Sprezanje (konjugacija) glagola Opće bilješke § U glagolskoj je morfologiji sanskrtskoj, poglavito zbog prozirnosti oblika, moguće izlučiti glagolski korijen. Staroindijski su gramatičari tako sastavili listu od oko 2000 glagolskih korijena1. Ti se korijeni mogu modificirati na različite načine: promjenom prijevojnoga stupnja korijenskoga samoglasnika, saṃprasāranom (slabljenem polusamoglasničkoga sloga), mogu se uvećati augmentom, reduplikacijom, afiksima (prefiksom, infiksom i sufiksom). Tako modificirani korijen čini osnovu na koju se dodaju nastavci. Osnovu s nastavkom nazivamo oblikom. § U sanskrtskoj se glagolskoj fleksiji razlikuju sljedeće kategorije:

1. tri lica: prvo, drugo i treće 2. tri broja: jednina, dvojina i množina 3. tri stanja: aktiv (parasmaipada), medij (ātmanepada) i pasiv 4. četiri načina: indikativ, imperativ, optativ i prekativ 5. pet vremena: aorist, imperfekt, perfekt, prezent, futur i kondicional

§ Sanskrtski glagoli mogu imati nastavke za aktiv i medij, dok se pasiv tvori od posebne pasivne osnove i medijalnih nastavaka. Staroindijski gramatičari aktiv nazivaju parasmai-pada što doslovno znači „riječ drugomu”, dok se medij naziva ātmane-pada „riječ sebi”. Aktiv ima prijelazno značenje, a medij, gdje se radnja proteže na subjekt, ima povratno značenje. Ova opreka ipak nije uvijek sasvim jasna pa medijalni oblici često imaju aktivno značenje. § Svih se pet vremena spreže u indikativu. Prezent uz indikativ ima i imperativ i optativ, što znači da samo prezent ima sva tri načina. Sva ostala vremena imaju samo indikativ. Po tvorbi osnove razlikujemo:

1. prezentsku osnovu od koje se tvore indikativ, optativ i imperativ prezenta i indikativ imperfekta kao i aktivni i medijalni particip prezenta.

2. perfektnu osnovu od koje se tvori indikativ perfekta kao i aktivni i medijalni particip perfekta.

3. futursku osnovu od koje se tvori indikativ futura i kondicional kao i aktivni i medijalni particip futura.

4. aoristnu osnovu od koje se tvori indikativ aorista i benediktiv ili prekativ. 5. izvedene glagolske osnove: denominativ, deziderativ, intenziv i kauzativ.

§ Prekativ ili benediktiv svojevrstni je optativ tvoren od aoristne osnove. Kondicional je rijedak i svojevrstan je imperfekt futura. § Uz lične glagolske oblike sanskrt ima i glagolska imena poput participa, gerundiva, infinitiva i apsolutiva. Glagolski nastavci

                                                                                                               1 Od tih 2000 korijena neki se ne javljaju u poznatim tekstovima, neki su zapravo denominativi (arth-), reduplikacije korijena (dhīdhī-) isl. Pravih je potvrđenih korijena oko 800 (Burrow 1955: 289).

Primarni nastavci (indikativ prezenta, futura, pasiv) parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. -mi -vaḥ -maḥ -e -vahe -mahe 2. -si -thaḥ -tha -se -ethe/-

āthe* -dhve

3. -ti -taḥ -nti/-anti* -te -ete/-āte* -nte/-ate* Sekundarni nastavci (indikativ imperfekta, aorista, optativ, kondicional) parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. -m/-am*/

-yam# -va -ma -i/-ya# -vahi -mahi

2. -ḥ (-s) -tam -ta -thāḥ -ethām/ -āthām*/   -yāthām#

-dhvam

3. -t -tām -n/-an*/ -yuḥ#

-ta -etām/ -ātām*/     -yātām#

-nta/-ata*/ -ran#

*posebni nastavci za atematsku konjugaciju (2.,3.,5.,7., 8. i 9. glagolski razredi) #optativni nastavci za tematsku konjugaciju (1., 4., 6. i 10. glagolski razredi) Nastavci za imperativ parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. -āni -āva -āma -ai -āvahai -āmahai 2. ø / -dhi ili

