku o obavljanju proračunskog nadzora dono-si ministar financija.

Odluka o obavljanju proračunskog nadzora sadr-žava:

– naziv subjekta nadzora,– predmet nadzora,– razdoblje obuhvaćeno nadzorom,– ime i prezime inspektora proračunskog nadzora,– početak obavljanja nadzora,– vrijeme trajanja izravnog nadzora.Kada je u odluci za obavljanje proračunskog

nadzora navedeno više inspektora, nositelj naloga je inspektor koji je prvi naveden. Ovdje je bitno na-glasiti da je uputno da proračunski nadzor obav-ljaju dva inspektora, što zbog ograničenih admi-nistrativnih kapaciteta česta nije moguće. Tako u praksi nadzor obavljaju dva inspektora ako je riječ o osobito složenim nadzorima, velikim obuhvatom

kako predmeta tako i razdoblja nadzora, u slučaje-vima sumnji na počinjenje kaznenoga djela, kada zahtjev za nadzor podnosi nadležno državno od-vjetništvo ili Ured za suzbijanje korupcije i organi-ziranog kriminaliteta (USKOK).

5. NAČIN I UVJETI OBAVLJANJA PRORAČUNSKOG NADZORA

Način i uvjeti obavljanja proračunskog nadzora nisu bitno drukčije propisani nego prethodno va-žećim Pravilnikom. Prema tome, inspektor prora-čunskog nadzora dostavlja subjektu nadzora pisanu obavijest o početku obavljanja nadzora te o predme-tu i razdoblju obuhvaćenom nadzorom, a čelnici i zaposlenici subjekta nadzora obvezni su nakon pri-mljene obavijesti o nadzoru pripremiti svu potreb-nu dokumentaciju radi što djelotvornijeg i bržeg obavljanja nadzora.

Inspektor je prije početka nadzora obvezan ja-viti se odgovornoj osobi subjekta nadzora, s tim da je vrlo bitna odredba koju treba posebice naglasiti da inspektor proračunskog nadzora može obavljati nadzor, ako to okolnosti zahtijevaju, i bez prethodne obavijesti, ako tako odluči ministar financija. Ova se odredba primjenjuje u slučaju sumnji na značajne nepravilnosti i nezakonitosti, na temelju podataka i dokaza kojima raspolaže Ministarstvo financija ili druga ministarstva, po zahtjevu nadležnih državnih odvjetništava i slično.

Također je vrlo bitna odredba prema kojoj je in-spektor proračunskog nadzora ovlašten u tijeku po-stupka nadzora proširiti predmet nadzora i razdo-blje obuhvaćeno nadzorom. Naime, ako inspektor tijekom nadzora utvrdi postojanje određenih činje-nica koje upućuju na značajne nezakonitosti koje su se dogodile u razdoblju koje nije obuhvaćeno nad-zorom ili utvrdi nezakonitosti koje nisu navedene u predmetu nadzora, obvezan je i ovlašten utvrditi navedene činjenice. U primjedbama na zapisnik su-bjekti nadzora često ističu kako u odluci o obavlja-nju nadzora nije obuhvaćeno određeno razdoblje, što inspektor u odgovorima na primjedbe odbija, s obzirom na to da je obvezan prikupiti sve potrebne dokaze kako bi dokazao određeno nezakonito po-stupanje u kojemu je, primjerice, određeni ugovor iz kojega su proizašli negativni učinci za proračun sklopljen prije razdoblja nadzora utvrđenog odlu-kom ministra financija.

Kao i Zakon o proračunu, i Pravilnik propisuje ob-vezu sudjelovanja subjekta nadzora u postupku nad-zora te davanje na uvid sve potrebne računovodstve-ne i financijske dokumentaciju, evidencije, odluke i druge akte na temelju kojih posluje subjekt nadzora. Za postupanje suprotno ovim odredbama, Zakonom o proračunu propisane su prekršajne odredbe za od-govornu osobu subjekta nadzora prema kojima će se novčanom kaznom u svoti od 50.000,00 do 100.000,00

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.

Page 27: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 27

kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika:

- ako ne sudjeluje u postupku nadzora i ne da na uvid zatraženu dokumentaciju,

- ako onemogući nesmetano obavljanje prora-čunskog nadzora.

6. ZAPISNIK O OBAVLJENOM PRORAČUNSKOM NADZORU, PRIMJEDBE NA ZAPISNIK I ODGOVOR NA PRIMJEDBE

Kako je već navedeno, u odnosu na sastavljanje zapisnika, primjedbe subjekta nadzora na zapisnik te odgovor inspektora na dostavljene primjedbe, iz-vršene su određene dopune za koje se iz iskustava o obavljanju proračunskog nadzora zaključilo da su potrebne.

U zapisnik se unose sve vbitne radnje poduzete u postupku nadzora i nadzorom utvrđeno činjenično stanje te se prilaže dokumentacija koja služi kao do-kaz o utvrđenom činjeničnom stanju.

Zapisnik se sastavlja u tri primjerka. Po jedan pri-mjerak zapisnika dostavlja se odgovornoj osobi su-bjekta nadzora i Državnom uredu za reviziju, a jedan primjerak zapisnika ostaje ustrojstvenoj jedinici za proračunski nadzor.

Nakon dostavljanja zapisnika, odgovorna osoba subjekta nadzora može uložiti primjedbe u pisanom obliku u roku od petnaest dana od dana primitka zapisnika, a inspektor proračunskog nadzora koji je obavio nadzor obvezan je u roku od petnaest dana od dana primitka primjedaba dostaviti pisani odgovor odgovornoj osobi subjekta nadzora.

Ako odgovorna osoba subjekta nadzora ne uloži primjedbe u utvrđenom roku ili ako su primjedbe uložene a nisu prihvaćene, zapisnik se smatra završe-nim, dočim primjedbe koje su dostavljene u propisa-nom roku i uzete u obzir, postaju sastavnim dijelom zapisnika, a zapisnik se smatra završenim.

Zapisnik se također dostavlja nadležnom mini-starstvu ili drugom nadležnom tijelu u slučaju utvr-đenih nepravilnosti kod subjekta nadzora koji je po organizacijskoj klasifikaciji proračuna u sastavu na-vedenog razdjela. U slučaju utvrđenih nepravilnosti u proračunskom nadzoru jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, zapisnik se dostavlja nadležnom predstavničkom tijelu.

U slučaju utvrđenih nepravilnosti u proračunskom nadzoru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru dostavlja se nadzornom odboru odnosno upravnom vijeću.

7. MJERE PRORAČUNSKOG NADZORAPo završetku zapisnika, inspektor je obvezan po-

duzeti propisane mjere koje su propisane Zakonom o proračunu, a detaljnije razrađene ovim Pravilnikom. Sukladno navedenom, ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi radnje za koje postoji osnovana sumnja o učinjenom kaznenom djelu, podnosi kaznenu prijavu nadležnom držav-nom odvjetništvu.

Ako, pak utvrdi radnje kojima je ostvaren prekr-šaj, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

Nadalje, kako je navedeno Zakonom o proračunu i ovim Pravilnikom, propisano je da inspektor prora-čunskog nadzora donosi rješenje o povratu odnosno uplati sredstava u državni proračun ako utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu ili ako utvrdi da proračunska sredstva, za koje je poseb-nim propisom utvrđena obveza uplate u državni pro-račun, nisu uplaćena u državni proračun ili su upla-ćena u manjoj svoti od propisane. Ako su proračun-skim nadzorom utvrđene nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, inspektor proračunskog nadzora nalaže mjere za otklanjanje nepravilnosti.

8. OSTALE ODREDBE PRAVILNIKAOstale odredbe novog Pravilnika propisuju poseb-

ne ovlasti inspektora proračunskog nadzora koji ima-ju službene iskaznice koje izdaje ministar financija, što je propisano posebnim Pravilnikom. Zbog proši-renja djelokruga ustrojstvene jedinice, u narednom će razdoblju za proračunski nadzor biti donesen novi pravilnik kojim će biti propisana službena iskaznica i značka inspektora financijskog i proračunskog nad-zora.

Nakraju, Pravilnik propisuje sadržaj godišnjeg iz-vješća o radu u kojemu se daje pregled obavljenih nadzora u prethodnoj godini, nazivi subjekata kod kojih je obavljen nadzor, kratko se specificiraju utvr-đene nezakonitosti i poduzete mjere te se ministru fi-nancija i pomoćniku ministra nadležnom za financij-sko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor dostavlja izvješće u roku od 30 dana po isteku razdoblja na koje se odnosi.

To je izvješće značajan pokazatelj u kojim se po-dručjima financijskog poslovanja proračunskih i izvanproračunskih korisnika, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pojavljuju naj-češće nepravilnosti i gdje je potrebno jačati sustave unutarnjih financijskih kontrola.

U odnosu na trgovačka društva i neprofitne or-ganizacije te druge pravne i fizičke osobe kojima su doznačena proračunska sredstva, uočeno je nepo-stojanje kontrola od strane tijela koja su doznačila sredstva u pogledu utvrđivanja jesu li ista potrošena za namjene za koje su doznačena. Navedena tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave često kao dokaz o namjenskom korištenju doznačenih sredstava prihvaćaju samo izvješće pravne ili fizičke osobe, što je nedovoljno i neprihvatljivo. Ta su tijela obvezna tražiti vjerodostoj-ne dokaze o trošenju doznačenih sredstava ili na licu mjesta utvrditi je li određena roba isporučena, usluga izvršena i radovi obavljeni na ugovoreni način.

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr

Page 28: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN28

JAVNE FINANCIJE

Pregled uputa Ministarstva financija namijenjenih zdravstvenim ustanova u sanaciji

U tijeku je provedba postupka sanacije zdravstvenih ustanova. Ministarstvo financija je u vezi s time

donijelo nekoliko naputaka koji se odnose na neke knji-govodstvene evidencije, obveze u vezi s fiskalnom odgo-vornosti, metodologijom izrade i provedbom programa sanacije. Pristup sanaciji zdravstvenih ustanova u držav-nom i lokalnom, regionalnom vlasništvu nije jednak.

1. UVODZa zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu

imenovani su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koja su, prema Naputku o metodologiji izrade i pro-vođenja programa sanacije zdravstvenih ustanova, izradili prve prijedloge sanacijskih programa. Najve-ći dio obveza ovih zdravstvenih ustanova (iskazan u Bilancama 31. prosinca 2012.) podmiren je s jedin-stvenog računa državnog proračuna, a Ministarstvo financija je dopisom od 2. srpnja 2013. (KLASA: 500-01/13-01/16; UR. BROJ: 513-05-02-13-12) dalo uputu o načinu provedbe knjigovodstvenih evidencija ove transakcije čiji će sadržaj biti obrazložen u prvom di-jelu ovog članka.

U drugom dijelu članka podsjećaju se zdravstve-ne ustanove u državnom vlasništvu na obveze koje proizlaze iz odredaba Zakona o fiskalnoj odgovor-nosti (Nar. nov., br. 139/10.) i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 78/11. i 106/12.), a odnose se na sastavljanje Izjave o fiskal-noj odgovornosti.

Sanacijskim upraviteljima i sanacijskim vijećima za ustanove u zdravstvu, u postupku sanacije, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čiji je postupak imenovanja također okončan, proslijeđen je Naputak o metodologiji izra-de i provođenja programa sanacije koji sadržajno značajno ne odstupa od onoga koji je ministar zdrav-lja propisao za zdravstvene ustanove u sanaciji u dr-žavnom vlasništvu. Uz ovaj su Naputak ustanovama u zdravstvu, u postupku sanacije, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te same jedinice čija osnivačka prava miruju, dostav-ljene 1. srpnja 2013. upute Ministarstva financija o primjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola (KLASA: 500-01/13-01/16; UR. BROJ: 513-05-02-13-11), o kojima će biti više govora u zaključnom dijelu ovog članka.

U tijeku je provedba postupka sanacije zdravstve-nih ustanova prema odredbama Zakona o sanaciji

UDK 657.3Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

javnih ustanova (Nar. nov., br. 136/12.). Navedene zdravstvene ustanove poslovale su s gubitcima i nisu ispunjavale novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Riječ je o devet zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu, za koje je Vlada Republike Hr-vatske (dalje: Vlada) 21. ožujka 2013. donijela pojedi-načne odluke o sanaciji, te 26 zdravstvenih ustanova s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave kao osnivačima, a čije su odluke o sanaciji do-nesene 18. travnja i 9. svibnja 2013..

Za zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu imenovani su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koja su, prema Naputku o metodologiji izrade i pro-vođenja programa sanacije zdravstvenih ustanova, izradili prve prijedloge sanacijskih programa. Najveći dio obveza ovih zdravstvenih ustanova (iskazan u Bi-lancama na 31. prosinca 2012.) podmiren je s jedin-stvenog računa državnog proračuna, a Ministarstvo financija je dopisom od 2. srpnja 2013. (KLASA: 500-01/13-01/16; UR. BROJ: 513-05-02-13-12) dalo upu-tu o načinu provedbe knjigovodstvenih evidencija te transakcije čiji će sadržaj biti obrazložen u prvom di-jelu ovoga članka.

2. PROVEDBA KNJIGOVODSTVENIH EVIDENCIJA U POSTUPKU SANACIJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

Iz pojedinačno donesenih odluka o sanaciji za svih 9 zdravstvenih ustanova (kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i klinika) u državnom vlasništvu, proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje (dalje: Zavod) bio odgovoran za provedbu prego-vora i zaključivanje ugovora s vjerovnicima o podmi-renju obveza ustanova u zdravstvu te dostavu specifi-kacije obveza Ministarstvu financija koje se podmiru-ju na teret državnog proračuna. Tijekom lipnja 2013. provedena je sanacija obveza ustanova u državnom vlasništvu. Ministarstvo financija dostavilo je ustano-vama uputu o načinu knjiženja podmirenja obveza s jedinstvenog računa državnog proračuna.

Prema uputi, a na temelju zaprimljenih obavijesti od Zavoda, zdravstvene ustanove u sanaciji zatvaraju obveze prema dobavljačima i iskazuju prihod od Za-voda (67131 Prihodi na temelju ugovorenih obveza). Istodobno, zdravstvena ustanova u sanaciji zatvara svoja potraživanja prema Zavodu.

Ako su potraživanja zdravstvene ustanove od Za-voda na 31. prosinca 2012. bila manja od podmirenih obveza, zdravstvene ustanove će za navedenu razliku iskazati prihod iz državnog proračuna (67111 Prihodi

Page 29: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 29

za financiranje rashoda poslovanja odnosno 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinan-cijske imovine, ako su zatvarane obveze po kapital-nim rashodima). Tu je potrebno naglasiti, iako upu-tom nije posebno istaknuto, da zdravstvene usta-nove zatvaraju svoja potraživanja prema Zavodu ne samo na osnovi usluga za pruženu zdravstvenu za-štitu nego i na temelju potraživanja za posebno sku-pe lijekove, bolovanja te plaće pripravnika i specija-lizanata. Potraživanja prema Zavodu, koje u svojim evidencijama imaju zdravstvene ustanove, usklađuju se s obvezama prema zdravstvenim ustanovama koje u svojima evidencijama ima iskazan Zavod.

Ako su potraživanja zdravstvene ustanove od Za-voda na 31. prosinca 2012. bila veća od obveza koje su podmirene s pozicija Zavoda, zatvara se isključivo dio potraživanja u visini podmirenih obveza, a navedeni se prihod u cijelosti iskazuje kao prihod na temelju ugovorenih obveza (67131 Prihodi na temelju ugovo-renih obveza).

3. SASTAVLJANJE IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI ZA ZDRAVSTVENE USTANOVE U SANACIJI U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

Podsjetimo da su ravnatelji ustanova u zdravstvu u državnom vlasništvu, bez obzira na to bile one u sanaciji ili ne, bili obvezni sastaviti Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2012. i predati je Ministarstvu zdrav-lja do 28. veljače 2013.

Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravi-la propisuje posebnu proceduru prilikom postupka primopredaje ako se primopredaja obavlja tijekom proračunske godine. Prilikom postupka primopreda-je, čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječ-nja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku koji preuzima dužnost i ulaže u Predmet o fiskalnoj odgovornosti.

Ravnatelji ustanova u zdravstvu u državnom vlasništvu kojima je prestala dužnost, obvezni su u postupku primopredaje dati Izjavu o fiskalnoj odgo-vornosti za razdoblje od 1. siječnja do prestanka ob-našanja dužnosti. Ako je dosadašnji ravnatelj odlu-kom o sanaciji imenovan sanacijskim upraviteljem, on nije obvezan davati Izjavu.

Oni ravnatelji koji su predali dužnost sanacijskom upravitelju, uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti, imaju obvezu sastaviti i:

- Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima utvrđenima prethodne 2012. za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu ot-klanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti ot-klonjene u razdoblju do datuma prestanka ob-našanja dužnosti,

- prilozi sastavljeni za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne 2012., a to su: popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima i Mišljenje unutar-njih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (ako je unutarnja revizija ustrojena).

Prema tome, nije potrebno ponovo sastavljati Upit-nik o fiskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječ-

nja do datuma prestanka obnašanja dužnosti, već se uz Izjavu prilaže Upitnik koji je sastavljen za prethod-nu - 2012. Izjavu s prilozima nije potrebno dostavljati Ministarstvu zdravlja, već se ista ulaže u Predmet o fiskalnoj odgovornosti i predaje sanacijskom upravi-telju. Sanacijski upravitelj će navedenu Izjavu s prilo-zima, zajedno s Izjavom koju će sastaviti za razdoblje od dana preuzimanja dužnosti do 31. prosinca 2013., predati do 28. veljače 2014. Ministarstvu zdravlja.

4. PRIMJENA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U SANACIJI I JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ČIJA OSNIVAČKA PRAVA MIRUJU

Doneseno je 26 odluka o sanaciji ustanova u zdrav-stvu kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakonom o sanaciji je utvrđeno da stupanjem na snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravlja-nja javnom ustanovom i miruju sva prava osnivača javne ustanove, u ovom slučaju jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Zbog navedenoga, bilo je potrebno razmotriti daljnju primjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola u novonastalim okolnostima, i to u dijelu utvrđivanja statusa ustano-va u Registru proračunskih i izvanproračunskih kori-snika, načina predaje financijskih izvještaja i procesa konsolidacije, obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti, decentralizirano financiranje, način izrade i predaje financijskih planova te moguć-nosti plaćanja predujmovima, o čemu je ministar financija donio 1. srpnja 2013. Naputak o primje-ni sustava financijskog upravljanja i kontrola kod ustanova u zdravstvu u postupku sanacije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne i područne (regi-onalne) samouprave čija osnivačka prava miruju. Naputak je objavljena i na internetskim stranicama Ministarstva financija.

4.1. STATUS PRORAČUNSKOG KORISNIKA U REGISTRU PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA

Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave te o načinu vođenja Registra pro-računskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov., br. 128/09.) utvrđuju se kriteriji za klasificiranjem subjekta/pravne osobe u kategoriju proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna te proračunskog i izvanproračunskog korisnika je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prilikom klasificiranja uzima se u obzir osnivač, vrsta djelatnosti i način financiranja.

Sukladno Pravilniku, Ministarstvo financija objav-ljuje u Narodnim novinama podatke iz Registra pro-računskih i izvanproračunskih korisnika svake godi-ne, najkasnije do kraja svibnja tekuće godine za slje-deću proračunsku godinu.

Ulaskom u proces sanacije, promijenila se nadlež-nost nad ustanovama u zdravstvu. Prava jedinica lokal-

Page 30: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN30

ne i područne (regionalne) samouprave kao osnivača miruju, a preuzima ih država. Ove ustanove u zdrav-stvu i nadalje će biti iskazane s istim brojem RKP u ta-blici 1. Popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to sukladno te-ritorijalnoj pripadnosti pojedinoj županiji, s obzirom na to da se prava osnivača dvije godine nakon dana stupanja odluke o završetku sanacije vraćaju osniva-ču – jedinici lokalne i područne (regionalne) samou-prave, proces planiranja i konsolidacije se ne mijenja, a jednoobraznost i dosljednost prikaza kroz razdoblja bitni su zbog statističkog izvještavanja i mogućnosti stvaranja usporednih vremenskih serija podataka.

a. PREDAJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I KONSOLI-DACIJA USTANOVA U ZDRAVSTVU U SANACIJI

Pravilnikom o financijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.) defini-ran je način predaje financijskih izvještaja ustanova u zdravstvu te proces konsolidacije financijskih izvješta-ja. Ustanove u zdravstvu su prije ulaska u sanaciju svo-je financijske izvještaje predavale na način i u rokovi-ma prikazanim u tablici 1., dok je proces konsolidacije financijskih izvještaja prikazan u tablici 2.

9 Tablica 1. Predaja financijskih izvještaja usta-nova u zdravstvu prije donošenja odluka o sanaciji

Obveznik/razina

Razdoblje/financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Proračunski korisnici jed-inica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Razina 31

Ustanove u zdravstvu

(u sanaciji)

Za proračunsku godinu• Bilanca• Izvještaj o prihodima

i rashodima, primici-ma i izdacima

• dodatni Izvještaj o prihodima i pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima

• Izvještaj o prom-jenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 15. veljače

• nadležnom mini-starstvu/razdjelu

• jedinici lokalne i područne (region-alne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju

• područnom uredu FINE

• dodatni Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i iz-dacima s naznakom „Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali pri-hodi“

• Izvještaj o obvezama• Bilješke

• HZZO-u

Polugodišnji izvještaji• Izvještaj o prihodima

i rashodima, primici-ma i izdacima

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

10 dana po isteku

izvještajnog razdoblja

• jedinici lokalne i područne (region-alne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• HZZO-u• Izvještaj o prihodima

i rashodima, primici-ma i izdacima

• područnom uredu FINE

Izvještaji za I. i III. tromjesečje• Izvještaja o pri-

hodima i rashodima korisnika proračuna

10 dana po isteku

izvještajnog razdoblja

• područnom uredu FINE

9 Tablica 2. Način konsolidacije financijskih iz-vještaja ustanova u zdravstvu prije donošenja odluka o sanaciji

Obveznik/razina

Razdoblje/financijski izvještaji Način konsolidacije

Proračunski korisnici jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave

Razina 31

Ustanove u zdravstvu

(u sanaciji)

Za proračunsku godinu •Bilanca• Izvještaj o prihodima

i rashodima, primici-ma i izdacima

• dodatni Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima

• Izvještaj o promje-nama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

• nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje; kod PR-RAS-a konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lo-kalnog proračuna

• HZZO za potrebe konsoli-dacije koristi samo dodat-ni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima s naznakom „Izvor financiranja središnji pro-račun, vlastiti i ostali pri-hodi“

• HZZO prikuplja i Izvješta-je o obvezama decentrali-ziranih ustanova u zdrav-stvu

• dodatni Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima s naznakom „Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi“

• Izvještaj o obvezama• Bilješke

Polugodišnji izvještaji• Izvještaj o prihodima

i rashodima, primici-ma i izdacima

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

• nadležni lokalni proračun konsolidira sve izvještaje; kod PR-RAS-a konsolidira samo dio koji je ustano-va u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog pro-računa

• HZZO za potrebe konso-lidacije koristi samo do-datni PR-RAS s naznakom „Izvor financiranja središ-nji proračun, vlastiti i ostali prihodi“

• HZZO prikuplja i Izvješta-je o obvezama decentrali-ziranih ustanova u zdrav-stvu

Ulaskom u proces sanacije, ustanove u zdravstvu će i nadalje predavati financijske izvještaje sukladno načinu i rokovima danim u tablici 1., uz iznimku da će se izvještaji dostavljati Ministarstvu zdravlja i za polugodišnje razdoblje. O tome su ustanove u zdrav-stvu u postupku sanacije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavi-ještene i putem Okružnice o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proraču-na te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. od 1. srpnja 2013.

b. PREDAJA IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTIUstanove u zdravstvu obvezne su primjenjivati

odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Ravnatelji ustanova bili su obvezni sastaviti Izjavu o fiskalnoj

Page 31: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 31

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

III. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.

Opseg: 752 str. Cijena: 609,00 kn

Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760

ili e-poštom: [email protected]

odgovornosti za 2012. i predati je nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave do 28. veljače 2013.

Prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi-skalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, prilikom postupka primopredaje, čelnici sa-stavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće go-dine do datuma prestanka obnašanja dužnosti, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku koji preuzima dužnost i ulaže u Predmet o fiskalnoj odgovornosti.

Ravnatelji ustanova u zdravstvu kojima je presta-la dužnost, u postupku primopredaje obvezni su dati Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. si-ječnja do prestanka obnašanja dužnosti. Budući da je datum primopredaje prije 31. kolovoza, prema Uredbi, uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti predaje se i:

- Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima utvrđenima prethodne 2012. za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu ot-klanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti ot-klonjene u razdoblju do datuma prestanka ob-našanja dužnosti,

- prilozi sastavljeni za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca prethodne 2012., a to su: popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima i Mišljenje unutar-njih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (ako je unutarnja revizija ustrojena).

Prema tome, nije potrebno ponovo sastavljati Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječnja do datuma prestanka obnašanja dužnosti, već se uz Izjavu prilaže Upitnik koji je sastavljen za prethodnu - 2012. Izjavu s prilozima nije potrebno dostavljati Ministarstvu zdravlja, već se ulaže u Pred-met o fiskalnoj odgovornosti i predaje sanacijskom upravitelju. Sanacijski upravitelj navedenu će Izjavu s prilozima, zajedno s Izjavom koju će sastaviti za raz-doblje od dana preuzimanja dužnosti do 31. prosinca 2013., predati do 28. veljače 2014. Ministarstvu zdrav-lja, a istodobno presliku navedene dokumentacije i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je osnivač ustanove u zdravstvu u sanaciji.

U slučajevima kada je dosadašnji ravnatelj odlu-kom o sanaciji imenovan sanacijskim upraviteljem, on nije obvezan davati Izjavu.

c. FINANCIRANJE USTANOVA U ZDRAVSTVU U SANACIJI KAO DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA

Odlukom o minimalnim financijskim standardi-ma za decentralizirane funkcije za zdravstvene usta-nove u 2013. godini (Nar. nov., br. 29/13.) utvrđuju se minimalni financijski standardi za:

- investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevozna sredstva,

- investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava,

- informatizaciju zdravstvene djelatnosti, a sve sukladno planu i programu mjera zdravstve-

ne zaštite i mreži javne zdravstvene službe. Kako nije došlo do izmjena i dopuna Odluke o

minimalnim financijskim standardima, decentrali-zirano financiranje zdravstvenih ustanova, pa i onih

u procesu sanacije, provest će se do kraja 2013. bez značajnijih promjena.

d. IZRADA I PREDAJA FINANCIJSKIH PLANOVA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.

Ustanove u zdravstvu u sanaciji izrađuju svoje pri-jedloge financijskih planova u skladu s odredbama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.) i prema modelu prijedloga financijskog plana koji će Ministarstvo financija dati u svojim uputama za izradu državnog proračuna za razdoblje 2014. - 2016. i upu-tama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. - 2016.

Vezano uz samu metodologiju izrade financijskih planova ustanova u zdravstvu, potrebno je istaknuti da se ona, osim ukidanja obveze sastavljanja plana razvojnih programa (a veliki broj ustanova u zdrav-stvu ih niti do 2013. nije sastavljao jer nisu imali ve-ćih investicija), nije mijenjala u odnosu na prethodne godine. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukinula se obveza sastavljanja plana razvojnih pro-grama za ustanove u zdravstvu i ostale proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski plan ustanove u zdravstvu za razdoblje 2014. - 2016. sastoji se od prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za razdoblje 2014. - 2016., razvrstanih prema proračunskim klasifikacijama i obrazloženja prijedloga financijskog plana. Navedeno je utvrđeno Zakonom o proračunu i neće se mijenjati.

e. PLAĆANJE PREDUJMOVIMAPlaćanje predujmom je odredbama Zakona o prora-

čunu predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župa-na. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti, ali samo do svote utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Člankom 9. Zakona o izvršavanju Državnog pro-računa Republike Hrvatske za 2013. godinu (Nar. nov., br. 139/12. i 53/13.) utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačne svote od 50.000,00 kuna. To ograničenje primjenjuju i ustanove u zdravstvu u sa-naciji. Zahtjev za plaćanje predujmom ustanove do-stavljaju Ministarstvu zdravlja, a ono ga, ako je s istim suglasno, prosljeđuje Ministarstvu financija.

Page 32: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN32

JAVNA NABAVA

Odgovori na pitanja iz područja javne nabave

Pri provedbi Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 83/13.), obveznici njegove primjene pro-

vjeravaju ispravnost svojih postupanja. U ovom se član-ku daju odgovori na niz raznovrsnih pitanja iz područja javne nabave kako bi se obveznicima olakšala ispravna provedba tog Zakona.

Ovo je osma skupina odgovora na pitanja iz provedbe sustava javne nabave. Prethodna, sedma skupina pitanja objavljena je u časopisu RRiF, br. 8/13.

1. MOŽE LI U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE SU-DJELOVATI GOSPODARSKI SUBJEKT S ISKA-ZANIM POREZNIM DUGOM, PRIJAVLJENIM KAO TRAŽBINA VJEROVNIKA U POSTUPKU PREDSTEČAJNE NAGODBE, ODNOSNO, JE LI POTVRDA POREZNE UPRAVE NA KOJOJ JE ISKAZANO DOSPJELO POREZNO DUGOVANJE, UZ NAPOMENU DA JE OTVOREN POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE, VALJAN DOKAZ DA NE POSTOJE RAZLOZI ZA ISKLJUČENJE IZ ČL. 67. ST. 1. T. 2. ZAKONA O JAVNOJ NABAVI?

Postupak predstečajne nagodbe reguliran je Za-konom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12., 144/012. – Uredba i 81/13.). Tim je Zakonom propisano da je poduzetnik obvezan, ako je u nemogućnosti ispunjavati novčane obveze koje dospijevaju u određenom razdoblju (ne-likvidnost), poduzeti mjere financijskog restrukturi-ranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidno-sti. Ako poduzetim mjerama financijskog restruktu-riranja poduzetnik ne može uspostaviti stanje likvid-nosti ili ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze (insolventnost), dužan je pokrenuti postupak predstečajne nagodbe s vjerovnicima. Po-stupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolven-tan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, a vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih traž-bina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.

Postupak predstečajne nagodbe pokreće se na prijedlog dužnika i provodi se u regionalnim sredi-štima Financijske agencije, a predstečajna nagodba sklapa se pred trgovačkim sudom. Otvaranje po-stupka predstečajne nagodbe, sukladno čl. 51. st. 10. Zakona o predstečajnoj nagodbi, upisuje se u sud-ski, obrtni ili drugi odgovarajući upisnik. Pravne po-sljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju od trenutka kad je oglas o otvaranju postup-ka objavljen na web-stranici Financijske agencije, a

UDK 331.2Davor MIKAC, dipl. oec.

sud pred kojim je sklopljena predstečajna nagodba dostavit će nadležnom registarskom tijelu iz st. 1. ovoga članka rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.

