FINANCIJE I RAčUNOVODSTVO Irena Slovinac, dipl. oec ... · Financije, pravo i porezi 1/19 mr. sc. Mladen tahan, Irena Slovinac Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2018. Financije,

UDK 657.1

mr. sc. Mladen Štahan Irena Slovinac, dipl. oec. TEB, Zagreb

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sa

stavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.

61

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO mr. sc. Mladen Štahan Irena Slovinac, dipl. oec. TEB, ZagrebSastavljanje računa

dobiti i gubitka za 2018.Račun dobiti i gubitka obvezno sastavljaju svi poduzetnici bez obzira na

njihovu veličinu i pravni oblik, te druge osobe - obveznici poreza na dobit.

1. Račun dobiti i gubitkaRačun dobiti i gubitka (u nastavku: RDG) je godiš-

nji financijski izvještaj koji u skladu s odredbama čl. 19. Zakona o računovodstvu1 i toč. 1.8. HSFI-a2 1 - Financijski izvještaji, prikazuje prihode i rashode, te dobit ili gubitak ostvaren u obračunskom razdoblju.

Obvezni su ga sastavljati svi poduzetnici3 (mikro, mali, srednji i veliki), kao i pravne i fizičke osobe iz čl. 4. st. 3. ZOR-a, odnosno svaka pravna i fizička osoba koja je obveznik poreza na dobit, osim poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima i čije izvještaje propisuju nadležna nadzorna dijela.

RDG za 2018. sastavlja se prema strukturi i sadržaju propisanim Pravilnikom o strukturi i sadržaju godiš-njih financijskih izvještaja4. Pri tom je za sve poduzet-nike propisana ista struktura i isti sadržaj RDG-a, bez obzira na veličinu i standarde koje primjenjuju. Stoga obveznici primjene HSFI-a sastavljaju RDG prema odredbama HSFI-a, dok obveznici MSFI-a sastavlja-ju ovaj izvještaj sukladno odgovarajućim odredbama MSFI-a.

Pravilnikom (i računovodstvenim standardima) predviđena je temeljna podjela prihoda i rashoda pre-ma aktivnostima iz kojih proizlaze, na:

poslovne prihode odnosno rashode i financijske prihode odnosno rashode.

1 Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15 i 120/16; u nastavku: ZOR)

2 Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvješta-vanja (Nar. nov., br. 86/15.; u nastavku: HSFI)

3 Poduzetnicima se, u smislu ZOR-a, smatraju: 1. trgovačka druš-tva i trgovci pojedinci prema propisima koji uređuju trgovačka društva, 2. poslovne jedinice poduzetnika iz toč. 1. sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja, te poslovne jedinice poduzetnika iz države članice ili treće države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima kojima se uređuju porezi, 3. podružnice inozemnih po-duzetnika u RH ako ista nije poslovna jedinica, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva.

4 Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16; u nastavku: Pravilnik)

Prihodi i rashodi iskazuju se na zasebnim pozicija-ma ovisno o tome jesu li nastali iz odnosa s poduzet-nicima unutar grupe ili odnosa s drugim osobama (društvima povezanim sudjelujućim interesom, ne-povezanim poduzetnicima i ostalim osobama - obrt-nicima, građanima i dr.). Pri tom, grupu čine ma-tično društvo i sva njegova ovisna društva, a ovisno društvo (društvo kći) je poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo, uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo.

Društvo povezano sudjelujućim interesom je druš-tvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili inte-res, i nad čijom operativnom i financijskom politikom ima značajan utjecaj5. Smatra se da neko društvo ima značajan utjecaj nad drugim društvom ako posjeduje 20 % ili više glasačkih prava u tom drugom društvu. Poduzetnik kod kojeg društvo ima manje od 20% gla-sačkih prava smatra se nepovezanim poduzetnikom.

Tablica 1. Struktura ulaganjaGlasačka prava Poduzetnici prema povezanosti

< 20 Nepovezan poduzetnik

POVEZANI20 ≤ 50 Sudjelujući interes (značajan utjecaj)

50 > Ovisni poduzetnik

U RDG prikazuju se podaci za tekuću i prethodnu godinu.

RDG sastavlja se na hrvatskom jeziku i u hrvat-skoj valuti.

Obveznici primjene MSFI-a dužni su sukladno zahtjevima toč. 113. MRS-a 1 - Prezentiranje finan-cijskih izvještaja, svaku stavku u RDG-a povezati s odnosnom informacijom u bilješkama. Povezivanje elemenata financijskih izvještaja s bilješkama prepo-ručujemo i obveznicima HSFI-a, jer će time olakšati snalaženje korisnicima financijskih izvještaja.

Da bi se RDG sastavio u skladu s navedenim propi-sima, potrebno je prihode i rashode utvrditi i iskazati na način predviđen računovodstvenim standardima (HSFI i MSFI).

5 Za ulaganja od 20 do 50% MSFI su zadržali stari naziv „pridruže-ni poduzetnik“. No, i obveznici primjene MSFI-a u računu dobiti i gubitka ova ulaganja prikazuju na poziciji „sudjelujući interes“.

62

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi - FIP TEB Poslovno savjetovanje

O utvrđivanju prihoda i rashoda napisano je u toč-kama 2. i 3., a uputa za sastavljanje prema Pravilnikom propisanim pozicijama dana je u točki 4. ovog članka. Primjer sastavljanja RDG-a prikazan je u točki 5.

2. Utvrđivanje prihoda Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom

obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim povećanja ka-pitala koje se odnosi na unose od strane sudionika u kapitalu.

Prihodi proistječu iz redovitih aktivnosti poduzet-nika, kao što su prihodi od prodaje proizvoda i robe, pružanja usluga, te prihodi od kamata, tantijema i di-videndi.

Neto prihod se odnosi na iznose ostvarene proda-jom proizvoda i davanjem usluga nakon oduzimanja popusta i poreza na dodanu vrijednost te drugih pore-za izravno povezanih s prihodima.

Prihodi obuhvaćaju i druge stavke koja udovoljava definiciji prihoda. U prihode ulazi i nerealizirana do-bit (prihod).

Prihodima se ne smatraju iznosi naplaćeni u ime trećih osoba (npr. PDV, boravišna pristojba, takse, iznosi od prodaje robe u komisiji, pruženih usluga u tuđe ime i za tuđi račun i sl.).

Obveznici primjene HSFI-a (mikro, mali i sred-nji poduzetnici) prihode priznaju i mjere u skladu sa zahtjevima HSFI-a 15 - Prihodi i drugih relevantnih HSFI-a.

Prihodi se priznaju kada je vjerojatno da će budu-će ekonomske koristi pritjecati poduzetniku i kada se te koristi mogu pouzdano izmjeriti. Mjere se po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, pri čemu se fer vrijednost definira kao iznos koji bi treba-lo primiti za prodanu imovinu ili platiti za podmirenje obveze u uobičajenoj transakciji između sudionika na tržištu na dan mjerenja vrijednosti.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe priznaju se kada su na kupca preneseni značajni rizici i koristi od vlasništva, a mjere se po fer vrijednosti, tj. prema iznosu iskazanom na računu koji je dogovoren s kup-cem, bez zaračunatog poreza. Naime, prema odred-bama Zakona o porezu na dodanu vrijednost6, ispo-ruke dobara i obavljene usluge oporezuju se PDV-om po stopi od 25%, 13% ili 5%. Iznos poreza zaračunan na računu se zajedno s prihodom iskazuje kao potra-

6 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 106/18; u nastavku: Zakon o PDV-u)

živanje od kupca. Zaračunani, niti naplaćeni, porez ne uključuje se u prihode već se iskazuje kao obveza prema državi.

Prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene. Ako se ishod transakcije koja uk-ljučuje pružanje usluga može pouzdano procijeniti pri-hodi se priznaju prema stupnju dovršenosti transakcije. Stupanj dovršenosti transakcije može se utvrditi na više načina: ▶ pregledom izvršenih radova ▶ usluge pru-žene do određenog datuma utvrđuju se kao postotak ukupnih usluga koje je potrebno pružiti ili ▶ utvrđiva-njem udjela troškova nastalih do određenog datuma u ukupno procijenjenim troškovima usluge. Ako se ishod transakcije koja uključuje pružanje usluga ne može po-uzdano procijeniti, prihod se priznaje samo u visini pri-znatih rashoda koji se mogu nadoknaditi.

Prihod se priznaje u razdoblju u kojem su usluge obavljene neovisno u kojem razdoblju je ili će biti na-plaćen.

Prihodi od najma priznaju se tijekom razdoblja na-jma. Prihodi od kamata razgraničavaju na dva ili više obračunskih razdoblja na koja se odnose.

Prihodi budućeg razdoblja priznaju se kada nisu za-dovoljeni uvjeti za njihovo priznavanje u RDG-u teku-ćeg razdoblja. Nedospjela naplata prihoda priznaje se kao imovina kada se odnosi na prihode koji se odnose na tekuće razdoblje, ali još nisu zadovoljeni kriteriji priznavanja kao potraživanja (npr. nije izdan račun).

Prihodi se trebaju sučeliti s odnosnim rashodima, odnono priznaju se istovremeno s rashodima koji se odnose na istu transakciju.

U slučaju da je prihod priznat, a nastane nesigur-nost naplate, nenaplativi iznos ili iznos za koji je pre-stala vjerojatnost naplate, priznaje se kao rashod. Ako se ispravljeno potraživanje kasnije naplati, naplata se evidentira kao novi prihod.

U slučaju zamjene ili razmjene proizvoda, roba ili usluga koji nisu slični, prihod se priznaje u visini fer vrijednosti primljenih roba ili usluga usklađenoj za iznos transferiranog novca ili novčanih ekvivalenata. Za slične proizvode ili usluge, zamjena se ne priznaje kao prihod. Obveznici primjene MSFI-a, od 1.1.2018., ob-

vezni su prihode proizašle iz ugovora s kupcima (pri-hode od prodaje proizvoda i pružanja usluga) prizna-vati i mjeriti u skladu sa zahtjevima "novoj" MSFI-a 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima.

Stupanjem na snagu, MSFI 15 zamjenjuje sljedeće standarde i tumačenja: MRS 11 – Ugovori o izgradnji, MRS 18 – Prihodi, IFRIC 13 – Programi nagrađiva-nja lojalnosti kupaca, IFRIC 15 – Ugovori o izgradnji

TEB Poslovno savjetovanje

63

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.

Financije, pravo i porezi - FIP | Financije i računovodstvo

nekretnina, IFRIC 18 – Prijenos imovine s kupaca i SIC 31 Prihod – nenovčane transakcije koje uključuju usluge oglašavanja.

MSFI 15 primjenjuje se na sve ugovore s kupcima, osim ugovore o najmu (na koje se primjenjuje MRS 17 - Najmovi); ugovore o osiguranju (na koje primje-njuje MSFI 4 - Ugovori o osiguranju); financijske in-strumente i druga ugovorna prava ili obveze (na koja se primjene MSFI 9, MSFI 10, MSFI 11, MRS-a 27 i MRS-a 28); te na nenovčane razmjene između subje-kata koji obavljaju istu poslovnu aktivnost a kako bi se olakšala prodaja kupcima ili potencijalnim kupcima.

Temeljno načelo MSFI-a 15 je priznavanje priho-da u iznosu koji odražava naknadu na koju subjekt očekuje da ima pravo u zamjenu za robu ili usluge, a temelji se na pet koraka:

1. utvrđivanje ugovora s kupcima,2. utvrđivanje izvršenja obveze prema ugovoru,3. utvrđivanje cijene transakcije,4. raspoređivanje cijene transakcije prema izvrše-

nju ugovorene obveze i5. priznavanje prihoda kad (ako) je poduzeće ispu-

nilo svoju obvezu.O priznavanju prihoda prema MSFI-u 15 detaljno

je pisano u člancima: mr. sc. S. Pretnar Abičić: MSFI 15 - Određivanje cijene transakcije (FIP br. 11/18) i MSFI 15 – Priznavanje prihoda s obzirom na ispunje-nje obveze izvršenja (FIP br. 10/18), dr. sc. J. Čičak: Priznavanje prihoda po ugovorima s kupcima u poslo-vanju s nekretninama prema MSFI-u 15 (FIP br. 8/18), M. Matković: MSFI 15 - Primjena novog standarda o priznavanju prihoda (FIP br. 3/18); prof. dr. sc. J. Mrša, J. Čičak: MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kup-cima (FIP br. 3/17).

3. Utvrđivanje troškova i rashodaRashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obra-

čunskom razdoblju, u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza, što za posljedicu ima smanjenje kapitala, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu.

Za obveznike primjene HSFI-a rashodi su uređeni HSFI-om 16 - Rashodi i HSFI-om 15 - Prihodi. Za ob-veznike primjene MSFI-a rashodi su uređeni brojnim MRS-ovima, od kojih su neki:MRS 8, MRS 17, MRS 20, MRS 21, MRS 28, MRS 29, MSFI 9, MSFI 15 i drugi.

Rashodi se priznaju u RDG-u kada se mogu po-uzdano izmjeriti, istodobno s povećanjem obveza ili smanjenjem imovine, na temelju izravne povezanosti između nastalih troškova i određene stavke prihoda. To se naziva sučeljavanje rashoda s prihodima.

Rashod se priznaje i kada se ekonomske koristi

neke stavke više ne mogu očekivati. Takva stavka evi-dentira se kao rashod i više se ne priznaje u bilanci kao imovina.

Rashod se također priznaje kada je obveza nasta-la bez priznavanja imovine, primjerice kada se pojavi obveza po garanciji za proizvod i sl.

Dio troškova koji se odnosi na proizvodnju i zalihe gotovih proizvoda ne iskazuje se kao rashod razdoblja nego kao imovina, sve dok se proizvedeni proizvodi ne prodaju. Kada se proizvodi prodaju, sučeljavaju se s troš-kovima koji su nastali u procesu njihove proizvodnje.

Budući se dio troškova proizvodnje zadržava u neprodanim zalihama, kod trgovačkih društava koja se bave proizvodnim djelatnostima postoji ra-zlika između troškova i rashoda razdoblja.

Troškovi obuhvaćaju sve, pa i buduće rashode, dok se rashodi odnose samo na rashode tekućeg razdoblja. Ova razlika između troškova i rashoda se u RDG-u eliminira na poziciji Promjene vrijednosti zaliha proi-zvodnje u tijeku i gotovih proizvoda.

