Upload
dragan-karanovic
View
444
Download
5
Tags:
Embed Size (px)
POSTUPAK SASTAVLJANJA
POSLOVNOG PLANA Ivana Dražić Lutilsky 1
PLANIRANJE I KONTROLA
Planiranje je menadžerska aktivnost usmjerena na postavljanje ciljeva poduzeća te određivanje načina realizacije postavljenih ciljeva
Kontrola je korektivna aktivnost usmjerena na nadgledanje provođenja postavljenih ciljeva te na utvrđivanje odstupanja u izvršenju u odnosu na postavljene ciljeve
Planiranje i kontrola su dva nerazdvojiva procesa iz domene upravljačkog računovodstva
2
PLANIRANJE
Rezultat procesa planiranja je donošenje planova
Plan predstavlja kvantificirano izražene ciljeve poduzeća
Može se izraziti u naturalnim ili financijskim jedinicama mjere
Vrijednosno izražen plan poduzeća naziva se proračun (budžet)
3
PLANIRANJE
Planiranjem se određuju buduće
aktivnosti koje se žele realizirati u
određenom vremenskom periodu
Planiranje može biti:
1. Dugoročno
2. Kratkoročno
4
KORISNICI PLANOVA
Primarni korisnik planova je menadžment
poslovnog subjekta
Dioničari – vlasnici
Ostali vanjski korisnici (banke, kreditori, kupci,
dobavljači, revizorske tvrtke...)
5
DUGOROČNO PLANIRANJE
Naziva se strateškim planiranjem
Odnosi se na razdoblje duže od godine dana
Planiranje na razini top menadžmenta u okviru kojeg se donosi temeljna poslovna politika poduzeća
Obuhvaća definiranje strateških (dugoročnih) ciljeva razvoja poduzeća kao i donošenje adekvatne strategije poduzeća kojom se zacrtani ciljevi žele postići
6
FAZE DUGOROČNOG PLANIRANJA
1. Pregled i ispitivanje okruženja
2. Popisivanje mogućih zahtjeva (zakoni...)
3. Uspostavljanje i priopćavanje
dugoročnih ciljeva poduzeća
4. Procjena postojećih resursa
5. Kreiranje modela planiranja poduzeća
6. Povezivanje strateškog planiranja s
financijskim proračunom
7
KRATKOROČNO PLANIRANJE
Odnosi se na razdoblje do godine dana
Predstavlja aktivnost menadžmenta u definiranju ciljeva do jedne godine
U okviru kratkoročnog planiranja definiraju se konkretne aktivnosti i zadaci kojima se želi postići definirani dugoročni ciljevi
Na razini kratkoročnog planiranja donosi se glavni poslovni plan poduzeća te fleksibilni proračun za pojedine centre odgovornosti 8
FAZE KRATKOROČNOG PLANIRANJA
1. Određivanje ciljeva poduzeća, usklađenih sa zahtjevima vlasnika
2. Istraživanje različitih metoda i postupaka za ispunjavanje ciljeva
3. Prikupljanje informacija o alternativama
4. Selektiranje mogućih odluka za ispunjavanje cilja
5. Izbor najbolje odluke za realizaciju cilja i njezina provedba
9
ODNOS PLANIRANJA I BUDŽETIRANJA
Procesom planiranja identificiraju se poželjni
rezultati
Procesom budžetiranja identificiraju se potrebna
ulaganja resursa kako bi se ostvarili poželjni
rezultati
10
BUDŽET
Budžet je financijski plan unaprijed pripremljen za ostvarivanje financijskih i poslovnih ciljeva poduzeća u nekom budućem razdoblju.
Takav financijski plan obuhvaća procjenu očekivane razine prihoda, rashoda, dobiti, te novčanih primitaka i novčanih izdataka poduzeća u budućnosti.
Budžet osigurava osnovu za učinkovitost menadžerske funkcije planiranja i kontrole, posebice troškova na kojima se temelji.
Budžet, u načelu, predstavlja translaciju dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana, odnosno u oblik godišnjeg budžeta.
Izuzetak čini budžet kapitala koji se izrađuje za razdoblje od više godina, a odnosi se na planiranje i kontrolu ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća.
11
POSTAVLJANJE STANDARDA ZA IZRADU
BUDŽETA
Uspješnost poslovanja poduzeća ocjenjuje se usporedbom ostvarenog i planiranog.
