Click here to load reader

NKP Priručnik

  • View
    233

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of NKP Priručnik

  • 1

    *P/5964859*

    Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

    KLASA: 322-02/13-01/57

    URBROJ: 525-10/1103-14-2

    Zagreb, 10. svibnja 2013. godine

    PRIRUNIK Prirunik za newcastlesku bolest

    Nacionalni krizni plan

  • 2

    Poglavlje I. 4

    Priroda bolesti

    1. Etiologija 2. Rezistencija virusa 3. Prijemljive vrste 4. Epidemiologija 5. Patogeneza 6. Kliniki slika 7. Diferencijalna dijagnoza 8. Patoloke promjene

    Poglavlje II. 8

    Dijagnostika

    1. Nain slanja uzoraka na dijagnostiko pretraivanje 2. Obrazac za uzorkovanje 3. Nain uzimanja i obrade uzoraka 4. Izolacija virusa na kokojim embrijima 5. Preliminarna diferencijacija 6. Potvrda virusa 7. Tipizacija virusa 8. Nalaz protutijela u necijepljenih ptica

    Poglavlje III.13

    Sumnja na pojavu NB na gospodarstvu

    1. Sustav obavjetavanja i prijava sumnje na NB

    2. Epidemioloko istraivanje

    3. Mjere koje se provode u sluaju sumnje na pojavu

    NB na gospodarstvu

    Poglavlje IV.17

    Potvren sluaj NB

    1. Sustav obavjetavanja i prijavljivanja u sluaju pojave NB 2. Mjere koje se provode u sluaju pojave NB

    na gospodarstvu

    3. Mjere koje se provode na gospodarstvu s dva ili vie odvojenih jata 4. Mjere koje se provode na gospodarstvu koje je mogue kontaminirano

    Poglavlje V....22

    Zaraeno i ugroeno podruje

    1. Odreivanje zaraenog i ugroenog podruja

    2. Mjere koje se provode na zaraenom podruju

    3. Mjere koje se provode na ugroenom podruju

    Poglavlje VI.26

    ienje i dezinfekcija

    Poglavlje VII....28

  • 3

    Ope upute za izdavanje opreme potrebne za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti

    ivotinja i voenje evidencije

    Poglavlje VIII..30

    Naputak o nainu usmrivanja peradi kod pojave bolesti

    Poglavlje IX.36

    Cijepljenje

    Poglavlje XX....39

    Obrasci

  • 4

    Poglavlje I.

    PRIRODA BOLESTI

    Etiologija

    Rezistencija virusa

    Prijemljive vrste

    Epidemiologija

    Patogeneza

    Klinika slika

    Diferencijalna dijagnoza

    Patoloke promjene

  • 5

    Poglavlje I.

    PRIRODA BOLESTI

    1. ETIOLOGIJA

    Uzronik newcastleske bolesti je RNK virus, porodica Paramyxoviridae, rod paramiksovirus

    serotip-1 (PMV-1). Virus je mogue uzgojiti na kokojim embrijima i na kulturi stanica.

    Svi sojevi virusa NB morfoloki i antigeno su identini, ali im je virulencija razliita.

    Virulencija se odreuje srednjim vremenom ugibanja kokojih embrija te i/cer ili i/v

    indeksom patogenosti. Srednje vrijeme ugibanja embrija:

    a) velogeni sojevi 40-60 sati

    b) mezogeni sojevi 60-90 sati

    c) lentogeni sojevi vie od 90 sati.