Zalihe obuhvaćaju i trgovačku robu za daljnju proda-ju, kao i nekretnine, te drugu dugotrajnu imovinu koja se drži za ponovnu prodaju. Trošak nabave ovih zaliha se ne iskazuje početno na troškovima razreda 4, već se izravno evidentira na razredu 6, a prenosi se na rashode u razdoblju u kojem je trgovačka roba prodana.

Poduzetnicima koji nemaju zalihe proizvodnje u tijeku, gotovih proizvoda i robe, rashodi razdoblja jednaki su ukupnim troškovima nastalim u obra-čunskom razdoblju.

Rashodi se kao i prihodi iskazuju prema načelu na-stanka, u razdoblju na koje se odnose, a ne u razdoblju u kojem dospijevaju na plaćanje ili u kojem su plaćeni.

Troškovi usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge stvarno obavljene.

U skladu s načelom opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, potrebno je sve postojeće i očekivane gubitke po bilo kojoj osnovi odmah priznati kao rashod, bez obzira na to da li su ti rashodi porezno dopustivi ili ne. Rashodima koji se privremeno ili trajno porezno ne priznaju treba uvečati poreznu osnovicu7.

7 Sa poreznog motrišta postoje: 1) privremeno porezno nepriznati rashodi (npr. amortizacija iznad porezno dopustivih stopa) koji se u poreznom smislu ne priznaju u tekućem, ali će se priznati u narednim razdobljima, 2) uvjetno porezno priznati rashodi (npr. ispravak vrijednosti potraživanja) koji će se porezno priznati samo uz uvjete propisane poreznim propisima i 3) trajno porezno nepri-znati rashodi (npr. amortizacija nabavne vrijednosti osobnih auto-mobila i drugih sredstava za osobni prijevoz iznad 400.000,00 kn, reprezentacija i dr.) koji nikada neće smanjiti poreznu obvezu.

64


Neiskazivanje svih rashoda uzrokuje stvaranje fik-tivne imovine, pa se prikazuje nerealna - veća vrijed-nost imovine i kapitala, te nerealna - veća dobit, što nije dozvoljeno HSFI-ima niti MSFI-ima.

4. Sastavljanje RDG-aUputa za sastavljanje RDG-a za 2018. pisana je

prema propisanim pozicijama ovog izvještaja za mi-kro, male i srednje poduzetnike - obveznike primjene HSFI-a, a posebno su istaknute i obrazložene razlike koje se u skladu sa zahtjevima MSFI-a odnose na veli-ke poduzetnike i subjekte od javnog interesa.

Radi lakšeg snalaženja svaka pozicija u tekstu označena je istim rednim brojem kao i u propisanom obrascu. Za pojedine poslovne događaje dani su pri-mjeri knjiženja.

I. POSLOVNI PRIHODI Svi prihodi priznaju se i mjere u skladu s krite-

rijima navedenim u toč. 1. i 2. ovog članka, prema HSFI-u 15 odnosno MSFI-u 15 te drugim standar-dima. Za iskazivanje prihoda relevantne su i raču-novodstvene politike trgovačkog društva, odredbe zaključenih ugovora o prodaji, izdani računi i druge vjerodostojne isprave.

Svi poduzetnici podatke o poslovnim prihodima preuzimaju s konta skupina 75 i 78.

I. 1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji RDG-a iskazuju se prihodi od pro-daje robe, proizvoda i usluga poduzetnicima unutar grupe, u zemlji i inozemstvu.

� Primjer 1. Evidentiranje prihoda od prodaje proizvoda poduzetnicima unutar grupe

Društvo „P“ prodalo je gotove proizvode: matičnom društvu „M“ u iznosu 25.000,00 kn, društvu „B“, u kojem društvo „M“ drži 75% udjela,

u iznosu 30.000,00 kn, te društvu „K“, u kojem društvo „P“ ima 100% udjela,

u iznosu 50.000,00 kn.Knjiženje:

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Prodani gotovi proizvodi poduzetnicima unutar grupe

- potraživanje od poduzetnika unutar grupe

- obveza za PDV 25%- prihodi od prodaje proizvoda

poduzetnicima unutar grupe

105.000,0021.000,00

84.000,00

1400260002

7500

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

2.

Razduženje skladišta za prodane proizvode

- skladište gotovih proizvoda- troškovi prodanih proizvoda

i usluga

65.000,00

65.000,00 701

630

I. 2. Prihodi od prodajeNa ovoj poziciji RDG-a iskazuju se prihodi od pro-

daje robe, proizvoda i usluga društvima povezanim sudjelujućim interesom, nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama, u zemlji i inozemstvu.

� Primjer 2. Evidentiranje prihoda od prodaje robe

Društvo „P“ prodalo je robu: društvu „U“, u kojem drži 15% udjela, u iznosu 36.000,00

kn (osnovica 28.800,00 + PDV 25% 7.200,00) obrtniku V.K. u iznosu 5.000,00 kn (osnovica

4.000,00 + PDV 1.000,00) te društvu „SI“, u kojem drži 40% udjela, u iznosu

10.000,00 kn (osnovica 8.000,00 + PDV 2.000,00).

Knjiženje:

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Prodana roba iz trgovine na veliko

- potraživanja od kupaca u zemlji

- potraživanje od društva povezanih sudjelujućim interesom

- obveza za PDV 25%- prihodi od prodaje robe

društvima povezanim sudjelujućim interesom

- prihodi od prodaje robe ostalim povezanim poduzetnicima i osobama

- prihodi od prodaje robe nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama

41.000,00

10.000,0010.200,00

8.000,00

28.800,00

4.000,00

1200

1401260002

75201

75202

75203

2.

Razduženje skladišta

- roba u skladištu- nabavna vrijednost prodane

robe

28.000,00

28.000,00 702

660

� Primjer 3. Evidentiranje prihoda od obavljenih usluga

Društvo „P“ pružilo je usluge čišćenja poslovnog prostora: društvu „N“, koji je nepovezani poduzetnik, u

iznosu 40.000,00 kn (osnovica 32.000,00 + PDV 8.000,00),

dječjem vrtiću „Bajka“ u iznosu 20.000,00 kn (osno-vica 16.000,00 + PDV 4.000,00), te

društvu „SI“, u kojem drži 40% udjela, u iznosu 12.500,00 kn (osnovica 10.000,00 + PDV 2.500,00).


65

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


Knjiženje:

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Obavljene usluge čišćenja


- potraživanje od društva povezanih sudjelujućim interesom

- obveza za PDV 25%- prihodi od prodaje usluga

društvima povezanim sudjelujućim interesom

- prihodi od prodaje usluga nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama

60.000,00

12.500,0014.500,00

10.000,00

48.000,00

1200

1401260002

7501

7502

Kada se dio fakturiranog prihoda odnosi na budu-će obračunsko razdoblje, taj dio prihoda se razgrani-čava, odnosno odgađa.

� Primjer 4. Evidentiranje razgraničenog (odgođenog) prihoda

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Razgraničavanje prihoda


- obveza za PDV 13%- prihodi od prodaje

proizvoda nepovezanim poduzetnicima - šestomjesečna pretplata na časopis (za razdoblje od 1.9. 2018. do 28.2.2019.) - prihod za razdoblje 1.9. do 31.12.2018.

- prihod budućeg razdoblja - naplaćena pretplata 1.1. do 28.2.2019.

1.356,00156,00

800,00

400,00

1200260001

7502

29302

Ako neizvjesnost naplate potraživanja nastane na-kon što je prihod proknjižen, nenaplativi iznos za koji vjerojatnost naplate više ne postoji, priznaje se kao rashod (ne ispravlja se izvorno priznati prihod). Ako se ispravljeno potraživanje naplati, naplata se ponovo evidentira kao prihod. Opisane situacije prikazane su u primjeru 8.

Prihode od prodaje proizvoda, robe i usluga na inozemnom tržištu ostvaruju društva koja se bave prometom roba i usluga s kupcima iz drugih država članica Europske unije (isporuke unutar EU), te tre-ćih zemalja (izvoz). Ako proizvođač svoje proizvode prodaje putem posrednika, evidentira ih kao zalihu, a posrednik iste te proizvode vodi u izvanbilančnoj evi-denciji kao tuđu robu. Prihod se priznaje tek kada su proizvodi prodani trećim osobama. Za proizvođača je prihod ostvarena prodajna cijena, a za posrednika ugovorena provizija.

Izvoz dobara i usluga oslobođen je plaćanja PDV-a

temeljem čl. 45. Zakona o PDV-u, dok se za isporuke dobara u drugu državu članicu EU oslobođenje ostva-ruje u skladu s odredbama čl. 41. Zakona o PDV-u. Za usluge obavljene osobama iz drugih članica EU, glede oporezivanja, primijenjuju se odredbe čl. 17. do 26. Zakona o PDV-u. U poslovnim knjigama izlazni račun se evidentira u kunama, primijenjujući spot tečaj na dan transakcije, tj. na datum na koji transakcija prvi put udovoljava uvjetima priznavanja u skladu s računovod-stvenim standardima. Naplata potraživanja od kupaca iz inozemstva u pravilu se obavlja u stranoj valuti, dozna-kom kupca na devizni račun, a evidentira u kunama, uz primjenu tečaja na dan plaćanja. Zbog primjene različi-tih tečajeva kod namire potraživanja od onih po kojima su transakcije bile početno evidentirane ili prikazane u prošlim financijskim izvještajima, utvrđuju se i eviden-tiraju tečajne razlike. Tečajne razlike mogu u ovisnosti o kretanjima tečaja biti pozitivne i negativne, a knjiže se u okviru financijskih prihoda i rashoda, prema TEB-ovom kontnom planu na skupinama konta 76 i 71.

� Primjer 5. Prodaja robe u treće zemlje (izvoz)

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Izlazni račun kupcu u inozemstvo (20.325,20 EUR-a x 7,55 kn)

- potraživanje od kupaca u inozemstvu

- prihod od prodaje robe nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama

153.455,26

153.455,26

1210

75202

1.aRazduženje skladišta za prodanu robu

- roba na skladištu- trošak nabave

120.000,00120.000,00 702

660

2.

Naplaćeno potraživanje od kupca iz inozemstva (20.325,20 EUR-a x 7,60 kn)

- potraživanje od kupca iz inozemstva

- devizni račun154.471,52154.471,52 103

1210

3.

Pozitivna tečajna razlika

- potraživanje od kupca iz inozemstva

- prihodi od tečajnih razlika s nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama

1.016,26

1.016,26

1210

7632

I. 3. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga

HSFI ni MSFI ne predviđaju tzv. interne prihode. Međutim, Pravilnikom je u RDG-u propisana pozi-cija „Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga“.

Prihode na ovoj poziciji prikazati će oni poduzetni-ci koji evidentiraju prihode na temelju upotrebe vla-stitih proizvoda, robe i usluga za potrebe poslovanja (na primjer: za unos u dugotrajnu imovinu, održava-

66


nje i čišćenje poslovnih prostora i opreme, reprezenta-ciju, promidžbu ili dr. svrhe).

I. 4. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se ostali poslovni prihodi koji su nastali iz transakcija s poduzetnicima unutar grupe.

O ostalim poslovnim prihodima vidjeti u toč. I.5.

I. 5. Ostali poslovni prihodi Ostali poslovni prihodi su svi prethodno nespome-

nuti prihodi imanentni poslovanju, osim financijskih prihoda.

Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi od povratnog najma, prihodi od ukidanja rezerviranja, državne potpore, viškovi, prihodi od otpisanih (ispravljenih) potraživanja, naknadno utvrđeni prihodi iz proteklih godina, prihodi od naplate penala i štete, naknadno odobreni popusti i dr.

Na ovoj poziciji iskazuju se i prihodi evidentirani na kontima skupine 78, a uključuju prihode od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne imovine, prihode od povlačenja ili otuđenja dugotrajne nematerijalne imovine, ulaganja u nekretnine, otuđenja dugotrajne imovine namijenjene prodaji, prihode od prestan-ka poslovanja, prihode od naknadnog povećanja fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje dugotrajne imovine namijenjene za prodaju, promjene fer vrijed-nosti ulaganja u nekretnine, povećanja neto utržive vrijednosti zaliha čiji je otpis prethodno iskazan kao rashod i drugi nespomenuti ostali prihodi.

Ostali poslovni prihodi obuhvaćaju i prihode od zakupnina i najamnina, osim kod poduzetnika kod kojih je to osnovna ili značajna djelatnost.

Prihodi od najma evidentiraju se u okviru konta 751. Prema HSFI-u 15 i MRS-u 17, najam je sporazum na temelju kojeg najmodavac prenosi na najmoprimca pravo na korištenje nekog sredstva, na dogovoreno vri-jeme, u zamjenu za najamninu. Razlikuju se financijski i poslovni najam. Kod financijskog najma se većim di-jelom prenose svi rizici i koristi povezane s vlasništvom nad sredstvom, dok se vlasništvo može, ali i ne mora prenijeti. Sredstvo dano u financijski najam se kod najmodavca evidentira kao potraživanje i to u iznosu neto ulaganja u najam, koje se raspoređuje kao prihod. Najamnine koje se odnose na obračunsko razdoblje, povezuju se s bruto ulaganjem da bi se smanjila i glav-nica i nezarađeni financijski prihod, vodeći računa o naplativosti najamnine. Početne naknade obračunane uz najam priznaju se odmah ili se raspoređuju na fi-nancijske prihode tijekom trajanja ugovorenog najma.

Za razliku o financijskog najma, sredstva dana u po-

slovni najam iskazuju se u bilanci najmodavca kao du-gotrajna imovina (nekretnine, postrojenja i oprema), što znači da najmodavac obračunava amortizaciju, a prihodi od najamnine priznaju se ravnomjerno po obračunskim razdobljima i onda kada najamnina ne pristiže ravnomjerno. Početni direktni troškovi odno-sno naknade priznaju se odmah ili se raspoređuju na prihode od najma tijekom trajanja ugovorenog najma.

RDG-om nije predviđena posebna pozicija za pri-hode od iznajmljivanja nekretnina, iako je toč. 7.32. HSFI-a 7 i toč. 75. MRS-a 40 - Ulaganja u nekretnine, propisana odvojena objava ovih prihoda. Stoga po-datak o prihodu od najma nekretnina treba objaviti u bilješkama.

� Primjer 6. Prihodi od poslovnog najma

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Prihodi od iznajmljivanja nekretnina za mjesec 12/18

- potraživanje od kupca- obveza za PDV- prihod od iznajmljivanja

poslovnog prostora nepovezanim poduzetnicima

168.892,6233.778,52

135.114,10

120260002

751103

Prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja iskazuju se na kontu 758, a obračunavaju se po prestanku rizika nastanka prethodno ukalkuliranih troškova.