Uža klasifikacija tipova standarda razlikuje dva osnovna pristupa u postavljanju standarda temeljem kojih se određuje financijski plan.
1. behavioristički pristup postavlja standarde na razumnim i ostvarivim razinama, razinama koje se mogu postići uz razumno učinkovito poslovanje. Tako postavljena «fer» osnovica za ocjenu uspješnosti poslovanja motivirat će menadžera na ostvarenje plana.
2. TQM pristup postavlja standarde na razinu savršenstva u svim aspektima poslovanja. Ovaj pristup pretpostavlja eliminiranje svih aktivnosti koje ne povećavaju vrijednost, teži neprekidnom poboljšanju i potpunoj učinkovitosti.
12
GLAVNI POSLOVNI PLAN (MASTER PLAN)
Temeljni upravljački izvještaj
Predstavlja godišnji plan poslovanja
Rezultat procesa kratkoročnog planiranja
Instrument planiranja i kontrole
Izrađuje se u okviru upravljačkog
računovodstva
13
GLAVNI POSLOVNI PLAN (MASTER PLAN -
BUDŽET)
o Glavni(master) plan - obuhvaća aktivnosti poduzeća u cjelini.
o Sastoji se od brojnih međusobno povezanih budžeta koji sumiraju sve planirane financijske aktivnosti poduzeća.
o Elementi master plana variraju, ovisno o veličini i prirodi poslovanja poduzeća
o Sadržaj glavnog plana:
o Operativni budžet
o Financijski budžet
o Budžet kapitala (zasebni plan/uključen u poslovni plan)
14
PRISTUPI PREMA POTREBI IZRADE
PLANOVA
1. Pozitivni pristup
2. Negativistički pristup
Pristup potrebi izrade planova ovisi o veličini i
vrsti poslovnog subjekta
15
POZITIVNI PRISTUP
Karakterističan je za velika dionička društva
Plan je efikasan instrument ocjene uspješnosti pojedinih menadžera i zaposlenih
Plan donosi odbor za plan sastavljen od menadžera pojedinih poslovnih funkcija
16
NEGATIVISTIČKI PRISTUP
Karakterističan je za male poslovne subjekte
(d.o.o.)
Planiranje nema potrebe
Izrada planova iziskuje velike napore i stvara
nepotrebne troškove
17
ODBOR ZA PLAN
Tijelo koje se osniva za izradu plana
Sastoji se od menadžera ili predstavnika
pojedinih poslovnih funkcija poduzeća (nabave,
prodaje, proizvodnje.)
Odborom rukovodi predsjednik odbora, a
koordinira management poslovnih funkcija koje
sudjeluju u izradi plana
18
ZADACI ODBORA ZA PLAN
1. Odabir planskih politika usklađenih s
ciljevima poduzeća
2. Kontrola, ispravljanje ili potvrđivanje
procjena aktivnosti menadžmenta
3. Davanje svih potrebnih smjernica za
izradu plana
4. Priopćavanje smjernica i odluka za
izradu plana poslovnog subjekta i
njegovih dijelova
19
PRISTUPI U IZRADI POSLOVNOG PLANA
1. Top management pristup ili top down pristup
2. Pristup “široke mase” ili down top pristup
Primjena pojedinog pristupa ovisi o
organizaciji poslovnog subjekta
20
TOP MANAGEMENT PRISTUP
Naziva se još i top down pristup
Glavne smjernice za izradu poslovnog plana daje
top menadžment
Koristi se kod centraliziranog tipa organizacije
21
PRISTUP “ŠIROKE MASE”
Naziva se još i down top pristup
Smjernice tj. elemente za izradu poslovnog plana
daju menadžeri na nižim razinama odgovornosti
Koristi se kod decentraliziranog tipa organizacije
22
PREDNOSTI POSLOVNOG PLANA
1. Osigurava smjernice poslovne aktivnosti za ispunjavanje postavljenih ciljeva
2. Utvrđivanje ograničenja i realnih mogućnosti
3. Pomoć u alokaciji resursa
4. Motivira zaposlene i menadžere
5. Koordinira aktivnosti nižih organizacijskih cjelina
6. Pomaže manadžmentu u procjeni izvršenja (ispunjavanja) cilja
