modul
BOTANIKAmorfologija
morfologija organa
organdio biljnog organizma koji obavlja odreenu funkciju (-e) uglavnom obuhvaa vie stanija
VEGETATIVAN biljni organ korijen, stabljika, list i dr. GENERATIVAN biljni organ cvijet/cvat, plod/sjemenka
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
2
morfologija pupa
pup (lat. gemma)
zametak organa (npr. lista, cvijeta)
vegetativni pupovi (lisni pupovi) npr. bukva (Fagus sylvatica) generativni pupovi (cvjetni pupovi) npr. rua (Rosa sp.) mjeoviti pupovi (sadre zametke listova i cvjetova) npr. vinova loza (Vitis vinifera)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 3
morfologija pupa
prema smjetaju na izdanku, razlikuju se sljedei pupovi: vrni (terminalni) postrani (lateralni, pazuni)
nasuprotni, npr. divlji kesten (Aesculus hippocastanum) izmjenini, npr. obina lijeska (Corylus avellana) u prljenu, npr. umski bor (Pinus sp.s)
pupovi mogu biti: pojedinani u skupinama
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
4
morfologija pupa
razlikuju se sljedee posebne vrste pupova: adventivni
pupovi
na rubu lista, stabljici i korijenu funkcija - vegetativno razmnoavanje npr. Bryophyllum sp. rasplodni pupovi (kad dozriju odvajaju se od matine biljke) funkcija - vegetativno razmnoavanje npr. lukoviasti ljiljan (Lilium bulbiferum), lukoviasta reuha (Cardamine bulbifera)
bulbili
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
5
morfologija lista
list (lat. phyllum) vegetativan organ funkcija - fotosinteza i transpiracija rast - ogranien raspored listova nasuprotan npr. pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum) izmjenian npr. kruka (Pyrus communis) u prljenu npr. broika (Galium sp.)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 6
morfologija lista
prema obliku i funkciji, razlikuju se: funkciji 1. supke 2. pravi listovi 3. pricvjetni listovi 4. pridankovi listovi
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
7
morfologija listasupke1.
supka (lat. cotyledon), kotiledon, klicin listi
veinom dio sjemenke jednostavnijeg oblika i grae od pravih listova ishranjuje biljku do pojave prvog lista
razlikuju se:
jednosupnice (monokotiledone), biljka s jednom supkom
npr. jeam (Hordeum vulgare) npr. jabuka (Malus domestica) npr. smreka (Picea sp.)
dvosupnice (dikotiledone), biljka s dvije supke
viesupnice (polikotiledone), biljka s vie supaka (do 25)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
8
morfologija listasupke
klijanje hipogejsko - supke pri klijanju u tlu
npr. kukuruz (Zea mays)
epigejsko
- pri klijanju se supke pojavljuju nad tlom
npr. grah (Phaseolus vulgaris)
epikotil - lanak izmeu supaka i prvih pravih listova hipokotil - donji dio stabljike, izmeu korjenovog vrata i supaka
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
9
morfologija listapravi listovi2.
a.
pravi listovi a. lisna plojka b. lisna peteljka c. lisno dno ili baza lista lisna plojka cjelovita
npr. dunja (Cydonia oblonga) npr. celer (Apium graveolens) npr. roga (Ceratonia siliqua) - parno perasto sastavljen listBOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
razdijeljena
sastavljena (od lisaka)
10
morfologija listapravi listovi
prema obliku plojke, moe se razlikovati, primjerice: plojke
igliast list
npr. ari (Larix decidua) npr. maslina (Olea europaea) npr. imir (Buxus sempervirens)
lancetast list
jajolik list
prema rubu plojke, moe se razlikovati, primjerice:
bodljikav list
npr. boikovina (Ilex aquifolium) npr. kopriva (Urtica dioica)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 11
pilast list
morfologija listapravi listovi
nervatura lista - skup ila paralelna - postrane ile paralelne s glavnom ilom
npr. tulipan (Tulipa sp.)
mreasta - postrane ile se na razliite naine granaju perasta, npr. grab (Carpinus betulus) dlanasta, npr. vinova loza (Vitis vinifera) lepezasta (raljasta), npr. ginko (Ginkgo biloba)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
12
morfologija listapravi listovib.
lisna peteljka slinija stabljici nosi plojkusjedei listovi - listovi bez peteljke
c.
baza lista privruje plojku za izdanak
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
13
morfologija listapravi listovi
palisti izraslina lisne baze, jednostavnije grae od plojke
npr. puzava djetelina (Trifolium repens)
ohreja koasti ovoj na voru (nodiju) lista
npr. dvornik (Polygonum sp.)
rukavac (zalistak)
npr. zob (Avena sativa)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
14
morfologija listabrakteje, ljuskavi listovi3.
pricvjetni listovi (brakteje)
esto se nalaze pri dnu cvjetne ili cvatne osi
npr. kukuruz (Zea mays), anturijum (Anthurium sp.)