Člankom 67. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi pro-pisano je da je javni naručitelj obvezan isključiti na-tjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih ob-veza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu je, sukladno posebnim propisima, odo-brena odgoda plaćanja navedenih obveza. Suklad-no st. 3. istog članka Zakona, za potrebe utvrđivanja okolnosti iz st. 1. t. 2. ovoga članka, gospodarski su-bjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:

1. potvrdu Porezne uprave o stanju duga koja ne smije biti starija od 30 dana, računajući od dana početka postupka javne nabave, ili

2. važeći jednakovrijedni dokument nadležnog ti-jela države sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje potvrda iz t. 1. ovoga stavka, ili

3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu oso-be koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti, ili bilježnika, ili nadležnog stru-kovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gos-podarskog subjekta, ili izjavu s ovjerenim potpi-som kod bilježnika, koja ne smije biti starija od 30 dana, računajući od dana početka postupka jav-ne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje potvrda iz t. 1. ovoga stavka ili jednakovrijedni dokument iz t. 2. ovoga stavka.

Otvaranje postupka predstečajne nagodbe s vje-rovnicima ne znači da je i odgođena naplata evidenti-ranog duga, u smislu čl. 67. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi. S obzirom na to da je postupak predstečajne nagodbe završen kada sud rješenjem odobri skloplje-nu predstečajnu nagodbu, tek se na temelju skloplje-ne predstečajne nagodbe odgađaju rokovi plaćanja u skladu s predstečajnom nagodbom.

Dakle, gospodarski subjekt koji je pokrenuo po-stupak predstečajne nagodbe, a dio prijavljenog dugovanja odnosi se na dug na osnovi poreza i do-prinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ne može do završetka postupka odnosno do sklapanja predstečajne nagodbe dokazati nepostojanje okol-nosti iz čl. 67. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi, a što je jedan od obveznih razloga za isključenje na-tjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI

Page 33: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 33

2. MOŽE LI U POSTUPKU JAVNE NABAVE ZA IZVO-ĐENJE GRAĐEVINSKO OBRTNIČKIH I INSTALA-TERSKIH RADOVA BITI ODABRANA PONUDA PONUDITELJA KOJI JE REGISTRIRAN SAMO ZA OBAVLJANJE GRAĐEVINSKIH RADOVA, ALI NE I ZA ELEKTROINSTALATERSKE RADOVE, RADOVE NA VODOVODU, KANALIZACIJI I PLINSKOJ IN-STALACIJI KOJI SU TAKOĐER DIO TROŠKOVNIKA?

U postupku javne nabave uvjete sposobnosti odre-đuje naručitelj u pozivu na nadmetanje i dokumenta-ciji za nadmetanje, s time da uvjeti moraju biti u vezi s predmetom nabave. Svaki natjecatelj ili ponuditelj mora, sukladno čl. 70. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, dokazati svoj upis u sudski, obrtni ili odgovarajući re-gistar države sjedišta gospodarskog subjekta.

Upisom u odgovarajući registar natjecatelj odno-sno ponuditelj dokazuje da ima pravnu osobnost te, imajući u vidu i posebne propise (primjerice, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti), da je registriran za obavljanje djelatnosti u vezi s predmetom nabave.

U konkretnom je slučaju odabrani ponuditelj registriran za izvođenje građevinskih radova, a in-stalaterski radovi te radovi uvođenja vodovoda, ka-nalizacije i plina pripadaju građevinskim radovima (poglavlje F - Građevinarstvo, točka 43.2 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007.). Stoga, na temelju navedene registracije, ponuditelj ima pravo obavljati i radove kao što su građevinsko obrtnički i instalaterski radovi.

3. KAKO NOVOOSNOVANO DRUŠTVO MOŽE SUDJELOVATI U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE S OBZIROM NA UVJETE FINANCIJSKE SPOSOB-NOSTI KOJI SE TRAŽE ZA ODREĐENO PRET-HODNO RAZDOBLJE POSLOVANJA?

U postupku javne nabave naručitelj može zahti-jevati određenu minimalnu razinu financijske spo-sobnosti gospodarskih subjekata, a Zakon u čl. 71. st. 1. navodi primjere dokumenata kojima se razina fi-nancijske sposobnosti može dokazati (bilanca, račun dobitka i gubitka, dokument kojim se dokazuje sol-ventnost gospodarskog subjekta, izjava o ukupnom prometu gospodarskog subjekta i, po potrebi, o pro-metu u području koje je obuhvaćeno predmetnom nabavom za razdoblje do najviše tri dostupne finan-cijske godine, ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je informacija o ovim prometima dostupna i sl.). Ako iz opravdanog razloga gospodarski subjekt nije u mo-gućnosti dostaviti dokument o financijskoj sposob-nosti koji je naručitelj tražio, on može dokazati finan-cijsku sposobnost i bilo kojim drugim dokumentom koji naručitelj smatra prikladnim.

Gospodarski subjekti koji iz bilo kojeg razloga sa-mostalno ne udovoljavaju zahtijevanim uvjetima financijske sposobnosti, mogu se za određeno nad-metanje udružiti u zajednicu ponuditelja s drugim gospodarskim subjektima, u kojem slučaju mogu za-jednički dokazati tražene razine sposobnosti.

Sukladno čl. 71. st. 2. Zakona, gospodarski subjekt može se, po potrebi za određene ugovore, osloniti i na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na prav-nu prirodu njihova međusobnog odnosa. U tom slu-čaju gospodarski subjekt mora dokazati javnom na-

ručitelju da će imati na raspolaganju nužne resurse, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata s tom svrhom.

Razlika između ova dva oblika je u tome što u slu-čaju zajedničke ponude svi članovi zajednice sudjelu-ju u izvršenju ugovora, dok kod oslanjanja na resurse (financijske i/ili tehničke i stručne) drugih gospodar-skih subjekata (koji mogu biti i podizvoditelji), ti gos-podarski subjekti mogu, ali ne moraju, sudjelovati u izvršenju. Međutim, tehnički i stručni resursi drugih gospodarskih subjekata, koji su korišteni pri doka-zivanju sposobnosti, moraju sudjelovati u izvršenju ugovora. Ovisno o javnom nadmetanju i specifičnim potrebama, gospodarski subjekt se u slučaju potrebe može odlučiti na bilo koji od ova dva oblika zajednič-kog nastupa.

4. MOŽE LI SE PONUDITELJ KORISTITI RESURSIMA DRUGIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA I PRILIKOM DOKAZIVANJA UREDNO IZVRŠENIH UGOVORA?

Člankom 72. st. 6. Zakona određeno je da se gos-podarski subjekt može, po potrebi za određene ugo-vore, osloniti na tehničku i stručnu sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova me-đusobna odnosa. U tom slučaju mora dokazati naru-čitelju da će imati na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, primjerice, prihvaćanjem obveze tih subjekata da će te resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu. Zajednica ponuditelja se jed-nako tako može oslanjati na sposobnost ostalih člano-va zajednice ili drugih subjekata, pod istim uvjetima.

Odredbom čl. 72. st. 6. Zakona daje se mogućnost gospodarskim subjektima koji samostalno ne ispu-njavaju zahtijevane razine tehničke i stručne sposob-nosti postavljene u pozivu na nadmetanje, odnosno dokumentaciji za nadmetanje, da se oslone na spo-sobnost drugih subjekata čije će resurse, po potrebi, koristiti prilikom izvršenja određenog ugovora. Gos-podarski subjekti u tom se slučaju mogu oslanjati na sposobnost drugih gospodarskih subjekata bez obzi-ra na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa. Primjerice, povezana društva koja su kao gospodar-ski subjekti pravno samostalni, mogu se oslanjati na sposobnost društava s kojima su povezana. Ponudi-telji se također mogu oslanjati na sposobnost svojih podizvoditelja ili bilo kojeg subjekta koji im je stvar-no stavio na raspolaganje svoje resurse.

Gospodarski subjekti se, i ako je u postupku javne nabave pred njih postavljen uvjet da dokažu da su u prošlosti uredno ispunili ugovore o isporuci robe, izvođenju radova ili pružanju usluga, mogu oslanjati na sposobnost drugih gospodarskih subjekata, bez ob-zira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa, uz uvjet da naručitelju dokažu da će na raspolaganju imati resurse tih gospodarskih subjekta nužne za izvr-šenje ugovora koji je predmet nadmetanja.

U smislu citirane odredbe čl. 72. st. 6. Zakona, po-jam „resurs“ uključuje materijalne resurse kao što su strojevi, oprema, djelatnici i sl., ali i nematerijalne re-surse kao što su znanje, a posebice iskustvo. Ovisno o vrsti ugovora koji se dodjeljuje (za robu, radove ili us-luge), gospodarski subjekti koristit će različite resurse kako bi ugovor i realizirali. U nedostatku vlastitih re-sursa za izvršenje ugovora, gospodarski subjekti mogu

Page 34: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN34

se oslanjati na resurse drugih subjekata. Dokaz o ras-polaganju nužnim resursima drugih subjekata upravo se odnosi na one resurse kojima gospodarski subjekt ne raspolaže i čiji je nedostatak uzrok da se gospodar-ski subjekt mora oslanjati na sposobnost drugih su-bjekata u dokazivanju vlastite sposobnosti. Koji su to resursi, ovisi o okolnosti konkretnog slučaja.

Navedeno se može pobliže objasniti na primjeru nabave intelektualnih usluga. Važnost nemateri-jalnih resursa, posebice znanja i iskustva, osobito se ogleda kod intelektualnih usluga. Gospodarski subjekt koji je zainteresiran za predmetno nadme-tanje, registriran je za pružanje intelektualnih uslu-ga, ali do sada nije izvršio niti jedan sličan ugovor s obzirom na to da mu nedostaju stručnjaci za spe-cifično područje opisano u predmetu nabave. Me-đutim, kako bi se javio na predmetno nadmetanje, gospodarski subjekt okupio je tim stručnjaka (koji nisu njegovi zaposlenici) čije reference odgovaraju zahtjevima postavljenima u pozivu na nadmetanje te su mu isti na raspolaganje stavili svoje potvrde o uredno izvršenim ugovorima za isti ili sličan pred-met nabave. U ovom će se slučaju gospodarski su-bjekt u dokazivanju tehničke i stručne sposobnosti iz čl. 72. st. 5. t. 1. Zakona osloniti na sposobnost drugih subjekata – stručnjaka, čije izvršene ugovore uvrštava u svoj popis značajnih ugovora te popisu prilaže njihove potvrde o uredno izvršenim ugovo-rima. Pozivajući se na odredbu čl. 72. st. 6. Zakona, ponuditelj kroz ugovore o poslovnoj suradnji (ili neki drugi dokaz - ugovor o djelu, izjave i sl.) doka-zuje da će ti stručnjaci biti angažirani na izvršenju ugovora koji je predmet nadmetanja.

Ovo se stajalište u vezi s primjenom čl. 72. st. 6. Za-kona temelji, između ostalog, i na odredbama čl. 48. st. 3. i 4. Direktive 2004/18/EZ te relevantnim prav-nim slučajevima Europskog suda.

Naime, ove odredbe Direktive, pa tako i Zakona u koji su prenesene, dopuštaju gospodarskom subjektu da se osloni na financijsku, tehničku i stručnu spo-sobnost društava s kojima je povezan, ali jednako tako i na sposobnost podizvoditelja ili bilo kojeg su-bjekta koji je stvarno stavio svoje resurse na raspola-ganje gospodarskom subjektu.

U ovom se kontekstu upućuje na relevantne prav-ne slučajeve Europskog suda, kao što su C-389/92 Ballast Nedam, C-5/97 Ballast Nedam II, C-176/98 Holst Italia, C-314/01 Siemens, koji su temelj glavnih odredaba iz čl. 47.(2) i (3) te čl. 48.(3) i (4) Direktive, kako bi se razumjela pozadina tih odredaba. Primje-rice, u slučaju Holst Italia Europski sud potvrdio je da gospodarski subjekt ne može biti isključen iz postup-ka nabave za sklapanje ugovora o javnim uslugama samo na temelju toga što je taj subjekt predložio, kako bi izvršio ugovor, korištenje resursa koji nisu bili njegovi vlastiti nego su pripadali jednom ili više drugih subjekata. Sud je naglasio da je glavno načelo da se gospodarski subjekt može osloniti na sposob-nost drugih subjekata u bilo kojoj situaciji gdje može dokazati da stvarno ima resurse tih drugih subjekata na raspolaganju. Europski sud također je istaknuo da pravna priroda odnosa koji postoje između ponudi-telja i drugih subjekata na koje se oslanja nije bitna. Nadalje, u slučaju Siemens, kao potvrdu načelima

koji su navedeni u slučaju Ballast Nedam II, sud je na-glasio da ne može biti razlogom za isključenje tvrtke samo to što je tvrtka predložila da se za izvršenje ugo-vora oslanja na resurse svog podizvoditelja. Europski sud također je naglasio da se ponuditelj, koji tvrdi da na raspolaganju ima tehničke i financijske kapacitete trećih strana na koje se misli osloniti ako sklopi ugo-vor, može isključiti samo ako ne uspije dokazati da će zapravo te kapacitete imati na raspolaganju.

Jednako tako, iz priopćenja Europske komisije od 21. studenog 2012. (IP/12/1249) razvidno je da je Eu-ropska komisija odlučila prijaviti Grčku Europskom sudu jer nije uspjela osigurati punu usklađenost s pravilima EU o javnoj nabavi prilikom kupnje in-formacijskog sustava za Social Security Foundation (IKA). Naime, u pozivu za nadmetanje naručitelj je propisao da se ponuditelji ne mogu pozvati na isku-stvo potencijalnih podizvoditelja kako bi dokazali vlastitu sposobnost, iako relevantna pravila EU o jav-noj nabavi (Direktiva 2004/18/EZ) jasno dopuštaju ovu mogućnost. Europska komisija uputila je u listo-padu 2011. obrazloženo mišljenje Grčkoj kojim tra-ži da se uskladi s pravom EU. Kako konačni odgovor grčkih vlasti nije bio zadovoljavajući, odnosno nije pokrenula novo nadmetanje bez nezakonitih klauzu-la uključenih u izvornom pozivu na nadmetanje, Ko-misija je odlučila uputiti predmet Europskom sudu.

Prema tome, uzimajući u obzir odredbu čl. 72. st. 6. Zakona, odredbe čl. 48. st. 3. i 4. Direktive 2004/18/EZ te navedene relevantne pravne slučajeve Europ-skog suda, gospodarski subjekti se u odnosu na dokaz tehničke i stručne sposobnosti iz čl. 72. st. 3. t. 1., st. 4. t. 1. i st. 5. t. 1. istog članka Zakona – popis (zna-čajnih) ugovora, mogu oslanjati na sposobnost svojih podizvoditelja te drugih gospodarskih subjekata bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog od-nosa, uz uvjet da naručitelju dokažu da će na raspola-ganju imati resurse tih gospodarskih subjekta nužne za izvršenje ugovora koji je predmet nadmetanja.

5. ŠTO ZNAČI „PRAVO AKTIVNOG SUDJELOVANJA“ NA JAVNOM OTVARANJU PONUDA?

Članak 89. st. 5. i 6. Zakona propisuju da javnom otvaranju ponuda smiju nazočiti ovlašteni predstav-nici ponuditelja i druge osobe, a pravo aktivnog su-djelovanja imaju samo ovlašteni predstavnici naruči-telja i ponuditelja.

Pravo aktivnog sudjelovanja znači da ovlašteni predstavnici ponuditelja imaju pravo iznijeti mo-žebitne primjedbe na postupak javnog otvaranja (koje se obvezno unose u zapisnik), da im se na uvid daju ponudbeni listovi iz otvorenih ponuda te da im se na kraju javnog otvaranja na potpis daje zapisnik s javnog otvaranja ponuda, koji im se od-mah i uručuje.

6. JE LI FACTORING ODNOSNO PRODAJA POTRAŽI-VANJA PREDMET ZAKONA O JAVNOJ NABAVI?

Factoring je oblik financiranja pri kojemu podu-zetnik prodaje svoja potraživanja trećoj strani - spe-cijaliziranoj financijskoj organizaciji (faktor) po sni-ženoj cijeni prije njihova roka dospijeća (u nekim slu-čajevima i dospjelih). Stoga se faktor obvezuje pružiti usluge financiranja, ali i druge usluge poduzetniku s

Page 35: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 35

kojim je sklopio ugovor o factoringu, u zamjenu za kamate i naknade za potraživanja podmirena prije roka dospijeća naplate.

Proces factoringa varira od slučaja do slučaja, ali su osnove u većini slučajeva iste. Faktor nakon zaprima-nja preslika računa odmah isplaćuje 80 - 85% vrijed-nosti. Za ta unaprijed isplaćena sredstva prodavatelj potraživanja plaća faktoru faktoring naknadu i fakto-ring kamatu. Nakon naplate preuzetih računa, faktor isplaćuje preostalu vrijednost potraživanja smanjenu za ugovorenu proviziju.

Prodaja potraživanja je financijska usluga određe-na kategorijom 6.b) Dodatka II. A Zakona - Financij-ske usluge: bankarske i investicijske usluge. Naruči-telj je stoga prilikom nabave usluga factoringa obve-zan provesti postupak javne nabave.

7. NARUČITELJ JE U POSTUPKU JAVNE NABAVE OD PONUDITELJA ZAHTIJEVAO DOKAZ DA NISU U POSTUPKU STEČAJA I LIKVIDACIJE. ZA POTRE-BE UTVRĐIVANJA TIH OKOLNOSTI TRAŽIO JE DA PONUDITELJ „DOSTAVI IZVOD IZ SUDSKOG, OBRTNOG ILI DRUGOGA ODGOVARAJUĆEG REGISTRA DRŽAVE SJEDIŠTA GOSPODARSKOG SUBJEKTA, A U SLUČAJU DA NE POSTOJI, JED-NAKOVRIJEDNI DOKUMENT KOJI JE IZDALO NADLEŽNO SUDSKO ILI UPRAVNO TIJELO U DRŽAVI SJEDIŠTA GOSPODARSKOG SUBJEKTA (U RH POTVRDA TRGOVAČKOG SUDA)“. JEDAN JE PONUDITELJ DOSTAVIO IZVOD IZ OBRTNOG REGISTRA IZDAN OD NADLEŽNOG UREDA DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJI, NO NARUČITELJ JE ODBACIO PONUDU S OBRAZLOŽENJEM DA JE KAO DOKAZ TREBAO DOSTAVITI POTVRDU TRGOVAČKOG SUDA. JE LI TO ISPRAVNO?

Zakon u čl. 68. st.1. t. 1. i 2. propisuje da javni naru-čitelj može isključiti iz postupka javne nabave natje-catelja ili ponuditelja:

1. ako je nad njime otvoren stečaj ili predstečajna nagodba, ako je u postupku likvidacije, ako nji-me upravlja osoba postavljena od strane nadlež-nog suda, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sje-dišta gospodarskog subjekta,

2. ako je nad njime pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog po-stupka, predstečajna nagodba ili postupak likvida-cije po službenoj dužnosti, ili postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravlja-ti, ili postupak nagodbe s vjerovnicima ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sje-dišta gospodarskog subjekta.

U konkretnom slučaju, naručitelj je već u doku-mentaciji za nadmetanje pogrešno odredio da gospo-darski subjekti sa sjedištem u RH dokazuju okolnosti iz čl. 68. st. 1. t. 1. i 2. potvrdom Trgovačkog suda. Na-ime, st. 3. čl. 68. Zakona propisuje da za potrebe utvr-đivanja okolnosti iz st. 1. t. 1. i 2. istog članka Zakona gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelo-vanje dostavlja:

1. izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgova-rajućeg registra države sjedišta gospodarskog subjekta koji ne smije biti stariji od tri mjese-

ca, računajući od dana početka postupka javne nabave ili

2. važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedi-šta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje izvod iz t. 1. ovoga stavka ili izvod ne sadržava sve po-datke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti ili

3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupa-nje gospodarskog subjekta ispred nadležne sud-ske ili upravne vlasti, ili bilježnika, ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju biti sta-rije od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje izvod iz t. 1. ovo-ga stavka, ili dokument iz t. 2. ovoga stavka ili oni ne sadržavaju sve podatke potrebne za utvr-đivanje tih okolnosti.

U RH izvod iz obrtnog registra izdaje nadležni Ured državne uprave u županiji (ponuditelj ga je dostavio u ponudi) i, sukladno čl. 68. st. 3. Zakona, jedini je dokaz za utvrđivanje okolnosti iz st. 1. t.1. i t.2. čl. 68. Zakona.

Međutim, da bi ispravio navedenu neusklađenost dokumentacije sa Zakonom, gospodarski subjekt je prije isteka roka za dostavu ponuda od naručitelja trebao zahtijevati izmjenu dokumentacije za nadme-tanje. Ako naručitelj ne usvoji njegove zahtjeve, gos-podarski subjekt imao je pravo izjaviti žalbu na do-kumentaciju za nadmetanje koja se, sukladno čl. 146. Zakona, u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti izjavljuje u roku od deset dana, a u otvore-nom postupku javne nabave male vrijednosti u roku od pet dana od dana objave poziva na nadmetanje.

Jednako tako, žalba na Odluku o odabiru ne bi re-zultirala pozitivnim učinkom jer je naručitelj pri ocje-ni sposobnosti ponuditelja morao uzeti u obzir ono što je propisao u dokumentaciji za nadmetanje (iako ista nije sastavljena u skladu sa Zakonom), a Držav-na komisija za kontrolu postupaka javne nabave više ne rješava po službenoj dužnosti bitne povrede koje su počinjene u fazi u kojoj je propuštena mogućnost izjavljivanja žalbe.

8. MORAJU LI SE SVIM PONUDITELJIMA, UZ ODLUKU O ODABIRU I ZAPISNIK O PREGLEDU I OCJENI PONUDA, DOSTAVITI I SVI PRILOZI ZAPISNIKA?

Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) bilo je propisano da se uz odluku o odabiru obvezno do-stavlja i zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda (čiji su sa-stavni dio i svi prilozi, kao što su, primjerice, zahtjevi za objašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i ponuda, zahtjevi za dostavom izvornika ili ovjere-nih preslika traženih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, zahtjevi za objašnjenjem neuobičajeno niske cijene, dostavljeni dokumenti, objašnjenja, prihvat ispravka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe i sl.).

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13.), ta obveza više ne postoji.

Naime, čl. 96. st. 6. Zakona propisano je da je od-luku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i

Page 36: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN36

ocjeni ponuda javni naručitelj obvezan bez odgode dostaviti svakom ponuditelju odnosno svakom sudi-oniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pre-govaračkog postupka s prethodnom objavom i na-tjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom ogla-sniku javne nabave Republike Hrvatske, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.). Javni naručitelj nije obvezan uz zapisnik o pre-gledu i ocjeni ponuda dostaviti priloge zapisniku.

9. NA KOJI SE NAČIN UTVRĐUJE JE LI NEKI GOS-PODARSKI SUBJEKT OBVEZNIK PRIMJENE ZAKONA O JAVNOJ NABAVI I MORA LI PROVO-DITI ZAKONOM PROPISANE POSTUPKE JAVNE NABAVE?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 5. propisuje tko su javni naručitelji. U st. 1. t. 3. navedenog članka propisano je da su javni naručitelji pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u op-ćem interesu, koje nemaju industrijsko ili trgovačko značenje i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

– da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz proraču-na jedinice područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u svoti većoj od 50%, ili

– da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju državna tijela, jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili

– da više od polovine članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe.

Dakle, temeljni uvjet za status pravne osobe kao javnog naručitelja sukladno, čl. 5. st. 1. t. 3. Zakona je da je riječ o pravnoj osobi koja je osnovana za odre-đene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem in-teresu, koja nema industrijsko ili trgovačko značenje.

Pojam svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijsko ili trgovačko znače-nje nije definiran Zakonom o javnoj nabavi. Općenito uzevši, potrebe u općem interesu su potrebe koje se zadovoljavaju na drukčiji način od usluga dostupnih na tržištu i koje, zbog razloga koji su u vezi s općim interesom, država odluči sama pružiti ili nad kojima želi zadržati utjecaj u odlučivanju.

U obrazloženjima donesenih presuda Europski sud sagledao je potrebe države u odnosu na: specifične za-datke koje treba obaviti: izričito zadržavanje određenih aktivnosti javnim tijelima; obvezu države da podmiri troškove povezane s navedenim aktivnostima, kontro-lu cijena koje će se naplatiti za usluge te javni interes.

Dodatni kriterij koji je za potrebe definicije općeg interesa potrebno uzeti u obzir jest da potrebe u op-ćem interesu nemaju industrijsko ili trgovačko zna-čenje. Ovo su poglavito aktivnosti koje se provode za dobitak na konkurentskim tržištima. Europski sud smatra da:

1. je odsutnost industrijskog ili trgovačkog znače-nja kriterij koji treba razjasniti, a ne ograničiti značenje pojma potreba u općem interesu;

2. unutar kategorije potreba u općem interesu, pojam definira potkategoriju potreba koje nisu industrijskog ili trgovačkog značenja;

3. je zakonodavstvo učinilo razliku između potre-ba u općem interesu koje nemaju industrijsko ili trgovačko značenje i potreba u općem interesu koje imaju industrijsko ili trgovačko značenje.

No, ovo ne znači da pravna osoba može izvršavati samo zadatke u općem interesu koji nemaju indu-strijsko ili trgovačko značenje, već može činiti oboje. Primjerice, u slučaju Mannesmanna, subjekt je imao zadaću opskrbe javnih tijela službenim dokumenti-ma (potreba u općem interesu), no bavio se i tiska-njem u komercijalne svrhe. Europski sud utvrdio je da nije bitno što subjekt, uz obavljanje zadataka u općem interesu, obavlja i druge aktivnosti.

Međutim, jednom kada subjekt pripadne definiciji pravne osobe osnovane za određene svrhe radi zadovo-ljavanja potreba u općem interesu, bilo koji ugovor koji sklapa taj subjekt treba se smatrati ugovorom o javnoj nabavi u smislu Zakona o javnoj nabavi. Čak nije bitna niti činjenica da zadovoljavanje potreba u općem inte-resu čini samo relativno mali dio stvarno ostvarenih ak-tivnosti, uz uvjet da tijelo nastavlja ispunjavati potrebe koje je obvezno ispunjavati. Ovo također znači da takvi subjekti mogu provoditi aktivnosti radi ostvarenja do-bitka, uz uvjet da nastavljaju ispunjavati potrebe koje su obvezni ispunjavati.

Nakon što se utvrdi ispunjava li neka pravna osoba uvjet da je osnovana za određene svrhe radi zadovo-ljavanja potreba u općem interesu i da nema indu-strijsko ili trgovačko značenje, tek tada se utvrđuje is-punjava li barem jedan od sljedeća tri uvjeta propisa-na u alinejama 1., 2. i 3. navedene zakonske odredbe.

10. PODLIJEŽE LI KAMATNI SWAP POSTUPKU JAVNE NABAVE?

Člankom 2. t. 26. Zakona definira se ugovor o jav-noj nabavi kao naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja, čiji je predmet nabave izvođenje ra-dova, isporuka robe ili pružanje usluga.

Članak 3. st. 1. t. 2. podt. d. alineja 1. Zakona o tr-žištu kapitala (Nar. nov., br. 88/08., 146/08. i 74/09.) propisuje da se financijskim instrumentima smatraju izvedenice u koje su ubrajaju i zamjene (swaps).

Osim prethodno citirane odredbe iz Zakona o trži-štu kapitala, pozitivni propisi Republike Hrvatske za-pravo ne sadržavaju definiciju ugovora o kamatnom swapu. U ekonomskoj i pravnoj literaturi navodi se kako ugovor o kamatnom swapu predstavlja spora-zum između dvaju subjekata kojima se oni obvezuju razmijeniti određene kamatne obveze unutar una-prijed određenog razdoblja, na temelju prethodno utvrđene svote glavnice te kako njime ugovorne stra-ne preuzimaju međusobnu novčanu obvezu o isplati ugovorene vrste i visine kamate tijekom određenog razdoblja i prema određenoj dinamici (periodična plaćanja), na istu valutu i istu svotu glavnice.

Dakle, ugovorom o kamatnom swapu jedna ugo-vorna strana obvezuje se drugoj platiti kamatu do-bivenu obračunom dogovorene varijabilne ili fiksne kamatne stope na određenu glavnicu, dok se druga ugovorna strana obvezuje platiti prvoj kamatu do-

Page 37: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 37

bivenu obračunom dogovorene varijabilne ili fiksne kamatne stope na određenu glavnicu.

Riječ je o zasebnom pravnom poslu koji je izve-den iz ugovora o kreditu ili drugoga pravnog odnosa koji postoji između strana ugovora o swapu i trećih osoba u kojima strane ugovora o swapu prema tre-ćim osobama imaju obvezu plaćanja kamata. Jedna strana iz ugovora o swapu koja svom vjerovniku po ugovoru o kreditu plaća ugovornu kamatu po pro-mjenjivoj (varijabilnoj) stopi izložena je riziku po-većanja kamatnih stopa, odnosno riziku povećanja svote koju je kao kamate obvezna plaćati svom vje-rovniku. Druga pak strana iz ugovora o swapu svom vjerovniku po ugovoru o kreditu plaća ugovornu ka-matu po fiksnoj stopi. Ako prva strana u razdoblju do potpunog ispunjenja njezine obveze prema nje-zinom vjerovniku iz ugovora o kreditu očekuje po-većanje kamatnih stopa, a druga strana smanjenje, prvoj je strani u interesu plaćanje kamata po fiksnoj stopi, a drugoj po promjenjivoj stopi.

Dakle, ugovor o kamatnom swapu može se defi-nirati kao inominatni, dvostranoobvezni, aleatorni, apstraktni i naplatni pravni posao.

Članak 2. t. 25. Zakona propisuje da je ugovor o javnim uslugama ugovor o javnoj nabavi koji nije ugovor o javnim radovima ili ugovor o javnoj nabavi robe, a čiji su predmet usluge u smislu Dodatka II. A ili usluge u smislu Dodatka II. B Zakona.

Slijedom svega navedenog, usluga zamjene ka-matnih stopa je financijska usluga određena kate-gorijom 6. b) Dodatka II. A Zakona - Financijske us-luge: bankarske i investicijske usluge te je naručitelj obvezan provesti postupak javne nabave na sličan način kao i kad nabavlja kredit, pri čemu procijenje-nu vrijednost nabave izračunava sukladno čl. 19. st. 6. točki 2. Zakona.