7. Objektivizira kontrolu poslovanja
23
NEDOSTACI POSLOVNOG PLANA
1. Ima ograničavajuće djelovanje (ako je
nerealan)
2. Može demoralizirati zaposlene i menadžment
(ako je nerealno postavljen)
3. Nerealni planovi uzrokuju smanjenje motiva
za kontrolom troškova
24
SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA
Satoji se od dva dijela:
1.Operativnog plana
2.Financijskog plana
Poslovni plan počinje s operativnim planom u
okviru kojeg je prvi plan prodaje, a posljednji
planski izvještaj o dobiti
25
OPERATIVNI PLAN
Vezan je za realizaciju operativnih poslovnih
funkcija
Obuhvaća aktivnosti i ciljeve koji se planiraju
izvršiti na razini svake pojedine funkcije u
poduzeću
Sastoji se od čitavog niza pojedinačnih planova
26
SADRŽAJ OPERATIVNOG PLANA
1. Plan prodaje
2. Plan proizvodnje
3. Plan nabave direktnog materijala
4. Plan troškova direktnog materijala
5. Plan troškova direktnog rada
6. Plan općih troškova proizvodnje
7. Plan konačnih zaliha gotovih
proizvoda
27
SADRŽAJ OPERATIVNOG PLANA
8. Plan troškova prodanih proizvoda
9. Plan troškova prodaje
10. Plan troškova uprave
(administracije)
11. Planski izvještaj o dobiti
28
PODLOGA ZA IZRADU POSLOVNOG PLANA
1. Relevantne informacije iz financijskih izvještaja prethodnih razdoblja
2. Procjene aktivnosti managementa za razdoblje za koje se sastavlja plan
U poslovnim subjektima postoji organizacijski dio u okviru kojeg se sastavlja poslovni plan (kontroling, plan i analiza...)
29
PLAN PRODAJE
Inicijalni cilj koji se definira kod sastavljanja
poslovnog plana je prodaja (promet, ukupni
prihod)
Planirana prodaja x planska prodajna cijena
30
PLAN PROIZVODNJE
Planirana prodaja
(+) Planirane konačne zalihe gotovih
proizvoda
(-) Početne zalihe gotovih proizvoda
31
PLAN NABAVE DIREKTNOG MATERIJALA
plan proizvodnje gotovih proizvoda
(x)normativ utroška
potrebna količina direktnog materijala
(+)planirane konačne zalihe direktnog
materijala
(-) početne zalihe direktnog materijala
32
PLAN TROŠKOVA DIREKTNOG MATERIJALA
plan proizvodnje gotovih proizvoda
(x) normativ utroška
(x) planski trošak nabave direktnog materijala po
jedinici
33
PLAN TROŠKOVA DIREKTNOG RADA
plan proizvodnje gotovih proizvoda
(x) planirani sati direktnog rada po jedinici
planirani ukupni sati direktnog rada
(x) cijena rada (satnica)
34
PLAN OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE
planirani fiksni opći troškovi proizvodnje
(+) planirani sati direktnog rada
x procijenjeni udio varijabilnih troškova u cijeni
sata direktnog rada
35
PLAN KONAČNIH ZALIHA GOTOVIH
PROIZVODA
planirane konačne zalihe gotovih proizvoda
(x) planirani trošak proizvoda po jedinici (planirani
troškovi proizvodnje / planirana proizvodnja)
36
PLAN TROŠKOVA PRODANIH PROIZVODA
planirani troškovi direktnog materijala
(+) planirani troškovi direktnog rada
(+) planirani opći troškovi proizvodnje
planirani ukupni troškovi proizvodnje
(+) početne zalihe gotovih proizvoda
(-) planirane konačne zalihe gotovih proizvoda
37
PLAN TROŠKOVA PRODAJE
planirani fiksni troškovi prodaje
(+) planirana prodaja x procijenjeni varijabilni
trošak prodaje kao postotak od ukupne prodaje
38
PLAN TROŠKOVA UPRAVE
(ADMINISTRACIJE)
planirani fiksni troškovi uprave
39
PLANSKI IZVJEŠTAJ O DOBITI
planirani prihodi od prodaje (prodajni
proračun)
(-) plan troškova prodanih proizvoda