4.
pridankovi listovi
ljuskavi listovi veinom bezbojni ili blijede ili smekaste boje funkcija - zatitna kod lukovica, podanaka i zimskih pupova
npr. luk (Allium cepa)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
15
morfologija listapreobrazbe A.
razlikuju se sljedee preobrazbe listova: vitica
nastaje preobrazbom listova ili lisaka jednostavna ili razgranjena
npr. krastavac (Cucumis sativus) npr. utika (Berberis vulgaris)
B. C.
trn
listovi sukulenata (sukulenti - biljke suhih stanita)
mesnati, funkcija - nakupljanje vode
npr. opuncija (Opuntia sp.)
D.
listovi mesodernih biljaka
preobraeni u organe za hvatanje ivotinja, a veinom obavljaju i fotosintezu
npr. rosika (Drosera rotundifolia)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 16
morfologija listaposebne pojave
anizofilija pojava
dvaju po veliini razliitih listova na istoj biljci
npr. velebilje (Atropa belladona)
heterofilija pojava
listova razliita oblika na istoj biljci
npr. brljan (Hedera helix)
gamofilija pojava
sratavanja dvaju nasuprotnih listova
npr. kozokrvina (Lonicera sp.)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
17
morfologija stabljike
stabljika (lat. caulis) vegetativni organ veinom iznad tla
moe biti u tlu, djelomino ili potpuno u vodi ili iznad vode
rasta. b.
neogranien
vorovi, nodiji (lat. nodus)
kratki i odebljali dijelovi stabljike
lanci, internodiji
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
18
morfologija stabljike
zeljasta stabljika npr.
puzajua ivica (Ajuga reptans)
drvenasta stabljika drvo
npr. smokva (Ficus carica) polugrm npr. lavanda (Lavandula sp.) grm npr. rumarin (Rosmarinus officinalis)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
19
morfologija stabljike
prema nainu rasta stabljike, razlikuju se: biljke uspravnog rasta npr. suncokret (Helianthus annuus) biljke puzajueg rasta npr. bundeva (Cucurbita maxima) biljke penjaice npr. vinova loza (Vitis vinifera)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
20
morfologija stabljike
busanjepojava grananja stabljike iz nekoliko podzemnih zblienih vorova veinom kod trava
rozeta
pojava "rue" listova kratki lanci u donjem dijelu stabljike
npr. maslaak (Taraxacum officinale)
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
21
morfologija stabljike
prema nainu grananja stabljike, razlikuje se: monopodijalno grananje
glavna os raste jae nego bone osi npr. breza (Betula pendula) bone osi rastu jae nego glavna os glavna os moe nakon stvaranja bonih osi posve prestati s rastom npr. platana (Platanus acerifolia)
simpodijalno grananje
BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
22
morfologija stabljikeposebne vrste nadzemnih stabljika 1.
posebne vrste nadzemnih stabljika vlat
zeljasta stabljika kod trava u pravilu uplja (osim kod kukuruza, sirka, eerne trske i dr. ) zeljasti stabljika bez listova na vrhu nosi cvijet ili cvat
2.
batvo
npr. tratinica (Bellis perennis)
3.
vrijea, stolon (lat. stolonis)vodoravna djelom podzemna, a dijelom nadzemna puzajua stabljika izduenih lanaka i reduciranih listova funkcija - vegetativno razmnoavanje
npr. jagoda (Fragaria sp.)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 23
morfologija stabljikeposebne vrste podzemnih stabljika 1.
posebne vrste podzemnih stabljika
funkcija - spremanje hranjivih tvari i vegetativno razmnoavanje rust ogranien na jednu vegetacijsku sezonu
lukovica (lat. bulbus)npr. luk (Allium cepa)
2.
podanak (lat. rhizoma)
nalik na korijen, uglavnom raste paralelno s povrinom tla vrh podanka zavrava pupom iz kojeg se svake godine razvija nadzemna stabljika
npr. perunika (Iris sp.)
3.
gomolj (lat. tuber)
nastaje na krajnjem dijelu podzemnih vrijea debljanjem lanaka
npr. krumpir (Solanum tuberosum)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 24
morfologija stabljikepreobrazbe A.
razlikuju se sljedee preobrazbe stabljike: trn (lat. spina)
iljasta, kruta tvorevina
npr. bagrem (Robinia pseudacacia)
B.
vitica
nitasti i izdueni dio stabljike
npr. graak (Pisum sativum)
