Click here to load reader

PRIRUČNIK BUDŽETIRANJU

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PRIRUČNIK BUDŽETIRANJU

1
PRIRUNIK
2 3
PREDGOVOR
U Bosni i Hercegovini uinjen je znaajan pomak ka ostvarenju ravnopravnosti spolova. Uspostavljen je pravni i institucionalni okvir za promoviranje i zaštitu ravnopravnosti spolova. Princip integriranja ravnopravnosti spolova u javne i društvene tokove definiran je kao polazni princip u planiranju i provoenju svih javnih politka, strategija, planova, procesa, mjera i propisa. Istovremeno, prepoznata je i potreba provoenja brojnih mjera kojim se osigurava napredak i otklanjanje diskriminacije po osnovu spola.
Zakonodavna i izvršna vlast, svaka u okviru svoje nadlenosti, imaju vanu ulogu u procesu planiranja raspodjele fi nansijskih resursa, definiranja prioriteta, praenja provoenja i procjene uinka utrošenih javnih sredstava. Pred institucijama na svim nivoima vlasti stoje i brojni izazovi u procesu euroatlantskih integracija, poštivanja preuzetih meunarodnih obaveza i jaanja ekonomsko-društvene stabilnosti.
Bosna i Hercegovina, ukljuujui sve nivoe vlasti, opredijeljena je ka provoenju reformskih procesa koji e doprinijeti unapreenju poštivanja prava graana i graanki i ostvarivanju njihovih potreba jaanjem transparentnosti, odgovornosti i finansijske discipline u raspodjeli i utrošku javnih finansijskih sredstava. Rodno odgovorno budetiranje je kljuni metod i instrument kojim se osigurava pravinija raspodjela javnih finansijskih resursa u svrhu postizanja pune ravnopravnosti spolova. Prirunik o rodno odgovornom budetiranju namijenjen je predstavnicima zakonodavnih organa, ali i svim drugim uesnicima u budetskom procesu. Prirunik prua korisne informacije i metodološka uputstva koji mogu olakšati i osnaiti angaman donosioca odluka da, cijenei potrebu osiguranja jednakih prava i mogunosti za sve, analiziraju, procijene, donesu i prate uinkovitost odluka o raspodjeli javnih finansijskih resursa na rodno odgovoran nain.
Prirunik je izraen uz podršku Agencije za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (USAID), u okviru Projekta jaanja institucija vlasti i procesa u Bosni i Hercegovini (SGIP), koji realizira Centar za meunarodni razvoj Dravnog univerziteta New York. Prirunik je pripremila konsultantica ga Denita Hrelja Hasei. Izradu Prirunika podrali su i njegovom kvalitetu doprinijeli davanjem vrijednih komentara i sugestija: Agencija za ravnopravnost spolova u BiH, Gender centar FBiH, predstavnici i predstavnice zakonodavne i izvršne vlasti, te nevladinih organizacija i osoblje USAID SGIP. Ovim putem izraavamo zahvalnost svima.
Vjerujemo da e ovaj prirunik dati vrijedan doprinos razvoju dobre prakse rodno odgovornog budetiranja u Bosni i Hercegovini.
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM
BUDETIRANJU Izdava: Ured Fondacije za istraivanje Dravnog univerziteta New York u Bosni i Hercegovini Kalmija Baruha 1., 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel.: +387(0)33 22 24 47 e-mail: [email protected], Web: www.cid.suny.edu Autorica: Denita Hrelja Hasei
Glavni urednik: Christian Haupt
Koordinator: Antonio Prlenda
DTP i štampa: Samas d.o.o Hadidamjanova 1., 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel.: +387(0)33 44 14 02
Tira: 500
Godina: 2015.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 305-055.1/.2:336.14(497.6)(035) HRELJA Hasei, Denita Prirunik o rodno odgovornom budetiranju / Denita Hrelja Hasei. - Sarajevo : Ured Fondacije za istraivanje Dravnog univerziteta New York u Bosni i Hercegovini, 2015. - 71 str. : graf. prikazi ; 23 cm Tekst na bos. jeziku. - Bibliografija: str. 69-70; bibliografske i druge bilješke uz tekst. ISBN 978-9926-8008-0-2 I. Hasei, Denita Hrelja vidi Hrelja Hasei, Denita COBISS.BH-ID 22012678
Ovaj prirunik je izraen uz finansijsku pomo USAID-a. Fondacija za istraivanje za Dravni univerzitet New York odgovorna je za sadraj ovog prirunika, koji ne mora nuno odraavati mišljenja USAID-a ili Vlade SAD-a. Prirunik je objavljen na sva tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini.