11. JE LI USLUGA PLATNOG PROMETA PREDMET POSTUPKA JAVNE NABAVE TE MOŽE LI SE UGOVOR SKLOPITI S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA?

Člankom 2. t. 26. Zakona ugovor o javnoj nabavi definira se kao naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja, čiji je predmet nabave izvođenje ra-dova, isporuka robe ili pružanje usluga.

Članak 5. st. 1. t. 7. Zakona o kreditnim institucija-ma propisuje da su osnovne financijske usluge - plat-ne usluge u skladu s posebnim propisima.

Usluge platnog prometa su financijske usluge odre-đene kategorijom 6. b) Dodatka II. A Zakona - Finan-cijske usluge: bankarske i investicijske usluge (CPV 66172000-6 Usluge obrade financijskih transakcija i kli-ringa) te je naručitelj obvezan provesti postupak javne nabave, pri čemu procijenjenu vrijednost nabave izra-čunava sukladno čl. 19. st. 6. t. 2. Zakona.

U konkretnom slučaju nije provediv postupak jav-ne nabave koji bi rezultirao ugovorom o javnoj naba-vi s više gospodarskih subjekata. S više gospodarskih subjekata naručitelj može sklopiti ugovor o javnoj nabavi jedino u slučaju zajednice ponuditelja koja nije osnovala posebno društvo namjene, pa naruči-telj sklapa ugovor o javnoj nabavi sa svim članovima zajednice ponuditelja.

12. MOŽE LI JAVNI NARUČITELJ UGOVORITI NAJAM POSLOVNOG PROSTORA AKO POTEN-CIJALNI PRIVATNI NAJMODAVAC NUDI NAJAM POSLOVNOG PROSTORA PO CIJENI U KOJU JE UKLJUČENO I ČIŠĆENJE PROSTORA, ODRŽA-VANJE PROSTORA, ZAŠTITARSKE USLUGE, US-LUGE ATESTIRANJA VATROGASNIH APARATA TE NE DOPUŠTA IZVRŠAVANJE ISTIH OD STRA-NE NAJMOPRIMCA, S OBZIROM NA TO DA ISTE VEĆ POSTOJE U POSLOVNOM PROSTORU?

Kad javni naručitelj nabavlja usluge čišćenja i odr-žavanja prostora, zaštitarske usluge ili usluge atesti-ranja vatrogasnih aparata, obvezan je provesti postu-pak javne nabave. No, u konkretnom slučaju predmet nabave nisu navedene usluge već je predmet nabave najam poslovnog prostora. Člankom 10. st. 1. t. 4. Za-kona propisano je da su ugovori o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada ili druge nepokretne imo-vine izuzeti od primjene Zakona.

Najam poslovnog prostora zasniva se na ugovoru o najmu iz kojega proizlaze međusobna prava i obveze najmodavca i najmoprimca. U slučaju najma prosto-ra u kojemu je ugovorom o najmu predviđeno i obav-ljanje određenih usluga od strane najmodavca ili je predviđeno plaćanje utrošene el. energije, vode, pli-na, grijanja i sl., javni naručitelj, koji je inače obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, ne mora provoditi postupak javne nabave za nabavu tih usluga jer su one već ugovorene ugovorom o najmu. Isti je slučaj i s ugovorima o najmu u kojima je trošak usluga već uračunat u cijenu najma prostora.

13. ŠTO ZNAČI PRAVODOBNO DOSTAVLJEN ZAHTJEV ZA OBJAŠNJENJEM I IZMJENAMA DOKUMENTACIJE ZA NADMETANJE?

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi riješene su dvojbe do kada gospodarski subjekt mora dostaviti zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom dokumentacije za nad-metanje, a da naručitelj na njega mora odgovoriti. Naime, čl. 31. st. 3. Zakona bilo je propisano da za-htjev mora biti dostavljen pravodobno.

Sada je čl. 31. st. 3. i 4. te čl. 36. st. 7. i 8. Zakona pro-pisano da za vrijeme roka za dostavu ponuda gospo-darski subjekti mogu zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje, a javni na-ručitelj obvezan je odgovor staviti na raspolaganje na istim internetskim stranicama na kojima je dostupna i osnovna dokumentacija, bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Pod uvjetom da je zahtjev do-stavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgo-vor staviti na raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojemu ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti odnosno najkasnije tijekom četvrtog dana u kojemu ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vri-jednosti. Zahtjev je pravodoban ako je dostavljen na-ručitelju najkasnije tijekom osmog dana prije dana u kojemu ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti odnosno najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojemu ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti.

Ako iz bilo kojeg razloga dokumentacija za nadme-tanje i moguća dodatna dokumentacija nisu stavlje-

Page 38: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN38

ni na raspolaganje, sukladno st. 2. istoga članka, ako javni naručitelj nije na pravodoban zahtjev odgovorio sukladno st. 3. istoga članka ili ako se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon ne-posrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje, javni naručitelj obve-zan je rok za dostavu ponuda primjereno produljiti tako da svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.

Time se gospodarskim subjektima i naručiteljima omogućuje jasno i nedvosmisleno računanje roka u kojemu gospodarski subjekti smiju zahtijevati objaš-njenja i izmjene u vezi s dokumentacijom za nadmeta-nje odnosno roka u kojem je naručitelj obvezan odgo-vor staviti na raspolaganje. Također, jasno se određuje da gospodarski subjekti, osim zahtjeva za objašnje-njem dokumentacije za nadmetanje, imaju pravo tra-žiti i njezinu izmjenu.

UPRAVNO PRAVO

Sukob interesa na državnoj i lokalnoj razini

Obavljanjem javne dužnosti pojedinac dolazi u priliku da svojom odlukom ili drugim djelova-

njem pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama, društvenim skupinama i organizacijama. Građani očekuju od duž-nosnika i službenika da svoje dužnosti obavljaju časno i učinkovito, na pravičan i nepristran način, a ne nauštrb interesa javnosti ili osoba koje su mu dale povjerenje. Za-konski propisi koji uređuje sukob interesa ne predstav-ljaju zabranu svakoga privatnog interesa dužnosnika od-nosno službenika, no zabranjuje zloporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa te utvrđuje sank-cije za zloporabu položaja. Pitanje sprječavanja sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti uređeno je Zakonom o sprječavanju sukoba in-teresa, o čemu autorica piše u nastavku članka.

1. UVODRepublika Hrvatska (dalje: RH) uredila je različi-

te aspekte sprječavanja sukoba interesa posebnim zakonima, ovisno o tome je li riječ o javnim dužno-snicima, državnim službenicima ili lokalnim službe-nicima te je tako pitanje sukoba interesa javnih duž-nosnika regulirala Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, (Nar. nov., br. 26/11. 12/12. i 126/12., Odlu-ka Ustavnog suda 48/13. – proč, tekst) pitanje sukoba interesa državnih službenika Zakonom o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05.,107/08., 34/11., 34/12., 94/12., 37/13. i 38/13.) i Etičkim kodeksom državnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. i 13/12.), dok je pitanje sukoba interesa lokalnih službenika re-gulirala Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., 86/08. i 61/11.).

Sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih funkcija bitan je politički i društveni prioritet. Obav-ljanje javne dužnosti pretpostavlja da se ona izvršava radi legitimnih općih ciljeva, a ne radi osobne koristi. Osobe koje obavljaju javnu funkciju ili službu, bez

UDK 342.9Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

obzira na to o kojoj razini je riječ, ne smiju niti na koji način zlouporabiti ovlasti koje su im povjerene. Građani očekuju od dužnosnika i službenika da svo-je dužnosti obavljaju časno i učinkovito, na pravičan i nepristran način. Sve su veća očekivanja javnosti u pogledu napora države da spriječi sukobe interesa. Neprimjereno riješeno pitanje sukoba interesa utječe na slabljenje povjerenja građana u javne institucije. Zakonska regulativa koja uređuje sukob interesa ne predstavlja zabranu svakoga privatnog interesa duž-nosnika odnosno službenika, međutim ista zabranju-je zlouporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa te utvrđuje sankcije za zlouporabu položaja, a što je sukladno međunarodnom etičkom kodeksu za državne službenike International Code of Conduct for Public Officials;A/RES/51/59, 28 January 1997. i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (Merida konvencija), potpisana i ratificirana od strane Republike Hrvatske 19. veljače 2005. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korup-cije (Merida konvencija) (Nar. nov. - Međunarodni ugovori, br. 2/05.) između ostalog propisuje: „Svaka je država stranka dužna nastojati, kad je to primje-reno i u skladu s temeljnim načelima svoga domaćeg prava, uvesti mjere i sustave na temelju kojih će dr-žavni službenici mjerodavnim vlastima morati dati izjave, između ostalog, i o svojim dodatnim djelatno-stima, zaposlenju, ulaganjima, imovini i značajnim darovima ili koristima, uslijed kojih može doći do su-koba interesa u odnosu na njihovu službu u svojstvu državnog službenika.“

2. DEFINIRANJE POJMA SUKOBA INTERESANajvažniji dokument u području definiranja poj-

ma sukoba interesa je Preporuka 10/2000 Odbora ministara Vijeća Europe koja utvrđuje kodekse pona-šanja javnih dužnosnika, i to:

Prva preporuka, čl. 13. Kodeksa ponašanja javnih dužnosnika:

Page 39: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 39

1) Sukob interesa proizlazi iz situacije u kojoj javni dužnosnik ima privatni interes, a koji je takve naravi da utječe ili se čini da utječe na nepristrano i objektivno obnašanje njegovih ili njenih službenih dužnosti.

2) Privatni interes javnog dužnosnika obuhvaća svaku korist koja može proizaći za njega ili nju, njegovu ili njenu obitelj, bliske srodnike, prijatelje i osobe ili organizacije s kojima se on ili ona nalaze ili su se nalazili u poslovnoj ili političkoj vezi. Ujedno obuhvaća i svaku odgovornost, bilo financijsku ili građansku, koja se odnosi na navedeno.

3) S obzirom da je javni dužnosnik obično jedina osoba koja zna da li se nalazi u predmetnoj situaciji, javni dužnosnik ima osobnu obvezu:

- biti na oprezu s obzirom na svaki potencijalni ili stvarni sukob interesa,

- poduzeti korake kako bi izbjegao takav sukob,

- priopćiti svom nadređenom svaki takav sukob čim istoga postane svjestan ili svjesna,

- pridržavati se svake konačne odluke koja se odnosi na povlačenje iz situacije ili lišavanje dužnosnika koristi koja uzrokuje sukob.

4) Kad god je to potrebno, javni bi dužnosnik trebao obznaniti da li kod njega ili nje postoji sukob interesa ili ne.

5) Svaki sukob interesa kojega je obznanio kandidat za javnu službu ili za novo radno mjesto u javnoj službi trebao bi se riješiti prije njegova ili njenog imenovanja.

Preporuka br. R (2000) 10 Odbora ministara drža-va članica o kodeksima ponašanja javnih dužnosni-ka, koju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe na svom 106. zasjedanju 11. svibnja 2000

Navedena preporuka obuhvaća, osim definicije sukoba interesa, i pravila ponašanja kako bi se spri-ječio sukob interesa. Definiciju i pravila trebalo bi ugraditi u zakonsku regulativu svake države članice Europske unije.

Slijedom navedene definicije, možemo utvrditi da je sukob interesa situacija u kojoj je privatni interes dužnosnika odnosno službenika u suprotnosti s jav-nom funkcijom ili službom koju obavlja ili kad pri-vatni interes utječe ili može utjecati na njihovu nepri-stranost u obavljanju dužnosti odnosno službe. Kad govorimo o njihovom privatnom interesu, potrebno je razlučiti da tu nije riječ samo o materijalnom in-teresu odnosno interesu financijske naravi nego o bilo kakvoj koristi koju dužnosnik ili službenik može ostvariti na osnovi obavljanja javne funkcije ili služ-be, dakle riječ je i o nematerijalnoj koristi koja nje-mu, njemu bliskoj osobi ili drugim pravnim i fizičkim

osobama s kojima je u vezi (npr. s političkim stranka-ma, stručnim i sindikalnim organizacijama te drugim društvenim skupinama s kojima je vezi u osobnom i profesionalnom svojstvu) na neki način pogoduje ili im daje prednost. Možemo razlikovati stvarni, pri-vidni ili potencijalni (mogući) sukob interesa.1

Stvarni sukob interesa je situacija u kojoj postoji sumnja da privatni položaj dužnosnika ili službeni-ka može neprimjereno utjecati na njegove odluke ili ponašanje. Najčešći oblici stvarnog sukoba interesa su zlouporaba ovlasti, primanje darova radi davanja određenih povlastica, korištenje službenih tajnih informacija radi osobne koristi i koristi povezanih osoba, korištenje državnog vlasništva u privatne svr-he te obavljanje poslova ili pružanje usluga pravnim i fizičkim osobama (tzv. honorarni poslovi) koji su u suprotnosti s javnom funkcijom odnosno s radnim mjestom na kojemu je službenik raspoređen.

Prividni sukob interesa je situacija u kojoj se čini da bi privatni interesi dužnosnika ili službenika mo-gli na neprikladan način utjecati na obavljanje nje-govih dužnosti, ali to zapravo nije slučaj.2 Naime, kod prividnog sukoba interesa samo se doima da bi mogla postojati situacija sukoba interesa, međutim, ako nije kontroliran, isti se može pretvoriti u stvarni sukob interesa i kao takovog nužno ga je zakonski urediti, utvrditi i ispitati. Iako je prividni sukob in-teresa veoma bitan zbog opasnosti da se pretvori u stvarni sukob interesa ili čak zlouporabu položaja i korupciju, u zakonodavstvu RH o sprječavanju su-koba interesa isti nije dovoljno prepoznat i kao takav nije dovoljno reguliran.

Potencijalni ili mogući sukob interesa je situaci-ja u kojoj se može očekivati da će nastati ili nastajati stvarni sukob interesa. On nastaje kada su privatni interesi dužnosnika ili službenika takve naravi da bi u budućnosti, s obzirom na dužnosti koje obavlja, mogle dovesti do njegova utjecaja na privatne intere-se koji bi bili u suprotnosti s njegovom funkcijom ili službom. U ovom slučaju nema stvarnog sukoba in-teresa, međutim, ako osoba postane javni dužnosnik ili službenik koji obavlja službu određene djelatnosti, postoji mogućnost da dođe u stvarni sukob interesa. Stoga zakonska regulativa RH zahtijeva od dužnosni-ka odnosno službenika prijavljivanje mogućeg suko-ba interesa.

3. SUKOB INTERESA JAVNIH DUŽNOSNIKAPitanje sprječavanja sukoba između privatnog i

javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti uređe-no je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11., 12/12.). Ustavni sud RH donio je Od-luku i Rješenje, BROJ: U-I 2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7 studenog 2012. (Nar. nov., br. 126/12.) kojom je ukinuo više odredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Nakon Odluke Ustav-nog suda, Hrvatski sabor na svojoj je 45. sjednici održanoj 16. travnja 2013. utvrdio pročišćeni tekst

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.

1 Izvor: „Vodič kroz sukob interesa“ koji je sastavio Romanian Academ-ic Society na zahtjev Partnerstva za društveni razvoj za projekt „Odgovor civilnog društva na korupciju“.

2 Vidi čl. 13. st. 1. Prve preporuke Odbora ministara država članica o kodeksima ponašanja javnih dužnosnika.

Page 40: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN40

- Zakon o sprječavanju sukoba interesa- pročišćeni tekst (Nar. nov., br. 48/13.).

Zakon obuhvaća dužnosnike središnje državne vlasti, ali i one na razini tijela lokalne samouprave i uprave. Osim osoba navedenih u čl. 3. st. 1. Zakona, Zakon se odnosi i na osobe koje imenuje ili potvrđu-je Hrvatski sabor, Vlada (dalje: Vlada) ili Predsjednik RH, osim osoba koje imenuje Predsjednik RH u skla-du s odredbama Zakona o službi u oružanim snaga-ma Republike Hrvatske (Nar. nov. br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.), dok se pojedine odredbe3 odgovarajuće primjenjuju i na rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provede-nog natječaja.

Najznačajnije odredbe koje su uređene tim Zako-nom su odredbe o tome što je sukob interesa, kako ga izbjegavati, koja su zabranjena djelovanja dužnosni-ka, što i pod kojim uvjetima dužnosnik smije primiti, osim, naravno, primanja na osnovi obavljanja dužno-sti, mora li to i kome prijaviti, može li nastaviti obav-ljanje svoga privatnog posla i nakon što je izabran ili imenovan, kako postupiti ako je vlasnik dionica nekog poduzeća itd. Vrlo značajnu ulogu u provedbi legislative i prevenciji sukoba interesa ima Povjeren-stvo za sprječavanje sukoba interesa.

3.1. ZABRANJENA DJELOVANJA DUŽNOSNIKA I POSTUPANJE DUŽNOSNIKA U DVOJBI O POSTOJANJU SUKOBA INTERESA

Zakonom su izričito propisana zabranjena djelo-vanja dužnosnika. Dužnosnicima je zabranjeno:primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi

radi obavljanja dužnosti,ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši na-

čelo jednakosti pred zakonom,zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja

proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja

javnih dužnosti,tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu

radi glasovanja o bilo kojoj stvari ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog pro-bitka ili probitka povezane osobe,

obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u za-mjenu za dar ili obećanje dara,

utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o jav-noj nabavi,

koristiti povlaštene informacije o djelovanju dr-žavnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pra-vo, sklopili pravni posao ili na drugi način intere-sno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatra-žiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

3.2. OBAVJEŠTAVANJE O IMOVINSKOM STANJU DUŽNOSNIKA

Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa izvješće s podat-cima o dužnosti koju obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje ob-našaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stu-panja na dužnost i s podatcima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan, te da će u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnijeti izvješće Povjerenstvu o imovnom stanju, a ako je tijekom obnašanja javne dužnosti došlo do bitne promjene imovinskog stanja, istekom godine u ko-joj je promjena nastupila (čl. 8. Zakona o spreča-vanju sukoba interesa). Navedena obveza izvješta-vanja o svojoj imovini te imovini bračnog ili izva-nbračnog druga ili malodobne djece odnosi se i na ponovno izabrane ili imenovane dužnosnike, bez obzira na to obnašaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno.

S ciljem propisivanja jasne definicije o sadržaju izvješća s podatcima o imovini dužnosnika, nave-denom odredbom propisano je da podatci o imo-vini dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđe-noj imovini i podatke o stečenoj imovini. Podatci iz izvješća su javni i mogu se objaviti bez suglasnosti dužnosnika. Navedenom je odredbom propisano i da Povjerenstvo može od dužnosnika zahtijevati da podatcima o imovini priloži i odgovarajuće dokaze. S ciljem osiguranja da će dužnosnici neposredno prije stupanja na javnu dužnost podnijeti izvješće s podatcima o svojoj imovini te imovini svoga brač-nog druga i malodobne djece, Zakonom je propisa-no da prije nego što podnese izvješće, dužnosnik ne može primiti plaću.

3.3. NAKNADE DUŽNOSNIKA I OBAVLJANJE DRUGIH POSLOVA DUŽNOSNIKA

Dužnosnici koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju, ne smiju primiti drugu plaću ni naknadu za obna-šanje druge javne dužnosti, osim ako je zakonom drukčije propisano. Dakle, u vezi s pravom na dru-gu plaću, uz zabranu primanja plaće za drugu jav-nu dužnost, Zakonom se dosljedno i beziznimno priječi dužnosnicima primanje naknada (osim na-knade troškova) za bilo koji posao iz tzv. „javne sfe-re“, odnosno za onaj posao koji dužnosnik obavlja (često i kao zakonsku obvezu) upravo na temelju činjenice da obnaša određenu dužnost (npr. gra-donačelnik kao predsjednik turističke zajednice, članstvo u sportskim udrugama, obavljanje poslo-va u tijelima javnih ustanova i sl.). Jednako tako, dužnosnici koji profesionalno obnašaju javnu dužnost za vrijeme njezina obnašanja, ne mogu uz naknadu ili radi ostvarivanja prihoda obavlja-ti druge poslove u smislu redovitog ili stalnog za-nimanja, osim ako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na prethodni zahtjev dužnosnika, utvrdi da predmetni poslovi ne utječu na zakonito obnašanje javne dužnosti.3 Odredbe iz čl. 8., 9. i 10. glave III., čl. 42. - 46. i čl. 55. st. 3. Zakona.

Page 41: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 41

3.4. ČLANSTVO U UPRAVNIM TIJELIMA I NADZORNIM ODBORIMA

Dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vi-jeća ustanova odnosno nadzornih odbora izvanpro-računskih fondova niti mogu obavljati poslove uprav-ljanja u poslovnim subjektima. Iznimno, dužnosnici mogu biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova odnosno nadzorna odbora izvanproračun-skih fondova koji su od posebnog državnog interesa, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove, odnosno nadzornog odbora izvanproračunskog fonda po po-ložaju. Za članstvo u upravnim vijećima ustanova od-nosno nadzornim odborima izvanproračunskih fon-dova dužnosnik nema pravo na naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova. Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnoga držav-nog interesa, na prijedlog Vlade, dok predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regional-ne) samouprave utvrđuje popis pravnih osoba od po-sebnog interesa za tu jedinicu. Dužnosnici smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela, najviše dvaju, ne-profitnih udruga i zaklada, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

3.5. ČLANSTVO I UDJELI DUŽNOSNIKA U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I OGRANIČENJA POSLOVANJA

Poslovni subjekt u kojemu dužnosnik ima 0,5% ili više udjela u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva), ne može stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vla-sti u kojemu dužnosnik obnaša dužnost niti smije biti član zajednice ponuditelja ili podisporučitelj u tom poslovnom odnosu. Kako bi se spriječilo izbjegavanje ovog ograničenja, ta se zabrana odnosi i na članove obitelji dužnosnika – pod uvjetom da je dužnosnik u razdoblju od 2 godine prije preuzimanja pa do pre-stanka obnašanja dužnosti prenio predmetni udio u vlasništvu (kapitalu) na člana obitelji. Izričito se propisuje ništetnost pravnih akata odnosno pravnih poslova donesenih/sklopljenih protivno odredbama Zakona. Ako tijelo u kojemu dužnosnik obnaša duž-nost stupa u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojemu član obitelji dužnosnika ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu (kapitalu), dužnosnik je obvezan o tome pravodobno obavijesti Povjerenstvo. Povjeren-stvo izdaje upute s ciljem izbjegavanja sukoba inte-resa koje je dužnosnik obvezan poštovati. U suprot-nom, predviđena se ništetnosti takvoga pravnog akta odnosno pravnog posla, odnosno, Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom držav-nom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđe-nja ništetnosti pravnog posla odnosno pravnog akta.

3.6. OGRANIČENJA NAKON PRESTANKA OBAVLJANJA DUŽNOSTI

Odredbama Zakona uvode se ograničenja za duž-nosnike kojima je prestala dužnost, odnosno propi-suje se da obveze koje proizlaze iz Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti. Tako se Zako-nom uvode sljedeća ograničenja:

jednu godinu nakon prestanka dužnosti duž-nosnik ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapa-nja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojemu je obnašao dužnost;

pravna osoba na koju se odnose navedena ogra-ničenja ne smije imenovati ili izabrati na duž-nost dužnosnika ili s njim sklopiti ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti protivno Zakonu.

Također je propisano da Povjerenstvo može duž-nosniku dati suglasnost na imenovanje, izbor ili skla-panje ugovora ako iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da ne postoji sukob interesa i da će Povje-renstvo u slučaju utvrđenja povrede navedenih odre-daba Zakona bez odgađanja obavijestiti nadležno dr-žavno odvjetništvo.

3.7. SANKCIJE ZA UTVRĐENJE SUKOBA INTERESA JAVNIH DUŽNOSNIKA

Jedan od bitnih elemenata u sprječavanju sukoba interesa je i sankcioniranje javnih dužnosnika u sluča-ju utvrđenja postojanja sukoba interesa. Sankcije koje Povjerenstvo može izreći dužnosniku su: opomena, obustava isplate dijela neto mjesečne plaće dužno-snika (u svoti od 2.000,00 do 40.000,00 kuna) i javno objavljivanje odluke Povjerenstva na trošak dužno-snika. Odlukom Ustavnog suda (Nar. nov., br. 126/12.) ukinute su odredbe čl. 46. i 47. Zakona o sprječavanju sukoba interesa koje se odnose na sankcije izricanja prijedloga za razrješenje imenovanog dužnosnika od javne dužnosti i poziv izabranom dužnosniku za pod-nošenje ostavke na obnašanje javne dužnosti.

3.8. PREKRŠAJNE ODREDBEZakonom su propisane i sljedeće prekršajne sankcije:novčana kazna u svoti od 5.000,00 kn od

50.000,00 kn za dužnosnika koji u roku od jed-ne godine nakon prestanka dužnosti prihvati imenovanje ili izbor ili sklopi ugovor kojim stu-pa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenova-nja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjera-va stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojemu je obnašao dužnost. Za navedeni će se prekršaj, uz izrečenu novčanu kaznu, oduzeti i imovinska korist pribavljena prekršajem te zaštitna mjera zabrane obavljanja zvanja, određenih djelatno-sti, poslova ili dužnosti fizičkoj osobi u trajanju od jedne godine;

novčana kazna u svoti od 50.000,00 kn do 1,000.000,00 kn za prekršaj pravnih osoba koje protivno odredbama Zakona imenuju ili izaberu na dužnost dužnosnika ili s njim sklope ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti;

novčana kazna u svoti od 50.000,00 kn do 500.000,00 kn za pravnu osobu koja ne obavi-

Page 42: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN42

NOVI OVRŠNI ZAKON S POVEZNICAMA, SUDSKOM PRAKSOM, PODREDNIM PROPISIMA I PRIMJERIMA,prosinac 2012.,CIJENA: 147,00 knOPSEG: 310 str.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760

ili e-poštom: [email protected]

jesti Povjerenstvo o svom stupanju u poslovni odnos putem javnog natječaja ili na drugi na-čin s državnim tijelima ili s jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio.

4. SUKOB INTERESA DRŽAVNIH SLUŽBENIKAKao što smo u uvodnom dijelu naznačili, pitanje

sukoba interesa državnih službenika uređeno je Za-konom o državnim službenicima i Etičkim kodeksom državnih službenika. Odredbama Zakona o državnim službenicima (od čl. 32. do 37.) uređeno je pitanje su-koba interesa državnih službenika te se istima zabra-njuju određene aktivnosti službenika izvan državne službe koje bi mogle utjecati na pravilno i zakonito obavljanje državne službe ili bi mogle dovesti do su-koba interesa.

Odredbe o sprječavanju sukoba interesa, utvrđe-ne naprijed navedenim Zakonom, primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravo-sudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravo-branitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje dr-žavne službe.

4.1. ZABRANA ODREĐENIH AKTIVNOSTI 4.1.1. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja

trgovačkog društva ili druge pravne osobePrema čl. 32. Zakona o državnim službenicima, dr-

žavnom službeniku nije dopušteno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojemu je zaposlen kao dr-žavni službenik odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen. Dakle, službeniku nije dopušteno otva-ranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe iste djelatnosti kao ni one koju obavlja u državnom tijelu. Međutim, zabrana je postavljena i šire, što znači da službenik ne može otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvo ili pravnu osobu s djelat-nošću koja bi bila povezana s poslovima iz djelokruga tijela u kojemu je zaposlen.

Kao primjer možemo navesti slučaj otvaranja ugostiteljskog obrta od strane službenika koji radi na poslovima administrativnog referenta u Uredu državne uprave u županiji, na području iste županije.Na radnom mjestu administrativnog referenta obavljaju se uredski poslovi (prijam akata, upisivanje akata, vođenje očevidnika i sl.) pa bi otvaranje ugostiteljskog obrta bilo moguće jer službenik na radnom mjestu administrativnog referenta ne obavlja istu djelatnost. Međutim, s obzirom na navedenu odredbu, postavlja se pitanje je li ta ugostiteljska djelatnost povezana s poslovima iz djelokruga Ureda u kojemu je službenik zaposlen. U konkretnom slučaju, potrebno je utvrditi koje upravne i druge stručne poslove obavlja Ured i za koja se područja djelatnosti odnose. Ako Ured, između ostalog, obavlja i stručne poslove koji se odnose na područje gospodarstva (npr. obrtništvo, turizam i dr.), službenik, koji je zaposlen u tom Uredu, ne može otvoriti ugostiteljski obrt jer je otvaranje obrta u ugostiteljskoj djelatnosti povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen.

4.1.2. Zabrana sudjelovanja u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba

Prema čl. 35. st.1. Zakona o državnim službenici-ma, državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako nad njim ti-jelo u kojemu je zaposlen obavlja nadzor. Predmetna zabrana odnosi se samo na članstvo u tijelima koja upravljaju i nadziru poslovanje trgovačkih tijela, dok u odnosu na članstvo u tijelima dugih pravnih osoba ta zabrana više ne postoji. Odredbom čl. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službe-nicima (Nar. nov., br. 49/11., koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011.), u st. 1. riječi: „ili druge pravne oso-be“ su brisane.

Dakle, zabrana članstva odnosi se samo na uprav-na i nadzorna tijela javnoga trgovačkog društva, komanditnog društva, dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i gospodarsko intere-snog udruženja koja, prema Zakonu o trgovačkim društvima(čl. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11. - pročišćeni tekst)) pripadaju trgo-vačkim društvima. Međutim, državnom službeniku nije zabranjeno sudjelovati u radu trgovačkog druš-tva ili druge pravne osobe, ali mu je zabranjeno, u okviru obavljanja službene dužnosti, provoditi nad-zor nad tim trgovačkim društvom ili drugom prav-nom osobom.4

4.1.3. Zabrana poticanja na političko organiziranje Kao jedno od temeljnih prava državnih službeni-

ka je pravo na kandidiranje na izborima te, sukladno Zakonu o državnim službenicima, državnom služ-beniku nije zabranjeno da se kandidira na državnim i lokalnim izborima, međutim, izbor i političko mi-

4 Članak 35. st. 2. Zakona o državnim službenicima: „(2) U okviru obav-ljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.

Page 43: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 43

šljenje tijekom izborne kampanje nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi. Jednako tako, njegovo političko opredjeljenje ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na ko-jima radi i ne može biti razlog za nepoštovanje propi-sa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih službenika. Međutim, državnom službeniku izričito je zabranjeno da za vrijeme radnog vremena potiče ostale državne službenike da se uključe u rad politič-ke stranke (čl. 36. Zakona o državnim službenicima).

