Click here to load reader

Sindikalni priručnik

  • View
    234

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Sindikalni priručnik je namijenjen svima koji žive od svog rada

Text of Sindikalni priručnik

  • 13

    Sindikalni

    prirunik Sindikat turizma i usluga Hrvatske

    Sindikalna podrunica Plava Laguna

  • 2

    Sindikalni prirunik

  • 3

    Sadraj Sadraj ................................................................................................. 3

    to je radniki sindikat? ........................................................................ 5

    Trebaju li radnici sindikat? .................................................................... 6

    1. Osnovice organizacije ................................................................... 7

    1.1. Strukovni sindikat ..................................................................... 8

    1.2. Opa federacija ........................................................................ 9

    1.3. Industrijski sindikat ................................................................. 10

    1.4. Varijacije ................................................................................ 11

    2. Tri vana naela sindikalizma ...................................................... 12

    2.1. Jedinstvo ................................................................................ 13

    2.2. Neovisnost ............................................................................. 14

    2.3. Demokratske metode ............................................................. 16

    3. Ustrojstvo sindikata .................................................................... 17

    3.1. Konferencija ili kongres izaslanika ........................................... 18

    3.2. Izvrno vijee ili izrni odbor ................................................... 18

    3.3. Upravni odbor ........................................................................ 18

    3.4. Izvrni dunosnici.................................................................... 18

    3.5. Ogranak ili lokalni sindikat ...................................................... 19

    4. Uprava ....................................................................................... 20

    5. Financiranje ................................................................................ 21

    6. Aktivnosti ................................................................................... 24

    6.1. Organiziranje novih lanova .................................................... 24

    6.2. Kolektivni pregovori................................................................ 24

  • 4

    6.3. Stalno sindikalno osposobljavanje .......................................... 24

    6.4. Svakodnevne aktivnosti .......................................................... 25

    6.5. Socijalna potpora ................................................................... 25

    6.6 Politike i zakonodavne aktivnosti ................................................ 25

    7. Sindikat i zajednica ..................................................................... 26

  • 5

    to je radniki sindikat?

    U ovom razmatranju moemo ga definirati kao trajnu, stalnu i demokratsku organizaciju koju su stvorili i vode radnici:

    kako bi se zatitili na poslu kako bi poboljali uvjete rada kako bi kolektivno pregovarali kako bi traili bolji ivotni standard kako bi osigurali naine izraavanja radnikih pogleda na

    probleme drutva U mnogim zemljama radniki sindikat, da bi mogao stei pravnu osobnost, mora biti registriran u Ministarstvu rada i zapoljavanja. Obino, sindikat treba pobijediti na izborima meu radnicima koje eli predstavljati da bi bio priznat kao predstavnik u kolektivnom pregovaranju.

  • 6

    Trebaju li radnici sindikat?

    Da, i stoga radnici osnivaju svoje vlastite sindikate. Stvaranje sindikata je neizbjeno uvijek kad postoje dvije skupine ljudi s razliitim interesima. Interes je poslodavca dobiti vie rada za to manju cijenu, dok su radnici zainteresirani za pristojne plae za svoj rad ili pruene usluge. Zbog te osnovne suprotnosti, odnosno sukoba interesa, radnici su shvatili da se trebaju okupiti kako bi se suprotstavili poslodavcu. U tu svrhu, prirodni instrument radnika jest radniki sindikat. Radnici su nauili da, ako nastupaju sami, ne mogu nita postii u vlastitoj zatiti od tetnih postupaka poslodavca (kao to je samovoljno otputanje), ili u osiguranju boljih radnih uvjeta, ili pak u borbi za zakone koji tite radnike. Radnici - individualci vrlo brzo shvaaju da su posve nemoni i da ovise o milosti poslodavca, te da im neprestano prijeti mogunost izbacivanja s posla. Radnik potpuno ovisi o plai ili o nadnici, odnosno o svojem poslu, koji mu moe biti dat ili oduzet svakim hirom poslodavca. Tako radnik postaje ovisan o dobroj volji poslodavca. To znai da radnik nije slobodna osoba, jer mora sluiti poslodavcu ili gladovati. No u zajednici, radnici vie nisu nemoni. Putem snanog sindikata, radnici se mogu, kao ravnopravni, sastati s poslodavcem. Radnici tako mogu vratiti svoj ponos osoba koje svoj rad mijenjaju za pristojan ivot. Ne moraju se osjeati slabima, ni posve ovisnima o dobroj volji poslodavca, ve stjeu odreenu kontrolu nad svojim ivotom i ivotnim uvjetima. Vie nee morati samo prihvaati to poslodavac ponudi, ve se mogu suprotstaviti upravi, predlagati ideje, traiti pristojne uvjete rada i o tome pregovarati s poslodavcem. Tako radnici mogu utjecati na svoj ivot!