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
4 5
Predgovor Skraenice Uvod: Zašto rodno odgovorno budetiranje? 1. O Priruniku: svrha i cilj, ciljna grupa i struktura dokumenta 1.1. Kome je ovaj prirunik namijenjen 1.2. Struktura Prirunika 2. O ravnopravnosti spolova i rodno odgovornom budetiranju 2.1. Osnovni pojmovi 2.2. Kratak opi prikaz stanja rodne ravnopravnosti u BiH 2.3. Rodno odgovorno budetiranje: osnovne informacije 2.3.1. Osnovne informacije 2.3.2. Ciljevi, prednosti i preduslovi za rodno odgovorno budetiranje, te nauene lekcije iz dosadašnjih inicijativa 2.4. Provoenje inicijative rodno odgovornog budetiranja: pristupi, metode, instrumenti i alati 2.4.1. Analiza budeta iz rodne perspektive u poetnoj fazi uvoenja programskog budetiranja 2.4.2. Kako do rodno odgovorne politike, strategije i budeta: rodno odgovorno budetiranje kroz sve faze budetskog procesa 2.4.3. Rodna analiza kao prvi korak ka rodno odgovornom budetu 2.4.4. Rodno odgovorna analiza u prioritetnim sektorima za unapreenje ravnopravnosti spolova 2.4.5. Metode i instrumenti rodne analize 3. Rodno odgovorno budetiranje u Bosni i Hercegovini 3.1. Budet i budetski proces u Bosni i Hercegovini 3.2. Pojam budeta i koncept tradicionalnog i programskog budetiranja 3.3. Ukratko o pravnom okviru za izradu i izvršenje budeta u Bosni i Hercegovini 3.4. Proces izrade i donošenja budeta u Bosni i Hercegovini 3.5. Kljuni akteri u budetskom procesu u Bosni i Hercegovini 3.6. Integriranje principa rodne ravnopravnosti u programsko budetiranje u Bosni i Hercegovini 3.6.1. Strateški okvir 3.7. Znaaj rokova u budetskom procesu – budetski kalendar 3.8. Kratki osvrt na stanje rodno odgovornog budetiranja na nivou institucija BiH, Republike Srpske i Federacije BiH 3.9. Procjena uinka politika u Bosni i Hercegovini i rodno odgovorno budetiranje: uloga parlamenta 3.10. Kako do rodno odgovornog budeta: uloga parlamenta 3.11. Kako mjerimo rodnu ravnopravnost i rodne odnose: rodno specifina statistika i pokazatelji
4. Konsultacije obavljene u izradi Prirunika 5. Zakljuci 6. Dodaci 7. Literatura
7 8 9 9
16
20
20
Bosna i Hercegovina Parlamentarna skupština BiH Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Rodno odgovorno budetiranje Ministarstvo finansija Federalno ministarstvo finansija Dokument okvirnog budeta Gender centar Agencija za ravnopravnost spolova BiH Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH Gender akcioni plan Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena
BiH PSBiH FBiH RS ROB MAF FMF DOB GC ARS ZORS GAP CEDAW
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
6 7
Budet odraava vrijednosti jedne drave – koga se cijeni, iji se rad valorizira i ko se nagrauje ... kao i ko se ne cijeni, šta se ne cijeni i ijeg doprinosa nema. Budet je najvaniji vladin instrument ekonomske politike i, kao takav, moe biti mono sredstvo za transformaciju naše drave tako da se zadovolje potrebe najsiromašnijih.1
Uvod: Zašto rodno odgovorno budetiranje?
Rodno odgovorno funkcioniranje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti ima za cilj poštivanje i zaštitu ravnopravnosti spolova. Odgovornost nosilaca demokratije u društvu, kada je u pitanju rodna ravnopravnost, ukljuuje promoviranje i djelovanje jednakog pristupa, poštivanje specifinih potreba ena i muškaraca, djevojica i djeaka, te provoenje mjera kojima se rješavaju njihove potrebe i problemi, ali i jaa društvo u cjelini, posebno u socijalnom, ekonomskom i zdravstvenom aspektu. Zdrava, kvalificirana, socijalno aktivna i ekonomski osnaena društvena populacija oba spola je temelj i, zapravo, jedna od kljunih garancija da e društvo i ekonomija odreene zajednice ostvariti stabilan i odriv razvoj i prosperitet.