4.1.4. Zabrana donošenja pojedinih odlukaČlankom 37. Zakona o državnim službenicima

propisane su okolnosti na strani državnog službeni-ka koje upućuju na mogući sukob interesa i koje bi mogle dovesti do stvarnog sukoba interesa te se s ci-ljem sprječavanja sukoba interesa propisuje zabrana donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:njegova bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta

ili roditelja,fizičkih odnosno pravnih osoba s kojima ostva-

ruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kon-takte u zadnje dvije godine,

fizičkih odnosno pravnih osoba koje su u za-dnjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju,

trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe u kojoj se državni službenik namjerava zaposliti,

udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora,

fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, za-konski zastupnik ili stečajni upravitelj ili

fizičke ili pravne osobe s kojima je državni služ-benik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

Kao jedan od primjera možemo navesti slučaj kad je u državnu službu na radno mjesto inspektora rada primljena osoba koja je neposredno prije toga bila u radnom odnosu u trgovačkom društvu „Diona“. S obzirom na to da inspektor rada obavlja inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada i zaštite na radu, navedeni je službenik obvezan prijaviti mogući sukob interesa te će ga čelnik tijela izuzeti od donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka u vezi s nadzorom toga trgovačkog društva.

4.2. MOGUĆNOST OBAVLJANJA DODATNOG POSLAPrema čl. 33. Zakona o državnim službenicima,

državni službenik može obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, ali pod uvjetom da te poslove obavlja izvan redovitog radnog vremena i da je prije toga zatražio od čelnika tijela te dobio od njega rješenje o odobrenju za obavljanje tih poslova ili pružanja usluga i samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, dr-žavno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za ured-no obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu dr-žavne službe. Odobrenje za obavljanje poslova nije

potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih publikacija odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima. Kod ove vrste dodatne djelatnosti, za koju nije potrebno odobrenje čelnika tijela, bitno je da se isto obavlja izvan redovitoga radnog vremena te da službenik ni u kojem slučaju ne može zloupo-rabiti svoj položaj na način da poslove radnog mjesta podredi privatnim interesima odnosno da dođe u su-kob interesa. Međutim, u praksi su brojni slučajevi u kojima službenici ne prepoznaju da obavljanjem tzv. honorarnih poslova dolaze u sukob interesa.

Kao primjer možemo spomenuti obavljanje poslova izvođenja nastave u svojstvu predavača (vanjskog suradnika) pri učilištima, visokim učilištima ili na stručnim seminarima u organizaciji pravnih osoba. U ovom slučaju prvo treba razlučiti obavlja li državno tijelo u kojemu je službenik zaposlen nadzor nad tim učilištima, visokim učilištima ili pravnim osobama te ako je odgovor pozitivan, onda službenik ne može obavljati poslove predavača, neovisno o tome što povremeno predaje te mu za to ne treba odobrenje čelnika tijela.

4.3. DUŽNOST PRIJAVLJIVANJA MOGUĆEG SUKOBA INTERESA

Prema čl. 34. Zakona o državnim službenicima, dr-žavni službenik je obvezan pisanim putem obavije-stiti nadređenog službenika o sljedećemu:financijskom ili drugom interesu koji on, nje-

gov bračni ili izvan bračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojemu radi,

fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u po-slovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u državnu službu, a prema kojima državno tijelo u kojima radi obavlja upravne poslove,

vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima pre-ma kojima državno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati su-kob interesa,

ako član njegove obitelji (njegov bračni ili izvan bračni drug, dijete ili roditelj) obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci, strukovnom ud-ruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s državnim tijelom u kojemu državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.

Obveza prijavljivanja mogućeg sukoba, prema t. 4. istog članka, jedina je navedena kao obveza koja nastaje na dan stupanja na dužnost službenika. Me-đutim, iz intencije zakonodavca, radi sprječavanje sukoba interesa, razvidno je da sve situacije mogu-ćeg sukoba interesa treba prijaviti nadređenom služ-beniku ne samo na dan stupanja na dužnost nego i kada određene situacije ili okolnosti nastanu u tijeku obavljana službe.

4.3.1. Postupak po pisanoj obavijesti o mogućem sukobu interesa

Nakon zaprimanja pisane obavijesti o mogućem sukobu interesa, nadređeni službenik ispitat će okol-

Page 44: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN44

nosti navedene u pisanoj obavijesti i o tome obavije-stiti čelnika državnog tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela do-nijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima. Podatci o mogućem sukobu interesa te odluka čelnika državnog tijela o izuzimanju državnog službenika od rada na određe-nim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa, uno-se se u osobni očevidnik državnog službenika.

4.4. DUŽNOST ODBIJANJA PONUĐENIH DAROVAKao jedno od temeljnih načela ponašanja držav-

nih službenika je dužnost odbijanja ponuđenih da-rova. Prema čl. 17. Zakona o državnim službenicima, radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka, državnim službenicima zabranjeno je za-htijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije. Navedena odredba iznimno je restriktivna s obzirom na to da službenik svakim pri-manjem dara radi obavljanja ili neobavljanja odre-đenih službenih ili drugih radnji, ostvaruje i obilježja bića kaznenog djela primanja mita. Međutim, ista odredba Zakona često službenike dovodi u dvojbu u pogledu poimanja dara, odnosno, postavlja se pita-nje što se smatra darom u smislu Zakona. I kod držav-nih službenika i kod državnih dužnosnika postoje tzv. protokolarni darovi ili prigodni darovi koji po svojoj naravi ne dovode službenika u neku vrstu zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju pa samim time ne mogu ni dovesti do sukoba interesa. Osim toga, pojam dara možemo široko definirati te se on može smatrati novcem, stvarima, pravima i uslu-gama i sl. Potrebno je stoga propisati što se smatra darom u smislu Zakona odnosno koji dar dovodi ili može dovesti u odnos zavisnosti ili stvoriti kod dr-žavnog službenika obvezu prema darovatelju te koje darove službenik može zadržati i u kojoj vrijednosti.

4.5. ZABRANA STJECANJA MATERIJALNE KORISTI ILI DRUGE KORISTI I IZBJEGAVANJE SUKOBA INTERESA U SLUŽBI PREMA ETIČKIM KODEKSU DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Etički kodeks državnih službenika od iznimne je važnosti za sprječavanje sukoba interesa s obzirom na to da načela i pravila ponašanja državnih služ-benika utvrđena Etičkim kodeksom nadopunjuju načela na kojima je utemeljen Zakon o državnim službenicima i načela ponašanja državnih službe-nika propisana tim Zakonom, te čine jednu cjelinu normiranog ponašanja kojeg se državni službenici moraju pridržavati prilikom obavljanja službene dužnosti. Sukladno načelima ponašanja državnih službenika propisanim Zakonom o državnim služ-benicima, zabrana stjecanja materijalne ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u službi izri-čito je navedena i u Etičkom kodeksu državnih služ-benika. Tako je čl. 9. Etičkog kodeksa propisano da državni službenik ne smije u obavljanju državne službe zlouporabiti ovlasti i položaj radi ostvari-vanja materijalne ili druge koristi za sebe ili drugu pravnu i fizičku osobu. Također ne smije koristiti u nedopuštene svrhe službene informacije o djelova-nju i radu državnog tijela u kojemu je zaposlen od-nosno odavati službene tajne koje je saznao za vrije-

me obavljanja svojih dužnosti. Osim navedenog, ne smije koristiti svoj položaj kako bi utjecao na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili donoše-nje političke odluke.

4.6. MOGUĆE SANKCIJEOsim normiranja zabrane sukoba interesa držav-

nih službenika, neophodne su i represivne mjere od-nosno kazne za utvrđenje postojanja sukoba intere-sa. Tako se okolnosti navedene u Zakonu o državnim službenicima koje predstavljaju sukob interesa na temelju čl. 99. istog Zakona ubrajaju u teške povrede službene dužnosti (o kojoj odlučuje službenički sud) za koje se mogu izreći sljedeće kazne:novčana kazna na vrijeme od 1 - 6 mjeseci, u mje-

sečnom svoti od 10 do 20% plaće službenika, premještaj na drugo radno mjesto niže složeno-

sti poslova istog stupnja obrazovanja, prestanak državne službe.Kao jedna od najrepresivnijih mjera je odredba čl.

110. st. 5. istog Zakona koja propisuje da se državnom službeniku obvezno izriče kazna prestanka državne službe ako bude proglašen odgovornim za tešku po-vredu službene dužnosti koja ima obilježje korupcije.

Osim navedenih sankcija, državnom službeniku kojemu je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti, propisana je i zabrana napredo-vanja u roku od 2 godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti te da državnom službeniku koji u roku od godinu dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti po-čini novu tešku povredu službene dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rje-šenja kojim je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.

5. SUKOB INTERESA LOKALNIH SLUŽBENIKA Pitanje sukoba interesa lokalnih službenika ure-

đeno je Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (da-lje: Zakon) koji svojim odredbama na sličan i u nekim stvarima na identičan način uređuje pitanje sukoba interesa. Međutim, Zakon u dovoljnoj mjeri ne ure-đuje sva pitanja koja su bitna za prevenciju i suzbija-nje sukoba interesa. Pod time se ponajprije misli na nedostatak odredaba o pravilima ponašanja lokalnih službenika (npr. dužnost odbijanja darova, neposto-janje obveze donošenja etičkih kodeksa) i mogućno-sti članstva u upravnim i nadzornim tijelima trgovač-kih društava te sudjelovanja u radu trgovačkih dru-štava i drugih pravnih osoba.

Pod lokalnim službenicima podrazumijevaju se službenici koji obavljaju poslove u upravnim odje-lima i službama jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, i to kao redovito zanimanje iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica i poslove državne uprave povjerene tim jedinicama, u skladu s Ustavom i zakonom, te opće, administrativne, finan-cijsko-planske, materijalno-financijske, računovod-stvene, informatičke i druge stručne poslove.

Odredbe tog Zakona, a kojima se uređuje pitanje sukoba interesa (čl. 38. - 41.) ponajprije se odnose na mogućnost obavljanja dodatnog posla: zabranu otvaranja obrta ili pravne osobe; dužnost prijavlji-

Page 45: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 45

vanja mogućeg sukoba interesa i zabranu donošenja pojedinih odluka.

5.1. MOGUĆNOST OBAVLJANJA DODATNOG POSLAPrema čl. 38. Zakona, službenik može izvan re-

dovitoga radnog vremena, po prethodno pisanom odobrenju pročelnika upravnog tijela, samostalno obavljati poslove ili raditi kod drugoga, ako to nije u suprotnosti sa službom, odnosno ako posebnim za-konom nije drukčije propisano te ne predstavlja su-kob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redo-vitih zadataka niti šteti ugledu službe.

Pročelniku upravnog tijela odobrenje za obav-ljanje dodatnog posla daje općinski načelnik, gra-donačelnik odnosno župan. O zahtjevu službenika za davanje odobrenja za obavljanje dodatnog posla pročelnik upravnog tijela obvezan je izdati rješenje. Bez odobrenja pročelnika upravnog tijela službenik može objavljivati stručne članke i druge autorske tekstove odnosno povremeno predavati na semina-rima i savjetovanjima.

5.2. ZABRANA OTVARANJA OBRTA ILI OSNIVANJA PRAVNE OSOBE

Kao i kod državnih službenika, lokalnom službeni-ku nije dopušteno otvaranje obrta ili osnivanje trgo-vačkog društva ili druge pravne osobe u području dje-latnosti na kojemu je zaposlen kao službenik odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga upravnog tijela u kojem je zaposlen.

5.3. DUŽNOST PRIJAVLJIVANJA MOGUĆEG SUKOBA INTERESA

Službenik je obvezan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela o:financijskom ili drugom interesu koji on, nje-

gov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama upravnog tijela u koje-mu radi,

fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima upravno tijelo u kojemu radi obavlja upravne poslove,

vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvi-ma prema kojima tijelo u kojemu radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa,

tome obavlja li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj najviše dužnosti u politič-koj stranci, udruzi, trgovačkom društvu ili dru-goj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s upravnim tijelom u kojemu službenik radi.

Pročelnik upravnog tijela ispitat će okolnosti na-vedene u pisanoj obavijesti pa ako te okolnosti do-vode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju službenika od rada na određe-nim poslovima.

Ako je riječ o pročelniku upravnog tijela, isti je obvezan o navedenim okolnostima pisanim putem obavijestiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti

pročelnika upravnog tijela pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odlu-ku o izuzimanju pročelnika upravnog tijela od rada na određenim poslovima.

Podatci o mogućem sukobu interesa te odluka o izuzimanju službenika od rada na određenim poslo-vima zbog mogućeg sukoba interesa unose se u osob-ni očevidnik službenika.

5.4. ZABRANA DONOŠENJA POJEDINIH ODLUKASukladno čl. 41. Zakona, službenik ne smije dono-

siti odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:njegova bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta

ili roditelja,fizičkih odnosno pravnih osoba s kojima ostva-

ruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kon-takte u zadnje dvije godine,

fizičkih odnosno pravnih osoba koje su u za-dnjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju,

udruge ili pravne osobe u kojoj je na mjestu predsjednika, upravitelja ili člana upravnog od-bora,

fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, za-konski zastupnik ili stečajni upravitelj,

fizičke ili pravne osobe s kojima je državni služ-benik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

5.5. MOGUĆE SANKCIJEKršenje odredaba o sukobu interesa, kao i kod dr-

žavnih službenika, predstavlja težu povredu službene dužnosti lokalnih službenika. Za teže povrede službe-ne dužnosti, iz čl. 46. Zakona, o kojima odlučuju služ-benički sudovi ustrojeni za područje županije i Grada Zagreba, mogu se izreći sljedeće sankcije:novčana kazna na vrijeme od jednog do šest

mjeseci, u mjesečnoj svoti do 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu i kojem je kazna izrečena,

premještaj na radno mjesto niže složenosti po-slova, unutar iste stručne spreme,

uvjetna kazna prestanka službe iprestanak službe (obavezno se izriče za tešku po-

vredu službene dužnosti s obilježjem korupcije).

6. UMJESTO ZAKLJUČKASukob interesa, bez obzira na kojoj se razini pojav-

ljuje, čini nesagledivu štetu demokraciji i društvenom razvoju te narušava povjerenje građana da admini-stracija radi za njihovo dobro. Naime, svaka aktivnost koja počiva na zlouporabi položaja ili prekoračenju ovlasti u službi za privatni probitak ili korist javnih dužnosnika ili službenika, predstavlja sukob intere-sa i kao takvog potrebno ga je spriječiti. Učinkovita prevencija i suzbijanje sukoba interesa temelji se na transparentnosti rada tijela javne vlasti, jačanju inte-griteta službenika, zakonodavnoj regulativi i javnosti politika u sprječavanju sukoba interesa. Pritom bi, s ciljem prevencije, bilo potrebno u odnosu na sukob interesa službenika u zakonskoj regulativi precizirati i postrožiti odredbe sustava prijavljivanja kojima bi se privatni interesi prijavili pri zapošljavanju u držav-nom tijelu ili upravnom tijelu lokalne samouprave,

Page 46: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN46

zajedno s redovitom prijavom privatnih interesa u određenim razmacima i svaki put kada dođe do pro-mjene u naravi ili opsegu takvih privatnih interesa. Prijava interesa pri zapošljavanju iznimno je bitna jer bi se od početka moglo utvrditi hoće li budući služ-benik biti u sukobu interesa na svom novom radnom mjestu. Nadalje, s obzirom na to da se interesi služ-benika s vremenom mijenjaju, zakonska bi regulati-va, kao sredstvo kontrole u smislu prevencije sukoba

interesa, trebala propisati i obvezu godišnje prijave interesa svih službenika te u tom smislu uvesti disci-plinske mjere i pooštriti postojeće. Osim navedenog, trebalo bi razmisliti i o uvođenju obveze podnošenja tzv. imovinskih kartica, slično kao i za dužnosnike, kao jednog djela sustava sprječavanja sukoba intere-sa, s ciljem nadzora nad nezakonitim bogaćenjem i uvida u mogući sukob interesa.

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur.

Konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Novim Zakonom o lokalnim izborima, koji je objav-ljen u Nar. nov., br. 144/12. i stupio je na snagu

29. prosinca 2012., uređena su pitanja vezana uz lokalne izbore, odnosno izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Navedenim su Zakonom uređena i pitanja koja se odnose na: konstituiranje predstavnič-kog tijela nakon provedenih izbora i utvrđenih rezulta-ta istih, početak mandata članova predstavničkih tijela, nespojivosti istodobnog obnašanja dužnosti za članove predstavničkih tijela koje se proširuju, na detaljniju ra-zradu pitanja mirovanja mandata i zamjenjivanje člana predstavničkog tijela te druga pitanja.

1. UVODNovim Zakonom o lokalnim izborima uređena

su pitanja vezana uz lokalne izbore, odnosno izbo-re za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S) i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (dalje: lokalnih dužnosnika) te njihovih zamjenika. Navedenim su Zakonom uređena i pitanja koja se od-nose na: konstituiranje predstavničkog tijela nakon provedenih izbora i utvrđenih rezultata istih, početak mandata članova predstavničkih tijela, nespojivosti istodobnog obnašanja dužnosti za članove predstav-ničkih tijela koje se proširuju, na detaljniju razradu pitanja mirovanja mandata i zamjenjivanje člana predstavničkog tijela te druga pitanja.

Nakon zakonsko provedenih lokalnih izbora, na kojima građani na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem biraju svoje predstavnike u predstav-ničkim tijelima JLP(R)S-a, pristupa se konstituiranju predstavničkog tijela. Na temelju Zakona o lokalnim izborima, članovi predstavničkih tijela JLP(R)S-a bi-raju se na neposrednim izborima, tajnim glasova-njem. Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjer-nim izbornim sustavom tako da cijelo područje jedi-nice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju

UDK 347.7

prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice. Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.

Prava i dužnosti članova predstavničkih tijela za-počinju danom konstituiranja predstavničkog tijela.

Broj članova koji se bira u predstavničko tijelo je-dinice utvrđuje se zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: LP(R)S), odnosno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.1

Redoviti lokalni izbori za predstavnička tijela JLP(R)S-a, koji se provode svake četiri godine, treće nedjelje u mjesecu svibnju, provedeni su 19. svibnja 2013. Rezultate izbora za članove predstavničkog ti-jela utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice, a na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u toj jedinici.

Sukladno čl. 86. Zakona o lokalnim izborima, kad izborno povjerenstvo jedinice2 utvrdi rezultate gla-sovanja za članove predstavničkog tijela bez odgode objavljuje sljedeće:

- broj birača upisanih u popis birača jedinice,- broj glasova koliko je dobila svaka pojedina kan-

didacijska lista,- broj nevažećih glasačkih listića,- broj mjesta u predstavničkom tijelu jedinice

koje je dobila svaka kandidacijska lista te

1 Nar. nov. br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. – proč. tekst.

2 Županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te Izborno po-vjerenstvo Grada Zagreba (vrste izbornih tijela: Državno izborno povje-renstvo RH, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori).

Page 47: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 47

- ime i prezime kandidata sa svake kandidacijske liste koji su izabrani za članove predstavničkih tijela jedinice.

Rezultati izbora koje utvrdi nadležno izborno povjerenstvo bez odgode objavljuju se u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči jedinice i internetskim stranicama jedinice. Rezultati izbora se objavljuju i na internetskim stranicama Državnog izbornog po-vjerenstva.

Nakon objave službenih rezultata izbora u svim JLP(R)S-ovima, ovlašteni sazivač saziva konstituira-juću sjednicu.

U pogledu prirode mandata članova predstav-ničkih tijela JLP(R)S-a, ističe se da su promjene u zakonodavstvu na lokalnoj razini vezane uz nespoji-vost obavljanja dužnosti člana predstavničkog tijela JLP(R)S-a izvršene 2001., Zakonom o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o iz-boru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u odnosu na do tada važeće zakone iz 1992. Dotadašnji Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi3 i Zakon o izboru čla-nova predstavničkih tijela jedinica lokalne samou-prave i jedinica lokalne uprave i samouprave4 nisu poznavali institut mirovanja mandata koji je uveden 2001., a krug dužnosti propisanih kao nespojivih s istodobnim obnašanjem dužnosti člana predstavnič-kog tijela bio je uži.

Dotadašnjim Zakonom o izboru članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave bilo je pro-pisano da osobe koje obnašaju neku od nespojivih dužnosti moraju podnijeti ostavku ili na dužnost člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samou-prave ili na dužnost čije je obavljanje nespojivo sa dužnošću člana predstavničkog tijela jedinice lokal-ne samouprave.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2001. propisano je da članu predstav-ničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata pri-hvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik. Pitanje mirova-nja mandata i zamjene člana predstavničkog tijela detaljnije je razrađeno posebnim zakonom, Zako-nom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.5 Na-dalje, Zakonom o izboru članova predstavničkih ti-jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave iz 2001. utvrđen je širi krug dužnosti koje su nespojive s istodobnim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela.

Novim Zakonom o lokalnim izborima done-senim krajem 2012. izvršene su dodatne izmjene i dopune u odnosu na prirodu mandata članova predstavničkih tijela. U odnosu na odredbe do tada važećeg Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave (koji je prestao vrijediti), novim Zako-nom o lokalnim izborima lista nespojivih dužnosti proširena je sukladno novim odredbama posebnih zakona – Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o državnim službenicima te Zakona o po-liciji. Nadalje, predmetnim je Zakonom, osim što su detaljnije razrađena pitanja vezana uz nespojivosti istodobnog obnašanja dužnosti, detaljnije razrađeno i pitanje mirovanja mandata te je uvedena moguć-nost mirovanja mandata člana predstavničkog tije-la iz osobnih razloga te pitanje zamjenjivanja člana predstavničkog tijela jedinice. Novim Zakonom o lo-kalnim izborima također se točno propisuje početak mandata članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a te se utvrđuje da mandat članova predstavničkih tije-la jedinica izabranih na lokalnim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

Slijedom toga, a s obzirom na to da se u praksi če-sto javljaju pitanja vezana uz nespojivost obavljanja dužnosti i pitanja mirovanja te aktiviranja mandata člana predstavničkog tijela, u daljnjem tekstu će, iz-među ostaloga, biti govora i o navedenim pitanjima.

2. KONSTITUIRAJUĆE SJEDNICE PREDSTAVNIČKIH TIJELA

Nakon objave službenih rezultata izbora od strane nadležnog izbornog povjerenstva - općinska i grad-ska izborna povjerenstva, županijska izborna povje-renstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba - koja prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na birač-kim mjestima na svom području i objavljuju rezulta-te izbora za članove predstavničkih tijela, pristupa se konstituiranju predstavničkih tijela JLP(R)S-a.

Općinsko i gradsko vijeće te županijska skupšti-na predstavnička su tijela građana i tijela lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinica.

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi,6 koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012., propisan je točan broj člano-va predstavničkog tijela, uz detaljnu razradu skale po kojoj su jedinice razvrstane prema broju stanovnika.

Broj članova predstavničkog tijela JLP(R)S-a je ne-paran, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo:

– jedinice do 500 stanovnika, ima 7 članova,– jedinice s više od 500 do 1.000 stanovnika, ima 9

članova,– jedinice s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima

11 članova,– jedinice s više od 2.500 do 5.000 stanovnika, ima

13 članova,

6 Nar. nov., br. 144/12.

3 Nar. nov., br. 90/92., 94/93., 117/93. i 128/99.4 Nar. nov., br, 90/9., 69/95., 59/96., 63/96. i 64/00. 5 Nar. nov., br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05. i 44/05. –

proč. tekst i 109/07.

www.rrif.hrVIJESTI, INFORMACIJE, UPUTE

Page 48: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN48

– jedinice s više od 5.000 do 10.000 stanovnika, ima 15 članova,

– jedinice s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 17 članova,

– jedinice s više od 20.000 do 35 000 stanovnika, ima 21 člana,

– jedinice s više od 35.000 do 60.000 stanovnika:– ako je riječ o županiji, ima 31 člana,– ako je riječ o gradu, ima 25 članova,– jedinice s više od 60.000 do 100.000 stanovnika:– ako je riječ o županiji, ima 35 članova,– ako je riječ o gradu, ima 31 člana,– jedinice s više od 100.000 do 200.000 stanovnika:– ako je riječ o županiji, ima 41 člana,– ako je riječ o gradu, ima 35 članova,– jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovnika,

ima 45 članova,– jedinice s više od 300.000 stanovnika, ima 51 člana.Slijedom toga, umjesto raspona utvrđenog do tada

važećim čl. 28. Zakona i određivanja broja članova predstavničkog tijela statutom određenog JLP(R)S-a, zakonom je određen točan broj članova predstavnič-kog tijela koji se bira u jedinicama, a ovisno o broju stanovnika jedinice, čime se postiže ravnomjernije ujednačavanje broja članova predstavničkog tijela u odnosu na broj stanovnika jedinice. Jednako tako, navedeno će dovesti i do sveukupno manjeg broja članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a, što ujedno znači i manje troškove za jedinice.7

Prva, konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedinica saziva se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora za članove predstavničkih tijela postignutih na redovitim i neposrednim izbori-ma održanim 19. svibnja 2013.

2.1. SAZIVANJE SJEDNICE I KVORUMSukladno Zakonu o lokalnim izborima, odredbi

čl. 87., konstituirajuće sjednice predstavničkih tije-la JLP(R)S-a saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Novost predstavlja odredba sukladno kojoj konsti-tuirajuće sjednice predstavničkih tijela svih jedinica saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadlež-nog za poslove LP(R)S-a ili osoba koju on ovlasti (u pravilu je to predstojnik ureda državne uprave u žu-paniji). Prema dosad važećim propisima, čelnik sre-dišnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove LP(R)S-a, odnosno osoba koju je on ovlastio, sazivala je konstituirajuće sjednice općinskih i gradskih vije-ća, dok je konstituirajuće sjednice županijskih skup-ština i Skupštine Grada Zagreba sazivala Vlada (dalje: Vlada). Odlukom Vlade o sazivanju konstituirajućih sjednica županijskih skupština i Skupštine Grada Za-greba određivalo se mjesto, dan i sat održavanja iste, utvrđivao se dnevni red sjednice, te se davala ovlast predstojniku Ureda državne uprave u županiji na predsjedavanje konstituirajućom sjednicom do odre-đivanja najstarijeg člana predstavničkog tijela.

Prema dosadašnjoj praksi, odlukom središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove LP(R)S-a, pred-stojnici Ureda državne uprave u županijama ovlašći-vali su se za sazivanje konstituirajućih sjednica pred-stavničkih tijela jedinica lokalne samouprave (općina i gradova), pri čemu su predstojnici u pozivu za sjed-nicu, u pravilu, određivali mjesto, dan i sat održavanja sjednice te dnevni red sjednice (prema onome što je uobičajeno za jedinicu za koju se saziva konstituira-juća sjednica). Predstojnici Ureda državne uprave bili su također ovlašteni za otvaranje i predsjedanje kon-stituirajućoj sjednici do određivanja najstarijeg člana predstavničkog tijela, prema dosadašnjim propisima.8 Naime, smatra se da će predstojnici Ureda državne uprave u županijama sazvati konstituirajuće sjednice vodeći brigu o vremenskim i prostornim kapacitetima, svakako na način koji omogućuje nesmetano odvija-nje postupka konstituiranja predstavničkih tijela.

Predstojnici Ureda državne uprave obvezni su do-staviti čelniku središnjeg tijela državne uprave nad-ležnog za poslove LP(R)S-a, zapisnik s konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela te izviješće o tijeku kon-stituiranja, poduzetim radnjama i objavljenom izboru radnih tijela jedinice odnosno predstavničkog tijela.

Slijedom navedenog, iako je došlo do određenih promjena oko nadležnosti sazivanja konstituirajućih sjednica predstavničkih tijela te je za sazivanje kon-stituirajućih sjednica, prema novom Zakonu, u svim jedinicama nadležan čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove LP(R)S-a, smatra se da nema zapreka da se prema uobičajenoj praksi za sa-zivanje konstituirajućih sjednica u općinama i gra-dovima ovlaste predstojnici ureda državne uprave u županijama. Glede sazivanja konstituirajuće sjednice županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Za-greba, iste saziva čelnik središnjeg tijela državne upra-ve nadležnog za LP(R)S ili jednako tako za sazivanje konstituirajuće sjednice županijskih skupština može ovlastiti predstojnika ureda državne uprave u županiji.

Prva, konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedinica saziva se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

Nadalje, novim Zakonom o lokalnim izborima detaljno je razrađena situacija možebitnog nekon-stituiranja predstavničkog tijela. Naime, prva kon-stituirajuća sjednica saziva se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora. Ako se pred-stavničko tijelo ne konstituira na prethodno spo-menutoj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana. Ako se predstavničko tijelo ne konstituira niti na toj sjed-nici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana. Međutim, ako se predstavničko tijelo ne uspije konstituirati u navedenim rokovima, Vlada će, sukladno čl. 86. st. 1. t. 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, imenovati povjerenika u jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se predstavničko tijelo ne konstituira.

7 Ovdje treba istaknuti mogućnost pojave slučajeva kada je broj članova predstavničkog tijela paran, i to uslijed ostvarivanja prava na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstav-ničkim tijelima.

8 Predstojnici Ureda državne uprave mogli su do sada ovlastiti drugu osobu za otvaranje i predsjedanje konstituirajućoj sjednici do određiva-nja najstarijeg člana predstavničkog tijela.

Page 49: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 49

Jednako tako, ako se predstavničko tijelo ne bi konstituiralo u navedenim rokovima, Zakonom je predviđeno raspisivanje novih izbora.

Novost predstavlja i odredba prema kojoj konstitu-irajućoj sjednici predstavničkog tijela do izbora pred-sjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ako je više lista dobilo jednak najveći broj glasova, konstituirajućoj sjednici predsjedavat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Na samom početku konstituirajuće sjednice pri-stupa se utvrđivanju kvoruma, prebrojavanjem ili prozivkom članova predstavničkog tijela te je potreb-no da je sjednici nazočna većina svih izabranih čla-nova predstavničkog tijela (primjerice, ako predstav-ničko tijelo broji ukupno 11 članova, za kvorum je potrebno da je sjednici nazočno najmanje 6 članova predstavničkog tijela). Naime, sukladno čl. 36. Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstav-ničkog tijela. Pojedine odluke donose se većinom gla-sova svih članova predstavničkog tijela.

2.2. DNEVNI RED SJEDNICEDnevni red konstituirajuće sjednice je do izbo-

ra predsjednika predstavničkog tijela, u pravilu, po ustaljenoj praksi koja se primjenjivala na konstitui-rajućim sjednicama nakon redovitih lokalnih izbora za predstavnička tijela održanih 2001., 2005. i 2009., u samom pozivu za sjednicu utvrđivao predstojnik Ureda državne uprave u županiji koji je sazivao po ovlasti čelnika središnjeg tijela državne uprave nad-ležnog za konstituirajuću sjednicu predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (općine i grada). Dnevni red konstituirajuće sjednice županijske skup-štine i Gradske skupštine Grada Zagreba utvrđivan je također odlukom kojom je sazivana predmetna sjed-nica. Nakon izbora predsjednika predstavničkog tije-la, konstituirajuća sjednica mogla bi biti nastavljena ako su utvrđene druge točke dnevnog reda, tj. ako je dnevni red proširen, o čemu odluku može donijeti samo predstavničko tijelo po ispunjenju „obveznih“ točaka dnevnog reda.