Dugoročna rezerviranja uređuju HSFI 16 - Rashodi i MRS 37 - Rezerviranja, i uglavnom se odnose na potrebe obnavljanja prirodnih bogatstava, troškove u jamstvenom roku, rizike u poslovanju i dr.

Da bi se na teret rashoda razdoblja ustrojila rezer-vacija, rizik da će troškovi nastati mora se odnositi na to obračunsko razdoblje. Primjerice, kod prodaje robe uz pravo kupca na povrat, priznaju se prihodi po osnovi prodaje uz istovremeno rezerviranje troškova za povrate (prema dosadašnjem iskustvu i procjeni). Kada se ostvari rizik za koji su ukalkulirani troško-vi, društvo će priznati nastale troškove i obračunati prihode od ukinutih rezerviranja. Ako se rezervirani troškovi ne dogode, po prestanku rizika (npr. po iste-ku jamstvenog roka) obračunat će se prihodi od uki-danja nerealiziranih rezerviranja.

� Primjer 7. Prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja

Red. br. Opis Iznos

KontoDuguje Potražuje

1.

Ustroj rezerviranja za prodane proizvode u jamstvenom roku (prema iskustvu 10% prodajne cijene)- porezno priznata dugoročna

rezerviranja- dugoročna rezerviranja za troškove

popravaka u jamstvenom roku

15.000,00

15.000,00

420

9620


67

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


Red. br. Opis Iznos


2.

Zamijenjeni proizvodi u jamstevenom roku- rezervni dijelovi ugrađeni u

jamstvenom roku- rezervni dijelovi u skladištu

14.500,0014.500,00

4020320

3.

Ukidanje dugoročnog rezerviranja za nastale troškove popravka u jamastvenom roku- dugoročna rezerviranja za troškove

popravaka u jamstvenom roku- prihodi od ukidanja dugoročnih

rezerviranja

14.500,00

14.500,00

9620

7580

4.

Istekao je jamstveni rok za ostale prodane proizvode bez reklamacije- dugoročna rezerviranja za troškove

popravaka u jamstvenom roku- prihodi od ukidanja dugoročnih

rezerviranja

500,00

500,00

9620

7580

Jamsto kupcima uobičajeno daje proizvođač, ali može dati i prodavatelj, pa treba voditi računa da re-zervaciju troškova za popravak proizvoda u jamstve-nom roku može iskazati samo onaj poduzetnik koji će u slučaju ostvarenja rizika otklanjati nedostatke na svoj teret.

Rezervacije treba ustrojiti kad postoje razlozi za njiho-vo formiranje (rizici i dr. u skladu sa standardima), bez obzira na to da li su porezno dopustive ili ne. Rezervacije troškova koje se porezno ne priznaju u skladu s odred-bama čl. 11. Zakona o porezu na dobit, uključuju se u poreznu osnovicu. O iskazivanju i priznavanju troškova rezerviranja napisano je u okviru poslovnih rashoda.

Državne potpore se u skladu s HSFI-om 15 i MRS-om 20 trebaju priznati kao prihod tijekom više razdoblja kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima, osim za državne potpore za biološku imovinu koja se naknad-no mjeri po fer vrijednosti i koja se priznaje u prihode prema HSFI-u 17. No, potpore za nadoknadu nastalih rashoda ili nastalog gubitka, ili kao potraživanje u svr-hu pružanja trenutne financijske podrške poduzetnika ali bez budućih povezanih troškova, treba priznati kao prihod razdoblja u kojem je potraživanje nastalo.

Državne potpore povezane s imovinom, uključuju-ći nenovčane potpore po fer vrijednosti, mogu se iska-zati metodom odgađanja prihoda ili metodom odu-zimanja potpore pri izračunavanju knjigovodstvenog iznosa imovine.

Prihodi od prodaje kratkotrajne imovine odnose se na prihode ostvarene prodajom sirovina i materija-la, sitnog inventara, automobilskih guma i ambalaže koju poduzetnik drži radi obavljanja svoje djelatnosti, koje je zbog nekog razloga odlučio prodati. Prihodi ostvareni od prodaje ove imovine evidentiraju se na kontu 7591 i unose na poziciju ostali poslovni prihodi.

Prihodi od naplaćenih ispravljenih potraživanja, na kontu 756, priznaju se kad se u tekućem obračun-skom razdoblju naplate potraživanja, za koja je uprava društva u prethodnim obračunskim razdobljima pro-

cijenila neizvjesnost naplate, pa su bila ispravljena na teret rashoda.

� Primjer 8. Naplata ispravljenog potraživanja

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

So

Potraživanja od kupaca

- potraživanja od kupaca u zemlji 125.000,00 120

1.

Ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja

- ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja

- otpis i ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja

125.000,00

125.000,00 706

129

2.

Naplaćena ispravljena potraživanja


- žiro-račun125.000,00125.000,00 100

120

3.

Oprihodovanje naplaćenih ispravljenih potraživanja

- ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja

- prihodi od naplaćenih ispravljenih potraživanja

125.000,00

125.000,00

129

756

Prihodi od viškova imovine knjiže se na kontu 755. Svaki poduzetnik je, sukladno odredbama čl. 15. ZOR-a, dužan popisati svu svoju imovinu i sve obve-ze na početku poslovanja, na kraju poslovne godine, u slučaju statusnih promjena, te pokretanja postupka likvidacije i stečaja. Nakon popisa se knjigovodstveni podaci svode na stvarno stanje utvrđeno popisom, a razlike se eliminiraju evidentiranjem viškova i manj-kova. Utvrđeni viškovi knjiže se kao prihod.

Prihodi iz proteklih godina evidentiraju se u okviru konta 757. Ovi prihodi obuhvaćaju naknad-no odobrena kasa - skonta i popuste u cijeni koji se odnose na ostvarene prodaje u prethodnom obračun-skom razdoblju, prihode od ispravaka manjih pogre-šaka te ostale prihode iz proteklih godina. Ispravak značajnih (temeljnih) pogrešaka provodi se, u skla-du s HSFI-om 3 - Računovodstvene politike, promje-ne računovodstvenih procjena odnosno MRS-om 8, prepravljanjem početnog stanja imovine, kapitala i obveza.

Nenavedeni ostali poslovni prihodi evidentiraju se u okviru konta 759, a odnose se na naplatu manjko-va od odgovornih osoba, naplatu šteta od osiguranja, prihode od donacija i sl.

Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, ulaganja u nekretnine i dugotrajne imovine namijenjene prodaji iskazani su na kontima skupine 78. Ovi prihodi, u skladu s HSFI-om 15 utvrđuju se na neto osnovi, tako da se od neto zaračunatog iznosa (ili fer vrijednosti u slu-čaju zamjene) oduzme knjigovodstvena vrijednost

68


ove imovine. Prema tome, ako je prodajom ove imo-vine ostvarena dobit, ta dobit se iskazuje kao prihod.

Na ovoj poziciji iskazuju se i nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine, te dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine iskazani na kontima 774, 775 i 776. Promjena fer vri-jednosti ulaganja u nekretnine priznaje se u RDG-u u razdoblju u kojem je nastala u skladu s HSFI-om 7. Kad se knjigovodstvena vrijednost dugotrajne materi-jalne i nematerijalne imovine povećava, to povećanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg poništava smanjenje vrijednosti ove imovine koje je prethodno bilo priznato kao rashod.

II. POSLOVNI RASHODISvi rashodi priznaju se i mjere u skladu s kriterijima

navedenim u toč. 1. i 3. ovog članka. U RDG-u, u okviru poslovnih rashoda iskazuju se

najmanje sljedeće pozicije: materijalni i ostali vanjski troškovi (troškovi sirovina i materijala, troškovi pro-dane robe i ostali vanjski troškovi), troškovi osoblja (nadnice i plaće, te troškovi poreza, socijalnog i miro-vinskog osiguranja i drugo), amortizacija, ostali troš-kovi, vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine, vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine, rezer-viranja, ostali poslovni rashodi.

II.1. Promjena vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

Poduzetnici koji obavljaju proizvodnu djelatnost, dio troškova koji se odnose na proizvodnju u tijeku i neprodane gotove proizvode zadržavaju u vrijednosti zaliha. Prema HSFI-u 10 i MRS-u 2 – Zalihe, u vrijed-nost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda uključuju se izravni troškovi proizvodnje (troškovi utrošenog materijala i izravni troškovi rada), te sustavno raspore-đeni opći troškovi proizvodnje (troškovi amortizacije pogona, postrojenja i opreme vezane uz proizvodnju i drugi troškovi nastali dovođenjem zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje). U ove troškove ne mogu se uklju-čiti troškovi prodaje i opći administrativni troškovi, kamate (osim onih koje se mogu izravno pripisati izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine prema HSFI-u 10 te MRS-u 23 - Troškovi posudbe) i tečajne razlike prema HSFI-u 16 i MRS-u 21.

Porez koji se ne vraća također se uključuje u vri-jednost zaliha. Stoga se kod društava koja nisu u susta-vu PDV-a ovaj porez obračunan na ulaznim računima dobavljača sirovina i materijala uključuje u vrijednost proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda, za razliku od obveznika tog poreza kod kojih PDV ne ulazi u

nabavnu vrijednost zaliha. Radi mogućnosti kontrole računovodstvenog iskazivanja vrijednosti proizvodnje, obračuna troškova proizvoda i provjere zakonitosti utvrđivanja poreznih obveza, društva koja obavljaju djelatnost proizvodnje trebaju ustrojiti odgovarajuće evidencije. Evidencija troškova koji ulaze u vrijednost proizvodnje može se organizirati potanjom analitič-kom razradom konta u razredu 4 ili praćenjem troško-va proizvodnje u razredu 5 ili na drugi primjeren način.

Dio troškova koji se uključuju u vrijednost proizvod-nje prenosi se knjiženjem preko konta 490 na dugovnu stranu konta 600 (ako se za obračun proizvodnje ne ko-risti razred 5 - Interni obračuni). Preostali troškovi, koji se ne mogu uključiti u vrijednost proizvodnje, prenose se preko konta 491 na rashode (kto 700) i nadoknađuju iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja.

Od vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i goto-vih proizvoda na kraju obračunskog razdoblja treba oduzeti vrijednost zaliha proizvodnje u tijeku i go-tovih proizvoda s početka obračunskog razdoblja, a dobivenu razliku unijeti na poziciju II.1. RDG-a.

U okviru rashoda u RDG-u iskazuju se svi troškovi evidentirani na razredu 4, uključujući i one koji se od-nose na zalihe proizvodnje u tijeku i neprodane goto-ve proizvode. Ako su ove zalihe na kraju obračunskog razdoblja veće nego na početku, to znači da je radi su-čeljavanja s odnosnim prihodima odgođeno iskaziva-nje onog dijela troškova koji su zadržani u proizvodnji i/ili gotovim proizvodima koji nisu prodani. Stoga je radi izjednačavanja troškova s rashodima potrebno smanjiti troškove za dio koji je prenesen u vrijednost zaliha. Ako su zalihe na kraju obračunskog razdoblja manje od zaliha na početku, to znači da je u obračun-skom razdoblju više ovih zaliha prodano nego što je proizvedeno (prodane su i zalihe iz prethodnog razdo-blja), pa s utvrđenom razlikom treba povećati rashode.

Uz pretpostavku ispravnih knjiženja na kontima razreda 3, 4, 5, 6 i 7, ovu je poziciju najjednostavnije utvrditi oduzimanjem vrijednosti proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda iskazane u bilanci na početku raz-doblja od njihove vrijednosti iskazane na koncu raz-doblja. Manjkovi ili viškovi proizvodnje u tijeku i go-tovih proizvoda se ne uključuju u obračun povećanja ili smanjenja vrijednosti zaliha, jer su već prethodno knjiženi u rashode i prihode.

II.2. Materijalni troškoviMaterijalni troškovi obuhvaćaju troškove sirovina

i materijala, troškove prodane robe i ostale vanjske troškove (troškove usluga), a priznaju se u skladu s HSFI-om 10 i MRS-om 2 - Zalihe.


69

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


II.2.a) Troškovi sirovina i materijala Troškovi sirovina i materijala obuhvaćaju utrošene

sirovine i materijal, utrošenu energiju, utrošene rezer-vne dijelove, otpis sitnog inventara i sl. Društva koja se bave proizvođačkom djelatnošću, prilikom evidencije utrošenog materijala trebaju voditi računa o tome koji troškovi materijala ulaze u vrijednost zaliha proizvod-nje i gotovih proizvoda. Vrijednost zaliha određuje se po troškovima nabave ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže.

Troškovi nabave sastoje se od troškova kupnje, uvozne carine, nepovratnih poreza, troškova prijevo-za, rukovanja i drugih troškova koji se mogu izravno pripisati nabavi materijala, te ostalih troškova koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sa-dašnje stanje.

Prema HSFI-u 10 i MRS-u 2, obračun utroška zaliha obračunava se po metodi FIFO (engl. first in first out: prva ulazna - prva izlazna) ili po metodi ponderiranih prosječnih cijena. Zalihe koje nisu međusobno razmjenjive ili koje su namijenjene za specifične projekte, mogu se obračunavati po meto-di specifične identifikacije. U tom slučaju potrebno je ustrojiti evidenciju koja će omogućiti identifikaciju troškova povezanih s tim zalihama. HSFI 10 i MRS 2 predviđaju mogućnost utvrđivanja vrijednosti zaliha po stvarnim troškovima ili primjenom metode stan-dardnog troška.

Metoda standardnog troška razumijeva eviden-tiranje ovih zaliha prema planskim troškovima, koji uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelo-va zaliha, rada, uobičajenu učinkovitost i proizvodni kapacitet, koji se korigiraju s odstupanjima. Ova se tehnika može koristiti samo ako su rezultati približni trošku nabave, što je moguće u slučaju kada se zalihe prate analitički te ako se odstupanja od standardnih troškova utvrđuju i knjiže učestalo8.

Utrošene sirovine i materijal, koji su evidentira-ni na zalihama razreda 3, knjiže se na teret troškova primjenom jedne od navedenih metoda obračuna utroška zaliha zaduženjem odgovarajućeg analitičkog konta u okviru konta 400, a u korist konta 310. U slu-čaju ako se nabavljen materijal od dobavljača izravno isporučuje u proizvodnju, materijal će se knjižiti na teret konta 400, a u korist konta dobavljača ili drugog odgovarajućeg konta.