Zemlje koje se smatraju najnaprednijim demokratskim društvima, kao što su skandinavske zemlje, još su 60-ih godina prošlog stoljea zapoele krupne reforme ka stvaranju društva u kojem e vladati socijalna pravda, a prvi korak bio je ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Danas je opeprihvaena injenica da bez punog zapošljavanja ena nema ekonomskog rasta i napretka nijedne zemlje. Meutim, rodna nejednakost prisutna je u veoj ili manjoj mjeri u svim zemljama svijeta. U Bosni i Hercegovini je postojanje nejednakosti meu spolovima koje se oituju i u diskriminaciji zasnovanoj na spolu prepoznato u nekoliko prioritetnih oblasti, kao što su: rad i zapošljavanje, javni ivot i donošenje odluka, zdravlje, obrazovanje ili socijalna iskljuenost. U BiH je 18% siromašnih ena, a svako šesto domainstvo u zemlji je siromašno.2 Nema znaajne razlike u siromaštvu izmeu muškaraca i ena, u okviru ukupne populacije. Meutim, ene koje ive same imaju mnogo veu vjerovatnou da e biti siromašne (52,9%) u odnosu na muškarce. Takoer, za ene starije od 65 godina postoji najvei rizik od siromaštva.3
Uprkos kvoti od 40% propisanoj Izbornim zakonom u BiH, nakon opih izbora u 2014. godini rezultati pokazuju da ni u jednom izabranom tijelu ueše ena ne prelazi 30%, a u jednom iznosi i svega 4%.4 Predstavniki dom Parlamentarne skupštine BiH ima 23,81% ena, Predstavniki dom Parlamenta Federacije BiH ima 21,43%, a Narodna skupština RS-a tek 15,66% ena.5 Rezultati lokalnih izbora 2012. godine takoer potvruju da su ene manje zastupljen spol u zakonodavnim organima.6 U opinskim vijeima, odnosno skupštinama
1 Buddlender, Debbi, Sharp, Rhonda and Allen, Kerri. How to do a gender-sensitive budget analysis: Contemporary Research and Practice, str. 6
2 Anketa o potrošnji domainstava u BiH iz 2011. godine, citirano u Dr. Marina Hughson. Gender Country Profile for Bos- nia and Herzegovina – Final Report, June 2014, str. 21
3 Dr. Marina Hughson. Gender Country Profile for Bosnia and Herzegovina – Final Report, June 2014. 4 Edita Miftari. Broj ena na izabranim pozicijama 2014. Infografika portala Radiosarajevo. Pristupljeno 24. 12. 2014. :
http://www.radiosarajevo.ba/infografike/poslije-onoga/info_zene_na_pozicijama.html 5 Ibid. 6 Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Izvještaj o stanju ravnopravnosti spo-
lova u Bosni i Hercegovini. 2012. – 2014. godina (2014.) str. 18
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
8 9
opina u prosjeku je izabrano 17,1% ena, a samo u etiri opine ene su izabrane za naelnice. Tradicionalno se u izvršnu vlast bira veoma mali broj ena, pa tako poslije opih izbora 2010. godine u Vijeu ministara BiH nije bilo nijedne ene.7 U pristupu obrazovanju na niim nivoima imamo podjednaku zastupljenost djeaka i djevojica, a fakultetsko obrazovanje (I. ciklus Bolonje) završava u prosjeku više djevojaka (u školskoj 2012./2013. ueše studentica bilo je 55,12%, a diplomiralo je 60,4% ena).8 Meutim, na postdiplomskim studijima vidimo smanjivanje broja ena, pa je tako studentica na postdiplomskim studijima 56,63%, dok su 41,9% svih doktora nauka bile osobe enskog spola. Veliki problem i dalje predstavlja izrazita segregacija po spolu u izboru zanimanja, kao i negativna percepcija o enama na mjestima odluivanja. Istraivanje je pokazalo da su ene u prosjeku zauzimale tek 15,1% mjesta u odborima preduzea, od ega je bilo 12,5% predsjednica odbora, a preko 50% odbora bez ijedne ene.9 Segregacija ena na manje plaenim radnim mjestima ima za posljedicu i nia ukupna primanja.