Dnevni red konstituirajuće sjednice, u pravilu, utvrđuje se po sljedećim točkama, uz mogućnost određenih odstupanja i dopuna, ovisno o odluci ovla-štenih sazivača:

- Utvrđivanje kvoruma (da bi se sjednica mogla va-ljano održati, potrebno je da je nazočna većina člano-va predstavničkog tijela).

1. Izbor Mandatnog povjerenstva,2. Izvješće Mandatnog povjerenstva i verifikacija

mandata članova predstavničkog tijela te utvr-đivanje prvoga izabranog člana s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova radi predsje-danja sjednicom do izbora predsjednika,

3. Svečana prisega članova predstavničkog tijela,4. Izbor Povjerenstva za izbor i imenovanje,5. Izbor predsjednika i potpredsjednika predstav-

ničkog tijela.Predstavničko tijelo osniva stalna i privremena

radna tijela vijeća. Radno tijelo može se osnovati po-slovnikom ili odlukom kojom se utvrđuje djelokrug,

sastav i broj članova radnog tijela te način rada. Rad-no tijelo ima predsjednika i određeni broj članova koje bira predstavničko tijelo.

Mandatno povjerenstvo je radno tijelo predstav-ničkog tijela koje podnosi izviješće o rezultatima provedenih izbora i izabranim članovima predstav-ničkog tijela te svim promjenama vezanim uz status članova predstavničkog tijela – obavljanju inkopati-bilnih dužnosti, stavljanjima mandata u mirovanje, izvršenim zamjenama i sl. Mandatno povjerenstvo, u pravilu, ima tri člana koje na prijedlog 1/39 članova predstavničkog tijela bira predstavničko tijelo obično većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a što se utvrđuje općim aktima jedinice.

Izabrano Mandatno povjerenstvo nakon pregleda dokumentacije nadležnoga izbornog povjerenstva podnosi na konstituirajućoj sjednici izvješće o re-zultatima provedenih izbora za predstavničko tijelo. Članovi predstavničkih tijela svoj su mandat dobili od građana na neposrednim izborima, tajnim glaso-vanjem, na razdoblje od četiri godine te se na konsti-tuirajućoj sjednici vrši verifikacija mandata.

Također se na samom početku utvrđuju sve pro-mjene vezane uz status vijećnika - stavljanje manda-ta u mirovanje ili mirovanje mandata po sili zakona, podnošenje ostavki te određivanje zamjenika. Duž-nosti koje su nespojive s istodobnim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice propi-sane su odredbom čl. 78. Zakona o lokalnim izbo-rima, o čemu će biti više govora u nastavku članka. U pogledu nositelja izvršne ovlasti, ističe se da duž-nosti koje su nespojive s istodobnim obnašanjem dužnosti lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika te pitanja inkompatibilnosti između obnašanja iz-vršne i predstavničke dužnosti, propisane su čl. 89. navedenog Zakona

Naime, osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti, osim osoba kojima je Zakonom zabranje-no kandidiranje (a to su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama RH), može se kandidirati za člana predstav-ničkog tijela jedinice, a ako bude izabrana za člana, do dana konstituiranja obvezna je o obnašanju nes-pojive dužnosti, odnosno prihvaćanju dužnosti člana predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedi-nice nadležno za poslove predstavničkog tijela. Članu predstavničkog tijela koji ne dostavi navedenu obavi-jest mandat miruje po sili zakona.10

Nakon verifikacije mandata članova predstavnič-kog tijela, utvrđuje se prvi izabrani član s kandidacij-

9 Može i drugog broja članova predstavničkog tijelo, ovisno o odluci predstavničkog tijela.

10 O nastupu mirovanja, odnosno prestanku mandata člana predstav-ničkog tijela te početku mandata zamjenika predstavničko tijelo ne od-lučuje, već ove činjenice samo prima k znanju bez glasovanja te nakon polaganja prisege, koja ima samo deklaratorno značenje, zamjenik poči-nje s obnašanjem dužnosti.Kada nastupe uvjeti za određivanje zamjenika te ovlaštena politička stranka odredi osobu zamjenika ili je riječ o listi grupe birača kod koje se zamjenik određuje ex lege te ta osoba bude nazočna sjednici predstavničkog tijela, ona se od početka sjednice odnosno nakon stavljanja mandata izabranog vijećnika u mirovanje, uračunava u broj članova predstavničkog tijela potreban za rad predstavničkog tijela, odnosno kvorum.

Page 50: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN50

ske liste koja je dobila najviše glasova koji će nasta-viti predsjedati konstituirajućom sjednicom umjesto predstojnika ili osobe koju on ovlasti, do izbora pred-sjednika predstavničkog tijela.

Kada predstavničko tijelo prihvati izvješće Man-datnog povjerenstva i utvrdi predsjedatelja do izbora predsjednika, slijedi svečana prisega članova pred-stavničkog tijela. Prisega je svečani čin koji nema kon-stitutivno već samo deklaratorno značenje s obzirom na to da su članovi predstavničkog tijela svoj mandat osvojili na neposrednim izborima, od strane građana.

Nakon izricanja teksta svečane prisege i njezina potpisivanja, predstavničko tijelo može pristupiti iz-boru Povjerenstva za izbor i imenovanja, kao radnog tijela predstavničkog tijela koje predlaže izbor pred-sjednika i ostalih dužnosnika predstavničkog tijela te priprema odluke iz djelokruga predstavničkog tijela. Povjerenstvo za izbor i imenovanje može predložiti kandidata za predsjednika predstavničkog tijela, ali to može učiniti i, u pravilu, 1/3 članova predstavnič-kog tijela, ovisno o utvrđenom općim aktima jedini-ce. Nakon utvrđivanja kandidata za predsjednika i potpredsjednika predstavničkog tijela obavlja se nji-hov izbor.

2.3. IZBOR PREDSJEDNIKAPredstavničko tijelo ima predsjednika i do dva

potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Predsjednika članovi predstavničkog tijela biraju između sebe. O izboru predsjednika glasuje se, u pravilu, javno.

Ovdje se također ističe da je izmjenama i dopuna-ma Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi dodana nova odredba kojom je propisano da ako predstavničko tijelo ima dva potpredsjednika, biraju se, u pravilu, tako da se jedan potpredsjed-nik bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog. Među-tim, predmetna odredba nije prekluzivne naravi.

Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice tog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja pred-stavničko tijelo te izborom predsjednika on preuzima predsjedanje konstituirajućom sjednicom.

Predstavničko tijelo jedinice smatra se konstituira-nim izborom predsjednika sukladno odredbama za-kona, odnosno na prvoj (konstituirajućoj) sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela te je time postupak konstituiranja okončan.

3. NESPOJIVE DUŽNOSTIČlankom 78. st. 1. Zakona o lokalnim izborima

taksativno su nabrojane dužnosti nespojive s isto-dobnim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela JLP(R)S-a.

U odnosu na odredbe ranije važećeg Zakona o iz-boru članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a, lista nespojivih dužnosti proširena je sukladno novim odredbama posebnih zakona – Zakona o sprječava-nju sukoba interesa, Zakona o državnim službeni-cima i Zakona o policiji. Slijedom navedenog, Zako-nom je, uz detaljno nabrajanje inkompatibilnih duž-nosti (posebno dužnosti u tijelima državne uprave), između ostalog, propisano da član predstavničkog tijela jedinice ne može istodobno biti policijski služ-

benik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Jednako tako, u vezi s pitanjem nespojivosti, isti-če se da vijećnik ne može biti pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedini-ce, iz čega proizlazi da može biti službenik drugog JLP(R)S-a.

Također se upućuje i na nespojivost dužnosti člana predstavničkog tijela s dužnosti člana upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice (znači 100% vlasništvu) ili u kojima jedinica ima većinski paket di-onica ili udjela te ravnatelja ustanove ili druge nepro-fitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač.

Zakon o lokalnim izborima sadržava i nova rješe-nja vezana uz istodobno obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika.

Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samou-prave (općinski ili gradski vijećnik) ne može istodob-no biti općinski načelnik i gradonačelnik, odnosno njihov zamjenik, dok član predstavničkog tijela jedi-nice područne (regionalne) samouprave (županijski vijećnik) ne može istodobno biti župan, odnosno njihov zamjenik, ali prema Zakonu može biti općin-ski načelnik ili gradonačelnik. Navedeno predstavlja novost u odnosu na ranije važeće odredbe Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župa-na i gradonačelnika Grada Zagreba11 sukladno kojima lokalni dužnosnici te njihovi zamjenici nisu mogli biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice.

Drugim riječima, općinski načelnici i gradonačel-nici mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno župa-nijske skupštine, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jednoga predstavničkog tijela. Slijedom navedenoga, ako je osoba istodobno iza-brana na dužnost člana županijske skupštine i duž-nost općinskog načelnika ili gradonačelnika i njiho-vog zamjenika, nije riječ o nespojivim dužnostima te ta osoba može obavljati i dužnost člana županij-ske skupštine.

Jednako tako, odredbom čl. 89. st. 1. Zakona o lo-kalnim izborima utvrđeno je da lokalni dužnosnici te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regional-ne) samouprave.

4. MIROVANJE MANDATAInstitut mirovanja mandata člana predstavničkog

tijela uveden je 2001. Zakonom o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a kojima je po-čela i reforma lokalne samouprave. Prijašnji zakoni nisu poznavali navedeni institut. Mogućnost mirova-nja mandata vezana je i može se koristiti u slučajevi-ma kada bi osoba koja je izabrana za člana predstav-ničkog tijela istodobno trebala obavljati i neku drugu dužnost koja je čl. 78. Zakona o lokalnim izborima

11 Nar. nov., br. 109/07. i 125/08.

Page 51: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 51

određena kao nespojiva, odnosno inkompatibilna s dužnosti člana predstavničkog tijela.

Osoba koja obnaša neku od navedenih nespojivih dužnosti, osim osoba kojima je Zakonom zabranje-no, može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, međutim, ako bude izabrana za člana pred-stavničkog tijela, do dana konstituiranja obvezna je o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihvaća-nju dužnosti člana predstavničkog tijela, obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstav-ničkog tijela. S obzirom na to da predstavničko tijelo nije konstituirano i predsjednik nije izabran, obavije-sti vezane uz obnašanje svoga vijećničkog mandata član predstavničkog tijela dostavlja stručnim služba-ma jedinice, tj. upravnom tijelu jedinice nadležnom za poslove predstavničkog tijela.

Jednako tako, član predstavničkog tijela koji za vri-jeme trajanja mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti, obvezan je o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka.

Članu predstavničkog tijela koji ne dostavi pret-hodno navedene obavijesti o obnašanju nespojive dužnosti, mandat miruje po sili zakona. Upravo kako bi se izbjegle sporne situacije u kojima vijećnici, su-kladno navedenom, ne bi dostavili obavijest o obna-šanju nespojive dužnosti, bilo u trenutku izbora ili tijekom obnašanja dužnosti, tj. ako se ne bi očitovali, propisano je da u tom slučaju mandat člana pred-stavničkog tijela miruje po sili zakona.

Vezano uz mirovanje mandata po sili zakona, također se upućuje na to da ako je općinski načelnik, gradonačelnik, župan ili njihov zamjenik izabran u općinsko, odnosno gradsko vijeće, odnosno ako je župan ili njegov zamjenik izabran u županijsku skup-štinu, mandat u predstavničkom tijelu im miruje po sili zakona.

Novinu propisanu Zakonom o lokalnim izborima predstavlja mogućnost podnošenja zahtjeva za mi-rovanjem vijećničkog mandata iz osobnih razloga. Do sada se mirovanje mandata moglo tražiti samo u slučaju kada je član predstavničkog tijela JLP(R)S-a prihvatio obnašanje dužnosti koja je nespojiva s vijećničkom dužnosti. Slučajevi iz prakse pokazali su da postoje određene situacije u kojima bi miro-vanje mandata bilo poželjno i prihvatljivo, kao što su, primjerice, zdravstveni razlozi ili odsutnost kroz određeno dulje vrijeme izvan lokalne jedinice. U tom smislu propisano je da član predstavničkog tijela ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, i to neovisno o kojim razlozima je riječ, međutim, propisano je ograničenje trajanja mirovanja mandata u navedenom slučaju. Naime, kada se mirovanje mandata traži iz osobnih razloga, ono ne može trajati kraće od šest mjeseci. Zahtjev za mirovanjem mandata iz osobnih razloga podnosi se u pisanom obliku predsjedniku predstav-ničkog tijela.

Mirovanje mandata iz osobnih razloga na temelju pisanog zahtjeva počinje teći od dana dostave pisa-nog zahtjeva, sukladno pravilima o dostavi propisa-nim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može trajati, kao što je već navedeno, kraće od šest mjeseci. Također, napominje se da je mirovanje man-

data iz osobnih razloga moguće nakon što je mandat počeo teći (a to bi značilo nakon što je predstavničko tijelo konstituirano). Član predstavničkog tijela na-stavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, osmog dana od dostave obavije-sti predsjedniku predstavničkog tijela.

5. AKTIVIRANJE MANDATAZakonom o lokalnim izborima, u čl. 79. st. 4., pro-

pisano je da po prestanku obnašanja nespojive duž-nosti član predstavničkog tijela nastavlja s obnaša-njem dužnosti na temelju prestanka mirovanja man-data, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku pred-stavničkog tijela. Pisani zahtjev obvezan je podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

Slijedom navedenog, zadržano je postojeće rješe-nje sukladno kojem pozivom na navedenu zakonsku odredbu član predstavničkog tijela po prestanku ob-našanja nespojive dužnosti uslijed obavljanja koje je svoj mandat i stavio u mirovanje, obvezan je u roku od 8 dana zatražiti prestanak mirovanja mandata, odno-sno aktiviranje mandata. Slijedom toga, pisani zahtjev za prestanak mirovanja mandata podnosi se u roku 8 dana, s time da rok počinje teći od dana prestanka ob-našanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata člana predstavničkog tijela prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Navedeni rok počinje teći od podnošenja pisanog zahtjeva za aktiviranjem mandata, a koji se, kao što smo naveli, može podnijeti od prestanka obnašanja nespojive dužnosti.

Novost, međutim, predstavlja rješenje prema koje-mu ako član predstavničkog tijela po prestanku obna-šanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev za prestankom mirovanja mandata, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga. U navedenim se si-tuacijama, u praksi, dosada zauzimalo stajalište da vi-jećniku ex lege protekom osmog dana prestaje mandat, ali idući u korist članova predstavničkih tijela, Zakonom o lokalnim izborima, propisano je da propuštanjem podnošenja potrebnog zahtjeva u propisanom roku mandat ex lege miruje, i to iz razloga osobne prirode.

Slijedom toga, zamjeniku člana predstavničkog ti-jela koji obnaša dužnost u predstavničkom tijelu, ne-ovisno o tome je li riječ o kandidacijskoj listi političke stranke ili kandidacijskoj listi grupe birača, mandat prestaje kad u predstavničkom tijelu obnašanje duž-nosti nastavi član predstavničkog tijela za čijeg je zamjenika određen, i to danom kad članu predstav-ničkog tijela kojeg je zamjenjivao prestane mirovanje mandata, odnosno nastavi obnašati dužnost člana predstavničkog tijela.

Jednako tako, i dalje vrijedi rješenje prema kojemu se nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana pred-stavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može tražiti jedanput tijekom trajanja man-data. Stoga, osoba koja je jednom iskoristila pravo za stavljanjem mandata u mirovanje i njegovo aktivira-nje u predstavničkom tijelu, ako bude ponovno iza-brana na neku nespojivu dužnost, ne može više stavi-ti mandat u mirovanje te u tom slučaju, ako prihvati nespojivu dužnost, njezin mandat u predstavničkom tijelu prestaje odnosno može podnijeti ostavku.

Page 52: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN52

Član predstavničkog tijela u svako doba može podnijeti ostavku na dužnost člana predstavničkog tijela koja predstavlja osobni čin i o kojoj predstav-ničko tijelo ne raspravlja već je samo prima na zna-nje, a da ona nije vezana uz prethodno stavljanje mandata u mirovanje.

6. ZAMJENA ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELAOdredbom čl. 81. Zakona o lokalnim izborima

propisano je da članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ako članu pred-stavničkog tijela mandat miruje ili prestane iz zako-nom propisanih razloga prije isteka vremena na koje je izabran. Člana predstavničkog tijela kojemu man-dat miruje za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama Zakona.

Člana predstavničkog tijela izabranog na kandida-cijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste. Pritom se zamjenik određuje između neizabranih kandidata s liste neovisno o redoslijedu kandidata na samoj listi. Ako članu predstavničkog tijela iza-branom na kandidacijskoj listi političke stranke treba odrediti zamjenika, osobu zamjenika određuje ovla-štena osoba ili tijelo političke stranke, što se utvrđuje općim aktom stranke između neizabranih kandidata s dotične liste. Pravilo je da to bude osoba ovlaštena za zastupanje stranke, odnosno predsjednik stranke ili osoba koju on ovlasti, ovisno o statutu, tj. općem aktu stranke.

Novim Zakonom o lokanim izborima detaljnije je propisano određivanje zamjenika članu predstav-ničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi dvije ili više političkih stranaka. Takvog vijećnika zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga političke stranke sukladno sporazumu, odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako dogovor ne bude postignut, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Navedeni način postupanja propisan je upravo radi problema koji su se javljali u praksi oko zamjenjivanja u slučajevima kada političke stranke nisu imale zaključen spora-zum ili se nisu mogle dogovoriti oko određivanja za-mjenika članu predstavničkog tijela. O sklopljenom sporazumu i postignutom dogovoru političke stranke obvezne su obavijestiti nadležno upravno tijelo lokal-ne jedinice.

Na zakonom utvrđen način, određeni zamjenik član je predstavničkog tijela te tu dužnost obnaša sa-mostalno sa svim pravima i obvezama koje ima i iza-brani vijećnik. Razlika u odnosu na izabrane članove predstavničkog tijela je samo u tome što mandat za-mjenika može prestati ako svoj mandat nastavi nje-gov prethodnik, tj. osoba koju zamjenjuje.

Slijedom toga, nema zakonom propisanog razloga zbog kojeg ne bi bila dopuštena mogućnost mirova-nja mandata i zamjenika člana predstavničkog tijela u slučaju prihvaćanja obnašanja nespojive dužnosti, a time i mogućnost prestanka mirovanja mandata po prestanku obnašanja nespojive dužnosti. Naime, ako zamjenik bude izabran ili imenovan na neku nespo-

jivu dužnosti, svoj mandat u predstavničkom tijelu stavlja u mirovanje kao i svaki drugi izabrani član, a pritom ga zamjenjuje zamjenik koji se određuje na zakonom propisan način. Ono o čemu treba voditi brigu je da novom zamjeniku mandat prestaje kada obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela na-stavi bilo koji od njegovih prethodnika.

Kod kandidacijskih lista grupe birača (nekadaš-nje nezavisne liste) situacija je nešto drukčija. Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj li-sti grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste, ex lege. Ako prvi sljedeći odustane, odnosno podnese ostavku na člana predstavničkog tijela, ex lege za zamjenika se određuje sljedeći kandi-dat s liste. Stoga, početak obnašanja dužnosti zamje-nika vijećnika s kandidacijske liste grupe birača na-stupa ispunjavanjem zakonskih pretpostavki i ovisi za razliku od stranačkih lista, o redoslijedu (rednom broju) neizabranih kandidata na kandidacijskoj listi grupe birača.

Novost u Zakonu predstavlja i predviđanje može-bitne situacije kada politička stranka bude izbrisana iz registra političkih stranaka. U tom slučaju člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj li-sti političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Također, bitno je da o institutu nastupa mirova-nja mandata, odnosno prestanku mandata člana predstavničkog tijela i početku mandata zamjenika predstavničko tijelo ne odlučuje i ne donosi konsti-tutivnu odluku, već navedene činjenice samo prima na znanje.

Stoga, kada se ispune uvjeti za određivanje zamje-nika i on bude određen na zakonom utvrđen način te bude nazočan sjednici predstavničkog tijela, on se od početka sjednice uračunava u broj članova pred-stavničkog tijela potreban za rad i donošenje odluka predstavničkog tijela, tj. kvorum.12 Navedeno je, radi pitanja koja su se javljala u praksi, uneseno u novi Za-kon o lokalnim izborima te je u istom sadržana izriči-ta odredba kojom je to pitanje uređeno Odredbom čl. 79. st. 9. Zakona te je propisano da na sjednici pred-stavničkog tijela umjesto člana predstavničkog tijela koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlučiva-nja ima zamjenik tog člana određen sukladno odred-bama Zakona.

7. PRIJEVREMENI PRESTANAK MANDATA ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Sukladno Zakonu o lokalnim izborima, članu predstavničkog tijela mandat može prestati prije isteka redovnoga četverogodišnjeg mandata pred-stavničkog tijela kada nastupi koji od razloga pro-pisanih čl. 80. st. 1. navedenog Zakona. Jedan od razloga prijevremenog prestanka mandata, suklad-no čl. 80. st. 1. t. 1., koji se u praksi najčešće javlja, je podnošenje ostavke na dužnost člana predstav-ničkog tijela, u kojem slučaju mandat prestaje da-nom dostave pisane ostavke, sukladno pravilima o

12 Sukladno čl. 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi.

Page 53: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 53

dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Zakonom o lokalnim izborima utvrđe-no je da pisana ostavka člana predstavničkog tijela treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najrani-je osam dana prije podnošenja iste te zaprimlje-na najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice predstavničkog tijela, u protivnom neće proizvesti pravni učinak, a što je bilo propisano i dosadašnjim odredbama.

Ostali razlozi prijevremenog prestanka mandata člana predstavničkog tijela propisani Zakonom o lokalnim izborima su sljedeći: ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposob-nosti, danom pravomoćnosti sudske odluke; ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na be-zuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mje-seci, danom pravomoćnosti sudske presude; ako mu prestane prebivalište s područja jedinice, danom prestanka prebivališta; ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva, su-kladno odredbama kojima se uređuje hrvatsko dr-žavljanstvo te smrću.

Slijedom navedenog, u Zakonu su pobrojani slu-čajevi prestanka mandata člana predstavničkog ti-jela. U odnosu na prije važeće odredbe Zakona o izboru članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a, no-vost predstavlja jedino prestanak mandata vezan uz mogućnost lišenja poslovne sposobnosti. Novim je Zakonom propisana mogućnost prestanka mandata u slučaju potpunog lišenja poslovne sposobnosti (ali ne i njezina ograničenja).

Također, posebno je propisano da članu predstav-ničkog tijela kojemu prestane hrvatsko državljan-stvo, a za kojeg se utvrdi da je državljanin članice EU, mandat ne prestaje činjenicom prestanka hrvatskog državljanstva s obzirom na to da će se ulaskom RH u EU pravo biranja članova predstavničkih tijela jedini-ca priznati i državljanima drugih država članica EU.

U navedenim slučajevima prijevremenog pre-stanka mandata, kao i u slučaju stavljanja manda-ta u mirovanje zbog obnašanja nespojive dužnosti, članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ako članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na

koje je izabran, a koji se određuju na zakonom pro-pisan način.

8. UMJESTO ZAKLJUČKAIzbori za tijela JLP(R)S-a u RH do sada su bili ure-

đeni različitim zakonima. S obzirom na to da je iz-borni proces bio uređen različitim zakonima te da nije bio cjelovito i na jedinstven način uređen za sve lokalne izbore, zakonska rješenja u pojedinim za-konima nisu bila usklađena, a pojedine odredbe su bile nedorečene i manjkave, pokazala se potreba za pristupanjem izradi novoga, jedinstvenog i ujednače-nog zakona kojim su obuhvaćeni lokalni izbori u RH – Zakona o lokalnim izborima. Navedenim Zakonom ujednačena je zakonska regulativa u pitanjima koja su zajednička za lokalne izbore te su na kvalitetniji i primjereniji način uređena pitanja koja su značajna za zakonitost i pravilnost provedbe izbora.

Donošenjem novoga, jedinstvenog Zakona o lokal-nim izborima, kojim je reguliran izbor članova pred-stavničkih tijela JLP(R)S-a i izbor lokalnih dužnosni-ka te njihovih zamjenika, prestali su vrijediti Zakon o izboru članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a i Za-kon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupra-vi,13 pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vla-stitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. To se pravo provodi putem vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na temelju općeg i jednakog bi-račkog prava.

Tek nakon konstituiranja, budući da se predstav-ničko tijelo smatra konstituiranim izborom predsjed-nika predstavničkog tijela, za jedinice lokalne samou-prave predstoji niz radnji, odluka, dogovora i sl., kako bi predstavnička tijela, ali i jedinice, počele uspješno funkcionirati u interesu građana svoga područja.

13 Nar. nov. - MU, br. 14/97. i 4/08.

JAVNA NABAVAIzdanje: Zagreb, 2012.

pravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenu- s CD-om -

Urednica: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.

EKONOMSKO - PRAVNA BIBLIOTEKA

Opseg: 250 str.Cijena: 199,50 kn

Dodatne obavijesti i narudžbe:tel.: 01/4699–760 mob.: 099/4699-760 e-pošta: [email protected]

Page 54: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN54

RADNO PRAVO

Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja je ugovor na određeno vrije-

me koji je sklopljen 5. srpnja 2013. i vrijedi od 1. lipnja 2013., traje 3 mjeseca, a tijekom tog vremena započet će se pregovori o novom Kolektivnom ugovoru. Zaključen je nakon što je donesena sudska presuda o ništetnosti prethodnoga istovrsnog Kolektivnog ugovora skloplje-nog 27. listopada 2011. Novi Kolektivni ugovor za dje-latnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u pravilu, sadržava sva prava iz Kolektivnog ugovora koji je bio na snazi do listopada 2011. odnosno prije ugovora koji je sud proglasio ništetnim.

1. UVOD Vlada Republike Hrvatske i Samostalni sindikat

zdravstva i socijalne skrbi sklopili su 5. srpnja 2013. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja (Nar. nov., br. 88/13., dalje: Ko-lektivni ugovor). Kolektivni ugovor je zaključen na određeno vrijeme s rokom trajanje od 3 mjeseca. Pregovori o Kolektivnom ugovoru uslijedili su na-kon što je zagrebački Županijski sud 16. travnja 2013. potvrdio presudu Općinskog radnog suda kojom je utvrđeno da je prethodni istovrsni Kolektivni ugovor zaključen 27. listopada 2011. sklopljen na nezakonit način te da je kao takav ništetan i bez pravnog učin-ka. Iako su u pregovorima sudjelovala još dva sindi-kata koji su utvrđeni kao reprezentativni sindikati u posebnom postupku uređenim Zakonom o kriteriji-ma za sudjelovanje tripartitnim tijelima i reprezen-tativnosti za kolektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12., dalje: Zakon o reprezentativnosti), Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatski strukovni sin-dikat medicinskih sestara/medicinskih tehničara, oni nisu potpisali novi Kolektivni ugovor. Neovisno o navedenom, na temelju Zakona o reprezentativnosti, novi Kolektivni ugovor je izvor prava za sve zaposle-ne u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja jer je na temelju čl. 7. st. 4. tog Zakona propisano da u slučaju pregovaranja o sklapanju kolektivnog ugo-vora kojima se ugovaraju prava zaposlenih za koja se sredstva u svoti većoj od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u držav-nom proračunu, reprezentativni sindikati mogu pre-govarati o zaključivanju kolektivnog ugovora samo s pregovaračkim odborom koji imenuje ili za to ovlasti Vlada. Novi Kolektivni ugovor sadržava prava koja su zaposleni u zdravstvu imali prije potpisivanja sada ništetnog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 126/11., dalje: prethodni Kolektivni ugovor). Sklapanje Kolek-

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 330.5/331.2

tivnog ugovora bilo je nužno zbog nastavka redovitog obračuna i isplate plaća zaposlenima s obzirom na to da Zakon radu (Nar. nov., br. 149/09. - 73/13.) u svojim odredbama ne uređuje pravne posljedice ni-štetnosti Kolektivnog ugovora nego taj dio uređuje Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. – 125/11.). Naime, prema odredbama Zakona o radu, uređeno je da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektiv-nim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno Za-konom o radu ili drugim zakonom, primjenjuju opći propisi obveznog prava u skladu s naravi toga ugovo-ra. Tijekom trajanja Kolektivnog ugovora započet će se pregovori za sklapanje novog Kolektivnog ugovora s obzirom na to da je riječ o Kolektivnom ugovoru na određeno vrijeme s rokom trajanja od 3 mjeseca.

2. NOVOSTI U KOLEKTIVNOM UGOVORU 2.1. PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORAOdredbama Kolektivnog ugovora uređuju se prava

i obveze iz rada i na osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sred-stva u svoti većoj od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. U odredbama prethodnog Kolektivnog ugovora bila su uređena prava i obveze iz rada i na osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači RH ili županija odnosno grada i ako obav-ljaju zdravstvenu djelatnost u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (dalje: Zavod) kao i radnika Zavoda. To znači da su se odred-be koje se odnose na primjenu Kolektivnog ugovora u odnosu na prethodni Kolektivni ugovor bitno pri-mijenile pa se postavlja pitanje obvezuje li Kolektiv-ni ugovor i privatne zdravstvene ustanove ako imaju zaključen ugovor sa Zavodom. Privatne zdravstvene ustanove morale bi voditi brigu o preuzetim obve-zama na temelju ugovora sa Zavodom. Dakle, ako je privatna ustanova na temelju ugovora sa Zavodom preuzela obvezu da svojim zaposlenicima osigurava plaće i materijalna prava na način kako je to uređe-no Kolektivnim ugovorom, tada ima i obvezu u tom dijelu primijeniti odredbe Kolektivnog ugovora. Za tumačenje odredaba koje su nejasne, ugovorene stra-ne ugovorile su osnivanje zajedničkog povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora. Svrha je postoja-nja zajedničkog povjerenstva da svojim tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu odredaba za-ključenoga Kolektivnog ugovora i osigura pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima u

Page 55: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 55

ostvarivanju ugovorenih prava zaposlenih u zdrav-stvu. Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovor pa su ugovorne strane obvezne pridržavati se danog tumačenja zajedničkog povjerenstva.