8 Učestalost saldiranja odstupanja s osnovnim računom nije pro-pisana. Međutim, radi realnosti iskazivanja vrijednosti zaliha ti-jekom godine, a osobito na koncu, preporuka je ovaj postupak provoditi i tijekom godine (npr. tromjesečno).

� Primjer 9. Nabava i utrošak sirovina i materijalaRed. br. Opis Iznos


1.

Primljen račun dobavljača za sirovine i materijal

- kupovna cijena materijala- pretporez- obveze prema dobavljačima

16.000,004.000,00

20.000,00

300160002

220

2.

Primljen račun prijevoznika za dovoz materijala u skladište

- zavisni troškovi nabave materijala (prijevoz)

- obveza prema dobavljaču (prijevozniku)

900,00

900,00

301

220

3.Prijenos materijala na zalihe

- sirovine i materijal- obračun nabave materijala

16.900,0016.900,00

310309

3.a

Zatvaranje obračunskih konta nabave

- obračun nabave materijala- kupovna cijena materijala- zavisni troškovi nabave

materijala (prijevoz)

16.900,0016.000,00

900,00

309300

301

4.Utrošen je nabavljeni materijal u proizvodnju

- sirovine i materijal- troškovi sirovine i materijala

16.900,0016.900,00 400

310

5.Prijenos troškova materijala u proizvodnju

- proizvodnja u tijeku- raspored troškova za obračun

proizvoda i usluga

16.900,0016.900,00

600

490

Troškovi posudbe mogu se uključiti u nabavnu vri-jednost zaliha, sukladno HSFI-u 10 - Zalihe i MRS-u 23 - Troškovi posudbe, samo kod dugotrajne proi-zvodnje kod koje je potrebno duže vrijeme da bi se proizvedena imovina mogla početi koristiti ili proda-vati. Knjigovodstvena vrijednost sredstva zbog kapi-talizacije ne smije biti veća od njegove nadoknadive vrijednosti.

Utrošena energija (konto 401) obuhvaća troškove električne energije, plina, pare, motornog benzina, di-zelskog goriva i dr. Ovaj konto tereti se za iznos obra-čunanih troškova energije, koja je isporučena od stra-ne dobavljača, uz odobrenje konta dobavljača (220 ili 240) ili uz obračun utroška vlastitih zaliha materijala za proizvodnju energije u vlastitoj režiji uz odobrenje konta 310.

Kod goriva utrošenog za potrebe sredstava za osob-ni prijevoz u vlasništvu društva (osobnih automobila, plovila, zrakoplova), 50% troškova se ne priznaje (po-većava se porezna osnovica u PD obrascu), ako se na osnovi korištenja ovih sredstava ne utvrđuje plaća.

Rezervni dijelovi se mogu nabavljati i držati kao zaliha na skladištu te koristiti prema potrebama po-slovanja. Kada se preuzmu sa skladišta radi ugradnje u opremu ili proizvode knjiže se na teret konta 402, a u korist konta 320. Prilikom iskazivanja zaliha rezer-vnih dijelova treba voditi računa o mogućnostima i zahtjevima HSFI-a 6 - Dugotrajna materijalna imovi-na i MRS-a 16, prema kojima se veliki rezervni dijelo-vi i pomoćna oprema kapitaliziraju i iskazuju kao du-gotrajna imovina. U tom slučaju se obračun utroška

70


rezervnih dijelova provodi putem amortizacije. Ostali rezervni dijelovi iskazuju se na teret troškova u razdo-blju kada su potrošeni.

Sitni inventar je imovina čiji je vijek trajanja, u pra-vilu, kraći od jedne godine. HSFI i MSFI kao temeljni kriterij za klasificiranje imovine uzimaju vijek traja-nja.9 Međutim, čl. 12. st. 3. Zakona o porezu na dobit propisano je da se dugotrajnom materijalnom i ne-materijalnom imovinom smatraju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kn i vijek trajanja duži od godinu dana, pa mnogi poduzetnici radi jednostavnosti kod razvrstavanja imovine u sitan inventar primijenjuju kriterij nabavne vrijednosti, ne uzimajući u obzir vijek trajanja. Stoga upozoravamo da je kriterij nabavne vrijednosti propisan samo za po-rezne svrhe, pa bi se imovina s procijenjenim vijekom uporabe dužim od godine dana u skladu s računovod-stvenim standardima trebala prikazivati u okviru du-gotrajne imovine, čak i kada joj je nabavna vrijednost manja od 3.500,00 kn.

Otpis sitnog inventara, automobilskih guma i am-balaže obavlja se sukladno računovodstvenim stan-dardima i računovodstvenim politikama društva, na teret konta 403, 404 i 405, a u korist konta 357.

II.2.b) Troškovi prodane robeTroškovi prodane robe obuhvaćaju nabavnu vrijed-

nost prodane robe, a koja uključuje kupovnu cijenu, uvozne carine, nepovratne poreze, troškove prijevoza i rukovanja, te druge troškove nastale dovođenjem robe u stanje i na mjesto za prodaju. Iskazivanje tih rashoda u izvještaju o dobiti temelji se na načelu sučeljavanja troškova i prihoda, radi istodobnog priznavanja pri-hoda i rashoda koji proizlaze iz iste transakcije. HSFI 10 i MRS 2 predviđaju da se dobit ili gubitak razdo-blja treba teretiti iznosom prodanih ili utrošenih za-liha, kao i iznosom bilo kojeg svođenja zaliha na neto utrživu vrijednost u tom razdoblju, gubicima zaliha, otpacima i sl.

Kada se zalihe prodaju, knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha treba priznati kao rashod razdoblja u kojem se priznaje odnosni prihod.

U trgovini na veliko zalihe u skladištima se vode po nabavnim cijenama ili po prodajnim cijenama bez uključenog PDV-a. Za obračun utroška zaliha najče-šće se koriste metoda FIFO ili metoda prosječnih ponderiranih cijena. Troškovi robe koja se uobičaje-no ne može razmjenjivati određuju se koristeći meto-du specifične identifikacije.

U trgovini na malo, uz već spomenute metode,

9 Vidjeti toč. 1.12. i 1.13. HSFI-a 1 odnosno toč. 57. MRS-a, kao i toč. 6.5. HSFI-a 6 odnosno toč. 6 MRS-a 16.

obračun utroška prodane robe može se provesti me-todom trgovine na malo, u skladu s odredbama toč. 10.28. HSFI-a 10 i toč. 17. MRS-a 2. U slučaju primje-ne metode trgovine na malo, troškovi se ne prate za svaki artikl posebno, nego se izračunavaju primje-nom postotnih udjela u prodajnoj vrijednosti prodane robe. Ova se tehnika može koristiti samo ako su rezul-tati približni trošku nabave.

Tehnikom trgovine na malo se trošak zaliha odre-đuje na način da se prodajna vrijednost umanji za od-govarajući postotak bruto marže. Kada je u prodajnu cijenu uključen i PDV, prodajna se vrijednost treba smanjivati i za postotak tog poreza da bi se dobila na-bavna vrijednost, odnosno trošak nabave zaliha koji tereti tekući rezultat.

Vrijednost zaliha se obvezno procjenjuje na datum bilance i ne smije biti iskazana po većoj vrijednosti od one koja se može realizirati (prodati). Kao i kod sve druge imovine, gubici se trebaju odmah priznati kao rashod razdoblja.

Nakon prodaje robe potrebno je provesti odgo-varajuća knjiženja na kontima imovine i rashoda. Knjiženje obračuna utroška prodane robe provodi se u korist konta 660 (u trgovini na veliko), odnosno 663, 664 i 669 (u trgovini na malo) i na teret konta 702.

� Primjer 10. Utvrđivanje troškova prodane robePretpostavimo da društvo obavlja djelatnost trgovi-

ne na veliko i trgovine na malo. Trošak nabave proda-ne robe evidentirati će na sljedeći način:

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Roba prodana u trgovini na veliko

- nabavna vrijednost prodane robe

- razduženje skladišta30.000,0030.000,00

702660

2.

Roba prodana u trgovini na malo


- razduženje trgovine na malo- RUC - ukalkuliran PDV

12.000,0020.000,004.000,004.000,00

702

6693664

663

3.

Roba prodana u tranzitu


- pretporez- obveze prema dobavljačima

8.000,002.000,00

10.000,00

702160002

220

II.2.c) Ostali vanjski troškovi Ostali vanjski troškovi odnose se na usluge i iskazani

su na skupini konta 41. Obuhvaćaju prijevozne, poštan-ske i telefonske usluge, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, usluge na izradi proizvoda, zakupnine i na-jamnine, troškove promidžbe, reklame i sl., intelektualne usluge, komunalne usluge, troškove registracije prijevo-


71

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


znih sredstava, troškove istraživanja i razvoja, usluge održavanja, usluge posredovanja, te razne druge usluge.

Troškovi usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge stvarno obavljene.

Pod prijevoznim uslugama, koje se evidentiraju na kontu 410, a koje obavljaju druge fizičke ili pravne osobe, smatraju se usluge svih oblika transporta (ce-stovnim, željezničkim, pomorskim, zračnim ili cjevo-vodnim putem). Prijevozne usluge koje se povezuju s nabavom materijalne imovine i zaliha evidentiraju se sukladno odredbama HSFI-a 6 i HSFI-a 10, odnosno MRS-a 16 i MRS-a 2 i čine zavisne troškove koji se pri-pisuju nabavnoj vrijednosti navedene imovine. Ako trgovačko društvo koristi vlastiti transport prilikom nabave dugotrajne imovine i zaliha, troškovi prijevoza uključuju se u nabavnu vrijednost nabavljene imovine.

Poštanske i telefonske usluge uz trošak poštarine i telefona obuhvaćaju, troškove mobilnih telefona, in-terneta i elektroničke pošte.

Usluge na izradi proizvoda odnose se na troškove prema računima dobavljača i kooperanata za izradu, doradu, preradu ili proizvodnju određenih proizvoda.

Zakupnina i najamnina su trošak koji plaća zaku-pac/najmoprimac za najam poslovnog prostora, drugih nekretnina ili postrojenja i opreme. Troškovi zakupni-na/najamnina obračunskog razdoblja knjiže se na teret konta 414, dok se zakupnine/najamnine plaćene una-prijed za buduće obračunsko razdoblje razgraničavaju na kontu 190 - Unaprijed plaćeni troškovi. U sljedećem obračunskom razdoblju razgraničeni troškovi zaku-pnina/najamnina prenose se na troškove knjiženjem u korist konta 190, a na teret konta 414. Računovodstvo najmova uređeno je HSFI-om 7 i MRS-om 17, o čemu je više napisano uz prihode od zakupnina/najamnina.

Usluge promidžbe, sponzorstva i sajmova su troškovi koji nastaju kod promocije proizvoda, roba i usluga s ciljem povećanja prodaje, odnosno prihoda i dobiti. U te svrhe mogu se upotrijebiti vlastiti proi-zvodi i usluge te roba. Uporabom vlastitih proizvoda i usluga nastaju troškovi (po nabavnim cijenama) koji se knjiže na teret konta 415, uz istodobno razduženje zaliha (konto 310, 630 ili 660).

Intelektualne usluge se odnose na vještačenja, re-vizorske, računovodstvene, odvjetničke, informatič-ke, zdravstvene i sl. usluge, a iskazuju se na kontu 416.

Komunalne usluge obuhvaćaju odvoz smeća, dim-njačarske usluge, održavanje zelenila, usluge čuvanja imovine, deratizacije, vodu za piće i sanitarije i sl.

Troškovi registracije prijevoznih sredstava su troš-kovi koji nastaju radi produženja valjanosti prometnih dozvola. Kada se radi o osobnim motornim vozilima i dr. sredstvima za osobni prijevoz radnika, treba voditi raču-

na da se 50% tih troškova, osim poreza na cestovna mo-torna vozila i naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstava za osobni prijevoz, uključuje u osnovicu poreza na dobit.

Ostale usluge u okviru skupine konta 41 prema TEB-ovim analitičkom kontnom planu su troškovi istraživanja i razvoja, vanjskotrgovačke i otpremničke usluge, usluge posredovanja, obrtničke usluge, usluge studentskih i đačkih servisa i dr.

Troškovi istraživanja i razvoja određeni su HSFI-om 5 i MRS-om 38 - Nematerijalna imovina. Svi izdaci za istraživanje iskazuju se kao rashodi razdoblja u ko-jem su nastali. Troškovi razvoja mogu se iskazati kao imovina, ali samo kada se ispune zahtjevi iz standarda.

Troškovi održavanja nekretnina koje se drže u financijskom najmu, radi zarade od iznajmljivanja ili porasta vrijednosti trebaju se objaviti odvojeno prema zahtjevima toč. 7.32. HSFI-a 7 i toč. 75.f MRS-a 40 - Ulaganja u nekretnine. Kako Pravilnikom nije pred-viđena takva pozicija u RDG-u, ovu informaciju treba objaviti u bilješkama.

II.3. Troškovi osobljaPlaće i nadnice uređuju HSFI 13 - Obveze i MRS 19

- Primanja zaposlenih. U skladu s Pravilnikom propi-sanim sadržajem RDG-a, troškovi osoblja dijele se na tri stavke i to:

II.3.a) Neto plaće i nadnice

II.3.b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

II.3.c) Doprinosi na plaćeKao troškovi osoblja trebaju se iskazati troško-

vi plaća i nadnica zajedno s povezanim propisanim porezima i doprinosima, dakle ukupan bruto trošak plaća. U skladu s tim zahtjevom potrebno je u knji-govodstvenim evidencijama osigurati odgovarajuće analitičke podatke za potrebe izvještavanja.

Kao nadnice i plaće iskazuju se neto plaće koje se odnose na obračunsko razdoblje, bez obzira na to da li su isplaćene ili ne. Troškovi poreza i doprinosa obu-hvaćaju porez na dohodak, prirez te doprinos za miro-vinsko osiguranje (na temelju generacijske solidarno-sti i individualne kapitalizirane štednje). Doprinosi na plaće su doprinos za zdravstveno osiguranje, poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i doprinos za zapošljavanje.

Plaće proizvodnih radnika se u skladu s HSFI-om 10 i MRS-om 2 uključuju u zalihe proizvodnje i pro-izvoda, a prenose se u rashode u razdoblju kada su proizvodi prodani. Stoga poduzetnici koji obavljaju proizvodnu djelatnost trebaju ustrojiti evidencije o

72


plaćama iz kojih je moguće na jednostavan način raz-graničiti plaće koje ulaze u vrijednost proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda, od plaća koje predstavljaju rashod razdoblja.