Ovo su samo neki od statistikih podataka koji ukazuju na postojanje nejednakosti po spolu u svim oblastima. Strateškim mjerama o kojima e kasnije biti rijei, meu kojima je i rodno odgovorno budetiranje o kojem ovaj prirunik govori, moe se djelovati usmjereno i sistematski ka rješavanju ovih i drugih problema, a odreeni pomaci ve su vidljivi.
1. O Priruniku: svrha i cilj, ciljna grupa i struktura dokumenta
Svrha ovog prirunika je da prui informacije i praktian alat koji e olakšati donosiocima odluka da, cijenei potrebu osiguranja jednakih prava i mogunosti za sve, analiziraju, procijene, donesu i prate djelotvornost odluka o raspodjeli javnih sredstava na rodno odgovoran nain. Prirunik moe posluiti i kao koristan alat u procesu planiranja i izrade rodno odgovornog prijedloga budeta, kao i rodno odgovorne fiskalne procjene uticaja propisa pri razmatranju prijedloga mjera javnih politika.
Cilj izrade i primjene Prirunika je da osnai inicijative i procese koji efikasno doprinose osiguranju pune ravnopravnosti spolova i društva jednakih mogunosti za sve, što u cjelini vodi ka stabilnijem i prosperitetnijem razvoju društva u cjelini. Ovim prirunikom eli se dati doprinos boljem razumijevanju i korištenju rodno odgovornog budetiranja kao instrumenta za postizanje tog cilja.
Istovremeno, krajnji cilj izrade ovog prirunika je da se postigne sljedee:
• Unaprijeeni su kapaciteti za analizu budeta iz rodne perspektive. • Rodna perspektiva budeta je predmet razmatranja budeta u strunim komisijama
parlamenata. • Preraspodjeljuju se budetska sredstva u korist ena i djevojica tamo gdje je rodna
analiza pokazala rodne nejednakosti.
7 Ibid. 8 Bakši-Mufti, Jasna i Babi-Avdispahi, Jasminka. Rodno odgovorno budetiranje na Univerzitetu u Sarajevu, CIPS,
Sarajevo, 2011. 9 ARS. Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova (2014.) str. 27
• Unaprijeena je budetska dokumentacija i format budeta u skladu sa zahtjevima rodno odgovornog budetiranja.
• U parlamentu se raspravlja o rodnim pitanjima i predstavljanje prijedloga budeta sadri informacije o uticaju budeta na rodna pitanja.
• Unaprijeena je transparentnost budetskih procesa. • Poveano je ueše graana i graanki i organizacija civilnog društva u budetskim
procesima. • Vidljivi su efekti pravinije raspodjele javnih sredstava kroz mjerljivo poboljšanje i
smanjenje nejednakosti na rodnoj osnovi u ciljanim oblastima.
1.1. Kome je ovaj prirunik namijenjen
Ovaj prirunik namijenjen je prvenstveno lanovima zakonodavnih organa kojima e omoguiti razumijevanje koncepta i znaaja rodno odgovornog budetiranja, te ponuditi metodološki okvir za ocjenu budeta iz rodne perspektive. Ostvarenjem svoje uloge nadzora i praenja izrade i realizacije budeta sa stanovišta ostvarenja utvrenih strateških prioriteta koji ukljuuju i prioritete ostvarivanja rodne ravnopravnosti i osnaivanje ena, zakonodavni organi dat e svoj doprinos veoj transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti i efektivnosti u pravinijem upravljanju javnim sredstvima. Osim toga, lanovi i lanice zakonodavnih organa su izabrani predstavnici i predstavnice graana i graanki koji su s njima u stalnom kontaktu i veoma su dobro upoznati s njihovim potrebama. To im omoguava da budu dobri ocjenjivai efektivnosti vladinih politika u rješavanju prioritetnih pitanja stanovništva, koja svakako ukljuuju i uklanjanje rodnih nejednakosti.
Ovaj prirunik namijenjen je i ostalim akterima budetskog procesa koji u njemu mogu nai korisne informacije o budetu i budetskom procesu, programskom budetiranju i rodno odgovornom budetiranju, kao i praktine alate za analizu budeta iz rodne perspektive.