2.2. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla, u skladu s čl. 100. Kolektivnog ugovora, trebala bi se isplaćivati kao i dosad, odnosno u skladu s čl. 67. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje: Temeljni kolektivni ugovor). Navede-nom je odredbom propisana i iznimka do usklađi-vanja kolektivnih ugovora pojedinih javnih služba s čl. 67. Temeljnog kolektivnog ugovora, u skladu s Dodatkom I. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje: Dodatak I.), na zaposlene u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja pri-mjenjivat će se pravo na naknadu troškova prijevo-za prema odredbama kolektivnog ugovora pojedinih djelatnosti koji to pravo imaju uređeno na zaposlene u javnim službama na najpovoljniji način. U skladu s navedenim, ako je riječ o naknadi troškova prijevo-za na posao i s posla, potrebito je istražiti nekoliko posebnih (granskih) kolektivnih ugovora kako bi se moglo ustanoviti prema kojemu granskom kolektiv-nom ugovoru bilo koje druge djelatnosti javne služ-be je pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla uređeno na najpovoljniji način. To znači da osim Temeljnoga kolektivnog ugovora zaposleni u zdravstvu u konkretnom slučaju moraju voditi brigu i o odredbama sljedećih granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti, i to:

- Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obra-zovanje (Nar. nov., br. 142/10.);

- Kolektivnom ugovor za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.);

- Kolektivnom ugovor za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama (Nar. nov., 66/11.);

- Kolektivnom ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 133/11.);

- Granskom kolektivnom ugovor u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog prora-čuna (Nar. nov., br. 146/11.).

Uvažavajući sve navedeno, prema našem mišlje-nju, u pravilu najpovoljnije pravo na naknadu troš-kova prijevoza na posao i s posla uređeno je čl. 66. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

2.3. DODATCI NA PLAĆUU skladu s čl. 55. Temeljnoga kolektivnog ugovora,

zaposlenik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, ima pravo na poseban dodatak na plaću. Uređeno je da se to pravo uređuje granskim kolektivnim ugovorom. Prema odredbama čl. 65. Ko-lektivnog ugovora, radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Kolek-tivni ugovor u svojim odredbama uređuje popis rad-nih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak na plaću. Do

31. prosinaca 2012. dodatci na plaću bili su ugovore-ni na jednak način kao i sada u novom Kolektivnom ugovoru, no od 1. siječnja 2013. dodatci su bili ugovo-reni u većoj svoti, a sada se nakon kratkog vremena ponovo uređuju na način kako je bilo u 2012.

U skladu s čl. 67. Kolektivnog ugovora, doktori me-dicine i doktori stomatologije zbog iznimne odgovor-nosti za život i zdravlje ljudi imaju pravo i na dodatak na plaću u svoti od 10% od osnovne plaće.

2.4. DEŽURSTVO I PRIPRAVNOST2.4.1. DežurstvoVisina plaće koja se odnosi na dežurstvo i priprav-

nost ponovo se uređuje u postotku od osnovne plaće na način kako je bilo propisano Kolektivnim ugovo-rom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigu-ranja (Nar. nov., br 9/05. – 7/11.). U skladu sa Za-konom o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08. – 82/13.), dežurstvo je oblik rada kada radnik ima obvezu biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon odrađenoga redovitog radnog vremena. Počinje iza prve ili druge smjene i završava početkom rada prve smjene. Naknada za pripravnost uređena je čl. 60. i 61. Kolektivnog ugovora, a obračunava se na sljedeći način:

a) radnim danom u svoti od 9% od osnovne plaće radnika - obračunava se tako da se prvih osam sati obračunava kao redoviti rad, drugih osam sati tako-đer se obračunava kao redoviti rad, jer radnik odra-đuje sljedeći radni dan, a trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnoj svoti u visini 9% od osnovne plaće radnika;

b) radnim danom pred neradni dan te subotom i nedjeljom rad u dežurstvu je 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način: pr-vih osam sati obračunava se kao redoviti radni dan, a sljedećih šesnaest sati obračunava se u paušalnoj svoti od 13,5% od osnovne plaće radnika;

c) rad u dežurstvu blagdanom obračunava se u paušalnoj svoti od 18% od osnovne plaće radnika. Radnik nakon odrađenog dežurstva subotom, nedje-ljom i blagdanom ima pravo na jedan slobodan dan.

Rad u dežurstvu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su-botom iznosi 9% od osnovne plaće radnika, nedjeljom je isplata na osnovi rada u dežurstvu 13,5% od osnovne plaće radnika, a blagdanom je 18% od osnovne plaće radnika. Dežurstvo subotom traje 8 sati, a nedjeljom i blagdanom 16 sati. Radnik u primarnoj zdravstve-noj zaštiti nakon odrađenog dežurstva nema pravo na slobodan dan. Na radnike koji su upućeni na specija-lističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu također se primjenjuju odredbe o dežurstvu. Isplatu za rad u dežurstvu obav-lja ustanova u koju je radnik upućen.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]

Page 56: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN56

R ADNI ODNOSIPrimjena Zakona o radu

V. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2010.skupina autora

Opseg: 712 str.

Cijena: 420,00 kn

+ dodatak izmjene i dopune ZOR-a ( pročišćeni tekst izmijenjenih odredbi) lipanj 2011.

9 Primjer: Dežurstvo radnim danom

Liječnik je u kolovozu 2013. imao 4 puna radna dana s tjednim dežurstvom (predstavlja 24 sata – 8 sati je redoviti rad, 8 sati predstavlja odrađivanje slje-dećega radnog dana te 8 sati samo dežurstvo). Dakle, liječnik ima pravo na naknadu za 4 dežurstva za rad u dežurstvu radnim danom.

Isplata na osnovi rada u dežurstvu radnim danom utvrđuje u paušalnoj svoti od 9% od osnovne plaće, a osnovna plaći je 11.745,23 kn.

Dežurstvo radnim danom (trećih osam sati noć-nih) = 11.745,23 (osnovna plaća ) x 9% (paušalna svo-ta) = 1.057,07 kn x 4 dežurstva = 4.228,28 kn.

2.4.2. PripravnostPripravnost je oblik rada kada radnik nema ob-

veze biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali ima obvezu biti dostupan radi obavljanja hitne medi-cinske pomoći.

Obračun naknade za pripravnost obračunava se od svote isplate obračunane na osnovi rada u dežur-stvu, uzimajući u obzir u koji dan pada pripravnost.

U skladu s čl. 62. Kolektivnog ugovora, naknada za pripravnost obračunava se na sljedeći način:

a) standardna pripravnost 30%;b) u dijelovima zdravstvenih ustanova čija je uda-

ljenost od središta više od 20 km cestovne uda-ljenosti pripravnost je 40%;

c) ako na bolničkim odjelima i službama nije or-ganizirano dežurstvo, a potrebno je, priprav-nost je 60%.

Radnim danom pripravnost traje 16 sati, a subo-tom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

U primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti potreba za pripravnošću utvrđuje se ugovorom sa Zavodom. Isplate na osnovi rada u dežurstvu i naknade za pri-pravnost ne uzimaju se istodobno i povećanja osnov-ne plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, rad u smjenskom radu u drugoj smjeni, dvokratnom radu, rad u turnusima te uvećanje plaće na osnovi uvjeta rada.

9 Primjer: Isplata naknade za standardnu pri-pravnost 30% za liječnika specijalista čija je osnovna plaća 11.745,23 kn

- radnim danom 11.745,23 (osnovna plaća ) x 9% (paušalna svota) = 1.057,07 kn 1.057,07 x 30% = 317,12 kn - radnim danom pred neradni dan, subotom i

nedjeljom 11.745,23 (osnovna plaća ) x 13,5% (paušalna svota) = 1.585,60 x 30% = 475,68 kn- blagdanom 11.745,23 (osnovna plaća ) x 18% (paušalna svota) = 2.114,14 x 30% = 634,24 kn

2.5. GODIŠNJI ODMORNa temelju čl. 36. Kolektivnog ugovora, trajanje

godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko je najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima propisani tim člankom. U prethodnom Kolektivnom ugovoru pravo na plaćeni godišnji odmor bilo je ure-đeno u trajanju od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana), na koje su se dodavali dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima. No, na temelju prijela-znih odredaba, točnije čl. 101. Kolektivnog ugovora, uređeno je da radnici u zdravstvu ostvaruju pravo na godišnji odmor za 2013. prema Planu korištenja go-dišnjih odmora s obzirom na to da se Plan korištenja godišnjeg odmora za tekuću (2013.) godinu trebao donijeti do kraja lipnja 2013. To znači da će zaposleni u zdravstvu ostvarivati povoljnije pravo s obzirom na to da je u prethodnom Kolektivnom ugovoru polazna osnovica za izračun trajanja godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima 20 dana, a prema novom Ko-lektivnom ugovoru polazna je osnovica 18 dana.

2.6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIHU prijelaznim i završnim odredbama čl. 99. Kolek-

tivnog ugovora uređeno je privremeno ograničenje materijalnih prava, a sukladno Dodatku I. Ugovorene strane suglasne su da se radniku pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u 2013. neće primjenji-vati. Na jednak je način uređeno i pravo na božićnicu. Osim navedenog, visina dnevnice za službena puto-vanja u RH u 2013. utvrđena je u umanjenoj svoti od 150,00 kn. Osnovica za isplatu jubilarne nagrade tako-đer je propisna u smanjenoj svoti od 500,00 kn.

KALKULATOR PLAĆAObračun plaće (s neta na bruto) možete izračunati primjenom “kalkulatora” koji je dan na RRiF-ovoj internet stranici: www.rrif.hr

Page 57: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 57

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih služ-benika i namještenika zaključili su 2. kolovoza

2012. Kolektivni ugovor za državne službenike i namje-štenike na rok od četiri godine. Prema odredbama toga ugovora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku ko-misiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene sklo-pljenoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dajemo neka tumačenja Za-jedničke komisije sa sjednica održanih 23. i 29. travnja, 29. svibnja i 13. lipnja 2013.2

1. UVODVlada RH i sindikati državnih služba zaključili su

2. kolovoza 2012. Kolektivni ugovor za državne služ-benike i namještenike. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namješteni-ka zaključili su i dva dodataka: Dodatak I. Kolektiv-nom ugovoru kojim se uređuje način isplate izni-mnih rješenja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013. te Sporazum o izmjenama i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za pla-će u državnim službama od 23. ožujka 2009. kojim se uređuje način povećanja osnovice za plaće ovi-sno o ostvarivanju gospodarskog rasta. Na temelju odredaba čl. 120. Kolektivnog ugovora, za tumače-nje odredaba i praćenje primjene toga ugovora ugo-vorne su strane imenovale Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektiv-nog ugovora (dalje: Zajednička komisija). Ugovorne strane obvezne su pridržavati se danog tumačenja Zajedničke komisije.

Upiti vezani s tumačenjem Kolektivnog ugovo-ra dostavljaju se Komisiji na adresu: Ministarstvo uprave, Maksimirska 63, 10000 Zagreb te putem elektroničke pošte: [email protected].

U nastavku dajemo neka tumačenja Zajedničke komisije sa sjednica održanih 23. i 29. travnja, 29. svibnja i 13. lipnja 2013.

Svrha postojanja Zajedničke komisije je da svojim tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu

Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.1 UDK 331.1

odredaba zaključenoga Kolektivnog ugovora i osigu-ra pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih službenika i namještenika.

2. TUMAČENJA ZAJEDNIČKE KOMISIJE

Članak 14. – Kolektivnog ugovora

NAKNADA PLAĆE ZA GODIŠNJI ODMOR 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/14.

Da li službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predvi-đenim neradnim danima, a koristi godišnji odmor u kolovozu, pripada pravo na naknadu plaće za godiš-nji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u mjesecu srpnju, lipnju i svibnju (radi se o plaći za mjesec lipanj, svibanj i travanj) ili mu pripada pravo na naknadu plaće isplaćene u mjesecu kolovozu, srp-nju i lipnju (radi se o plaćama ostvarenim za mjesec srpanj, lipanj i svibanj)?

9 Tumačenje br. 1/14. (23. travanj 2013.)Državnom službeniku i namješteniku čija je narav

službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mje-seca. Službeniku koji radi na opisani način, a koristi godišnji odmor u mjesecu kolovozu pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca odnosno u srpnju, lipnju i svibnju (plaće koje su ostvarene za mjesec lipanj, svi-banj i travanj).

Članak 18. – Kolektivnog ugovora

PRAVO NA JEDNU DVANAESTINU GODIŠNJEG OD-MORA ZA SVAKI NAVRŠENI MJESEC DANA RADA

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 2/18.Molim vas na dodatno tumačenje članka 18. Kolek-

tivnog ugovora za državne službenike i namješteni-ke. Zasnovala sam radni odnos u državnoj službi na neodređeno vrijeme dana 20. kolovoza 2012. godine, te smatram da sam shodno tome ostvarila pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2012. godinu u trajanju od 6 radnih dana kojega trebam iskoristiti do kraja lipnja 2013. godine, budući sam u 2012. go-dini radila nepunih 6 mjeseci, odnosno 4puna mjese-ca. Ukoliko ostvarujem isto pravo, može li se rješenje o korištenju razmjernog godišnjeg odmora donijeti u 2013. godini, odnosno do lipnja 2013. godine, jer isto

1 Tumačenja Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike preuzeta su s mrežnih stranica Ministarstva upra-ve (http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13668) od 14. kolovoz 2013.

2 U časopisu Računovodstvo, revizija i financije (RRiF) objavljuju se tumačenja komisije. Tumačenja su objavljena u:

- Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, br. 2/13., str. 71.

- Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, br. 5/13., str. 41.

Page 58: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN58

nije doneseno sa objašnjenjem da nemam pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora?

9 Tumačenje br. 2/18. (13. lipnja 2013.)Sukladno članku 18. Kolektivnog ugovora službe-

nik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu go-dišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada: ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na puni godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada. Službenik ima pravo koristiti razmjerni dio godišnjeg odmora za 2012. godinu do 30. lipnja 2013. godine, sukladno članku 26. stavku 1. Kolektivnog ugovora.

Članak 44. – Kolektivnog ugovora

OSNOVNA PLAĆA – UVEĆANJA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 6/44.

Ima li pravo na dodatak za rad u II. smjeni službe-nik koji je tijekom jednog mjeseca imao naizmjenični rad samo u jednom tjednu? Ima li službenik pravo na dodatak za rad u II. smjeni ako tijekom tjedna i mje-seca radi naizmjenično ali mu smjene počinju u 11, 12 ili 13 sati i traju do 19, 20 ili 21 sat?

U vezi ovog pitanja Komisija upućuje na tumače-nje br. 5/44 od 1. veljače 2013. godine i daje dodatno tumačenje:

9 Tumačenje br. 6/44. (29. travanj 2013.)Za dodatak za rad u II. smjeni dovoljan je i naiz-

mjenični rad službenika tijekom samo jednog tjedna i u tom slučaju službeniku pripada pravo na dodatak od 10% za svaki sat rada odrađen u tom tjednu u vre-menu od 14,00 do 22,00 sata, neovisno o vremenu po-četka i završetka rada.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 7/44.Koja je osnovica za obračun uvećanja plaće za pre-

kovremeni rad i druga uvećanja plaće iz članka 44. Kolektivnog ugovora: osnovna plaća ili zbroj osnovne plaće i dodataka za posebne uvjete rada i za zvanje?

9 Tumačenje br. 7/44. (23. travanj 2013.)S obzirom na izričaj u članku 44. stavku 1. Kolek-

tivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namje-štenika uvećat će se...”), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Pre-ma članku 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namje-štenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i na-mještenike koji rade na poslovima s posebnim uvje-tima rada (članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 8/44.Da li službenik čiji je rad organiziran u naizmjenič-

nom smjenskom radu ima pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji pa-daju na dane ponedjeljak - petak, ako prema raspore-du radnog vremena u te dane nije trebao raditi (ako ne radi na taj dan)?

Da li službenik čiji je rad organiziran u naizmje-ničnom smjenskom radu ima pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad po osnovi rada na državne blagdane koji padaju u dane u dane po-nedjeljak – petak?

9 Tumačenje br. 8/44. (23. travanj 2013.)Sukladno članku 87. Zakona o radu, a u vezi s član-

kom 4. stavkom 2. Zakona o državnim službenicima, službenik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom.

Naknada plaće isplaćuje se samo zadan /dane u kojima službenik ne radi zbog opravdanih razloga (određenih zakonom, drugim propisom ili kolektiv-nim ugovorom), a da tih razloga nije bilo, službenik bi, prema redovnom rasporedu radnog vremena, ra-dio. Stoga službenik koji radi u smjenama nema pra-vo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predvi-đene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjena-ma i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka ima-ju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Ko-lektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/8.Može li poslodavac službeniku, kojem je rješenjem

određeno da radi u turnusu, jednostranom odlukom organizirati rad na drugačiji način od propisanog stavkom 8. članka 44. u cilju smanjivanja prekovre-menih sati do kojih dolazi radom u turnusu opisano u stavku 10. članka 44. a na način da odredi da služ-benik nekoliko smjena mjesečno ne radi? Sto je u tom slučaju s obvezom čelnika državnog tijela s obzirom na članak 96. stavak 2. alineje 6. Kolektivnog ugovora?

9 Tumačenje broj 1/8. (29. svibanj 2013.)Zbog izbjegavanja ili ograničenja prekovremenog

rada poslodavac može za službenika, kojem je rješe-njem utvrđeno da radi u turnusu, donijeti odluku da u određene dane radi kraće u okviru radnog vremena njegovog turnusa. U tom slučaju ne radi se o promje-ni organizacije rada nego se i dalje smatra da službe-nik radi u turnusu (nije rad organiziran na drugačiji način u smislu članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugo-vora). Pri tome, službeniku se mora osigurati puno radno vrijeme tijekom mjeseca, odnosno redovni mjesečni fond radnih sati, a dnevno radno vrijeme ne može biti od kraće od 8 sati. Službenik mora biti obaviješten o promjeni rasporeda rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točnom naznačenim satom početka i završetka rada (članak 8. Kolektivnog ugovora). Odluka poslodavca o promjeni rasporeda rada ili promjeni rasporeda radnog vremena donese-na u pojedinačnom slučaju ne smatra se odlukom iz članka 96. Kolektivnog ugovora, o kojoj bi, prije nje-nog donošenja, morao obavijestiti sindikalnog povje-renika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata.

Page 59: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 59

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 9/44.Službenik Zatvora u ____podnio je zahtjev da mu

se plati bolovanje za dan 30.studenoga 2012. godine, koji je dan trebao raditi prekovremeno od 7.00 do 15.00 a prema rasporedu je tog dana trebao biti slobodan. Nalog za prekovremeni rad mu je izdan dva dana pri-je nego što je trebao odraditi prekovremeni rad. No, taj dan službenik nije došao raditi već je otvorio bolovanje i donio izvješće o privremenoj spriječenosti za rad. Napo-minjemo da službenici na poslovima osiguranja rade u turnusima. Molimo uputu za primjenu članka 44. Ko-lektivnog ugovora odnosno da li u konkretnom slučaju, s obzirom da je službenik imao nalog za prekovremeni rad, a da prekovremeni rad nije obavio već je za dan 30. studeni 2012. donio izvješće o privremenoj spriječenosti za rad temeljem kojeg sada potražuje isplatu naknade zbog privremene spriječenosti za rad. Ima li pravo na isplatu naknade ako nije izvršio nalog (nije radio)?

9 Tumačenje br. 9/44. (29. svibanj 2013.)Službenik koji je dobio nalog za prekovremeni rad

za dan na koji je prema rasporedu radnog vremena trebao biti slobodan, a prekovremeni rad nije oba-vio zbog privremene spriječenosti za rad zbog bolo-vanja, nema pravo na naknadu plaće za taj dan (za prekovremeni rad), nego mu izvješće o privremenoj spriječenosti za rad koristi kao opravdanje izostanka s posla odnosno neizvršenja naloga.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 12/44.U našoj ustanovi rad naše službe određen je od po-

nedjeljka do petka u dvije smjene, jutarnja od 8 do 16 i popodnevna od 13 do 21. Zbog potreba i specifičnosti posla po dvoje zaposlenika iz službe radi vikendom. Prosječno svakog djelatnika zapadne jedna subota ili nedjelja mjesečno. Do unazad godinu dana taj se je rad tretirao kao prekovremeni, kada je Vlada donije-la odluku o potrebi smanjenja prekovremenog rada, većina ustanova u sustavu ukinula je rad te službe vi-kendom, no zbog specifičnosti kod nas to nije bilo mo-guće (odnosno moguće je, ali nije preporučljivo).

Kako bi udovoljio Vladinom zahtjevu, čelnik naše kuće donio je odluku da nastavimo raditi kako smo radili, no da se taj rad vikendom vise ne tretira kao prekovremeni rad, nego je to nazvao preraspodjelom, tako da nakon što odradimo dan vikenda u tjednu imamo slobodan dan (valja napomenuti da zbog toga tjedno četvero djelatnika koristi slobodan dan, što bit-no otežava posao drugim djelatnicima koji preuzima-ju njihov posao kad ih nema).

Odluke o preraspodjeli nema u pisanoj formi, da se tako radi može se vidjeti samo u šihterici. Riječ je uglavnom o 8 sati mjesečno, što i Vlada dozvoljava da se plati kao prekovremeni rad. Pitanja:

a) ima li pravo poslodavac na ovakav način organi-zirati rad i koliko dugo?

b) kad se odradi 8 sati, nakon koliko se odrađenih minuta računa prekovremeni sat, odnosno što se zao-kružuje na puni sat.

Npr. ako je radno vrijeme od 8-16, a osoba ne svo-jom voljom radi do 17.30, je li to jedan prekovremeni sat ili dva. Ili ako radi do 17.15 ili do 17.35?

9 Tumačenje br. 12/44. (13. lipnja 2013.)Kad je rad službenika i namještenika organiziran

u radnom tjednu uobičajeno od ponedjeljka do pet-

ka tada se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom smatra preko-vremenim radom. U prekovremeni rad uračunava se samo rad duži od propisanog radnog vremena koji se obavlja na zahtjev poslodavca. Ukupno vrije-me prekovremenog rada (sati i minute) zbraja se na mjesečnoj osnovi i zaokružuje na ostvareni puni sat prekovremenog rada.

Vezano uz pravo službenika i namještenika po os-novi prekovremenog rada upućuje se i na članak 44. stavak 15. Kolektivnog ugovora. Vezano uz promjenu rasporeda radnog vremena upućuje se na članak 8. stavak 1. Kolektivnog ugovora.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 13/44.Da li je ispravno kod obračuna prekovremenih

sati zbrajati vrijeme provedeno na radu iznad 8 sati po načelu minuta (kao što se računa nedozvoljeno kašnjenje) ili se obračunava samo od puno sata na više? MVEP ima elektronički način evidentiranja prisutnosti na radu te se ispis evidencije koristi kao osnova za obračuna prekovremenih sati. Obrazac au-tomatski zbraja sve minute i pretvara ih u sate, ali je navodno revizija prigovorila takvom načinu obraču-na i ustvrdila da se samo puni sat pojedinačno može smatrati prekovremenim radom, a vrijeme manje od toga zanemariti.

9 Tumačenje br. 13/44. (13. lipnja 2013.)Prekovremeni rad podrazumijeva rad duži od pu-

nog, odnosno nepunog radnog vremena, na zahtjev poslodavca (članak 45. stavak 1. Zakona o radu). Stoga službenik može ostvariti pravo na uvećanje plaće samo za prekovremeni rad koji je obavljao na zahtjev, traženje ili po nalogu poslodavca, a ne sve vrijeme koje je samoinicijativno (bez zahtjeva poslodavca) bio prisutan u prostorijama poslodav-ca izvan redovnog radnog vremena i koje je u elek-troničkoj evidenciji prisutnosti na radu automatski zbrojeno tijekom mjeseca.

Članak 45. – Kolektivnog ugovora

PRAVO NA UVEĆANJE KOEFICIJENTA SLOŽENO-STI POSLOVA RADNOG MJESTA ZA RADNI STAŽ

OSTVAREN U DRŽAVNIM TIJELIMA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 4/45.

Službenik je ove godine navršio 20 godina rada u državnoj službi te je dobio rješenje kojim se njegov ko-eficijent složenosti poslova uvećava za 4 %.

Pitanje: Da li se to uvećanje koeficijenta na isplat-noj listi iskazuje u rubrici predviđenoj za koeficijent složenosti (tj. kao dio osnovne plaće), ili se tih 4% iska-zuje samo kao jedan od iznosa dodataka na plaću? S obzirom da se koeficijent složenosti poslova u uredba-ma iskazuje sa dvije decimale, da li konkretno mojih 0,88 nakon dodatka od 4 % u izračun ulazi kao 0,92 (ako se zaokružuje) ili kao 0,9152?

Napomena Komisije - upit je postavljen prije 1. ožujka 2013. godine pa su od tog datuma svi koefici-jenti iskazani na tri decimale.

9 Tumačenje br. 4/45. (23. travanj 2013.)Sukladno članku 45. Kolektivnog ugovora službe-

niku i namješteniku uvećava se koeficijent složeno-sti poslova radnog mjesta za 4, 8 ili 10% za radni staž

Page 60: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN60

ostvaren u državnim tijelima i stoga tako uvećani ko-eficijent služi za izračun osnovne plaće.

Članak 54. – Kolektivnog ugovora

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/54.Državna službenica podnijela je dana 20. prosin-

ca 2012. godine zahtjev za isplatu novčane pomoći za bolovanje koje je koristila od 20. rujna 2011. do 31. prosinca 2011. godine.

Molimo tumačenje članka 54. Kolektivnog ugovora - ostvaruje li službenica pravo na novčanu pomoć za bolovanje u 2013. godini za bolovanje iz 2011. godine.

9 Tumačenje br. 1/54. (29. svibanj 2013.)Službenica koja je bila na dužem bolovanju u 2011.

godini ostvaruje pravo na novčanu pomoć za bolova-nje temeljem odredaba Kolektivnog ugovora koji je tada bio na snazi.

U konkretnom slučaju službenica ostvaruje pravo na novčanu pomoć iz članka 54. Kolektivnog ugovo-ra za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 93/08., 23/09. - ispr., 39/09 - Dodatak I i 90/10. - Dodatak II).

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 2/54.Više stranaka postavilo je pitanja u vezi ostvariva-

nja prava na pomoć radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicin-skih pomagala, odnosno lijekova, odnosno što je po-trebno za ostvarivanje navedenog prava.

9 Tumačenje br. 2/54. (13. lipnja 2013.)Za ostvarenje prava iz članka 54. stavka 4. Kolektiv-

nog ugovora potrebni su:a) preporuka nadležnog liječnika specijaliste po

pravilima medicinske struke,b) dokaz da je pokriće troškova zatraženo ali nije

odobreno od strane Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje,

c) da je liječenje, pomagalo odnosno lijek nužan i nenadomjestiv tj. nema odgovarajuće alternati-ve koja se pokriva od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Odredbom članka 54. stavka 4. Kolektivnog ugovo-ra ne može se nadomjestiti dobrovoljno zdravstveno osiguranje odnosno troškovi koji se pokrivaju u tom osiguranju. Zbog kompleksnosti pitanja u svakom pojedinačnom slučaju može se podnijeti zahtjev ovoj Komisiji. Uz zahtjev je potrebno priložiti odgovaraju-će dokaze.

Članak 56. – Kolektivnog ugovora

DODATAK ZA RAD NA TERENU 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 3/56.

Da li službenici PU zadarske, postaje pomorske policije Zadar imaju pravo na terenski dodatak za vrijeme njihovog rada na sezonskim graničnim pri-jelazima Božava i Sali na Dugom otoku? Navedena mjesta potpadaju pod teritorijalnu nadležnost Prve policijske postaje Zadar, ali se svake godine u tim mjestima uspostavljaju sezonski granični prijelazi, a teritorij tih graničnih prijelaza potpada pod terito-rijalnu nadležnost Postaje pomorske policije Zadar, tako da se na rad na tim graničnim prijelazima upu-

ćuju djelatnici te policijske postaje tj. Postaje pomor-ske policije Zadar.

Problem je što navedeni djelatnici obavljaju prijam službe u Zadru, u prostorijama Postaje, a nakon toga do navedenih sezonskih graničnih prijelaza putuju trajektom oko 2 sata, te po završetku rada na navede-nim sezonskim graničnim prijelazima ponovno putu-ju oko 2 sata trajektom do Zadra, gdje u prostorijama Postaje predaju službu. Dakle, pored 12 sati efektivnog rada dnevno (u turnusu), svaki taj radni dan de facto su angažirani još dodatnih 4 sata.

9 Tumačenje br. 3/56. (13. lipnja 2013.)S obzirom na odredbu članka 56. stavka 2. Kolek-

tivnog ugovora koja definira stalno mjesto rada, služ-benici Pomorske policije koji preuzimaju i predaju smjenu u postaji Pomorske policije te putuju trajek-tom na otok na kojem obavljaju poslove radnog mje-sta na području nadležnosti njegove postaje nemaju pravo na terenski dodatak. Navedenim službenicima se u radno vrijeme računa vrijeme od preuzimanja do predaje smjene.

Članak 58. – Kolektivnog ugovora

NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/58.

U rujnu 1998. godine započeo sam školovanje u Srednjoj policijskoj školi temeljem ugovora o školova-nju koji je sklopljen 15. listopada 1998. godine. Po za-vršetku školovanja raspoređen sam od 3. srpnja 2000. godine u PU zagrebačku, I. policijsku postaju Zagreb, gdje i sada radim. Dana 30. travnja 2011. godine sklo-pio sam brak i time, po mojem mišljenju, stekao pra-vo na naknadu za odvojeni život pošto supruga i ja imamo cijelo vrijeme prijavljeno prebivalište u opći-ni Strigova u Međimurskoj županiji. Dana 2. prosin-ca 2011. godine pisano sam tražio ostvarenje svojeg prava, a dobio sam 10. siječnja 2012. odgovor Mini-starstva unutarnjih poslova da ne ostvarujem pravo naknadu jer samo raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta moje obitelji temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju.

9 Tumačenje br. 1/58. (29. svibanj 2013.)Intencija je odredbe članka 58. Kolektivnog ugo-

vora da se naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje u slučaju kada poslodavac svojim aktom (odlukom), a ne na zahtjev državnog službenika, ras-poredi državnog službenika u drugo mjesto, različito od mjesta prebivališta njegove obitelji. Stoga, ako je službenik raspoređen u određeno mjesto rada i prili-kom rasporeda nije mu pripadala naknada za odvo-jeni život od obitelji, činjenica sklapanja braka nakon toga ne utječe na stjecanje prava na tu naknadu.

PREGLED PROPISA

Page 61: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 61

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 2/58.Službenica koja je bila stavljena na raspolaganje

Vladi RH ponovno je zaposlena u Državnom ure-du za ..., Područnom ureda Rijeka. Naime, Državni ured za .. je od Ministarstva uprave tražio provjeru službenika na raspolaganju za Područni ured Rije-ka. Službenica je na testiranju zadovoljila tražene stručne uvjete te su ispunjene pretpostavke za za-snivanje radnog odnosa u Državnom uredu za ... Prebivalište službenice je u Zagrebu, a od 13. rujna 2012. godine ima prijavljeno boravište u Rijeci. Da li službenici pripada pravo na naknadu za odvoje-ni život, uz napomenu da na svojoj kartici poreza na dohodak od nesamostalnog rada ima kao uzdr-žavanog člana prijavljenog sina čije je prebivalište također u Zagrebu?