II.4. AmortizacijaNa ovoj poziciji iskazuje se amortizacija obračunana

za poslovnu godinu na amortizacijski iznos, tj. nabav-nu vrijednost dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, evidentirana na dugovnoj strani konta 430.

Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme ure-đena je HSFI-om 6 - Dugotrajna materijalna imovina, odnosno MRS-om 16 - Nekretnine, postrojenja i opre-ma, a nematerijalne imovine HSFI-om 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina i istoimenim MRS-om 38. Navedeni standardi dozvoljavaju primjenu različitih metoda amortizacije (linearnu, degresivnu i funkci-onalnu). Amortizacijski iznos pojedine imovine ras-poređuje se sustavno tijekom njenog korisnog vijeka upotrebe.

Kao porezni rashod priznaje se amortizacija obračunana na nabavnu vrijednost po linearnoj me-todi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit pri čemu se ove godišnje stope mogu udvostručiti. Ako se amortizacija obračunava po većim stopama od propisanih, razlika iznad propisanih svota uključuje se u poreznu osnovi-cu. Ova porezno nepriznata amortizacija priznat će se kao umanjenje osnovice za obračun poreza na dobit u narednim poreznim razdobljima, bez obzira na to što više neće biti računovodstvenog troška.

Troškovi amortizacije imovine kojom se ne obav-lja djelatnost porezno se ne priznaju.

Porezno se ne priznaje ni amortizacija obračuna-na na u cijelosti otpisanu dugotrajnu imovinu, kao ni amortizacija vozila za osobni prijevoz radnika obraču-nana na nabavnu vrijednost iznad 400.000,00 kn.

Dugotrajna imovina se i nakon što je u cijelosti otpisana, mora zadržati u evidenciji sve do otuđenja (čl. 12. Zakona o porezu na dobit).

Privremene vremenske razlike između računovod-stvenog i poreznog tretmana poreznih stavaka uređene su HSFI-om 14 - Vremenska razgraničenja i MRS-om 12 - Porezi na dobit, a stvarni utjecaj amortizacije iznad propisanih stopa na poreznu obvezu po razdobljima identičan je utjecaju opisanom kod ispravka vrijedno-sti porezno nepriznatih potraživanja u toč. 3.1.

S obzirom na razlike između računovodstvenih i poreznih propisa glede stopa, metoda te početka i prestanka obračunavanja amortizacije, o čemu smo detaljno pisali u članku: Zaloker, D.: Godišnji obra-

čun amortizacije za 2018., FIP br. 12/18, smatramo da je korisno analitički razraditi konta na kojima se evidentira porezno priznata, porezno nepriznata i pri-vremeno porezno nepriznata amortizacija, kako bi se privremeno nepriznata amortizacija u narednom raz-doblju mogla koristiti za smanjenje porezne osnovice i porezne obveze. Razradu je moguće postaviti u okvi-ru skupine konta 43, te u okviru konta ispravka vri-jednosti ove imovine. Razradu troškova amortizacije prema poreznom tretmanu preporučujemo samo pri knjiženju konačnog obračuna amortizacije. U primje-ru danom u nastavku korištene su obje razrade radi jednostavnijeg popunjavanja PD obrasca.

Također podsjećamo, da su poduzetnici - obveznici PDV-a koji su osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poreznog obveznika, poslovodnih, ru-kovodnih i drugih zaposlenih nabavili do 31. prosinca 2009. i pritom koristili pravo na odbitak pretporeza, te obračunavali i plaćali PDV na 30% iznosa troška amortizacije za iznos do 400.000,00 kn nabavne vri-jednosti tih sredstava, odnosno na 100% iznosa troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000,00 kn na-bavne vrijednosti, obvezni i dalje obračunavati i pla-ćati PDV na vlastitu potrošnju na 30%, odnosno 100% iznosa troška amortizacije do isteka amortizacijskog vijeka, odnosno trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih sredstava.10

� Primjer 11. Evidentiranje obračunane amortizacije

Red. br. Opis Iznos

Konto

Duguje Potražuje

1.

Obračun amortizacije za 2018.

- amortizacija koja se priznaje kao porezno priznati rashod (osim vozila za osobni prijevoz)

- ispravak vrijednosti nematerijalne imovine

- ispravak vrijednosti materijalne imovine

- ispravak vrijednosti ulaganja u nekretnine

1.800.616,33

51.458,25

1.401.257,10

347.900,98

4300

00900

02900

06900

2.

Amortizacija vozila za osobni prijevoz

- amortizacija vozila za osobni prijevoz (50%) koja se priznaje kao porezni rashod

- amortizacija vozila za osobni prijevoz (50%) koja se ne priznaje kao porezni rashod + PDV

- ispravak vrijednosti osobnih automobila 50% - porezno priznat

- ispravak vrijednosti osobnih automobila 50% - porezno priznat

153.312,75

153.312,75

153.312,75

153.312,75

431

432

029010

029200

10 Čl. 132. Zakona o PDV-u


73

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


Na ovaj način društvo bi prema TEB-ovom kon-tnom planu knjižilo amortizaciju: - dugotrajne materijalne imovine po stopama višim

od porezno dopustivih na konta 433 - Amortizaci-ja iznad najviših porezno dopustivih stopa/0291 - Privremeno porezno nepriznat ispravak vrijednosti materijalne imovine;

- vozila za osobni prijevoz na osnovicu iznad 400.000,00 kn na konta 4322 - Amortizacija vozila na osnovicu iznad 400.000,00 kn/02921 - Porezno nepriznat ispra-vak vrijednosti materijalne imovine i sl.

II.5. Ostali troškovi Na ovoj poziciji iskazuju se prethodno nespomenu-

ti troškovi kao što su: naknade troškova radnicima i materijalna prava i potpore, troškovi ugovora o dje-lu, naknade članovima uprave i nadzornog odbora i autorski honorari, reprezentacija, troškovi zaštite na radu i zaštite okoliša, porezi i doprinosi koji ne ovi-se o rezultatu, premije osiguranja, bankarske usluge i članarine udruženjima, troškovi za stručnu literaturu, usavršavanje i obrazovanje, naknade za zbrinjavanje ambalažnog otpada i dr.

Porezi i doprinosi koji ne ovise o rezultatu odno-se se na porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina, nekorištene objekte i zemljište, porez na automobile, zrakoplove i plovila, doprinose HGK, doprinos za šume, spomeničku rentu i druge poreze i doprinose koji ne ovise o poslovnom rezultatu.

Za troškove stručne literature, stručnog usavrša-vanja i obrazovanja Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu11 propisane su olakšice, što treba uzeti u obzir kod sastavljanja prijave poreza na dobit (Obrasca PD).

Neki od ovih troškova trebaju se razgraničiti na teret obračunskih razdoblja na koje se odnose (npr. premije osiguranja). Svi ovi troškovi evidentiraju se na isti način, terećenjem odgovarajućih analitičkih računa sintetičkog konta 415 i kontne skupine 44 te odnosne obveze, pa ih posebno ne obrazlažemo.

II.6. Vrijednosna usklađenja

II.6.a) dugotrajne imovine osim financijske imovine

Na ovoj poziciji iskazuju nerealizirani gubici (ras-hodi) od vrijednosnog usklađivanja dugotrajne imo-vine na niže, evidentirani na kontu 703. Odnosni pri-hodi (nerealizirani dobici) iskazuju se na poziciji I.5. Ostali poslovni prihodi.

11 Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07 - 14/14)

Vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine (osim financijske imovine) na niže priznaje se u skla-du s HSFI-ima 5 - 8, te 15 i 16, odnosno MRS-om 36 - Umanjenje imovine.

Materijalna i nematerijalna imovina iskazuje se po nabavnoj ili fer vrijednosti, a amortizacijom se knjigo-vodstvena vrijednost sredstva usuglašava s njezinim trošenjem (u uobičajenim okolnostima). Međutim, ako se dugotrajna imovina ošteti, uništi ili kada nje-zina tržišna vrijednost padne ispod knjigovodstvene vrijednosti, prema standardima se provodi smanjenje na nadoknadivu vrijednost (za koju se očekuje da će se nadoknaditi od budućeg korištenja sredstava uk-ljučujući i ostatak vrijednosti kod otuđenja). Kada se sredstva vode po trošku nabave, smanjenje (gubitak od umanjenja) priznaje se kao rashod u RDG-u. Kod sredstava koja se iskazuju po revaloriziranim vrijed-nostima, za smanjenje vrijednosti prvo se treba isko-ristiti odnosna revalorizacija.

Za iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine iz čl. 12. Zakona, koji je veći od iznosa utvrđenog primjenom propi-sanih amortizacijskih stopa iz čl. 5. Zakona o porezu na dobit, povećava se porezna osnovica u Obrascu PD, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije.12

II.6.b) kratkotrajne imovine osim financijske imovine12

Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) odnosi se na smanjenje vrijednosti zaliha i potraživanja.

Kratkotrajna imovina obuhvaća zalihe i kratkoroč-na potraživanja. Kao i kod ostale imovine, i u ovom slučaju se primjenjuje načelo opreznosti i nižeg vred-novanja, što znači da kratkotrajna imovina treba biti iskazana po njezinoj fer vrijednosti.

Tako se prema HSFI-u 10 i MRS-u 2, zalihe vred-nuju po trošku ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Svođenje na niže provodi se kada su zalihe oštećene ili kada postanu zastarjele odnosno nekurentne. Vrijednosno usklađivanje zaliha siro-vina i materijala, proizvodnje u tijeku, poluproizvo-da i gotovih proizvoda te trgovačke robe, provodi se temeljem procjene njihove vrijednosti i korisnosti. Procjene se mogu raditi u bilo koje vrijeme, a moraju po stanju na dan 31.12., s kojim se provodi i godiš-nji popis. Vrijednosno usklađenje zaliha evidentira se prema vrsti zalihe u korist konta 317, 327, 357, 379, 607, 637 ili 668, a na teret konta 704.

12 Čl. 22. st. 1. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 - 2/18)

74


Ako je radi promjene okolnosti došlo do poveća-nja neto utržive vrijednosti zaliha, u skladu s toč. 57. HSFI-a 15, raniji otpis zaliha se poništava i taj iznos priznaje se kao nerealizirani dobitak i iskazuje na po-ziciji 1.5. Ostali poslovni prihodi.

Potraživanja obuhvaćaju potraživanja od pove-zanih poduzetnika i drugih osoba, potraživanja od kupaca, potraživanja za više plaćene svote po osnovi dobiti, potraživanja od zaposlenih, od države i dru-gih institucija i sl., s rokom dospijeća do 12 mjeseci. Vrijednosno usklađenje potraživanja provodi se, u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama i procjenama uprave temeljenim na zahtjevima HSFI-a 11 - Potraživanja i MSFI-a 9, na teret konta 706 i u korist konta 129.

O vrijednosnom usklađenju potraživanja od kupa-ca detaljno smo pisali u FIP-u br. 3/18, a o vrijedno-snom usklađenju zaliha u FIP-u br. 11/18.

II.7. RezerviranjaPrema HSFI-u 16 - Rashodi i MRS-u 37 -

Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredvidiva imovina, rezerviranje je obveza nepredviđenog vre-mena ili iznosa, a priznaje se kao rashod ako i samo ako: poduzetnik ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izve-

denu) kao rezultat prošlih događaja, je vjerojatno da će podmirenje obveza zahtijevati

odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi i iznos obveze se može pouzdano procijeniti.

Budući poslovni gubici ne priznaju se kao rezervi-ranja. Međutim, ako poduzetnik ima štetni ugovor, sadašnja obveza prema tom ugovoru treba se priznati i mjeriti kao rezerviranje.

Rezerviranja za restrukturiranje mogu obuhvatiti samo izravne izdatke koji proizlaze iz restrukturira-nja, kao što su restrukturiranjem nužno uvjetovani izda-ci i izdaci koji nisu povezani s uobičajenim aktivnosti-ma poduzetnika. Priznaju se samo kad poduzetnik ima detaljan formalni plan restrukturiranja i kada započne s provedbom tog plana (ili objavi njegove glavne značaj-ke). Plan mora sadržavati najmanje sljedeće: ▶ poslova-nje ili dio poslovanja na koje se odnosi ▶ glavne lokacije na kojima se provodi ▶ lokaciju, funkciju i približan broj zaposlenih koji će primiti naknadu zbog prestanka rada ▶ izdatke koji će nastati i ▶ kada će plan biti proveden.

Obvezujući događaj je prošli događaj koji dovodi do sadašnje obveze čije se podmirenje ne može izbje-ći. Iznos priznat kao rezerviranje treba biti najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnje obveze na datum bilance. Pri tome je potrebno u ob-zir uzeti rizike i neizvjesnosti koji su neminovni kod

mnogih događaja i okolnosti.Ako je učinak vremenske vrijednosti novca zna-

čajan, iznos rezerviranja treba biti sadašnja vrijed-nost očekivanih izdataka potrebnih za podmirivanje obveze. Pri tome, diskontna stopa prije poreza treba odražavati tekuću tržišnu procjenu vremenske vri-jednosti novca i rizika specifičnih za tu obvezu, ali ne i rizike za koje su korigirane procjene budućih novčanih tokova. Pri utvrđivanju iznosa rezerviranja ne uzimaju se u obzir dobici od očekivanog otuđenja imovine.

Ako se očekuje da će neke ili sve izdatke potrebne za podmirivanje rezerviranja nadoknaditi druga stra-na, naknada se treba priznati samo, i isključivo, kada je gotovo sigurno da će se naknada primiti ako po-duzetnik podmiri obvezu. U RDG–u može biti prika-zan rashod u vezi s rezerviranjem umanjen za priznat iznos naknade.

Rezerviranja treba pregledati na svaki datum bilan-ce i uskladiti ih tako da odražavaju najbolju procjenu. Ako više nije vjerojatno da će podmirivanje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, rezerviranje se treba ukinuti u korist prihoda, na kontu 758.

Rezerviranja se koriste za izdatke za koje su izvorno ustrojena, pa se mogu ukinuti samo za one izdatke za koje je rezerviranje bilo izvorno priznato.

Rezerviranja se oblikuju u skladu s računovod-stvenim standardima i kada nisu porezno priznata13. Knjiže se dosljedno iz razdoblja u razdoblje, u okviru skupine konta 42.