1.2. Struktura Prirunika
Osim uvodnih i opih informacija o svrsi i ciljevima, Prirunik sadri dva kljuna dijela u kojima su sadrane informacije i uputstva znaajna za efikasno rodno odgovorno budetiranje. U prvom dijelu dat je kratak pregled kljunih pojmova i definicija vezanih za ravnopravnost spolova, osnovne informacije o pravnom i institucionalnom okviru za ravnopravnost spolova i ukratko o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Ovaj dio sadri i osnovne informacije o rodno odgovornom budetiranju: pojam, ciljeve, prednosti, nauene lekcije iz prakse u svijetu, kao i pregled metoda i instrumenata rodno odgovornog budetiranja. U drugom dijelu obraena je tema rodno odgovornog budetiranja u Bosni i Hercegovini, sa osvrtom na budetski proces i programsko budetiranje, kljune aktere budetskog procesa, te dat kratki prikaz dosadašnjeg napretka u inicijativi rodno odgovornog budetiranja u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini. Posebno je izdvojena uloga parlamenta u rodno odgovornom budetiranju, te date osnovne informacije o znaaju rodne statistike i rodno odgovornih pokazatelja. U nastavku je dat opis konsultacija provedenih u procesu izrade Prirunika, zakljuci, te spisak korištene literature i izvora za daljnji rad u ovoj oblasti. Prirunik sadri u svakom dijelu kratke osnovne informacije, praktine primjere i vizuelne prikaze relevantne za temu koja se obrauje. U dodacima se nalazi shema institucionalnih mehanizama, rezime kljunih informacija o ROB-u i saetak aktivnosti u ostvarivanju uloge parlamenta u rodno odgovornom budetiranju, kao i primjeri liste pitanja za rodno odgovornu analizu budeta.
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
PRIRUNIK O RODNO ODGOVORNOM BUDETIRANJU
10 11
Prirunik u svom dodatku sadri i rjenik upotrijebljenih pojmova, a napisan je rodno osjetljivim jezikom koji podrazumijeva korištenje oblika za oba gramatika roda.
2. O ravnopravnosti spolova i rodno odgovornom budetiranju
2.1. Osnovni pojmovi
Rodna ravnopravnost ili ravnopravnost spolova znai da su osobe muškog i enskog spola jednako prisutne u svim oblastima javnog i privatnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Ravnopravan tretman svih osoba muškog i enskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola. Jednake mogunosti svih osoba bez obzira na spol podrazumijevaju odsustvo prepreka za ekonomsko, politiko i društveno ueše po osnovu spola.10 Uspostavljanjem pravnog i institucionalnog okvira za uklanjanje svih oblika diskriminacije na osnovu spola/roda, vlade u Bosni i Hercegovini iskazale su politiku volju da ispune niz zahtjeva potrebnih da se postigne stvarna ravnopravnost u itavom društvu. Politika opredijeljenost za ravnopravnost spolova je, meutim, potvrena tek kada politike usmjerene ka ostvarenju tog principa prate odgovarajua finansijska izdvajanja, odnosno kada je ovaj princip prisutan u budetskom procesu od poetka do kraja.
Meunarodni pravni okvir u oblasti rodne ravnopravnosti ukljuuje brojne ugovore i instrumente, od kojih su najznaajniji ugovori i instrumenti Ujedinjenih naroda i, za podruje Evrope, Vijea Evrope i Evropske unije. Bosna i Hercegovina obavezala se na poštivanje rodne ravnopravnosti potpisivanjem Dejtonskog sporazuma (Ustav BiH i Aneks VI. Dejtonskog sporazuma sadre utvrene obaveze poštivanja ljudskih prava), te ratifikacijom niza ugovora i konvencija, kao što su: UN-ove Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948.), Konvencija o politikim pravima ena (1952.), Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966.) i Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.), Pekinška deklaracija i Platforma za akciju (1995.), rezolucije Vijea sigurnosti UN-a „ena, mir i sigurnost“ 1325 (2000.) i Milenijska deklaracija Generalne skupštine UN-a (2000.). Meu njima je Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (1979.) koja predstavlja „univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima dopunjenu enskim pravima“. Tu su, zatim, direktive EU koje se odnose na princip jednakog tretmana ena i muškaraca u odreenim oblastima i zabranu diskriminacije na osnovu spola, a s ciljem poboljšanja dostupnosti evropskog zakonodavstva u Direktivi 2006/54/EZ objedinjen je jedinstven tekst šest direktiva11. Tu je i više preporuka i rezolucija koje su usvojili Vijee, Komisija ili Evropski parlament iz oblasti rodne ravnopravnosti. Najznaajniji dokumenti Vijea Evrope koji se odnose na ravnopravnost ena i muškaraca su: Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Evropska socijalna povelja i Izmijenjena evropska socijalna povelja, kao i Deklaracija o ravnopravnosti ena i muškaraca kao osnovnom kriteriju demokratije, te brojne preporuke Vijea ministara.12 Konvencija o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici Vijea Evrope (Istanbulska konvencija), koju je Parlamentarna skupština BiH ratificirala 7. 11. 2013. („Slubeni glasnik BiH“, broj 15/13), predstavlja „prvi i jedini regionalni,
10 lan 9. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH („Slubeni glasnik BiH“, preišeni tekst – broj 32/10) 11 Direktive 75/117/EEZ, 76/207/EEZ, 2002/73/EZ, 86/378/EEZ, 96/97/EZ i 97/80/EZ. Tekstovi direktiva EU dostupni na
stranici Evropske unije: http://eur-lex.europa.eu/ 12 Tekstovi navedenih dokumenata u originalu dostupni na veb-stranici Vijea Evrope www.coe.int.