-hi* -tam -ta -sva -ethām/

-āthām* -dhvam

3. -tu -tām -ntu/-atu* -tām -etām/-ātām*

-ntām/-atām*

*nastavci za atematsku konjugaciju (2.,3.,5.,7., 8. i 9. glagolski razredi) Prezentski sustav, opće napomene § Prezentski sustav u sanskrtu obuhvaća glagolske oblike koji se tvore od iste osnove koju nazivamo prezentskom osnovom. Staroindijski su gramatičari podijelili glagolske korijene u deset razreda ovisno o načinu tvorbe prezentske osnove. Tih je deset razreda podijeljeno u tematsku i atematsku konjugaciju. Tematskoj konjugaciji pripadaju 1., 4., 6. i 10. razred, a atematskoj 2., 3., 5., 7., 8. i 9. razred. Glavna je razlika između tematske i atematske konjugacije u tome što u tematskoj konjugaciji osnova uvijek svršava tematskim samoglasnikom -a. Prezentski sustav čine indikativ, optativ i imperativ prezenta i indikativ imperfekta.

§ Optativom se izražuje naglašena želja, blaga zapovijed, uvjet, vjerojatnost. Može se prevoditi s „neka”, „ako”, „da”, „vjerojatno”. Tematska konjugacija, opće napomene § Svim je oblicima tematske konjugacije zajedničko: osnova svršava tematskim -a koje se produljuje u -ā ispred nastavaka koji započinju s m- ili v- (-vaḥ, -maḥ, -vahe, -mahe, -va, -ma, -vahi, -mahi)2, a gubi se ispred medijalnih nastavaka koji započinju glasom e- (-ethe, -ete, -ethām, –etām) 3 . Kod optativa se tematsko -a- steže s optativnim znakom -ī- u -e- po §... Drugo je lice imperativa jednako osnovi. Prvi prezentski razred § Jednostavni korijenski samoglasnik prelazi u prijevojni stupanj guṇa (§...) uz dodavanje tematskoga samoglasnika -a-. √RUH, 1. (rasti): ruh>roh+a>roha (3. l. jed. P roha-ti „raste”); √BUDH, 1. (probuditi se): budh>bodh+a>bodha (3. l. jed. P bodha-ti „budi se”); V̥DH, 1. (rasti): v̥dh>vardh+a>vardha (3. l. jed. P vardha-ti „raste”); √BH̥, 1. (nositi): bh̥>bhar+a>bhara (3. l. jed. P bhara-ti „nosi”). Korijeni sa završnim samoglasnikom stežu guṇirani korijenski samoglasnik s tematskim -a- prema §... √GAI, 1. (pjevati): gai+a>gāya (3. l. jed. P gāya-ti „pjeva”); √BHŪ, 1. biti, postati: bhū>bho+a>bhava (3. l. jed. P bhava-ti „biva, postaje”), √JI, 1. pobijediti: ji>je+a>jaya (3. l. jed. P jaya-ti „pobjedi”); √NĪ, 1. voditi: nī>ne+a>naya (3. l. jed. P naya-ti „vodi”). Korijenski samoglasnici u zatvorenom slogu koji već jesu u guṇi i v̥ddhiu ne mijenjaju se: √PAT, 1. „pasti” pat+a>pata (3. l. jed. P pata-ti „pada”). § Nepravilna tvorba osnove nekih važnijih glagolskih korijena u prvome prezentskome razredu: √GAM, ići gaccha- √D̥Ś, vidjeti paśya- √DHMĀ, puhati dhama- √YAM, stegnuti yaccha- √DAṂŚ, gristi daśa- √SAD, sjediti sīda- √̥, ići ̥ccha- √GHRA, mirisati jighra- √KRĪD, igrati se krīda- √KRAM, koračati krāma- √PĀ, piti piba- √NIND, kuditi ninda- √GUH, sakriti gūha- √STHĀ, stajati tiṣṭha- § Paradigma konjugacije glagola √BH̥ „nositi”, prezentska osnova bhara-

Indikativ prezenta parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. bharāmi bharāvaḥ bharāmaḥ bhare bharāvahe bharāmahe 2. bharasi bharathaḥ bharatha bharase bharethe bharadhve

3. bharati bharataḥ bharanti bharate bharete bharante

                                                                                                               2 Ispred nastavka za 1. lice imperfekta (-m) tematsko se -a ne produljuje. 3 Ispred nastavaka -i i -ai dolazi do vanjskoga sandhia prema §. Prvo l. jed. Ā impf. glagola √BH̥, 1. abhare, 1. l. sg. Ā impv. bharai.