II.8. Ostali poslovni rashodiOstali poslovni rashodi obuhvaćaju promete na du-

govnoj strani konta 705, 706, 707 i 709, a odnose se na manjkove, kalo, rasip, kvar i lom, štete nastale djelo-vanjem više sile i provalnih krađa, kazne, penale i na-knade štete, naknadno utvrđene rashode iz proteklih godina, darove, donacije, sponzorstva i ostale troškove te rashode od neuobičajenih događaja i transakcija.13 Prema čl. 11. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04

- 106/18) porezno su dozvoljena samo rezerviranja ustrojena na propisan način, za: 1) troškove u jamstvenim rokovima 2) troškove po započetim sudskim sporovima 3) obnavljanje prirodnih bogat-stava 4) otpremnine koje je obveznik obvezan isplaćivati sukladno odredbama Zakona o radu i 5) neiskorištene godišnje odmore su-kladno računovodstvenim propisima. Međutim, u skladu s MRS-u 19 - Primanja zaposlenih i drugim standardima, rezervacije se mogu ustrojiti za jubilarne nagrade, troškove restrukturiranja i druge rizike koji ispunjavaju uvjete za rezervacije. Kod ustroja po-rezno nepriznatih rezerviranja treba povećati osnovicu za obračun poreza na dobit u PD obrascu. Taj porez na dobit biti će „vraćen“ u trenutku realizacije porezno nepriznatih rezervacija.


75

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


Kod nekih od navedenih rashoda, kao što su manj-kovi, kalo, rasip, lom i kvar, kazne i dr., također treba voditi računa o poreznom tretmanu, odnosno opore-zivanju PDV-om i porezom na dobit.

Na ovoj poziciji iskazuju se i rashodi evidentirani na kontima skupine 73, koji uključuju rashod od pre-stanka prizvanja dugotrajne materijalne i nematerijal-ne imovine, ulaganja u nekretnine, otuđenja dugotraj-ne imovine namijenjene prodaji, gubitak od prestanka poslovanja, rashod od promjene fer vrijednosti ulaga-nja u nekretnine, dugotrajne imovine namijenjene za prodaju i sl. I obveznici MSFI-a rashode (gubitke) evidenti-

rane na kontima skupine 73 iskazuju na poziciji Ostali poslovni rashodi.

Rashodi od prodaje dugotrajne materijalne i ne-materijalne imovine, ulaganja u nekretnine i du-gotrajne imovine namijenjene prodaji, u skladu s HSFI-om 5, HSFI-om 6, HSFI-om 7, HSFI-om 8 te HSFI-om 15 i 16 odnosno MRS-om 16, MRS-om 38, MRS-om 40, MSFI-om 5, utvrđuju se na neto osno-vi tako da se od neto zaračunatog iznosa (ili fer vri-jednosti u slučaju zamjene) oduzme knjigovodstvena vrijednost ove imovine. Prema tome, ako je prodajom ove imovine ostvaren gubitak, taj gubitak se iskazuje kao ostali poslovni rashod.

III. FINANCIJSKI PRIHODIFinancijski prihodi obuhvaćaju ugovorene i zatezne

kamate, pozitivne tečajne razlike, prihode od ulaga-nja u udjele (dionice), prihode od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova, te ostale financijske prihode.

Financijski prihodi priznaju se u skladu s HSFI-om 15 i evidentiraju prema vrstama na kontima skupina 76 i 77.

Prihodi od kamata, tantijema i dividendi priznaju se ako je vjerojatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom i poslovnim događajem pritjecati kod poduzetnika i kada se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti. Pritom se kamata priznaje primjenom efek-tivne kamatne stope, tantijeme na računovodstvenoj osnovi nastanka događaja, a dividenda u trenutku kada je ustanovljeno dioničarevo pravo na isplatu di-vidende.

Poduzetnik je dužan obračunati kamate koje se od-nose na obračunsko razdoblje i iskazati ih u razdoblju na koje se odnose. Prihod se iskazuje neovisno o tome jesu li kamate dospjele za naplatu ili ne.

Ugovorne i zatezne kamate uređene su Zakonom

o obveznim odnosima14 i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi15. Stope zakon-skih zateznih kamata u 2018., te najviših ugovorenih kamata prikazane su u nastavku (Tablica 2. i 3.).

Tablica 2. Stope zakonskih zateznih kamata u 2018.

Zatezne kamate na odnose iz Razdoblje Stopa (godišnja)

Trgovačkih ugovora i ugovora izme-đu trgovca i osobe javnog prava koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupila prije 30.6.2013. (čl. 29. st. 2. ZOO-a)

1.1. - 30.6.2018. 9,09%

1.7. - 31.12.2018. 8,82%.

Ostalih odnosa (čl. 29. st. 2. ZOO-a)1.1. - 30.6.2018. 7,09%,

1.7. - 31.12.2018. 6,82%

Poslovnih transakcija16 sklopljenih na-kon 30.6.2013. i poslovnih transakcija sklopljenih prije 30.6.2013. temeljem kojih su isporuke roba ili obavljene usluge nastale poslije tog datuma, a sklopljene su između poduzetnika i po-duzetnika te poduzetnika i osobe jav-nog prava kao dužnika novčane obveze (čl. 3. toč. 19. i 20. ZFPiPN-a)

1.1. - 30.6.2018. 9,09%

1.7. - 31.12.2018. 8,82%

Tablica 3. Najviše dopuštene stope ugovornih kamata u 2018.

Ugovorne kamate između Razdoblje Najviša stopa (godišnja)

osoba od kojih barem jedna nije tr-govac (čl. 26. st. 1. ZOO-a)

1.1. - 30.6.2018. 10,635%

1.7. - 31.12.2018. 10,23%.

trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava (čl. 26. st. 2. ZOO-a)

1.1. - 30.6.2018. 15,908%,

1.7. - 31.12.2018. 15,435%

Stope ugovornih i zateznih kamata, te pregled poreznog priznavanja kamata objavljeni su na kraju časopisa u rubirici TEB-ov podsjetnik.

Tečajna razlika je razlika koja proizlazi iz pretvor-be određenog broja jedinica jedne valute u drugu va-lutu po različitim tečajevima, a njihovo priznavanje uređeno je HSFI-om 11, HSFI-om 15, HSFI-om 16 odnosno MRS-om 21- Učinci promjene tečaja stranih valuta, MSFI-om 9 i drugim standardima.16

Transakcija u stranoj valuti početno se priznaje u funkcijskoj valuti na način da se na iznos u stranoj valuti primjeni spot tečaj između funkcijske valute i strane valute koji vrijedi na datum transakcije. Ako monetarne stavke proizlaze iz transakcije u stranoj va-luti i postoji promjena tečaja između datuma transak-

14 Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 - 29/18; u nastavku: ZOO)

15 Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12 - 78/15; u nastavku: ZFPiPN)

16 Prema čl. 3. toč. 16. ZFPiPN-a, poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu.

76


cije i datuma podmirenja, dolazi do tečajne razlike. Na svaki datum bilance monetarne stavke17 u stranoj va-luti pretvaraju se primjenom spot tečaj na kraju izvje-štajnog razdoblja (tj. srednjeg tečaja HNB-a). Tečajne razlike koje proizlaze iz podmirenja monetarnih stav-ki ili pretvorbe monetarnih stavki po tečajevima ra-zličitima od onih po kojima su bile početno priznate tijekom razdoblja ili u prošlim financijskim izvješta-jima, priznaju se u RDG-u razdoblja u kojemu nasta-ju. Tečajne razlike priznaju se u RDG-u kao prihod odnosno rashod, osim tečajnih razlika proizašlih iz monetarnih stavki koji čine neto ulaganje u inozemno poslovanje i priznaju se u kapital. Kod prodaje inoze-mnog poslovanja, tečajne razlike koje su bile priznate u kapitalu i koje se odnose na to inozemno poslovanje priznaju se u RDG-u u odvojenim ili u posebnim fi-nancijskim izvještajima inozemnog poduzetnika. Prema toč. 32. MRS-a 21, tečajne razlike proizašle

iz monetarne stavke koja čini dio neto ulaganja u ino-zemno poslovanje trebaju se priznati u dobit ili gubi-tak u odvojenim financijskim izvještajima izvještajnog subjekta ili pojedinačnim financijskim izvještajima inozemnog subjekta, ovisno o tome što je prikladnije. U financijskim izvještajima koji uključuju inozemno poslovanje i izvještajni subjekt (npr. konsolidirani fi-nancijski izvještaji kada inozemno poslovanje pred-stavlja ovisni subjekt), takve tečajne razlike trebaju se početno priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti18 i prenijeti iz kapitala u dobit ili gubitak kod prodaje neto ulaganja, u skladu s točkom 48. MRS-a 21.

Prema odredbama čl. 45. Zakona o deviznom po-slovanju19, obveze i potraživanja u devizama, moraju se preračunati na posljednji dan obračunskog razdo-blja po srednjem tečaju HNB-a u kune. U slučaju po-rasta tečaja strane valute, kod potraživanja u deviza-ma javljaju se pozitivne tečajne razlike i obrnuto, kod pada tečaja strane valute, društvo koje ima potraži-vanja u devizama ostvaruje negativne tečajne razlike. Isto tako, društvo koje ima obveze u devizama kod pada tečaja iskazuje pozitivne tečajne razlike, a kod rasta tečaja strane valute negativne.

III.1. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi od udjela u dobiti (dividendi) primljenih od poduzetnika unutar grupe (koja se ulaganja ne mjere po metodi udjela)

17 Monetarne stavke su jedinice valute koju posjeduje subjekt, te imovina i obveze koje će biti primljene ili plaćene u utvrđenom ili utvrdivom broju jedinica valute.

18 O ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pišemo u posebnom članku u ovom broju časopisa.

19 Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - 76/13)

evidentirani na kontu 7600.

III.2. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih sudjelujućim interesom

Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi od udjela u dobiti (dividendi) primljenih od društva povezanih sudjelujućim interesom (koja se ulaganja ne mjere po metodi udjela), evidentirani na kontu 7610. Prema čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona o porezu na dobit,

prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti is-ključuju se iz porezne osnovice.

III.3. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi od ostalih du-gotrajnih financijskih ulaganja i zajmova (uključujući i ugovorne kamate) danih poduzetnicima unutar gru-pe, evidentirani na kontu 76010 i 7603.

III.4. Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se zatezne kamate te ostali prihodi s osnove kamata, osim kamate po danim za-jmovima poduzetnicima unutar grupe, evidentirani na kontu 76011.

III.5. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se tečajne razlike iskazane na kontu 7602, te ostali financijski prihodi iskazani na kontu 7609.

III.6. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova

Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi od ostalih du-gotrajnih financijskih ulaganja (prihodi od dividendi i udjela u nepovezanim poduzetnicima i dr.), te prihodi od zajmova (ugovorene kamate i dr.) danih nepove-zanim poduzetnicima, poduzetnicima povezanim su-djelujućim interesom i ostalim osobama, evidentirani na kontu 76110 , 7613, 7620, 76210, 7623, 7629, 7630, 76310, 7633 i 7639.

III.7. Ostali prihodi s osnove kamataNa ovoj poziciji iskazuju se zatezne kamate te ostali

prihodi s osnove kamata (osim kamate po danim zajmo-vima) iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima, poduzet-nicima povezanim sudjelujućim interesom i ostalim oso-bama, evidentirani na kontu 76111, 76211, 76311 i 76312.

III.8. Tečajne razlike i ostali financijski prihodiNa ovoj poziciji iskazuju se tečajne razlike i ostali


77

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


financijski prihodi iz odnosa s nepovezanim podu-zetnicima, poduzetnicima povezanim sudjelujućim interesom i ostalim osobama, iskazani na kontu 7612, 7619, 7622, 7629, 7632 i 7639.

III.9. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine

Na ovoj poziciji iskazuju se nerealizirani dobici (prihodi) od povećanja vrijednosti financijske imo-vine koja se vodi po fer vrijednosti i kod koje se pro-mjene vrijednosti priznaju u RDG-u. Također, na ovoj poziciji iskazati će se i prihodi od ukidanja gubitaka od umanjenja u određenim slučajevima.

Promjena fer vrijednosti financijske imovine pri-znaje se u RDG-u, osim financijske imovine raspolo-žive za prodaju čija se promjena priznaje u kapitalu.

Ako se iznos gubitka od umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku smanji i smanjenje se može objektivno po-vezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja (rashod) ispravlja se direktno na kontu financijske imovine ili upotrebom konta ispravak vri-jednosti. Iznos koji se ispravlja priznaje se kao prihod u RDG-u.

Ako u sljedećem razdoblju, fer vrijednost dužnič-kog instrumenta klasificiranog kao raspoloživ za pro-daju poraste, gubitak od umanjenja vrijednosti ove financijske imovine ispravit će se, a ispravljeni iznos priznaje se u RDG-u.

Upozoravamo da se nerealizirani dobici koji se iskažu kao prihod smatraju realiziranim i uključuju se u pore-znu osnovicu kod sastavljanja obrasca PD. Dobici koji se evidentiraju kao povećanje revalorizacijske rezerve ne podliježu oporezivanju do stvarne realizacije (prodaje).

Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi evidentirati na kontima 770, 771 i 772.

III.10. Ostali financijski prihodiNa ovoj poziciji iskazuju se prihodi nastali u tran-

sakcijama poslovnog spajanja (negativni goodwill), prihodi od prestanka priznavanja financijske imovi-ne i ostali prethodno nespomenuti financijski prihodi iskazani na kontu 764 i 765. Prihodi (dobici) ostvareni prodajom dionica

ili udjela kada je postignuta veća prodajna cijena od troška nabave (realizirani dobici) ulaze u poreznu osnovicu u obrascu PD.

IV. FINANCIJSKI RASHODIFinancijski rashodi obuhvaćaju ugovorene i zatezne

kamate, negativne tečajne razlike, rashode od ostalih

financijskih ulaganja i zajmova, te ostale financijske rashode.

O tečajnim razlikama i kamatama detaljno je napi-sano uz poziciju III. Financijski prihodi, a u nastavku ćemo skrenuti pozornost samo na specifičnosti kod priznavanja financijskih rashoda.

Troškovi posudbe priznaju se kao rashod u razdo-blju u kojem su nastali, osim ako se kapitaliziraju. Kao dio troška nabave imovine kapitaliziraju se troškovi izravno vezani za stjecanje, izgradnju ili proizvod-nju kvalificirane imovine za koju je potrebno znatno vremensko razdoblje, više od jedne godine, da bi bila spremna za namjeravanu upotrebu ili prodaju.