9 Tumačenje br. 2/58. (13. lipnja 2013.)Službenik nema pravo na naknadu za odvojeni ži-

vot u slučajevima iz članka 58. stavka 2. Kolektivnog ugovora. S obzirom da se kod rasporeda službenika stavljenog na raspolaganje Vladi u drugo mjesto rada ne radi o slučaju iz članka 58. stavka 2. Kolektivnog ugovora, službenik ima pravo na naknadu za odvo-jeni život.

Članak 59. – Kolektivnog ugovora

PRIJEVOZ S POSLA NA POSAO 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 86/59.

Sto se podrazumijeva pod pojmom „javni prijevoz”. Problem koji se pojašnjava u upitu - na jednoj među-mjesnoj relaciji prijevoz vrši registrirani prijevoznik u kombiju. Na toj relaciji od strane grada nije organi-ziran prijevoz. Da li račun koji prijevoznik izdaje za kupnju mjesečne karte možemo koristiti za refunda-ciju prijevoznih troškova službenika?

9 Tumačenje br. 86/59. (29. svibanj 2013.)Pod pojmom javnog prijevoza podrazumijeva se

javni linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu koji se obavlja na određenim relacijama i po unapri-jed utvrđenom voznom redu, cijeni i općim prijevo-znim uvjetima.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 87/59. Kako obračunati prijevoz službenicima (policija,

carina, pravosudna policija, vatrogasci, centri 112..) koji rade u turnusima (12-24-12-48) i tijekom mjeseca imaju od 14-16 dolazaka na posao i povratka s posla (prema rasporedu rada) i imaju odrađen mjesečni fond sati.

Da li se njima isplaćuje puni iznos mjesečne karte kao da su radili sve radne dane) ili se isplaćuje nakna-da samo za one dane kada su radili.

Kako obračunati prijevoz službeniku koji radi u turnusima a ne koristi mjesni javni prijevoz, već pri-ma naknadu tako da mu se naknada umanjuje za 25%. Da li se isplaćuje iznos umanjen za 25% (270 kn) ili se isplaćuje iznos prema broju dolazaka na posao i odlazaka s posla umanjen za 25%, a ne koristi nijedan razlog odsutnosti iz članka 59. stavka 14. (stavak 2.).

9 Tumačenje br. 87/59. (29. svibanj 2013.)Službenik koji radi u turnusima i dolazi na posao

sve radne dane u mjesecu prema redovnom raspo-redu radnog vremena odnosno nije imao izostanke s posla iz razloga navedenih u članku 59. st. 14. Ko-lektivnog ugovora, ima pravo na puni iznos mjesečne naknade troškova prijevoza, koji mu pripada suklad-no odredbama članka 59. Kolektivnog ugovora.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 88/59.Prvostupanjski i drugostupanjski sudovi imaju or-

ganizirano dežurstvo izvan redovnog radnog vreme-na, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane za obavljanje radnji koje ne trpe odlaganje. Dakle, u vrijeme dežurstva događa se da npr. sudski zapisničari po nekoliko puta dnevno dolaze na po-sao i vraćaju se s posla. Pitanje je na koji način obra-čunati troškove prijevoza službeniku i namješteniku u situaciji kada više puta dnevno dolaze na posao i odlaze s posla u situaciji kada je državnom službeni-ku rješenjem priznato pravo (mjesni prijevoz) po čl. 59. st. 2. KU kada mu se mjesečna naknada umanjuje za 25%, budući da ne koristi mjesni prijevoz na koji ima pravo, a isti mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla u uredovno radno vrijeme, pa kada u vrijeme dežurstva više puta dnevno dolazi i odlazi s posla da li mu se mjesečna naknada pove-ćava i na koji način, te da li je ista ograničena izno-som naknade, odnosno mjesečne karte, dakako bez predočenja računa.

9 Tumačenje br. 88/59. (13. lipnja 2013.)Službenik koji dolazi u dežurstvo i po pozivu na

posao izvan redovnog radnog vremena, u vrijeme kada nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini ci-jene pojedinačne karte za te dolaske.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 90/59.Državna službenica DM nije dobila putne troško-

ve za mjesec kolovoz 2012. godine. Molimo odgovor od kojeg mjeseca u 2012. godini se naknada troško-va prijevoza obračunava po članku 59. Kolektivnog ugovora sklopljenog dana 2. kolovoza 2012. godine. Je li naknada troškova prijevoza na posao i s posla za mjesec kolovoz 2012. godine trebalo isplatiti suklad-no članku 59. prethodno važećeg Kolektivnog ugovo-ra s obzirom da je obveza isplate dospjela 31. srpnja 2012. godine?

9 Tumačenje br. 90/59. (13. lipnja 2013.)Pravo na naknadu troškova prijevoza za mjesec ko-

lovoz 2012. godine ostvaruje se temeljem odredbi Ko-lektivnog ugovora koji je bio na snazi do 2. kolovoza 2012. godine.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 91/59.Ima li službenik pravo na naknadu troškova prije-

voza za dane u koje koristi službeno vozilo za dolazak na posao i odlazak s posla?

9 Tumačenje br. 91/59. (13. lipnja 2013.)Službenik koji u određene dane u mjesecu koristi

službeno vozilo za dolazak i odlazak s posla nema pravo na naknadu troškova prijevoza za te dane.

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI

Page 62: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN62

Članak 61. – Kolektivnog ugovora

SISTEMATSKI PREGLED 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/61.

Koja prava ostvaruju carinski službenici koji su od strane poslodavca temeljem članka 61. Kolektivnog ugovora iz Dubrovnika upućeni na sistematski pre-gled u Split?

a) smatra li se službenim putovanjem upućivanje službenika na sistematski pregled u mjesto različito od njegova mjesta rada?

b) imaju li službenici upućeni na sistematski pre-gled pravo na plaćeni dopust?

c) može li poslodavac bez pristanka službenika pri-mijeniti čl. 28. Kolektivnog ugovora, odnosno može li službeniku oduzeti jedan dan godišnjeg odmora zbog sistematskog pregleda?

9 Tumačenje br. 1/61. (23. travanj 2013.)a) Upućivanje službenika na sistematski pregled

temeljem članka 61. Kolektivnog ugovora u mje-sto različito od mjesta rada ne smatra se službe-nim putovanjem.

b) Državni službenik koji je na sistematski pregled upućen u vrijeme kada bi prema redovnom raspo-redu radnog vremena trebao raditi, za dan siste-matskog pregleda nema pravo na plaćeni dopust nego pravo na naknadu plaće za taj dan. Državni službenik koji je na sistematski pregled upućen u vrijeme kada prema redovnom rasporedu radnog vremena ne bi trebao raditi, nema pravo na na-knadu plaće za dan sistematskog pregleda.

c) Ako poslodavac upućuje službenika na siste-matski pregled u njegovo redovno radno vrije-me, odnosno ako službenik ima mogućnost si-stematski pregled organiziran sukladno čl. 61. Kolektivnog ugovora obaviti samo za vrijeme radnog vremena, poslodavac ne može taj dan odrediti kao dan godišnjeg odmora.

Članak 62. – Kolektivnog ugovora

JUBILARNA NAGRADA 9 Pitanje u vezi sa zaključkom (23. travanj 2013.)

Državni sam službenik Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav, Zatvora u Splitu, gdje ne-prekidno radim od 1. siječnja 1988. godine. Smatram da sa danom 31. prosinca 2012. godine navršavam 25 godina neprekidnog radnog staža u službi, čime stje-čem pravo na isplatu jubilarne nagrade. Naime, moj prvi radni dan (8 sati) bio je 1. siječnja 1988. godine pa je s odrađenim radnim danom 31. prosinca 2012. punim kompletnih 25 godina. Zar s danom 1. siječnja 2013. ne prelazim u 26. godinu radnog staža?

9 U vezi s navedenim pitanjem Komisija donosi sljedeći zaključak: (23. travanj 2013.)Način računanja rokova nije uređen Kolektivnim

ugovorom.Prema članku 6. stavku 4. Zakona o radu (Nar. nov.

br. 149/09. i 61/11.), a u vezi s člankom 4. stavkom 2. Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br 92/05., 107/07., 27/08., 34/11. - Zakon o Registru zaposle-nih u javnom sektoru, 49/11., 150/11., 34/12., 37/13. i 38/13.), na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo

pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugo-vorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, primjenjuju u skladu s nara-vi toga ugovora opći propisi obveznoga prava.

Prema članku 300. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.), rok određen u tjednima, mjesecima i godinama završava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom na-stanka događaja od kojega rok počinje teći, ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 4/62.Molimo Vas za sljedeću informaciju. Službenica Za-

voda zaposlena je u državnoj službi od 1. svibnja 1992. godine. U međuvremenu obavljala je dužnost pomoć-nice ravnatelja (dužnosnica) od 21. listopada 2005. do 10. travnja 2008. godine (ukupno 2 godine, 5 mjeseci i 21 dan). Naknadno je imenovana v.d. ravnateljicom Zavoda (dužnosnica) dana 2. kolovoza 2008. godine do 12. prosinca 2008. godine (ukupno 4 mjeseca i 11 dana). Jubilarna nagrada za neprekidni rad u držav-noj službi od 15 godina isplaćena joj je dana 3. ožujka 2010. godine. Pitanje:

Kada imenovana ima pravo na isplatu jubilarne na-grade za 20 godina staža? Dvoumimo se oko sljedećeg: da li se isplata može izvršiti navršenjem 20 godina uku-pnog staža u državnoj službi (1. svibnja 2012.) ili pro-tekom 5 godina nakon zadnje isplate (3. ožujka 2015.)?

9 Tumačenje br. 4/62. (13. lipnja 2013.)Službeniku pripada pravo na isplatu jubilarne na-

grade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim tijelima kad navrše određene godine radnog staža. Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mje-seca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu. Ujedno Komi-sija upućuje podnositelja zahtjeva na tumačenje br. 2/62 od 11. siječnja 2013.jer je riječ o službenici koja je ispunila uvjete za jubilarnu nagradu u 2012. godini.

Članak 92. – Kolektivnog ugovora

SINDIKALNI POVJERENIK – PRAVO NA NAKNADU PLAĆE

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/92.Predsjednik sindikata ... koji ima 1570 članova

ujedno je povjerenik podružnice koja ima 230 člano-va. U Sindikatu nitko ne koristi pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme.

Državno tijelo osporava pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme sukladno čl.92. stavak 2. Ko-lektivnog ugovora s obzirom na broj članova podruž-nice. Molim Vas za tumačenje članka 92. stavka 2. Ko-lektivnog ugovora o ostvarivanju prava na naknadu plaće za puno radno vrijeme predsjednika sindikata, uzimajući u obzir da je isti i povjerenik podružnice koja ima 230 članova, a da Sindikat ima 1570 članova, te da spomenuto pravo nitko ne koristi.

9 Tumačenje br. 1/92. (13. lipnja 2013.)Za ostvarivanje prava sindikalnog povjerenika na

naknadu plaće za puno radno vrijeme iz članka 92. stavka 2. Kolektivnog ugovora nije nužno da 700 čla-nova Sindikata bude iz iste podružnice. Sindikat mora

Page 63: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 63

obavijestiti čelnika tijela o sindikalnim povjerenicima koji koriste pravo iz članka 92. stavka 2. Kolektivnog ugovora. Čelnik tijela donosi rješenje o navedenom pravu. Za preostali broj članova za koji Sindikat nije ko-ristio prava iz članka 92. stavka 2. Kolektivnog ugovora, Sindikat može koristiti prava sindikalnog povjerenika iz članka 92. stavka 1. Kolektivnog ugovora, o čemu se zaključuje sporazum sukladno članku 93. Kolektivnog ugovora. Prava sindikalnog povjerenika iz članka 92. stavka 1. i stavka 2. međusobno se isključuju.

Članak 96. – Kolektivnog ugovora

OBAVIJEST O ODLUKAMA VAŽNIM ZA POLOŽAJ DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/96.

Smatra li se premještaj službenika ili više njih odjednom iz jednog mjesta rada u drugo odlukom

važnom za položaj državnog službenika i namješteni-ka i mora li u tom slučaju čelnik državnog tijela koji donosi rješenje o premještaju prije toga obavijestiti sindikalnog povjerenika?

9 Tumačenje br. 1/96. (29. svibanj 2013.)Odluka o premještaju državnog službenika iz jed-

nog mjesta rada u drugo ne smatra se odlukom iz članka 96. Kolektivnog ugovora, o kojoj bi posloda-vac, prije njenog donošenja, morao obavijestiti sin-dikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstav-nika Sindikata.

O premještaju se odlučuje rješenjem u upravnom postupku, protiv kojeg službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu. Međutim ako se radi o premještaju više službenika u istom razdoblju o tome treba obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata.

Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama

Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih služba zaključili su 12. prosinca 2012. Temeljni kolektiv-

ni ugovor za službenike i namještenike u javnim služba-ma na rok od četiri godine. Jednako tako, istog je dana sklopljen i Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama kojim se privremeno ograničavaju određena materijalna pra-va zaposlenih u javnim službama u 2013. Ugovorene su strane imenovale Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje primjene Temeljnoga kolektivnog ugovora i obvezne su pridržavati se danog tumačenja. U članku da-jemo pregled nekih Tumačenja odredaba Temeljnoga ko-lektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama danih od strane Povjerenstva.2

1. UVODTemeljni kolektivni ugovor za službenike i namje-

štenike u javnim službama ((Nar. nov., br. 141/12, dalje: Temeljni kolektivni ugovor ) zaključen je 12. prosinca 2012. između Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlade) i sindikata javih služba. Jednako tako,

Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.1 UDK 331.1

istog je dana zaključen i Dodatak I. Temeljnom ko-lektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.; dalje: Doda-tak I.) kojim se uređuje način isplate iznimnih rješe-nja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013., što je dodatno uređeno i Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br., 143/12., dalje: Zakon o uskrati). Neovisno o tome što nisu svi sindikati iz javnih služba koji su vodili pregovore s Vladom i za-ključili Temeljni kolektivni ugovor, zaključeni Temelj-ni kolektivni ugovor primjenjuje se na sve zaposlene u javnim službama Republike Hrvatske na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01.). Na temelju Zakona o kriteri-jima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i repre-zentativnosti za kolektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12. - ispr.; dalje: Zakona o reprezenta-tivnosti), prije pregovora o zaključivanju Temeljnoga kolektivnog ugovora proveden je postupak utvrđiva-nja reprezentativnosti onih sindikata koji su iskazali zainteresiranost i koji mogu u skladu s čl. 12. Zakona o reprezentativnosti pregovarati o zaključivanju Te-meljnoga kolektivnog ugovora. Temeljni kolektivni ugovor u pretežitom broju svojih odredaba ne razli-kuje se od prethodnoga istovrsnog Temeljnog kolek-tivnog ugovora.

U skladu s čl. 19. Temeljnoga kolektivnog ugovo-ra, ugovorene strane osnovale su Povjerenstvo za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora (dalje: Povjerenstvo). – Konstituirajuća sjednica zajedničkog

1 Tumačenja Povjerenstva za Tumačenje temeljnog kolektivnog ugo-vora preuzeta s mrežnih stranica Ministarstva rada i mirovinskoga susta-va (http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbeni-ke-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/ ), 9. kolovoza 2013.

2 U časopisu Računovodstvo, revizija i financije (RRiF) objavljuju se tumačenja povjerenstva. Tumačenja su objavljena u:

- Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, br. 5/13., str. 71.

Page 64: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN64

Povjerenstva za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora održana je 30. siječnja 2013. Tumačenja Po-vjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Temeljnoga kolektivnog ugovora pa su ugovorne strane obvezne pridržavati se danog tumačenja Povjerenstva. U na-stavku članka daju se tumačenja odredaba Temeljno-ga kolektivnog ugovora danih od strane Povjerenstva.

Upite za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugo-vora možete dostavljati na sljedeću adresu:

E-pošta: [email protected] navesti „Upit za tumačenje Temeljnoga

kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Osim Temeljnoga kolektivnog ugovora, zaposleni u javnim službama za pojedine djelatnosti mora-ju voditi brigu i o posebnim granskim kolektivnim ugovorima.

Naime, Vlada i sindikati javnih službi u Dodatku I. preuzeli su obvezu usklađivanje svih kolektivnih ugovori koji su zaključeni slijedom Temeljnoga ko-lektivnog ugovora, s Dodatkom I. odnosno s novim Temeljnim kolektivnim ugovorom, i to u roku od 30 dana od dana njegova potpisivanja. U skladu s čl. 6. st. 2. Dodatka I. radi uvažavanja zahtjeva sindikata glede istovjetnosti prava u javnim službama, Vlada je priznala utuživost tih prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama ako pojedino materijalno pravo postane utuživo na temelju nekog posebno (granskog) kolektivnog ugovora, u opsegu i visini materijalnih prava sadržanih u tim kolektivnim ugovorima. Do 15. kolovoza 2013. nije zaključen niti jedan granski kolektivni ugovor za javne službe, osim kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja, a on je zaključen nakon što je postala pravomoćna odluka suda kojim je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigu-ranja (Nar. nov., br. 126/11.) proglašen ništetnim.

2. TUMAČENJA POVJERENSTVA

Članak 44. – Temeljnoga kolektivnog ugovora

PLAĆENI DOPUST 9 Upit br. 53/54.

Na koliko dana plaćenog dopusta ima pravo zapo-slenik kojem su se rodili blizanci?

9 Tumačenje br. 53/54 (24. svibnja 2013.)Sukladno članku 44. TKU-a zaposlenik u slučaju

rođenja djeteta ima pravo na plaćeni dopust u traja-nju od 5 radnih dana, bez obzira na broj rođene djece.

Članak 45. – Temeljnog kolektivnog ugovora

NEPLAĆENI DOPUST 9 Upit br. 50/45.

Da li zaposlenik Državnog arhiva ima pravo na 10 dana neplaćenog dopusta za prisustvovanje predava-njima i polaganju ispita?

9 Tumačenje br. 50/45. (24. svibnja 2013.)U skladu s odredbama čl. 45. st. 1. TKU-a zaposle-

nik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne go-

dine za potrebe vlastitog školovanja u trajanju od 10 dana za polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima.

Članak 49. – Temeljnog kolektivnog ugovora

RADNI STAŽ U BIVŠOJ SFRJ 9 Upit br. 55/51.

Da li zaposlenici na ime uvećanja osnovne pla-će za navršene godine radnog staža priznati u rad-ni staž zaposlenje u bivšoj SFRJ za razdoblje od 8. veljače 1984. godine do 24. veljače 2000. godine, a radni odnos u RH zasnovala je od dana 22. listopada 2001. godine?

9 Tumačenje br. 55/51. (24. svibnja 2013.)Radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ

uračunava se u radni staž zaposlenika u javnim služ-bama samo do 8. 10. 1991, a radni staž ostvaren na-kon navedenog datuma ne uračunava se u radni staž zaposlenih u javnim službama, jer se radi o radnom stažu ostvarenom u drugim državama, dakle, u ino-zemstvu. Naime, 8. listopada 1991. donijeta je i stupi-la je na snagu Odluka da Republika Hrvatska raskida državno – pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadaš-nju SFRJ (Nar. nov., br. 53/91.).

Sukladno navedenom, radni staž koji je zaposle-nica ostvarila nakon 8. listopada 1991. godine, izvan RH, smatra se inozemnim stažem koji se prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ne uračunava u mirovinski staž u Republici Hrvatskoj, pa se prema navedenom ne može uračunati u radni staž u javnim službama.

RAD U INOZEMSTVU 9 Upit br. 45/49.

Da li se rad u inozemstvu, kada se kao poslodavac navodi tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije, za razdoblje od 1. travnja 1999. do 30. rujna 2000. smatra prekidom kontinuiteta radnog odnosa u javnim služ-bama za stjecanje prava na jubilarnu nagradu?

9 Tumačenje br. 45/49. (10. svibnja 2013.) Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za nepreki-

nuti staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe u smislu Zako-na o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09) smatraju se javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Sukladno tome, rad u tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije ne smatra se radom u javnim službama.

Članak 53. – Temeljnog kolektivnog ugovora

ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆE 9 Upit br. 51/53.

Što se točno podrazumijeva pod pojmom od-sutnosti tajnosti plaća u javnim službama, te da li je moguće objaviti plaće bez suglasnosti svakog od zaposlenika?

Page 65: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 65

9 Tumačenje br. 51/53. (24. svibnja 2013.)Sukladno članku 53. TKU-a, u javnim službama

nema tajnosti plaća, te se javnost plaća osigurava dostupnošću podataka o plaćama svih zaposlenika ustanove svim zaposlenicima ustanove i javnosti iz čega proizlazi da je plaću moguće objaviti bez sugla-snosti svakog od zaposlenika.

Načelo tajnosti plaća odnosi se na elemente pla-će koje su zaštićene prisilnim propisima RH, ( npr. Obiteljski zakon), stoga struktura odbitaka odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne mogu biti predmet javne objave.

Članak 54. – Temeljnog kolektivnog ugovora

SMJENSKI RAD 9 Upit br. 49/67.

Da li zaposlenici kojima se raspored radnog vre-mena odvija na slijedeći način:

1. tjedan: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak – ujutro, utorak – poslijepodne (samo jedan dan u drugoj smjeni)

2. tjedan: ponedjeljak, petak – poslijepodne, uto-rak, srijeda, četvrtak – ujutro

3. tjedan: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak – ujutro, utorak – poslijepodne (samo jedan dan u drugoj smjeni)

4. tjedan: ponedjeljak, utorak – poslijepodne, če-tvrtak, petak – ujutro imaju pravo na uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni za 10%?

9 Tumačenje br. 49/67. (10. svibnja 2013.) Smjenski rad je svakodnevni rad zaposlenika pre-

ma utvrđenom radnom vremenu poslodavca koje obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslije-podnevnom (druga smjena), ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna. Kod smjenskog rada definiranog na mjesečnoj osnovi mora se raditi ili o mijenjanju smjena ili naizmjeničnom obavljanju poslova u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mje-seca ( npr. jedan tjedan ujutro, tri tjedna popodne). Kod smjenskog rada na tjednoj osnovi zaposlenik naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

Stoga, tjedan u kojem zaposlenik najmanje dva dana radi u drugoj smjeni i tri dana u prvoj smjeni ( II. i IV. tjedan) smatra se smjenskim radom na tjed-noj osnovi te zaposleniku u tom tjednu pripada pravo na uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni. Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četiri dana u prvoj smjeni ne smatra se smjen-skim radom ( I. i III. tjedan).

UVEĆANJE PLAĆE 9 Upit br. 54/51.

Da li se sukladno čl. 51. TKU-a priznaje zaposleni-ku u radni staž, radi uvećanja plaće od 0.5% za svaku navršenu godinu radnog staža, staž osiguranja navr-šen u SR Njemačkoj?

9 Tumačenje br. 54/51. (24. svibnja 2013.)Inozemni staž ne uračunava se u radni staž zapo-

slenika. Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju inozemni radni staž je radni staž ostva-ren u drugoj državi i ne računa se u mirovinski staž u

Republici Hrvatskoj, pa se obzirom na navedeno ne može niti uračunati u radni staž zaposlenika.

Članak 56. – Temeljnog kolektivnog ugovora

DEŽURSTVO U ŠKOLI 9 Upit br. 22/67.

Da li je majka djeteta do treće godine starosti duž-na dežurati, te da li se TKU primjenjuje i na profesore u srednjim školama?

9 Tumačenje br. 22/67. (27. ožujka 2013.)TKU se primjenjuje i na profesore zaposlene u

srednjim školama. Ako je dežurstvo zaposleniku određeno kao prekovremeni rad, tada ostvaruje za-štitu prava iz čl. 56. st. 3. TKU-a, no ako se dežurstvo ubraja unutar redovnog radnog vremena zaposleni-ka, tada takva zaštita nije moguća.

Članak 61. – Temeljnog kolektivnog ugovora

OTPREMINA ZA ODLAZAK U MIROVINU 9 Upit br. 32/67.

Da li zaposlenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu?

9 Tumačenje br. 32/67. (17. travnja 2013.)Sukladno čl. 61. TKU-a zaposleniku koji odlazi u

mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice.

Članak 63. – Temeljnog kolektivnog ugovora

POMOĆ ZA KUPNJU MEDICINSKOG POMAGALA 9 Upit br. 58/65.

Da li na temelju TKU-a zaposlenik ima pravo na jednokratnu financijsku pomoć u svrhu kupnje me-dicinskih pomagala stomatološke struke ( fiksne protetike), u svrhu liječenja punoljetnog djeteta koje boluje od hipohidrotične ektodermalne displazije i oligodoncije?

9 Tumačenje br. 57/63. (24. svibnja 2013.)Da bi zaposleniku bilo utvrđeno pravo na pokri-

će troškova prilikom nabave medicinskih pomagala potrebno je pribaviti preporuku nadležnog liječnika specijalista, odnosno da su takva pomagala potrebita i nenadomjestiva za zaposlenika te da troškovi nisu odobreni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Slijedom navedenog, ako su kumulativno ispunjeni navedeni uvjeti zaposleniku će se nado-knaditi troškovi u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice, jednom godišnje.

POMOĆ U SLUČAJU ROĐENJA DJETETA 9 Upit br. 59/63.

Da li zaposlenica koja je rodila blizance ostvaruje pravo na pomoć sukladno čl. 63. TKU-a dva puta ili jedanput?

9 Tumačenje br. 59/63. (24. svibnja 2013.)Sukladno članku 63. TKU-a zaposlenik u slučaju

rođenja djeteta ima pravo na pomoć u iznosu 50% od jedne proračunske osnovice, bez obzira na broj rođe-ne djece.

Page 66: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN66

Članak 64. – Temeljnog kolektivnog ugovora

IZNOS DNEVNICE 9 Upit br. 56/64.

Koliko iznosi visina dnevnica od 1. siječnja 2013. godine?

9 Tumačenje br. 56/64. (24. svibnja 2013.)Sukladno članku 3. Dodataka I TKU-a (Nar. nov.,

br. 141/12.) propisana je osnovica za isplatu dnevni-ce u 2013. godini u iznosu od 150,00 kuna. Međutim, kako je sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.), zaposlenicima u javnim službama priznato pravo na utuživost povoljnijeg prava, upućujemo da se u slučaju dvojbenosti obrate za tumačenje komisiji za tumačenje granskog kolek-tivnog ugovora, kojim je to pravo različito uređeno.

Članak 65. – Temeljnog kolektivnog ugovora

TERENSKI DODATAK 9 Upit br. 58/65.

Da li je neoporezivi iznos terenskog dodatka za rad u inozemstvu ograničen na 150,00 kn dnevno ili je i nadalje dopušteni neoporezivi dio iznos do 250,00 kn dnevno kao što je bio prije usvajanja Dodatka I TKU-a?

9 Tumačenje br. 58/65. (24. svibnja 2013.)Visina terenskog dodatka utvrđena je člankom

65. stavkom 3. TKU-a i zaposlenik će ostvariti teren-ski dodatak u iznosu i na način kako je to utvrđeno za državna tijela. Budući da TKU-om nije propisan iznos neoporezivog dijela terenskog dodatka, već je isto utvrđeno Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.), stoga Vas upućujemo da svoj upit uputite nadležnom Ministar-stvu financija.

Članak 67. – Temeljnog kolektivnog ugovora

MJESNI PRIJEVOZ 9 Upit br. 25/67.

Kako će se utvrditi naknada troška prijevoza zapo-sleniku koji koristi mjesni prijevoz, a koji mu ne omo-gućava redoviti dolazak na posao?

9 Tumačenje br. 25/67. (27. ožujka 2013.) Ako kriterij redovitog dolaska na posao u smislu

čl. 67. st. 18. TKU-a nije ispunjen odnosno ako je vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevo-za duže od 30 minuta zaposleniku će se nadoknadi-ti troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije.

9 Upit br. 26/67.Kako se određuje najbliže mjesto organiziranog

prijevoza kada zaposlenik živi i radi u Zagrebu, a mje-sni javni prijevoz mu ne omogućava redovit dolazak na posao?

9 Tumačenje br. 26/67. (27. ožujka 2013.) Ako je mjesni javni prijevoz u gradu (Zagreb) or-

ganiziran i moguće je kupiti mjesečnu kartu, ali on

ne omogućava zaposlenicima redovit dolazak na po-sao i odlazak s posla (neorganizirani prijevoz prema stavku 18. članka 67. TKU-a), troškove prijevoza treba nadoknaditi u visini cijene mjesečne karte toga grada u punom iznosu.

9 Upit br. 31/67.Da li zaposlenik koji na posao putuje na relaciji

Čulinec – Kustošija može birati između javnog prije-voza HŽ-a i ZET-a?

9 Tumačenje br. 31/67. (17. travnja 2013.)HŽ se smatra organiziranim javnim prijevozom, no

ako na istoj relaciji prometuje više prijevoznika (HŽ, ZET) zaposleniku će se nadoknaditi troškovi prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni godišnje, odno-sno mjesečne karte onog prijevoznika koji je najpo-voljniji za poslodavca, pod uvjetom da taj prijevoznik omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla.

9 Upit br. 34/67.Kako se obračunava prijevoz u Zagrebu kada osoba

doputuje međumjesnim prijevozom do Glavnog ko-lodvora ili do Autobusnog kolodvora?

9 Tumačenje br. 34/67. (10. svibnja 2013.) Naknada za prijevoz računa se od stanice među-

mjesnog prijevoza do mjesta rada ovisno o udalje-nosti. Ako je ta udaljenost veća od 2 km, zaposlenik ostvaruje naknadu troškova mjesnog prijevoza.

9 Upit br. 40/67.Da li zaposlenika koji stanuje u Zaprešiću, a radi u

Zagrebu i od adrese stanovanja do stanice HŽ-a ima 1700 m, te od Glavnog kolodvora u Zagrebu do mjesta rada također oko 1700 m, poslodavac mora uputiti na vlak, budući da taj prijevoz za poslodavca predstavlja povoljniji trošak?

9 Tumačenje br. 40/67. (10. svibnja 2013.) Ako zaposlenik od adrese stanovanja do stanice

međumjesnog prijevoza, odnosno od stanice među-mjesnog prijevoza do adrese rada ima manje od 2 kilo-metra, ostvaruje samo pravo na međumjesni prijevoz. Slijedom navedenog zaposleniku će se nadoknaditi troškovi u visini stvarnih izdataka prema cijeni mje-sečne odnosno pojedinačne karte, onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca pod uvjetom da taj prijevoznik zaposleniku omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla (u smislu čl. 67. st. 18. TKU-a).