    2. OTPORNOST VIRUSA

    Otpornost virusa NB u vanjskoj sredini ovisi o temperaturi, djelovanju svjetla i pH

    vrijednosti. U miiima i kotanoj sri peradi moe preivjeti 6 mjeseci na temperaturi od

    -20C, a na temperaturi hladnjaka do 4 mjeseca. U jajima koja su izlegle zaraene nesilice, na

    sobnoj temperaturi preivi 4 mjeseca, a na 4C i preko godinu dana. Slino vrijeme

    preivljavanja virus ima i na perju. Dugo moe ostati infektivan u kontaminiranim

    prostorijama i povrinama. U fecesu ostaje aktivan 14 do 16 dana, a u vodi 14 do 25 dana

    ukoliko nije izravno izloen suncu. Inaktiviraju ga kiseli pH kao i direktna suneva svjetlost

    kroz 30 minuta. Temperatura od 56C inaktivira ga za 3 sata, a na temperaturi od 60C moe

    preivjeti 30 minuta. Kao dezinficijensi djeluju 2% formalin i 2% natrijeva luina.

    Liofilizacijom infektivnog seruma gubi se oko 10% infektivnosti.

    3. PRIJEMLJIVE IVOTINJSKE VRSTE

    Za virus newcastleske bolesti prijemljiva je sva domaa perad, papige i ostale egzotine ptice

    te ptice selice.

    4. EPIZOOTIOLOGIJA

    Virus newcastleske bolesti iri se inhalacijom virusnih estica u izdahnutom zraku ili

    ingestijom hrane i vode kontaminirane sekretom iz nosa ili fecesom. Najvaniji izvor zaraze

    su latentno inficirane kokoi i ptice u inkubaciji. U zaraenoj sredini bolest se iri izravno ili

    posrednim dodirom s bolesnim ili inficiranim pticama. Virus se prenosi putem leina, mesa,

    perja, preraevina porijeklom od peradi te kontaminiranom steljom, predmetima, kavezima,

    prostorijama i prijevoznim sredstvima. U nezaraenu sredinu virus se unosi prometom

    inficiranih ptica (pogotovo jednodnevnih pilia), prometom kontaminirane hrane za ptice,

    osobljem (odjea i obua kontaminirana fecesom), opremom, proizvodima od peradi,

    zamrznutom peradi, rasplodnim jajima, divljim pticama i drugim divljim ivotinjama

    (mehaniki prijenos). Vanu ulogu u irenju bolesti mogu imati imune ivotinje koje poto se

    inficiraju, mogu izluivati virus do 40 dana.

    5. PATOGENEZA

  • 6

    Virus prodire u domaina dinim i probavnim sustavom. Umnaa se na mjestu ulaska, a

    viremija uslijedi za 24 do 48 sati. Tijekom razliito duge viremije lentogeni se sojevi mogu

    dokazati samo u krvotoku, mezogeni u bubregu, pluima, FB i slezeni, a virulentni se sojevi

    mogu nai u svim tkivima. Ako ivotinja ne ugine poinje stvaranje imunosti, pa se 6. dan p.i.

    mogu se dokazati neutralizacijska protutijela, a virus postepeno nestaje iz krvi i fecesa.

    6. KLINIKA SLIKA

    Inkubacija NB traje 2 do 6 dana iako se moe produljiti na 15 dana.

    Kliniki znakovi NB variraju, ovisno o virulenciji i tropizmu virusa, vrsti, dobi, imunolokom

    statusu i kondiciji ptice, nainu izlaganja virusu, infekcijskoj dozi i vanjskim faktorima kao

    to su nain dranja i koliina stresa.

    Klinika slika NB moe se podijeliti na 4 oblika:

    velogeni -viscerotropni velogeni - visoka smrtnost; dominiraju znaci hemoragijskog enteritisa

    -neurotropni velogeni - visoka smrtnost; dominiraju respiratorni i ivani simptomi

    mezogeni - niska smrtnost; dominiraju respiratorni simptomi

    lentogeni - blaga, preteno respiratorna bolest ili subklinika infekcija i

    avirulentni - nema primjetnih znakova infekcije

    Izbijanje NB u pilia moe biti tako ozbiljno da gotovo sve ptice u pogoenom jatu uginu

    unutar 72 sata bez vidljivih znakova bolesti. Kod nesilica se javlja pad nesivosti kao prvi znak

    bolesti, nakon ega u roku 24 do 48 sati smrtnost moe dosei i 100%. Nastaje i

    karakteristian sivozeleni proljev, a jaja su depigmentirane, deformirane ljuske ili je uope

    nemaju, a mijenja se i kakvoe bjelanjka.