Troškovi posudbe mogu uključiti: - kamate na prekoračenja na bankovnom računu,

kratkoročne i dugoročne posudbe,- amortizaciju diskonta ili premije vezane na posudbu,- amortizaciju pomoćnih troškova koji nastaju s sve-

zi s posudbom,- financijske troškove financijskog najma priznatog

u skladu s MRS-om 17,- tečajne razlike nastale posudbama u stranoj valuti,

u iznosu u kojem se smatraju usklađivanjem troš-kova kamata.Financijski troškovi koji se mogu uključiti u vri-

jednost proizvodnje, evidentiraju se na kontima sku-pine 48 i prenose preko konta 490 na konta razreda 6.

IV.1. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi s poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se ugovorene i zatezne ka-mate, te slični rashodi nastali iz odnosa s podueztnici-ma unutar grupe, a evidentirani na kontu 7100.

IV.2. Tečajne razlike i drugi rashodi s poduzetnicima unutar grupe

Na ovoj poziciji iskazuju se negativne tečajne razlike i drugi financijski rashodi nastali iz odnosa s poduzetni-cima unutar grupe iskazani na kontu 7101, 7103 i 7109.

IV.3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodiNa ovoj poziciji iskazuju se ugovorene i zatezne

kamate i slični rashodi iz odnosa s nepovezanim po-duzetnicima, poduzetnicima povezanim sudjeluju-ćim interesom i ostalim osobama iskazani na kontima 7110, 7120 i 7130.

IV.4. Tečajne razlike i drugi rashodiNa ovoj poziciji iskazuju se negativne tečajne razli-

ke i drugi financijski rashodi nastali iz odnosa s nepo-vezanim poduzetnicima, poduzetnicima povezanim sudjelujućim interesom i ostalim osobama iskazani

78


na kontima 7111, 7113 do 7119, 7121 do 7129, 7131 do 7139.

IV.5. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

Nerealizirani gubici (rashodi) odnose se na smanjenje fer vrijednosti financijske imovine i priznaju se u RDG-u sukladno HSFI-u 9, HSFI-u 16 te MSFI-u 9 i ostalim od-govarajućim standardima.

IV.6. Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto)

Na ovoj poziciji priznaju se gubici od umanjenja vrijednosti financijske imovine (neuobičajena uma-njenja vrijednosti izvan redovnih promjena). Na ovu poziciju unosi se dugovni saldo konta 7201. Rashodi smanjenja vrijednosti financijske imovine

priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena (čl. 10. st. 1. Zakona o pore-zu na dobit). S obzirom na različit porezni tretman ras-hoda i prihoda od financijske imovine, prema odredbi čl. 35. Pravilnika o porezu na dobit, financijska imovina mora se voditi u analitičkoj evidenciji po vrsti ulaganja i po početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nere-aliziranim promjenama, pri čemu je zabranjen prijeboj povećanja i smanjenja različitih vrsta ulaganja.

IV.7. Ostali financijski rashodiNa ovoj poziciji iskazuju se rashodi od prestanka

priznavanja financijske imovine, troškovi diskonta, te ostali prethodno nespomenuti financijski rashodi iskazani na kontu 715, 716 i 719. Gubici od prodaje dionica (udjela) kada je posti-

gnuta niža prodajna cijena (realizirani gubici) smatra-ju se porezno priznatim rashodom.

V. UDIO U DOBITI OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM

VI. UDIO U DOBITI OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA

VII. UDIO U GUBITKU OD DRUŠTVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM

VIII. UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA

Zajednički pothvat je ugovorno uređenje gdje dvije ili više strana poduzimaju ekonomsku aktivnost koja je predmet zajedničke kontrole.

Na ovim pozicijama iskazuju se dobici (prihodi) od ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom i od zajedničkih pothvata dobiveni primjenom metode udjela iskazani na kontu 7610.

Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganje početno evidentira u visini troškova ulaganja i usklađuje za naknadne promjene ulagateljeva udjela u neto imovini poduzetnika u kojeg je izvršeno ulaganje.20 Dobit ili gubitak ulagatelja odražava njegov udjel u do-biti ili gubitku poduzetnika u koje je izvršeno ulaganje.

Kod obračuna ulaganja prema metodi udjela ulagate-ljev udio u dobiti ili gubitku poduzetnika u koji je obav-ljeno ulaganje priznaje se kao ulagateljev prihod21. Dakle, kada se prihodi od vlasničke naknade od povezanih dru-štava obračunavaju po metodi udjela, prihod se priznaje čim je rezultat utvrđen, uz istodobno knjiženje povećanja ulaganja. Naplata dividende smanjuje ulaganje.

Ulaganja u društva povezana sudjelujućim intere-som i u zajednički kontrolirane poduzetnike, u odvo-jenim financijskim izvještajima ulagatelja, obračuna-vati će se po metodi udjela kad ulagatelj nije istodobno i matično društvo ovisnom društvu, te ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, a ova ulaganja nisu razvrstana kao ulaganja namijenjena prodaji ili uključena u grupu za prodaju koja je razvrstana kao namijenjena prodaji.

Ulaganja u ovisna društva, zajednički kontrolirane poduzetnike i društva povezana sudjelujućim interesom (koja nisu razvrstana kao ulaganja namijenjena prodaji ili uključena u grupu za prodaju koja je razvrstana kao namijenjena prodaji), u odvojenim financijskim izvješta-jima ulagatelja, obračunavaju se po metodi troška. Kod primjene metode troška ulagatelj priznaje prihod, samo u mjeri u kojoj je izglasana dobit poduzetnika u koje je izvršio ulaganje. Dakle, dividende i naknade ulagačima, koje nisu obračunane po metodi udjela, priznaju se onda kada je dioničarevo pravo na naplatu utvrđeno.

Mjerenje ulaganja prikazano je u Tablici 4. u nastavku.

Tablica 4. Mjerenje ulaganja u udjele (dionice) u odvojenim FIUlaganja Mjerenje

< 20 Nepovezani poduzetnici

Fer vrijednost

POVE

ZAN

I

20 ≤ 50 Sudjelujući interes (značajan utjecaj)

Metoda udjela(kad ulagatelj nije matica ovisnom

društvu)

Metoda troška

50 > Ovisni poduzetnik Metoda troška

20 HSFI 2 i MRS 27 21 Primjer knjiženja uz primjenu metode udjela prikazan je uz dugo-

trajnu financijsku imovinu u bilanci.


79

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


Veliki poduzetnici u skladu sa zahtjevima toč. 66. MRS-a 33 - Zarade po dionici, trebaju objaviti po-datak o ostvarenim zaradama po dionici. Kako propi-sanim RDG-om nije predviđena posebna pozicija, ove informacije treba objaviti u bilješkama.

Na pozicije V. i VI. Udio u dobiti od ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom odnosno zajedničkih pothvata primjenom metode udjela uno-si se potražni saldo s konta 7610, a na pozicije VII. i VIII. gubici (rashodi) od ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom i od zajedničkih pothvata sa konta 714.

IX. UKUPNI PRIHODIOva pozicija utvrđuje se računski, zbrajanjem pri-

hoda iskazanih pod rednim brojevima I., III., V. i VII.

X. UKUPNI RASHODIOva pozicija utvrđuje se računski, zbrajanjem ras-

hoda iskazanih pod rednim brojevima II., IV., VI. i VIII.

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

Dobit ili gubitak prije oporezivanja utvrđuje račun-ski, oduzimanjem ukupnih rashoda s rednog broj X. od ukupnih prihoda s rednog broja IX.

Pritom se bruto dobit iskazuje na jednoj, a gubitak na drugoj propisanoj poziciji:

XI.1. Dobit prije oporezivanja,

XI.2. Gubitak prije oporezivanja.Način knjiženja utvrđivanja financijskog rezultata

prikazan je u ovom broju časopisa u članku pod nazi-vom «Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđiva-nja financijskih izvještaja za 2018.»

XII.POREZ NA DOBITObveza za porez na dobit utvrđuje se prema pore-

znim propisima na Obrascu PD. No, prema zahtjevi-ma HSFI-a 12 i HSFI-a 14 te MRS-a 12, pri određenju rashoda za porez na dobit za obračunsko razdoblje kojim se tereti dobit razdoblja, u obzir se trebaju uzeti i mogući učinci privremenih razlika odnosno odgo-đena porezna imovina i odgođene porezne obveze.

Porez na dobit za 2018. plaća se po stopi: 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni priho-

di do 3.000.000,00 kn, ili 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni priho-

di jednaki ili veći od 3.000.000,01 kn.

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJAI ova pozicija se utvrđuje računski, oduzimanjem

iznosa iskazanog na poziciji XII. od iznosa dobiti ili gubitka prije oporezivanja iskazanog na poziciji XI. pri čemu se neto dobit iskazuje na jednoj, a gubitak razdoblja na drugoj propisanoj poziciji:

XIII.1. Dobit razdoblja,

XIII.2. Gubitak razdoblja.U RDG-u za 2018. godinu propisane su pozicije za

prekinuto poslovanje koje popunjavaju samo obve-znici primjene MSFI-a, i to samo ako imaju preki-nuto poslovanje. Obveznici HSFI-a ne popunjavaju pozicije za prekinuto poslovanje.

PREKINUTO POSLOVANJE

XIV. DOBIT ILI GUBITAK PREKINUTOG POSLOVANJA PRIJE OPOREZIVANJA

XV. POREZ NA DOBIT PREKINUTOG POSLOVANJA, te

UKUPNO POSLOVANJE

XVI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

XVII. POREZ NA DOBIT

XVIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

DODATAK RDG-u

XIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJAPozicije pod XIX. popunjava poduzetnik koji sa-

stavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje (matično društvo), a dijele se na:

XIX.1. Pripisana imateljima kapitala matice

XIX.2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu

U odvojenim financijskim izvještajima matice ove pozicije se ne popunjavaju.

5. Primjer RDG-a za 2018. Početkom 2019., nakon što su proknjižene sve knji-

govodstvene isprave o nastalim poslovnim događajima u 2018., te popisne razlike i konačni obračun amortiza-

80


cije za 2018., obveze za turistučku članarinu, naknade za općekorisne funkcije šuma, spomeničku rentu, do-prinos i članarinu HGK i sl., kao i provedene pripremne radnje22, pristupa se sastavljanju financijskih izvještaja.

Sastavljanje financijskih izvještaja najpraktičnije je započeti izradom RDG-a. Prihodi i rashodi u RDG unose se iz bruto bilance. Nakon što se u RDG unesu svi prihodi i rashodi, te izračuna dobit ili gubitak prije oporezivanja (pozicije I - XI), za završetak RDG-a, po-trebno je utvrditi obvezu poreza na dobit. Ova obveza utvrđuje se pomoću Obrasca PD sukladno odredba-ma Zakona o porezu na dobit23 i upisuje u poziciju XII. RDG-a. Konačni rezultat poslovanja poduzetni-ka, dobit ili gubitak, utvrđuje se na poziciji XIII. kao razlika pozicije XI. Dobit ili gubitak prije oporezivanja i pozicije XII. Porez na dobit.

U nastavku je prikazan primjer sastavljanja RDG-a za 2018. Podaci su popunjeni prema propisanim po-zicijama iz Pravilnika za male i srednje poduzetnike koji primjenjuju HSFI-e. Stoga velike poduzetnike koji primijenjuju MSFI-e upućujemo na upute dane na predhodnim stranicama, u kojima uz definicije s osvrtom na priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda po propisanim pozicijama, upozoravamo i na razlike između HSFI-a i MSFI-a.

� Primjer 12. Sastavljanje računa dobiti i gubitkaVlasnička struktura društva „ZAG“ d.o.o. je sljedeća:

„AB“ d.o.o. – 55% udjela u iznosu 9.490.800,00 kn „C“ d.o.o. – 20% udjela u iznosu 3.451.200,00 kn „F“ d.o.o. – 20% udjela u iznosu 3.451.200,00 kn vlastiti udjeli – 5% u iznosu 862.800,00 kn

Ukupno upisani kapital: 17.256.000,00 kn.Društvo „AB“ d.o.o. drži 80% udjela u društvu „C“.

Vlasnik preostalih 80% udjela u društvu „F“ je fizička osoba N.N.

Društvo „ZAG“ na kontima financijske imovine ima iskazane udjele u društvu:1. „Beta“ d.o.o. u iznosu 1.270.000,00 kn, što je 10%

ukupnih udjela2. „Z“ d.o.o. u iznosu 50.000,00 kn što je 100% uku-

pnih udjela i 3. „V“ d.o.o. u iznosu 100.000,00 kn što je 30% uku-

pnih udjela.Ostalih 90% udjela u „Beta“ i 30% udjela u „V“ drže

treće osobe.

22 O pripremnim radnjama za sastavljanje financijskih izvještaja po-tanje smo pisali u FIP br. 12/18, a redosljed radnji i aktivnosti kod sastavljanja financijskih izvještaja opisan je u posebnom članku u ovom broju časopisa.

23 O sastavljanju PD obrasca pisat ćemo detaljno u FIP-u br. 2/19.

Slika 1. Vlasnička struktura i udjeli promatranog društva

Društvo „ZAG“ je u 2018. iskazalo prihode i rasho-de kako slijedi:

Izvadak iz bruto bilance na dan 31.12.2018.Troškovi

Konto Naziv konta Saldo1 2 3

400 Sirovine i materijal 340.610,00

4010 Električna energija 220.000,00

4011 Plin 140.210,00

4013Motorni benzin i dizel za teretna motorna vozila

15.000,00

40140Motorni benzin i dizel za osobna vozila - 50% porezno priznato

62.500,00

40141Motorni benzin i dizel za osobna vozila - 50% porezno nepriznato

62.500,00

401 Energija 500.210,00

403 Otpis sitnog inventara 60.000,00

410 Prijevozne usluge 90.410,20

411 Poštanske i telefonske usluge 260.000,00

412000Usluge tekućeg održavanja (bez održavanja osobnih vozila)

390.000,00

41220Usluge tekućeg održavanja vozila za osobni prijevoz - 50% porezno priznato

6.250,00

41221Usluge tekućeg održavanja vozila za osobni prijevoz - 50% porezno nepriznato

6.250,00

412 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 402.500,00

413 Usluge na izradi proizvoda (kooperanata) 350.270,60

414Zakupnine, najamnine i poslovni (operativni) leasing

95.942,53

415 Troškovi propagande i reklame 46.603,00

416 Intelektualne usluge 99.655,20

417 Komunalne usluge 1.045.162,80

418000Naknade za ceste i tehnički pregled teretnih vozila

540,00

41820Naknade za ceste i tehnički pregled vozila za osobni prijevoz - 50% - porezno priznato

15.000,00

41821Naknade za ceste i tehnički pregled vozila za osobni prijevoz - 50% - porezno nepriznato

15.000,00

418Troškovi registracije i dr. troškovi prijevoznih sredstava

30.540,00

419Ostale usluge (troškovi student servisa, grafičke usluge, špediterske usluge i ostale usluge)

244.954,13


81

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


Izvadak iz bruto bilance na dan 31.12.2018.