Indikativ imperfekta parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. abharam abharāva abharāma abhare abharāvahi abharāmahi

2. abharaḥ abharatam abharata abharathāḥ abharethām abharadhvam

3. abharat abharatām abharan abharata abharetām abharanta

Imperativ parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. bharāni bharāva bharāma bharai bharāvahai bharāmahai 2. bhara bharatam bharata bharasva bharethām bharadhvam

3. bharatu bharatām bharantu bharatām bharetām bharantām

Optativ parasmaipada (aktiv) ātmanepada (medij)

jedn. dv. množ. jedn. dv. množ. 1. bhareyam bhareva bharema bhareya bharevahi bharemahi

2. bhareḥ bharetam bhareta bharethāḥ bhareyāthām bharedhvam

3. bharet bharetām bhareyuḥ bhareta bhareyātām bhareran

Četvrti prezentski razred § Osnova četvrtoga razreda tvori se dodavanjem sufiksa -ya na nepromijenjeni korijen. Konjugacija je jednaka prvome prezentskome razredu. √KUP, ljutiti se: kup+ya>kupya (3. l. jed. P kupya-ti „ljuti se”); √NAH, vezati: nah+ya>nahya (3. l. jed. P nahya-ti „veže”). § Određen broj glagolskih korijena četvrtoga prezentskoga razreda produljuje korijenski samoglasnik. √DIV, igrati, kockati: dīvya- (3. l. jed. P dīvyati „igra, kocka”); √TAM, klonuti: tāmya- (3. l. jed. P tāmyati „klone”); √BHRAM, lutati: bhrāmya- (3. l. jed. P bhrāmyati „luta”); √ŚAM, umiriti se: śāmya- (3. l. jed. P śāmyati „umiri se”); √ŚRAM, umoriti se: śrāmya- (3. l. jed. P śrāmyati „umori se”); √MAD, raadovati se: mādya- (3. l. jed. P mādyati „raduje se”). Nepravilna tvorba osnove: √JṜ, stariti: jīrya- (3. l. jed. P jīryati „stari”). Šesti prezentski razred § Osnova šestoga razreda tvori se dodavanjem tematskoga samoglasnika -a na korijen. √TUD, udariti: tud+a>tuda- (3. l. jed. P tudati „udari”); √DIŚ, pokazati diś+a>diśa- (3. l. jed. P diśati „pokaže”). Ispred tematskoga samoglasnika -a završno korijensko ṛ prelazi u -riy-, a ṝ prelazi u -ir-: √MṚ, umrijeti mṛ+a>mriya- (3. l. jed. P mriyati „umre”); √KṜ, rasipati: kṝ+a>kira- (3. l. jed. P kirati „rasiplje”).

§ Nepravilna tvorba osnove u šestome razredu: √KṚT, odrezati kṛṇṭa- √MUC, osloboditi muñca- √LUP, razbiti lumpa- √LIP, namazati limpa- √VID, naći vinda- √SIC, škropiti siñca- √̥, ići ̥ccha- √IṢ, željeti iccha- √PRACH, pitati pṛccha- √BHRAJJ, peći bhṛjja- √VRAŚC, posijeći vṛśca- Deseti prezentski razred § Osnova desetoga razreda tvori se dodavanjem sufiksa -aya ispred kojega završni korijenski samoglasnik ide u prijevojni stupanj vṛddhi, a srednji jednostavni samoglasnik ispred suglasnika prelazi u stupanj guṇa. √CUR, ukrasti: cur>coraya- (3. l. jed. P corayati „krade”).