    Kod akutnog tijeka bolesti prevladavaju ivani simptomi (pareze i paralize udova, tortikolis,

    kretanje u krug, grevito drhtanje). Pomor se kod ovog oblika bolesti kree od 90-100%.

    Kronini oblik se obino javlja u mlaih ivotinja uz opi infekciozni sindrom, oteano

    disanje, utozelen proljev, a u nesilica jako padne nesivost. Dva do tri tjedna od pojave prvih

    simptoma obino se jave i znakovi od strane ivanog sustava. Pomor se kree od 10-60%.

    7. PATOLOKE PROMJENE

    Kod viscerotropnog oblika bolesti nalazimo edem peritrahealnog intersticijskog tkiva,

    posebno u blizini ulaza u toraks. Javljaju se hemoragije u potkoju, miiima, grkljanu, tkivu

    oko dunika i jednjaka, u duniku, pluima, zranim vreicama, perikardu i miokardu, a u

    odraslih nesilica i na jajnim folikulima. Krvarenja se javljaju i u razliitim dijelovima crijeva

    naroito u sluznici na prijelazu jednjaka u ljezdani eludac i ljezdanog u miini eludac, u

    stranjoj polovini duodenuma, te u jejunumu i ileumu. Nalazimo edem, krvarenja, nekroze i

    ulceracije limfoidnog tkiva u mukozi crijevne stjenke. U perakutnom obliku bolesti najee

    ne nalazimo nikakve makroskopske promjene, a kod kroninoga tijeka najee nema

    promjena "tipinih" za NB.

    Histopatoloki, za postavljanje dijagnoze od znaaja su lezije koje nastaju u mozgu. Nalazimo

    degeneraciju neurona, gliozu, perivaskularnu limfoidnu infiltraciju i, to je vrlo

  • 7

    karakteristino, hiperplaziju endotela stjenke krvnih ila. Nekroze endotela, tromboze, edem i

    hemoragije nalazimo u svim organima.

    8. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

    Pravilnik 45/13, Dodatak III, poglavlje III.

    U cilju diferencijalne dijagnoze treba razluiti sljedee bolesti:

    influenca ptica, kolera peradi, klasina kuga peradi, zarazni laringotraheitis, zarazni bronhitis,

    avijarni encefalomijelitis, psitakoza, mikoplazmoza, klamidioza, kokcidioza, marekovu

    bolest.

    Treba iskljuiti i hranidbene nestaice (vitamina E i riboflavina), te trovanje pesticidima ili

    lijekovima.

  • 8

    Poglavlje II.

    DIJAGNOSTIKA

    Nain slanja uzoraka na dijagnostiko pretraivanje

    Obrazac koji se alje uz uzorke

    Nain uzimanja i obrade uzoraka

    Izolacija virusa na kokojim embrijima

    Preliminarna diferencijacija

    Potvrda virusa

    Tipizacija virusa

    Nalaz protutijela u necijepljenih ptica

  • 9

    Poglavlje II.

    DIJAGNOSTIKA

    Pravilnik 45/13, Dodatak III.

    Sumnju na NB postavljenu na temelju klinike slike i patoanatomskog nalaza potrebno je

    potvrditi izdvajanjem i identifikacijom specifinog virusa, te dokazom specifinih protutijela

    serolokim metodama dijagnostike. Za potrebe dijagnostikih postupaka za potvrdu i

    diferencijalnu dijagnostiku NB primjenjuje se sljedea definicija: NB je infekcija peradi

    uzrokovana ptijim sojem paramiksovirusa 1, s intracerebralnim indeksom patogenosti (ICPI)

    u jednodnevnih pilia veim od 0.7.

    Za obavljanje pretraga nuno je pravilno uzeti i dostaviti uzorke. Uz

Search related