430000Amortizacija imovine osim vozila za osobni prijevoz

1.452.715,35

430001 Amortizacija ulaganja u nekretnine 347.900,98

430Amortizacija koja se priznaje kao porezni rashod (osim osobnih automobila)

1.800.616,33

431Amortizacija sredstava za osobni prijevoz - porezno priznati rashod (50%)

153.312,75

432Amortizacija sredstava za osobni prijevoz - porezno nepriznata (50%)

153.312,75

440

Naknade troškova radnicima (dnevnice, troškovi prijevoza i noćenja na službenom putu, troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe, prijevoza na rad i s rada i dr.)

149.160,00

441Troškovi materijalnih prava radnika (božićnice)

144.760,00

442 Naknade članovima nadzornog odbora 128.457,47

4430 Reprezentacija - porezno priznata 50% 62.500,00

4431 Reprezentacija - porezno nepriznata 50% 62.500,00

443 Reprezentacija 125.000,00

445 Ostali porezi, doprinosi i naknade 200.299,40

446 Premije osiguranja 655.479,17

447 Bankarske usluge i provizije 1.238.000,00

449

Ostali troškovi poslovanja (troškovi za priručnike, časopise, stručnu literaturu i sl., troškovi stručnog usavršavanja i obrazovanja i ost. troškovi poslovanja)

1.027.520,00

4700 Plaće 3.561.416,09

4710 Porez i prirez iz plaća 305.463,91

4711 Doprinos za mirovinsko osiguranje 966.720,00

470 Bruto plaće i nadnice 4.833.600,00

472 Doprinosi na bruto plaće 831.379,20

Ukupno razred 4 15.007.755,52

Rashodi

702 Nabavna vrijednost prodane robe 49.635.700,00

704 Vrijednosno usklađenje zaliha 40.000,00

705 Porezno priznati manjak 12.300,00

7060Privremeno porezno priznat ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca

860.000,00

709 Ostali poslovni rashodi 25.000,00

71300Ugovorene kamate na zajmove (kredite) iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i osobama

340.391,82

71301Zatezne kamate iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i osobama

76.210,00

7131Negativne tečajne razlike iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i osobama

38.949,52

713Financijski rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i osobama

455.551,34

Ukupno rashodi 70-74 51.028.551,34

Prihodi

7501Prihodi od prodaje usluga društvima povezanim sudjelujućim interesom (“V“)

2.000.000,00

7503Prihodi od prodaje usluga nepovezanim poduzetnicima i osobama

13.370.860,00

750 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 15.370.860,00

751100Prihodi od iznajmljivanja poslovnog prostora poduzetnicima unutar grupe („Z“)

1.342.863,37

751103Prihodi od iznajmljivanja poslovnog prostora nepovezanim poduzetnicima

279.933,49

751 Prihodi od najamnina i zakupnina 1.622.796,86

Izvadak iz bruto bilance na dan 31.12.2018.

75200Prihodi od prodaje robe poduzetnicima unutar grupe („AB“ i „Z“)

4.000.000,00

75203Prihodi od prodaje robe nepovezanim poduzetnicima i osobama

45.852.703,36

7522 Prihodi od prodaje robe u maloprodaji 300.000,00

752 Prihodi od prodaje robe 50.152.703,36

755 Viškovi robe 12.000,00

756 Naplaćena otpisana potraživanja 1.242.636,11

759Ostali poslovni prihodi (naknadno odobreni kasa-skonti, otpis obveza prema dobavljačima i dr.)

82.500,00

76311Prihodi od zateznih kamata iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i osobama

34.716,00

7632Prihodi od tečajnih razlika s nepovezanim poduzetnicima i osobama

2.332,41

763Financijski prihodi s nepovezanim poduzetnicima i osobama

37.048,41

780 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 211.603,81

Ukupno prihodi 75-78 68.732.148,55

Prihode i rashode iskazane u bruto bilanci društvo unosi u račun dobiti i gubitka, razvrstane prema pro-pisanim pozicijama, te utvrđuje:■ ukupne prihode 68.732.148,55 kn,■ ukupne troškove 15.007.755,52 kn,■ rashode 51.028.551,34 kn, ■ promjene vrijednosti zaliha

proizvodnje i gotovih proizvoda - 70.000,00 kn ■ dobit prije oporezivanja 2.765.841,69 kn.

Potom u PD obrascu utvrđuje obvezu poreza na dobit kako slijedi:

1. Dobit (red. br. 1.3. PD obrasca) 2.765.841,69

2.

Povećanje dobiti:- 50% reprezentacije- 50% troška vozila za osobni prijevoz- manjkovi na imovini iznad visine utvrđene

odlukom HGK- vrijednosno usklađenje zaliha*- ukupno:

65.500,00237.062,75

12.300,0040.000,00

354.862,75

3.

Smanjenje dobiti:- ostali rashodi ranijih razdoblja**- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu- ukupno:

28.317,55120.000,00148.317,55

4. Porezna osnovica (1+2-3) 2.972.386,89

5. Obveza poreza na dobit (4 x 18%) 535.029,64

*Društvo na kraju godine, zbog zastarjelosti i oštećenja, vrijednosno usklađuje zalihe u iznosu 40.000,00 kn. Budući se vrijednosno usklađenje zaliha porezno priznaje u razdoblju kad su zalihe prodane ili na drugi način uporabljene24, u 2018. društvo za ovaj rashod uvećava poreznu osnovicu i pri-znaje odgođenu poreznu imovinu u iznosu 7.200,00 kn (40.000,00 kn x 18%).

**Za vrijednosno usklađena potraživanja od kupaca u prošloj godini, u 2018., stekli su se uvjeti za porezno priznavanje te društvo temeljem toga ukida odgođenu poreznu imovinu utvrđenu u prethodnom razdoblju u iznosu 5.097,16 kn (28.317,55 kn x 18%).

Temeljem stanja na kontima prihoda, rashoda i troškova i utvrđene porezne obveze na kraju godine (31.12.2018.) društvo provodi knjiženja kako je prika-zano u nastavku.

24 Čl. 10. st. 1. Zakona o porezu na dobit

82


Knjiženje:Red. br. Opis Iznos


So

Salda na kontima troškova, rashoda i prihoda temeljem knjiženja poslovnih događaja u toku godine

- troškovi (razred 4)- rashodi - prihodi

15.007.755,5351.028.551,3468.732.148,55

40-4870-74

75-78

1.

Prijenos troškova na rashode

- raspored troškova na teret zaliha

- proizvodnja u tijeku i nedovršene usluge

- raspored troškova na teret ukupnog prihoda

- troškovi koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja

70.000,00

70.000,00

14.937.755,52

14.937.755,52

600

700

490

491

2.

Zatvaranje razreda 4

- raspored troškova na teret ukupnog prihoda

- zatvaranje konta razreda 4

15.030.752,43

15.030.752,43

491

40-48

3.

Prijenos prihoda i rashoda radi utvrđivanja poslovnog rezultata

- zatvaranje konta rashoda- zatvaranje konta prihoda- razlika prihoda i

rashoda - dobit

65.966.306,8668.732.148,55

2.765.841,69

75-7870-74

790

Red. br. Opis Iznos


4.

Utvrđivanje rezultata poslovanja

- razlika prihoda i rashoda - dobit

- dobit prije oporezivanja2.765.841,692.765.841,69

790800

5.

Obveza poreza na dobit prema Obrascu PD

- obveze za porez na dobit

- porez na dobit- odgođena porezna

imovina - ukidanje odgođene

porezne imovine

535.029,64532.926,80

7.200,00

5.097,16

801

057

262

057

6.

Utvrđivanje neto dobiti i prijenos na kapital

- dobit nakon oporezivanja

- dobit poslovne godine2.232.914,892.232.914,89

802950

7.

Zatvaranje razreda 8

- dobit prije oporezivanja- porez na dobit- dobit nakon

oporezivanja

2.765.841,69532.926,80

2.232.914,89

800801

802

Temeljem navedenih podataka društvo je sastavilo račun dobiti i gubitka.

RAČUN DOBITI I GUBITKAza razdoblje 01.01.2018. do 31.12.2018.

Obrazac POD-RDG

ZAG d.o.o. Zagreb

Naziv pozicije Konto Oznaka Prethodna godina

Tekuća godina

1 2 3 4 5

I. POSLOVNI PRIHODI (126 do 130) 125 66.201.935 68.695.100

1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe 7500, 75200, 75210, dio 753 126 395.000 4.000.000

2. Prihodi od prodaje 7501-7503, 75201-75203, 75210-75213, 7522-7529, dio 753 127 61.566.076 61.523.563

3. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga dio 759 128

4. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe dio 751, dio 754, 756, 757 i 759, 78 129 1.800.404 1.342.863

5. Ostali poslovni prihodi dio 751, dio 754, 756, 757 i 759, 755, 758, 774, 775, 776, 78 130 2.440.455 1.828.674

II. POSLOVNI RASHODI (132+133+137+141+142+143+146+153) 131 65.351.940 65.533.752

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda * 132 266.496 70.000

2. Materijalni troškovi (134 do 136) 133 53.199.492 53.202.558

a) Troškovi sirovina i materijala 40 134 947.581 900.820

b) Troškovi prodane robe 702 135 49.275.549 49.635.700

c) Ostali vanjski troškovi 41 136 2.976.362 2.666.038

3. Troškovi osoblja (138 do 140) 137 5.655.121 5.664.979

a) Neto plaće i nadnice 4710 138 3.288.235 3.561.416

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 470 139 1.536.953 1.272.184

c) Doprinosi na plaće 471 140 829.933 831.379

4. Amortizacija 43 141 2.192.470 2.107.242

5. Ostali troškovi 44,45,473 142 3.759.218 3.668,677

6. Vrijednosno usklađivanje (144+145) 143 28.318 40.000

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 703 144

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 704, 706 145 28.318 40.000

7. Rezerviranja (147 do 152) 146

a) Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 4200 147

b) Rezerviranja za porezne obveze 4215 148

c) Rezerviranja za započete sudske sporove 4205 149

d) Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava 4202, 4203 150

e) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima 4201 151


83

Fina

ncije

, pra

vo i

pore

zi | 1

/19

mr.

sc. M

lade

n Št

ahan

, Ire

na S

lovi

nac

| Sas

tavl

janj

e rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a za

201

8.


f) Druga rezerviranja 4204, 4209, 421 (osim 4215) 152

8. Ostali poslovni rashodi 705, 707-709, 724, 725-729,73 153 250.825 897.300

III. FINANCIJSKI PRIHODI (155 do 164) 154 262.760 37.048

1. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe 7600 155

2. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih sudjelujućim interesom 7610 156

3. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova poduzetnika unutar grupe 76010, 7603 157 101.000

4. Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe 76011 158

5. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe 7602, 7609 159

6. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova 76110, 7613, 7620, 76210, 7623, 7629, 7630, 76310, 7633, 7639 160 33.116

7. Ostali prihodi s osnove kamata 76111, 76211, 76311, 76312 161 20.817 34.716

8. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi 7612, 7619, 7622, 7629, 7632, 7639 162 107.827 2.332

9. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 770, 771, 772 163

10. Ostali financijski prihodi 764, 765 164

IV. FINANCIJSKI RASHODI (166 do 172) 165 940.483 455.551

1. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi s poduzetnicima unutar grupe 7100 166

2. Tečajne razlike i drugi rashodi s poduzetnicima unutar grupe 7101, 7103, 7109 167

3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi 7110, 7120, 7130 168 686.828 416.602

4.Tečajne razlike i drugi rashodi 7111-7119, 7121-7129, 7131-7139 169 239.758 38.949

5. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine 7200, 722 170

6. Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto) 7201 171

7. Ostali financijski rashodi 715, 716 i 719 172 13.897

V. UDIO U DOBITI OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM 771 i 772** 173

VI. UDIO U DOBITI OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA 771 i 772** 174

VII. UDIO U GUBITKU OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM 714** 175

VIII. UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA 714** 176

IX. UKUPNI PRIHODI (125+154+173+174) 177 66.464.695 68.732.307

X. UKUPNI RASHODI (131+165+175+176) 178 66.292.423 65.966.303

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (180-181) 179 172.272 2.765.841

1. Dobit prije oporezivanja (177-178) 180 172.272 2.765.841

2. Gubitak prije oporezivanja (178-177) 181 0

XII. POREZ NA DOBIT 182 71.992 532.926

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (184-185) 183 100.280 2.232.915

1. Dobit razdoblja (180-182) 184 100.280 2.232.915

2. Gubitak razdoblja (182-181) 185

PREKINUTO POSLOVANJE (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a samo ako ima prekinuto poslovanje)XIV. DOBIT ILI GUBITAK PREKINUTOG POSLOVANJA PRIJE OPOREZIVANJA 186

1. Dobit prekinutog poslovanja prije oporezivanja 187

2. Gubitak prekinutog poslovanja prije oporezivanja 188

XV. POREZ NA DOBIT PREKINUTOG POSLOVANJA 189

1. Dobit prekinutog poslovanja za razdoblje (187 - 189) 190

2. Gubitak prekinutog poslovanja za razdoblje (189 - 188) 191

UKUPNO POSLOVANJE (popunjava samo poduzetnik obveznik primjene MSFI-a koji ima prekinuto poslovanje)

XVI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 192

1. Dobit prije oporezivanja 193 2. Gubitak prije oporezivanja 194 XVII. POREZ NA DOBIT 195 XVIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 196 1. Dobit razdoblja 197 2. Gubitak razdoblja 198

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje)XIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA1. Propisana imateljima kapitala matice 199

2. Pripisana manjinskom /nekontrolirajućem) interesu 200 Napomena uz račun dobiti i gubitka:

* Na poziciju AOP 132 unosi se razlika stanja konta skupine 60 i 63 na početku i na kraju razdoblja, te razlika konta 64 korigirana za umanjenja/povećanja vrijednosti zaliha za dobitke/gubitke od promjene fer vrijednosti biološke imovine.

** Na pozicijama 173 - 176 iskazuju se dobici/gubici od primjene metode udjela.

Nakon provedenih knjiženja i ispunjenog računa dobiti i gubitka pristupa se sastavljanju bilance. •

Documents

FINANCIJE I RAčUNOVODSTVO Irena Slovinac, dipl. oec ... · Financije, pravo i porezi 1/19 mr. sc. Mladen tahan, Irena Slovinac Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2018. Financije,