  • 7

    1. Osnovice organizacije Pitanje osnovice organizacije odnosi se na vrstu temelja na kojima

    lanovi ele izgraditi sindikat. U razmiljanju o tom pitanju osnovna je tema: stupanj zajednikih interesa meu radnicima i dovoljno zajednitva radnika u susretima s poslodavcem. Osnovno, postoje tri ope mogunosti:

    1. Sindikat zasnovan na struci/zanimanju 2. Opa federacija 3. Industrijski sindikat (nacionalna unija ili federacija)

    Dvije varijacije ili dodatne mogunosti prethodnim trima kategorijama su:

    sindikat jedne radionice ili kue (lokalni sindikat) opi sindikat uposlenih

  • 8

    1.1. Strukovni sindikat To je bio prvi oblik sindikata. Takav sindikat ine radnici jedne struke ili zanimanja. Tako primjerice, svi elektriari, i samo elektriari mogu pripadati strukovnom sindikatu elektriara neovisno o mjestu rada ili o poslodavcu. Dakle, u takvom tipu sindikata radnike povezuje struka ili zanimanje. Strukovni sindikat djeluje dvojako:

    Prvo, kontrolira ponudu rada u svojoj kategoriji naunikim sustavom

    Drugo, utvruje plae za rad, odnosno satnicu ispod koje lanovi ne smiju prihvatiti posao, i na taj nain prisiljavaju poslodavce da plate njihovu cijenu

    Taj tip sindikata nije osobito popularan, i stoga za njega opada zanimanje irom svijeta zbog brzog razvoja industrije.

  • 9

    1.2. Opa federacija Taj tip sindikata ine svi radnici, neovisno o poslodavcu, industriji ili zanimanju. Povijesno, takav je sindikat teio organizirati nekvalificirane radnike koji su izostavljeni iz organizacija kvalificiranih, primjerice, strukovnih sindikata. Takav oblik sindikata ima prednost u malim zemljama gdje pojedine skupine radnika nisu dovoljno snane same stvoriti djelotvoran sindikat. Takav je sindikat obino velik i moan, jer okuplja sve radnike u zajednicu, kako bi se suoili s poslodavcima, koji esto djeluju zajedno, od lokalne razine do drave. Koristei mogunosti mobilizacije radnika iz nekoliko poduzea ili industrijskih grana, takav se sindikat moe uspjenije suoiti s udruenim poslodavcima i organizirati solidarne akcije, ili financijsku potporu za radnike poduzea ili djelova industrijskih grana. Odreene usluge, poput istraivanja, mogu biti objedinjene, a to ih ini jeftinijim. Opa federacija ima nekoliko nedostataka. Prvo, ako ih postoji vie od jedne, tada e postojati suparnitvo i preotimanje lanstva, to slabi radniki pokret. Takoer budui da predstavlja sve skupine radnika, teko je utvrditi politiku koja svima odgovara. No, taj se problem moe prevladati uspostavom uravnoteene regionalne i strukovne sindikalne strukture. Primjerice, opi sindikati u Velikoj Britaniji imaju strukovne skupine koje brinu o interesima radnika u pojedinim industrijama.

  • 10

    1.3. Industrijski sindikat Taj tip sindikata organizira sve radnike unutar odreene industrije, primjerice, prehrambene i srodnih industrija, ili metalne, odnosno kemijske industrije. Tako, kvalificirani i nekvalificirani radnici, radnici i inovnici, svi pripadaju jednom sindikatu, sve dok su zaposleni u odreenoj industrijskoj grani. Radnici u pojedinoj industrijskoj grani imaju mnoge zajednike probleme. Primjerice, svi osjeaju ako posao napreduje ili stagnira. Skupne interese lake je prevladati ako ne postoje suparniki opi ili strukovni sindikati, jer poslodavci ne mogu iskoristiti jedan sindikat protiv drugog. S druge strane, industrijski sindikati uvijek bi se trebali udruivati u ope federacije ili nacionalne saveze kako bi se lake uhvatili u kotac s glavnim problemima, kao to je zakonodavstvo, te podijelili trokove usluga, koje su za mnoge od njih preskupe.

  • 11

    1.4. Varijacije Dvije varijacije ili dodatne mogunosti prethodnim trima kategorijama su:

    Sindikat jedne radionice ili kue (lokalni sindikat) Opi sindikat uposlenih

    Alternativno poznat kao sindikat kue, sindikat jedne radionice organizira sve radnike u jednom poduzeu ili tvornici. Prednost mu je to ga je lako organizirati, jer svim je radnicima zajedniki cilj osigurati dobar kolektivni ugovor za poduzee ili tvornicu. S druge strane, takav je sindikat mali, i s malom snagom u pregovorima. Osim toga, ozbiljna mu je slabost to ga uprava lako pobjeuje, jer su povjerenici takoer namjetenici u poduzeu. Opi sindikat uposlenih je u osnovici isto, osim to se organizira u poduzee istog vlasnika. Pati od istih slabosti kao i sindikat jedne radionice.

  • 12

    2. Tri vana naela

Search related