tj. evropski pravno obavezujui instrument u oblasti nasilja nad enama“13. Uz Komitet za praenje provoenja Konvencije UN-a o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (Komitet za CEDAW) kojem Bosna i Herecgovina periodino podnosi izvještaje o provoenju Konvencije i postupa po zakljucima i preporukama koje on donese, ovom konvencijom uspostavljen je još jedan nezavisni meunarodni mehanizam (Komitet GREVIO)14 za nadgledanje i praenje preuzetih obaveza Bosne i Hercegovine u oblasti ostvarivanja rodne ravnopravnosti i ukidanja svih oblika diskriminacije ena, te preduzimanja zakonodavnih i drugih mjera, a koji je Bosna i Hercegovina obavezna izvještavati.
Pravni okvir u Bosni i Hercegovini – Osim meunarodnih ugovora, konvencija, deklaracija i preporuka ija je primjena uvedena u pravni sistem BiH, osnovni zakon kojim se osigurava integriranje ravnopravnosti spolova u BiH je Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH15. Ovim zakonom uspostavljaju se mehanizam i standardi za zaštitu i osiguranje ravnopravnosti spolova u svim vidovima javnog i društvenog ivota i ureuje zaštita od diskriminacije na osnovu spola. S ciljem ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova, lanom 8. stav 1. predviene su i posebne privremene mjere koje se ne smatraju diskriminacijom. lanom 24. Zakona propisane su obaveze vlasti i drugih organa, institucija i organizacija za provoenje odredbi ovog zakona i u tu svrhu donesenog Gender akcionog plana BiH16. Osim Zakona o ravnopravnosti spolova, okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogunosti svih osoba u BiH i sistem njihove zaštite prua i Zakon o zabrani diskriminacije u BiH („Slubeni glasnik BiH“, broj 59/09). Osim Gender akcionog plana, provode se i drugi strateški ili akcioni planovi usmjereni na unapreenje rodne ravnopravnosti u odreenim oblastima, kao što su drugi Akcioni plan za provoenje Rezolucije 1325 Vijea sigurnosti UN-a „ene, mir i sigurnost“ (za period 2014.-2017.)17, zatim strategije za borbu protiv trgovine ljudima u BiH i akcioni plan (2013.-2015.)18, entitetske strategije za borbu i spreavanje nasilja u porodici i druge.
Institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini – uspostavljeni su na svim nivoima izvršne i zakonodavne vlasti, a ine ih: Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender centar Federacije BiH i Centar za jednakost i ravnopravnost spolova – Gender centar Vlade Republike Srpske, zatim Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u Predstavnikom domu Parlamentarne skupštine BiH, komisije za ravnopravnost spolova u oba doma Parlamenta Federacije BiH i Odbor za jednake mogunosti Narodne skupštine RS-a, kao i Komisija za ravnopravnost spolova Skupštine Brko Distrikta BiH. U izvršnim organima vlasti (ministarstvima) takoer djeluju osobe zaduene za ravnopravnost spolova. Na nivou kantona u Federaciji BiH djeluju komisije za…