Click here to load reader

botanika priručnik

  • View
    342

  • Download
    10

Embed Size (px)

Text of botanika priručnik

modul

BOTANIKAmorfologija

morfologija organa

organdio biljnog organizma koji obavlja odreenu funkciju (-e) uglavnom obuhvaa vie stanija

VEGETATIVAN biljni organ korijen, stabljika, list i dr. GENERATIVAN biljni organ cvijet/cvat, plod/sjemenka

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

2

morfologija pupa

pup (lat. gemma)

zametak organa (npr. lista, cvijeta)

vegetativni pupovi (lisni pupovi) npr. bukva (Fagus sylvatica) generativni pupovi (cvjetni pupovi) npr. rua (Rosa sp.) mjeoviti pupovi (sadre zametke listova i cvjetova) npr. vinova loza (Vitis vinifera)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 3

morfologija pupa

prema smjetaju na izdanku, razlikuju se sljedei pupovi: vrni (terminalni) postrani (lateralni, pazuni)

nasuprotni, npr. divlji kesten (Aesculus hippocastanum) izmjenini, npr. obina lijeska (Corylus avellana) u prljenu, npr. umski bor (Pinus sp.s)

pupovi mogu biti: pojedinani u skupinama

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

4

morfologija pupa

razlikuju se sljedee posebne vrste pupova: adventivni

pupovi

na rubu lista, stabljici i korijenu funkcija - vegetativno razmnoavanje npr. Bryophyllum sp. rasplodni pupovi (kad dozriju odvajaju se od matine biljke) funkcija - vegetativno razmnoavanje npr. lukoviasti ljiljan (Lilium bulbiferum), lukoviasta reuha (Cardamine bulbifera)

bulbili

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

5

morfologija lista

list (lat. phyllum) vegetativan organ funkcija - fotosinteza i transpiracija rast - ogranien raspored listova nasuprotan npr. pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum) izmjenian npr. kruka (Pyrus communis) u prljenu npr. broika (Galium sp.)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 6

morfologija lista

prema obliku i funkciji, razlikuju se: funkciji 1. supke 2. pravi listovi 3. pricvjetni listovi 4. pridankovi listovi

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

7

morfologija listasupke1.

supka (lat. cotyledon), kotiledon, klicin listi

veinom dio sjemenke jednostavnijeg oblika i grae od pravih listova ishranjuje biljku do pojave prvog lista

razlikuju se:

jednosupnice (monokotiledone), biljka s jednom supkom

npr. jeam (Hordeum vulgare) npr. jabuka (Malus domestica) npr. smreka (Picea sp.)

dvosupnice (dikotiledone), biljka s dvije supke

viesupnice (polikotiledone), biljka s vie supaka (do 25)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

8

morfologija listasupke

klijanje hipogejsko - supke pri klijanju u tlu

npr. kukuruz (Zea mays)

epigejsko

- pri klijanju se supke pojavljuju nad tlom

npr. grah (Phaseolus vulgaris)

epikotil - lanak izmeu supaka i prvih pravih listova hipokotil - donji dio stabljike, izmeu korjenovog vrata i supaka

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

9

morfologija listapravi listovi2.

a.

pravi listovi a. lisna plojka b. lisna peteljka c. lisno dno ili baza lista lisna plojka cjelovita

npr. dunja (Cydonia oblonga) npr. celer (Apium graveolens) npr. roga (Ceratonia siliqua) - parno perasto sastavljen listBOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

razdijeljena

sastavljena (od lisaka)

10

morfologija listapravi listovi

prema obliku plojke, moe se razlikovati, primjerice: plojke

igliast list

npr. ari (Larix decidua) npr. maslina (Olea europaea) npr. imir (Buxus sempervirens)

lancetast list

jajolik list

prema rubu plojke, moe se razlikovati, primjerice:

bodljikav list

npr. boikovina (Ilex aquifolium) npr. kopriva (Urtica dioica)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 11

pilast list

morfologija listapravi listovi

nervatura lista - skup ila paralelna - postrane ile paralelne s glavnom ilom

npr. tulipan (Tulipa sp.)

mreasta - postrane ile se na razliite naine granaju perasta, npr. grab (Carpinus betulus) dlanasta, npr. vinova loza (Vitis vinifera) lepezasta (raljasta), npr. ginko (Ginkgo biloba)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

12

morfologija listapravi listovib.

lisna peteljka slinija stabljici nosi plojkusjedei listovi - listovi bez peteljke

c.

baza lista privruje plojku za izdanak

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

13

morfologija listapravi listovi

palisti izraslina lisne baze, jednostavnije grae od plojke

npr. puzava djetelina (Trifolium repens)

ohreja koasti ovoj na voru (nodiju) lista

npr. dvornik (Polygonum sp.)

rukavac (zalistak)

npr. zob (Avena sativa)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

14

morfologija listabrakteje, ljuskavi listovi3.

pricvjetni listovi (brakteje)

esto se nalaze pri dnu cvjetne ili cvatne osi

npr. kukuruz (Zea mays), anturijum (Anthurium sp.)