9 Upit br. 35/67.Kako izračunati naknadu zaposleniku koji ne kori-

sti javni mjesni prijevoz, a koji od mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza ima više od 2 km?

9 Tumačenje br. 35/67. (10. svibnja 2013.) Zaposlenik koji ima organizirani mjesni prijevoz

koji ne koristi ima pravo na mjesečnu naknadu troško-va javnog prijevoza umanjenu za 25%. U slučaju neor-ganiziranog mjesnog prijevoza zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene mjeseč-ne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno naknadu po prijeđe-nom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije.

9 Upit br. 41/67.Zaposlenik putuje na posao na relaciji Gajnice –

Glavni kolodvor, a stanuje 100 m od stanice ZET- a i 500 m od stanice HŽ- a. Koju će mu naknadu obraču-

Page 67: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 67

nati poslodavac s obzirom da do stanice HŽ-a nema 2 kilometra?

9 Tumačenje br. 41/67. (10. svibnja 2013.) Pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza ima

samo onaj zaposlenik koji ima više od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno više od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja.

NAKNADA TROŠKOVA MJESNOG PRIJEVOZA U SLUČAJU DVOKRATNOG RADA

9 Upit br. 38/67.Da li zaposlenici koji imaju manje od 2 km od adre-

se stanovanja do adrese rada, a rade dvokratno imaju pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza?

9 Tumačenje br. 38/67. (10. svibnja 2013.) Zaposlenici koji imaju manje od 2 km od adrese

stanovanja do adrese rada nemaju pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza, bez obzira na broj dnev-nih dolazaka na posao.

PRIMJENA PLANERA HAK-a 9 Upit br. 46/67.

Da li zaposlenik koji prema planeru putovanja Hr-vatskog autokluba od adrese stanovanja do adrese rada ima manje od 2 km, a obrnutom rutom više od 2 km ima pravo na naknadu troškova prijevoza?9 Tumačenje br. 46/67. (10. svibnja 2013.) Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese sta-

novanja do adrese rada, nema pravo na naknadu troškova prijevoza. Primjena planera putovanja Hr-vatskog autokluba primjenjuje se kao pomoćno sred-stvo samo u slučaju kada nije nesporno ili notorno da zaposlenik prelazi udaljenost manju od 2 km prema uređenom najbližem pješačkom putu (ulice s uređe-nim pločnikom, pješačke zone, pothodnici, nathod-nici). Stoga zaposlenik koji može prijeći pješke nave-denu udaljenost prema uređenom pješačkom putu, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza.

MEĐUMJESNI PRIJEVOZ 9 Upit br. 13/67.

Što će se isplatiti zaposleniku kojem nije organizi-ran međumjesni javni prijevoz koji mu omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, a kori-stiti osobni automobil, odnosno da li se takvom za-posleniku može priznati 0,75 kuna po prijeđenom ki-lometru i naknada sukladno članku 67. stavku 4. i 17. TKU-a, budući zaposlenik ima cerebralnu paralizu?

9 Tumačenje br. 13/67. od 27. veljače 2013. je iz-mijenjeno i dopunjeno 17. travnja 2013. te glasi:U slučaju kada je temeljem članka 67. stavka 18.

TKU-a međumjesni javni prijevoz organiziran na način da radniku ne omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koja je naj-povoljnija za poslodavca. Obveza radnika je dokazati da međumjesni javni prijevoz ne omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, a obveza poslo-davca je utvrditi cijenu najpovoljnije prijevozne karte.

Odredba članka 67. stavak 6. TKU-a ne predviđa mogućnost kombiniranja naknade troškova javnog prijevoza i naknade po prijeđenom kilometru.

Odredba članka 67. stavka 17. TKU-a ne može se primjenjivati na zaposlenika koji ima cerebralnu pa-ralizu jer se navedena odredba odnosi samo na zapo-slenike s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe.

Potvrda o mjesečnoj cijeni karte nije dokaz iz član-ka 67. stavka 11. TKU-a.

9 Upit br. 18/67.Da li zaposlenik koji od mjesta stanovanja do stani-

ce međumjesnog prijevoza, odnosno od stanice me-đumjesnog prijevoza do mjesta rada ima manje od 2 kilometra, može ostvariti pravo na naknadu u iznosu vrijednosti mjesečne karte za tzv. prijevozne zone?

9 Tumačenje br. 18/67. (27. veljače 2013.) Ako zaposlenik od adrese stanovanja do stanice

međumjesnog prijevoza, odnosno od stanice me-đumjesnog prijevoza do adrese rada ima manje od 2 kilometra, ostvaruje samo pravo na međumjesni prijevoz.

9 Upit br. 27/67.Može li se radniku isplaćivati naknada troškova

prijevoza po kilometru (zaposlenik ima organizirani međumjesni prijevoz koji mu omogućava redovit do-lazak i odlazak s posla, a izjasnio se da želi koristiti osobni automobil) u smislu st. 6. čl. 67. TKU-a, iako je to za poslodavca nepovoljnije, te može li poslodavac isplaćivati naknadu za međumjesni prijevoz u visini cijene mjesečne pokazne karte iako zaposlenik ne može svaki mjesec donositi račune?

9 Tumačenje br. 27/67. (27. ožujka 2013.)Ako zaposlenik traži da mu se za organizirani i

redoviti međumjesni prijevoz isplaćuje naknada su-kladno odredbama članka 67. st. 6. TKU-a (0.75 kn/km), odnosno ne želi da mu se plaća karta za orga-nizirani prijevoz, a što je nepovoljnije za poslodava-ca, naknada troškova prijevoza isplatit će se u visini cijene karte za poslodavca najpovoljnijeg troška jav-nog prijevoza, te u tom slučaju nije potrebno predo-čenje računa.

9 Upit br. 47/67.Kako će se utvrditi visina naknade troškova među-

mjesnog prijevoza za zaposlenicu koja stanuje u Stu-bičkim Toplicama, a putuje na mjesto rada u Zagreb?

9 Tumačenje br. 47/67. (10. svibnja 2013.) Način i visina naknade troškova ovisi o tome da

li postoji organiziran međumjesni javni prijevoz, ako takav prijevoz postoji zaposlenik ima pravo na naknadu troškova međumjesnog javnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, od-nosno pojedinačne karte. Visina stvarnih izdataka mora se dokumentirati na način kako je propisano u čl. 67. stavku 11.TKU-a. Pored navedenog, ako za-poslenik ispunjava uvjete i iz čl. 67. st. 4. (udaljenost od 2 km i više od adrese stanovanja do stanice me-đumjesnog prijevoza i/ili od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada) ima pravo i na naknadu troškova mjesnog prijevoza, te će se stvarni izdaci utvrditi u visini zbroja troškova mjesnog i međumje-snog javnog prijevoza.

9 Upit br. 36/67.Da li zaposlenik u slučaju međumjesnog prijevoza

mora imati račun za kartu, odnosno da li može ostva-

Page 68: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN68

riti naknadu na temelju pojedinačne karte za svaki dan ili na temelju mjesečne karte?9 Tumačenje br. 36/67. od 10. (10. svibnja 2013.) Ako postoji organizirani međumjesni javni prije-

voz od mjesta stanovanja do mjesta rada zaposlenik ima pravo na naknadu troškova u visini stvarnih iz-dataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. O kupnji mjesečne odnosno pojedinačne karte treba se odrediti prema tome što je povoljnije za po-slodavca. Visina stvarnih izdataka mora se dokumen-tirati prema predočenim računima odnosno kuplje-nim prijevoznim kartama.

PRIJEVOZ PREKO 100 KILOMETARA 9 Upit br. 17/67.

Da li je moguće da nadležni ministar odbije odo-briti isplatu 0.65 kn po kilometru?

9 Tumačenje br. 17/67. od 27. veljače 2013. je iz-mijenjeno i dopunjeno 17. travnja 2013. te glasi:Nadležni ministar može odbiti donošenje posebne

odluke o utvrđivanju naknade troškova prijevoza u visini 0,65 kn po kilometru.

U slučajevima u kojima ocijeni da su ispunjene pretpostavke iz čl. 67. st. 8. TKU-a, nadležni ministar donijet će posebnu odluku kojom će zaposleniku utvrditi naknadu troškova prijevoza u visini 0.65 kn po kilometru za cijelu relaciju od mjesta stanovanja do mjesta rada.

9 Upit br. 42/67.Da li će za zaposlenike koji od adrese stanovanja

do adrese rada imaju udaljenost veću od 100 km, nadležni ministar donositi odluku o naknadi troško-va prijevoza za svaki slučaj pojedinačno ili će to biti jedinstvena odluka koja će se primjenjivati na razini sveučilišta, te da li dekan ustanove može donijeti od-luku o isplati prijevoza takvim zaposlenicima?

9 Tumačenje br. 42/67. (10. svibnja 2013.) Sukladno čl. 67. st. 8. TKU-a naknada troškova pri-

jevoza zaposlenicima koji od adrese stanovanja do adrese rada imaju više od 100 km donosi se isključivo posebnom odlukom nadležnog ministra, za svakog zaposlenika.

Slijedom navedenog upućujemo Vas da zahtjev za ostvarivanje troškova prijevoza uputite nadležnom Ministru kulture.

9 Upit br. 48/67.Da li se djelatniku koji ima više od 100 km od adrese

stanovanja do adrese rada za svaki dolazak isplaćuje isključivo naknada u visini prijeđene kilometraže po-množene sa 0.65 kn ili mu se u slučaju korištenja au-tobusa refundira cijena karte koju je za dolazak platio?

9 Tumačenje br. 48/67. (10. svibnja 2013.)Zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta

rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini 0.65 kn po pri-jeđenom kilometru bez obzira na to koje prijevozno sredstvo koristi zaposlenik.

OBRAČUN TROŠKOVA PRIJEVOZA U SLUČAJU KADA JE ZAPOSLENIK SPRIJEČEN DOĆI NA POSAO

9 Upit br. 30/67.Da li će se zaposleniku korisniku javnog međumje-

snog prijevoza koji je kupio mjesečnu kartu prije ra-

zloga spriječenosti za dolazak na posao naknada za trošak kupljene karte smanjiti za te dane spriječeno-sti dolaska na posao?

9 Tumačenje br. 30/67. (27. ožujka 2013.) Ako zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu među-

mjesnog prijevoza iz čl. 67. st. 6. i 8. TKU-a, naknada troškova će se obračunati s obzirom na broj dolazaka na posao.

POTVRDA O KUPNJI AUTOBUSNE KARTE 9 Upit br. 20/67.

Da li poslodavac može priznati potvrdu o kupnji autobusne karte za međumjesni prijevoz kao vjero-dostojan dokument za isplatu prijevoza?

9 Tumačenje br. 20/67. (13. ožujka 2013.)Potvrda o visini mjesečne karte nije dokaz u iz

stavka 11. čl. 67. TKU-a.Poslodavac zaposleniku kupuje mjesečnu ili go-

dišnju kartu ili mu nadoknađuje stvarne troškove pri-jevoza, prema predočenim računima, odnosno ku-pljenim prijevoznim kartama, o čemu se zaposlenik mora izjasniti na početku godine.

KORIŠTENJE OSOBNOG AUTOMOBILA U MEĐU-MJESNOM PRIJEVOZU

9 Upit br. 21/67.Koju naknadu može ostvariti zaposlenik koji za

dolazak na posao i odlazak s posla u međumjesnom prijevozu koristi osobni automobil?

9 Tumačenje br. 21/67. od 13. ožujka 2013. izmi-jenjeno je i dopunjeno 17. travnja 2013. te glasi:Zaposlenik koji za dolazak na posao i odlazak s

posla u međumjesnom prijevozu koristi osobni au-tomobil ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini od 0,75kn po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije.

9 Upit br. 24/67.Da li se radnicima koji koriste osobni automobil

umjesto organiziranog međumjesnog prijevoza može temeljem njihove izjave utvrditi mjesečna naknada troškova prijevoza u iznosu umanjenom za 25% kako je to predviđeno za mjesni prijevoz?

9 Tumačenje br. 24/67. (27. ožujka 2013.)Kolektivni ugovor ne predviđa mogućnost nakna-

de troškova međumjesnog prijevoza u visini mjeseč-ne karte umanjene za 25%.

MJESNI I MEĐUMJESNI PRIJEVOZ 9 Upit br. 14/67.

Što se smatra mjesnim, a što međumjesnim prije-vozom?

9 Tumačenje br. 14/67. (27. veljače 2013.)Mjesni prijevoz je prijevoz u mjestu stanovanja,

odnosno u mjestu rada.Međumjesni prijevoz je prijevoz od mjesta stano-

vanja do mjesta rada, kada je mjesto stanovanja razli-čito od mjesta rada.

Mjestom stanovanja smatra se naselje u kojem zaposlenik stanuje, a izričito je utvrđeno u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republi-ci Hrvatskoj (NN br. 86/06, 125/06-isp., 16/07-isp., 95/08-Odluka USRH, 46/10-isp. i 145/10).

Page 69: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 69

9 Upit br. 16/67.Da li zaposlenik koji koristi međumjesni prijevoz

može koristiti i pravo temeljem članka 67. stavka 3. TKU-a kada od adrese stanovanja do stanice među-mjesnog prijevoza ima više od 2 kilometra, a u mje-stu stanovanja nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza?9 Tumačenje br. 16/67. (27. veljače 2013.)Ako ostvaruje pravo na međumjesni prijevoz, a su-

kladno članku 67. stavku 3. TKU-a nema organizirani mjesni javni prijevoz te od adrese stanovanja do sta-nice međumjesnog prijevoza ima više od 2 kilometra, zaposlenik ostvaruje uz pravo na trošak za međumje-sni prijevoz i pravo na trošak prijevoza koji se utvr-đuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran odnosno pravo na naknadu po prijeđenom kilome-tru, ako je to za poslodavca povoljnije.

ZONSKI PRIJEVOZ 9 Upit br. 28/67.

Kako se određuje naknada troškova zonskog prije-voza zaposleniku s bolestima kardiovaskularnog su-stava te može li mu se isplatiti naknada u iznosu 0,75 kn po kilometru?9 Tumačenje br. 28/67. (27. ožujka 2013.)Zaposlenik koji ima organizirani zonski javni pri-

jevoz koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, može se izjasniti za godišnju ili mje-sečnu kartu za zonski prijevoz, a ako takav prijevoz ne želi koristiti isplatit će mu se naknada u visini cije-ne karte zonskog prijevoza umanjenog za 25%.

9 Upit br. 37/67.Da li iznos od 75% mjesečne ZET-ove karte vrijedi

samo za Zagreb ili se odnosi i za relaciju do Velike Go-rice odnosno Karlovac?

9 Tumačenje br. 37/67. (10. svibnja 2013.) Iznos umanjen za 25% odnosi se samo za zaposle-

nika korisnika mjesnog prijevoza. Ako mjesni prijevoz obuhvaća i međumjesni (prijevozne zone) isplatit će m se naknada u visini cijene karte zonskog prijevoza umanjenog za 25%.

Prijevoz na relaciji Zagreb-Karlovac smatra se me-đumjesnim prijevozom.

ISPLATA NAKNADE TROŠKOVA PRJEVOZA 9 Upit br. 15/67.

Kada se isplaćuje naknada troškova prijevoza za zaposlenike iz članka 67. stavka 1. i 2 TKU-a, odnosno akontacija u visini 50% utvrđene naknade troška prije-voza za zaposlenike iz stavka 6. i 8. istog članka TKU-a?

9 Tumačenje br. 15/67. (27. veljače 2013.)Naknada troškova prijevoza za zaposlenike iz član-

ka 67. stavka 1. i 2. TKU-a, isplaćuje se do 15. u mje-secu za prethodni mjesec, a akontacija u visini 50% utvrđene naknade troška prijevoza za zaposlenike iz stavka 6. i 8. istog članka TKU-a, isplaćuje se najka-snije do 15. u mjesecu za tekući mjesec.

PRIJEVOZ OSOBE KOJOJ JE UTVRĐENO TJELESNO OŠTEČENJE DONJIH EKSTREMITETA

9 Upit br. 19/67.Da li se na zaposlenicu koja posjeduje rješenje

nadležnog tijela kojim joj je utvrđeno tjelesno ošte-

ćenje donjih ekstremiteta primjenjuje odredba član-ka 67. stavka 17. TKU-a, koja je za istu povoljnija ili se na nju primjenjuju odredbe granskog kolektivnog ugovora?

9 Tumačenje br. 19/67. (13. ožujka 2013.)Na zaposlenicu kojoj je utvrđeno tjelesno ošteće-

nje donjih ekstremiteta se primjenjuje odredba član-ka 67. stavka 17. TKU-a, ako je ona za nju povoljnija u odnosu na odredbe o prijevozu uređene granskim kolektivnim ugovorom.

PRIJEVOZ ZAPOSLENIKA S BOLEŠĆU KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA

9 Tumačenje br. 29/67. (27. ožujka 2013.)Odredba članka 67. stavka 17. TKU-a ne može se

primjenjivati na zaposlenika koji ima bolest kardio-vaskularnog sustava jer se navedena odredba odnosi samo na zaposlenike s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe.

PRIJEVOZ ZAPOSLENIKA OŠTEĆENA SLUHA 9 Upit br. 33/67.

Kako se određuje naknada troškova mjesnog prije-voza osobi sa invaliditetom (oštećena sluha), te može li mu poslodavac nadoknaditi samo trošak mjesnog prijevoza koji je za njega najpovoljniji?9 Tumačenje br. 33/67. (10. svibnja 2013.) Osoba oštećena sluha ne ostvaruje pravo povolj-

nosti sukladno čl. 67. st. 17. TKU-a. Navedena odred-ba odnosi se samo na zaposlenike sa tjelesnim ošte-ćenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe.

Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog jav-nog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavaca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na po-sao i povratak s posla.

UTVRĐIVANJE UDALJESNOTI OD ADRESE STANA DO ADRESE RADA

9 Upit br. 23/67.Koji je način utvrđivanja udaljenosti adrese stana

i adrese rada u slučaju da je primjenom interaktivne karte HAK-a udaljenost različita pri dolasku i odlasku s posla?

9 Tumačenje br. 23/67. (27. ožujka 2013.)Udaljenost od adrese rada do adrese stanovanja iz

čl. 67. st. 4. TKU-a računa se u jednom smjeru, a na-knada se isplaćuje za oba smjera.

UTVRĐIVANJE NAKNADE ZA PRIJEVOZ 9 Upit br. 39/67.

Ako se isplaćuje naknada za trošak prijevoza uma-njena za 25% da li se to umanjenje obračunava od godišnje karte koja je za poslodavaca povoljnija od cijene mjesečne karte?

9 Tumačenje br. 39/67. (10. svibnja 2013.) Sukladno članku 67. st. 2. TKU-a propisano je da se

mjesečna naknada ne može utvrđivati prema cijeni godišnje karte nego prema cijeni mjesečne karte.

PODATCI KOJE MORA SADRŽAVATI RAČUN 9 Upit br. 43/67.

Što mora sadržavati račun na temelju kojeg poslo-davac zaposleniku isplaćuje troškove prijevoza?

Page 70: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013. RUJAN70

9 Tumačenje br. 43/67. (10. svibnja 2013.) Račun mora sadržavati podatke iz kojih je vidljiva

relacija putovanja i datum, te po mogućnosti ime i prezime zaposlenika i broj iskaznice.

Članak 81. – Temeljnog kolektivnog ugovora

NAKNADA POVJERNIKA ZAŠTITE NA RADU 9 Upit br. 44/67.

Da li povjerenik zaštite na radu ima pravo na na-knadu?

9 Tumačenje br. 44/67. (10. svibnja 2013.)Sukladno čl. 81. st. 2. TKU-a naknada za rad povje-

renika za zaštitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

Člankom 81. stavkom 4. TKU-a propisano je da će se tjedna naknada plaće, utvrditi granskim kolek-tivnim ugovorom stoga se povjerenik za zaštitu na radu za utvrđivanje naknade treba obratiti Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora koji se na njega primjenjuje.

PRETPLATA - PRAVO I POREZI ZA 2013.Opseg: cca 140 strCijena za 2013.

Tiskano izdanje (br.1-12) ..................................................................................................................1.100,00 knTiskano + internetsko izdanje (br. 1-12) ...............................................................1.430,00 knE-pretplata + internet pretplata (br.1-12) .......................................................... 1.375,00 kn

Tiskano izdanje (br.7-12) .......................................................................................................................660,00 knTiskano + internetsko izdanje (br. 7-12) .....................................................................880,00 knE-pretplata + internet pretplata (br.7-12) ................................................................750,00 kn

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA: 01/4699-760; mob. 099/4699-760 ili na: www.rrif.hr

Časopis za pravnu i ekonomsku praksu iz po dručja radnog prava, trgovačkog prava, obveznih odnosa, pore-znog prava, financijskog prava, prava trgovačkih društava, stvarnog (vlasničkog) prava, upravnog prava, tumačenja u primjeni propisa, mjerodavnih stajališta pojedinih mini-starstava (MF-PU, MG, MRiMS, MGrad iteljstva i dr.) s pri-mjerima akata iz prakse. Ovo je jedini časopis u nas koji uz domaću sudsku praksu objavljuje i inozemnu sudsku prak-su i stajališta koja postaju iznimno bitna s ulaskom RH u EU.

Prilozi pojedinim brojevima su tiskani priručnici s pro-čišćenim tekstovima aktualnih propisa.

časopis koji Vam sada još

više treba!

Page 71: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 9/2013.RUJAN 71

SUMMARIES

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcBUDGET PLANNING SYSTEM FOR PERIOD 2014 -2016

The budget planning system represents a challenge for all the budget ben-eficiaries every year. It starts with the initial activities on the higher budget levels. After the initial settings necessary for starting up the planning process, the local (regional) and state budgets have to be accepted within the determined deadlines. The regulations regarding such deadlines have not been changed compared to the previous year.

Due to the dispersion and a large number of the local and regional units it is im-portant to have a unique approach to the planning of their budgets. Accordingly, it should be properly directed and observed. Besides, it is essential to point to the requirements from the local and regional units regarding the transparency of their activities and the need to prepare and publish a guide for citizens.

Keywords: budget planning, strategic plan, development programme, pub-lic disclosure of budget, guide for citizens.

Page: 3

Andreja MILIĆ, MScIvana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSc

SOME BOOK-KEEPING SOLUTIONS IN BUDGETARY SYSTEMThe article provides the basic explanation of the income from monument an-

nuity and includes the example of its book-keeping in the budgetary accounting. The article also includes the explanation of running a professional training without signing the contract on employment and co-financing of employment in public utility works, comprising the way of their book-keeping.

Keywords: budgetary accounting, income from monument annuity, training without signing contract on employment, employment in public utility works

Page: 9

Andreja MILIĆ, MScIvana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSc

OBLIGATORY CONTROLS IN PR-RAS FORMDue to the fact that within the budgetary system there is a large number of

legal persons, who are different in view of their status, and that the accounting regulations are unique for the entire budgetary system, it is logical that various persons cannot have the same types of income and receipts. In order to obtain the more correct consolidation of the financial reports, some new controls have been integrated in the system of financial reporting. The PR-RAS Form makes it impos-sible for the legal persons to use various budgetary levels, i.e. the entry of the data which cannot be attributed to them. The article presents the above stated new controls of the financial reports, which will also applied to the financial reports for the period from January to September 2013.

Keywords: budgetary accounting, financial reporting, controls.Page: 15

Marela Knežević, BSEcDavor Kozina, BSEcDanijela Stepić, BSEcNEW RULEBOOK ON INTERNAL AUDIT OF BUDGET BENEFICIARIES

The new Rulebook on Internal Audit of Budget Beneficiaries (Official Gazette no. 96/13) was published within the system of the inner financial controls in the public sector. The authors of the text analyze the reasons of publishing the above stated Rulebook and what is expected from the budget beneficiary in view of the further development of the internal audit in the public sector.

Keywords: public sector, internal audit, universities and budget beneficiar-ies in health care sector, number of internal auditors.

Page: 19

Slavka MALENICA, BSEcNEW RULEBOOK ON BUDGETARY SUPERVISION

The new Rulebook on Budgetary Supervision has been published. It has been complied with the latest amendments to the Budget Act. The article presents the new provisions regarding the system of budgetary supervision.

Keywords: budget, budgetary supervision, monitoring of receivables, pro-ceedings on budgetary supervision.

Page: 23

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcOVERVIEW OF INSTRUCTIONS BY MINISTRY OF FINANCE FOR HEALTH

INSTITUTIONS IN RECOVERY PROCESSThe process of recovery of health institutions is under way. Accordingly, the

Ministry of Finance has provided a number of instructions. They comprise some book-keeping records, the liabilities connected to the fiscal responsibility, the methods and programme of the recovery process. The approach to the recovery process of the health institutions in the state and local (regional) ownership is not the same.

Keywords: health institutions, recovery process, liabilities, methods, book-keeping records.

Page: 28

Davor MIKAC, BSEcREPLIES TO QUESTIONS IN FIELD OF PUBLIC PROCUREMENT

The persons obliged to apply the Act on Public Procurement (Official Gazette no. 90/11 and 83/13) have to check whether they perform the activities in a correct way. This article provides the replies to a number of questions in the field of public procurement, in order to make it easier to correctly apply the above stated Act.

This is the eighth group of questions in the field of public procurement. The previous, the seventh group of questions, was published in the RRiF Journal no. 8/13.

Keywords: public procurement, questions, replies.Page: 32

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

CONFLICT OF INTERESTS ON STATE AND LOCAL LEVELSThrough performance of public duties an individual has the opportunity to

use certain benefits for himself/herself or his/her closed persons, social groups and organizations. The citizens expect from the public servants and employees to perform their duties honourably and efficiently, in the righteous and unbiased way, not to the detriment of the public interests neither the persons who entrust-ed them. The legal regulations which determine the conflict of interests do not include the prohibition of each private interest of a public servant or employee. However, they prohibit the misuse of the professional position as the consequence of the unsolved conflict of interest and determine the sanctions for the misuse of the professional position. The article presents the issue of prevention of the conflict between the private and public interests upon performing public duties, which is regulated by the Act on Prevention of Conflict of Interests.

Keywords: code of practice, public officials, property status, membership in bodies, sanctions, penalty provisions, prohibition of certain activities, political activities, additional job, reporting, financial benefit, local officials.

Page: 38

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CANEW COLLECTIVE AGREEMENT IN SECTOR OF HEALTH CARE AND HEALTH

INSURANCEThe new temporary Collective Agreement for the sector of health care and

health insurance was signed on 5 July 2013. It has been valid since 1 June 2013 and lasts for 3 months. The negotiations regarding the new collective agreement will start in this period. The above stated Collective Agreement was signed after the court decision was made on the invalidity of the previous Collective Agreement signed on 27 October 2011. The new Collective Agreement for the sector of health care and health insurance principally contains all the rights stated in the Collective Agreement valid until October 2011, i.e. before the Agreement which was ruled as invalid by the court.

Keywords: source of law, signing of agreement, validity, termination, gen-eral regulation, application, transportation costs, benefits on salary, duty hours, alert duty hours, annual holiday, other substantive rights.

Page: 54

Prepared by: Mirela GLAVOTA, Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAINTERPRETATIONS OF COLLECTIVE AGREEMENT FOR EMPLOYEES AND

SERVANTS IN PUBLIC SERVICESThe Government of the Republic of Croatia and the trade unions of the public

service sectors signed on 2 August 2012 the Collective Agreement for the employ-ees and servants in the public sector for the period of four years. The Agreement parties appointed the Commission for interpretation of the provisions and obser-vation of the application of the Collective Agreement for the employees and serv-ants in the public sector. The article presents some interpretations of the Commis-sion provided at their sessions held on 23 and 29 April, 29 May and 13 June 2013.

Keywords: compensation of salary, annual holiday, years of service, increase of salary, field work bonus, separate life, transportation, shift work, jubilee award.

Page: 57

Prepared by: Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAINTERPRETATIONS OF BASIC COLLECTIVE AGREEMENT FOR EMPLOYEES

AND SERVANTS IN PUBLIC SERVICESThe Government of the Republic of Croatia and the trade unions of the public

service sectors signed on 12 December 2012 the Basic Collective Agreement for the employees and servants in the public sector for the period of four years. The Annex to the Basic Collective Agreement for the employees and servants in the public sector was signed on the same date. The Annex contains certain temporary limitations of some substantive rights of the employees in the public services in 2013. The Agreement parties appointed the Commission for interpretation of the provisions and observation of the application of the Basic Collective Agreement and are obliged to respect the provided interpretations. The article provides an overview of some Interpretations of the provisions of the Basic Collective Agree-ment for the employees and servants in the public sector offered by the Commis-sion.

Keywords: paid holiday, unpaid holiday, years of service, pay secrecy, shift work, salary increase, duty hours, aid, amount of daily allowance, field work bo-nus, transportation, compensation to representative.

Page: 63

Page 72: Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 9/13. · JAVNE FINANCIJE Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. ... Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje

PREGLED PROPISA

R E G I S TA R P RO P I S ARRIF-ovo stalno izdanje

na koje se možete pretplatiti tijekom godine

Registar za više od 9 000 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovora koje možemo pronaći:- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

PREGLED PROPISA je RRiF-ovo stalno izdanje koje kao registar sadržava 9000 vrijedećih propisa i već 14 godina izlazi s ažuriranim stanjem na kraju svakog tromjesečja.

Poslovne aktivnosti i slučajevi uređeni su brojnim propisima kojima često ne znamo ni naziv, a niti gdje i kada su objavljeni. Uz pomoć PREGLEDA PROPISA možete brzo i jedno-stavno pronaći propis prema pojmu ili sadržaju područja, sa svim izmjenama i dopunama. Svaki novi broj daje ažurirano stanje kakvo ne sadržavaju drugi pretraživači. Praktičan je za uporabu jer ne zahtijeva brigu oko zamjene slobodnih listova.

Internetsko izdanje, omogućavat će uz pronalazak propisa i izravan pristup važnijim propisima u izvornom ili pročišćenom tekstu. Ažuriranje s izmijenjenim ili novim propisi-ma bit će osigurano u razumnom roku.

Tiskano izdanje PREGLEDA PROPISA izlazi svaka tri mjeseca (4 broja godišnje) i pred-stavlja vrlo praktičnu pomoć u svakodnevnom radu stručnjacima raznih zvanja, ponajpri-je pravnicima i ekonomistima. Opseg svakog broja je oko 300 stranica formata A4.

Cijena godišnje pretplate na PREGLED PROPISA je 360,00 kn + 10% PDV-a, ukupno 396,00 kn, a obuhvaća razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014.

Pretplata se ostvaruje uplatom prema našoj ponudi. Ako želite ogledni primjerak javite nam na brojeve:

tel. 01/4699-760 faks: 01/4699-766 ili e-poštom: [email protected]