4.

pridankovi listovi

ljuskavi listovi veinom bezbojni ili blijede ili smekaste boje funkcija - zatitna kod lukovica, podanaka i zimskih pupova

npr. luk (Allium cepa)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

15

morfologija listapreobrazbe A.

razlikuju se sljedee preobrazbe listova: vitica

nastaje preobrazbom listova ili lisaka jednostavna ili razgranjena

npr. krastavac (Cucumis sativus) npr. utika (Berberis vulgaris)

B. C.

trn

listovi sukulenata (sukulenti - biljke suhih stanita)

mesnati, funkcija - nakupljanje vode

npr. opuncija (Opuntia sp.)

D.

listovi mesodernih biljaka

preobraeni u organe za hvatanje ivotinja, a veinom obavljaju i fotosintezu

npr. rosika (Drosera rotundifolia)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 16

morfologija listaposebne pojave

anizofilija pojava

dvaju po veliini razliitih listova na istoj biljci

npr. velebilje (Atropa belladona)

heterofilija pojava

listova razliita oblika na istoj biljci

npr. brljan (Hedera helix)

gamofilija pojava

sratavanja dvaju nasuprotnih listova

npr. kozokrvina (Lonicera sp.)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

17

morfologija stabljike

stabljika (lat. caulis) vegetativni organ veinom iznad tla

moe biti u tlu, djelomino ili potpuno u vodi ili iznad vode

rasta. b.

neogranien

vorovi, nodiji (lat. nodus)

kratki i odebljali dijelovi stabljike

lanci, internodiji

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

18

morfologija stabljike

zeljasta stabljika npr.

puzajua ivica (Ajuga reptans)

drvenasta stabljika drvo

npr. smokva (Ficus carica) polugrm npr. lavanda (Lavandula sp.) grm npr. rumarin (Rosmarinus officinalis)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

19

morfologija stabljike

prema nainu rasta stabljike, razlikuju se: biljke uspravnog rasta npr. suncokret (Helianthus annuus) biljke puzajueg rasta npr. bundeva (Cucurbita maxima) biljke penjaice npr. vinova loza (Vitis vinifera)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

20

morfologija stabljike

busanjepojava grananja stabljike iz nekoliko podzemnih zblienih vorova veinom kod trava

rozeta

pojava "rue" listova kratki lanci u donjem dijelu stabljike

npr. maslaak (Taraxacum officinale)

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

21

morfologija stabljike

prema nainu grananja stabljike, razlikuje se: monopodijalno grananje

glavna os raste jae nego bone osi npr. breza (Betula pendula) bone osi rastu jae nego glavna os glavna os moe nakon stvaranja bonih osi posve prestati s rastom npr. platana (Platanus acerifolia)

simpodijalno grananje

BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

22

morfologija stabljikeposebne vrste nadzemnih stabljika 1.

posebne vrste nadzemnih stabljika vlat

zeljasta stabljika kod trava u pravilu uplja (osim kod kukuruza, sirka, eerne trske i dr. ) zeljasti stabljika bez listova na vrhu nosi cvijet ili cvat

2.

batvo

npr. tratinica (Bellis perennis)

3.

vrijea, stolon (lat. stolonis)vodoravna djelom podzemna, a dijelom nadzemna puzajua stabljika izduenih lanaka i reduciranih listova funkcija - vegetativno razmnoavanje

npr. jagoda (Fragaria sp.)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 23

morfologija stabljikeposebne vrste podzemnih stabljika 1.

posebne vrste podzemnih stabljika

funkcija - spremanje hranjivih tvari i vegetativno razmnoavanje rust ogranien na jednu vegetacijsku sezonu

lukovica (lat. bulbus)npr. luk (Allium cepa)

2.

podanak (lat. rhizoma)

nalik na korijen, uglavnom raste paralelno s povrinom tla vrh podanka zavrava pupom iz kojeg se svake godine razvija nadzemna stabljika

npr. perunika (Iris sp.)

3.

gomolj (lat. tuber)

nastaje na krajnjem dijelu podzemnih vrijea debljanjem lanaka

npr. krumpir (Solanum tuberosum)BOTANIKA Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 24

morfologija stabljikepreobrazbe A.

razlikuju se sljedee preobrazbe stabljike: trn (lat. spina)

iljasta, kruta tvorevina

npr. bagrem (Robinia pseudacacia)

B.

vitica

nitasti i izdueni dio stabljike

npr. graak (Pisum sativum)