planirana bruto marža (operativna dobit)
(-) plan troškova prodanih proizvoda
(-) plan troškova uprave
planirana dobit prije poreza
40
FINANCIJSKI PLAN/NOVČANI PRORAČUN
Vezan je za planiranje novčanih sredstava
Osigurava raspoloživost novčanih sredstava
Nadovezuje se na operativni plan i predstavlja
završnu fazu procesa planiranja
Moguće je i planiranje investicijskih projekata
(za duže razdoblje) – kapitalni budžet
41
SADRŽAJ FINANCIJSKOG PLANA
1. Novčani proračun
2. Planska bilanca
3. Kapitalni proračun (plan investicija)
42
NOVČANI BUDŽET/PRORAČUN
Plan očekivanih novčanih primitaka i izdataka za određeno plansko vremensko razdoblje
Odražava efekte budućih poslovnih aktivnosti na novčane pozicije poduzeća
Instrument upravljanja solventnošću poduzeća
Temelji se na planu novčanih primitaka i izdataka = planski/budžetirani izvještaj o novčanom toku
43
POSTUPAK SASTAVLJANJA NOVČANOG
PRORAČUNA
A) POČETNI NOVČANI SALDO
B) PLANIRANI NOVČANI PRIMICI
C) UKUPNO RASPOLOŽIVA NOVČANA SREDSTVA A)+B)
D) PLANIRANI NOVČANI IZDACI
E) MINIMALNI NOVČANI SALDO
F) UKUPNO POTREBNA SREDSTVA D)+E)
G) NOVČANI VIŠAK (MANJAK) C)-F)
H) FINANCIRANJE MANJKA NOVCA
a) Zajam
b) Otplata zajma
c) Kamata
I) UKUPNI EFEKTI FINANCIRANJA a)-b)-c)
J) KONAČNI NOVČANI SALDO C)-D)+I) 44
PLANSKA BILANCA
Završni korak u sastavljanju poslovnog plana
Prikaz planirane financijske situacije poduzeća
na kraju proračunskog razdoblja
Sistematizirani i sintetički prikaz svih planova u
okviru glavnog poslovnog plana
45
PRIMJER SASTAVLJANJA
MASTER BUDŽETA/GLAVNOG
POSLOVNOG PLANA 46
PLAN PRODAJE
47
PRORAČUN PRODAJE
48
PLAN PROIZVODNJE
49
PLAN NABAVE DIREKTNOG
MATERIJALA
50
PLAN TROŠKOVA DIREKTNOG
MATERIJALA
51
PLAN TROŠKOVA DIREKTNOG RADA
52
PLAN OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE
53
PLAN OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE
54
PLAN OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE
55
PLAN KONAČNIH ZALIHA GOTOVIH
PROIZVODA
56
PLAN TROŠKOVA PRODANIH
PROIZVODA
57
PLAN TROŠKOVA PRODAJE
58
PLAN TROŠKOVA PRODAJE
59
PLAN TROŠKOVA PRODAJE
60
PLAN ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA
61
PLANSKI IZVJEŠTAJ O DOBITI
62
PLAN NOVČANIH PRIMITAKA
63
PLAN NOVČANIH PRIMITAKA
64
PLAN NOVČANIH IZDATAKA
65
NOVČANI PRORAČUN
66
PLANSKA BILANCA
67
UPRAVLJANJE NOVČANIM TOKOM
Doc.dr.sc.Ivana Dražić Lutilsky
68
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU
To je izvještaj koji pruža korisnicima informacije o novčanom toku (novčanim primicima i izdacima) u tijeku jednog obračunskog razdoblja
Pruža one informacije koje bilanca i izvještaj o dobiti ne pružaju korisnicima
Temelji se na novcu i novčanim ekvivalentima
Svrha mu je:
-procjena budućeg novčanog toka
- procjena sposobnosti društva da isplati dividende
- da se ocijeni sposobnost društva za investiranjem i potrebama za vanjskim
financiranjem
-da se ocijene uzroci razlikovanja neto dobiti od novčanog toka 69
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU (DIREKTNA M.)
POSLOVNE AKTIVNOSTI
1. NOVČANI PRIMICI (prodaja, kamata, dividendi, povrata poreza itd)
2. NOVČANI IZDACI (nabava sirovina i robe,kamate, porezi, plaće itd)
A. NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI
1. NOVČANI PRIMICI (prodaja dug. imovine i vrijednosnih papira itd)
2. NOVČANI IZDACI (ulag. u dug. imovinu, vrijed. papire i plasmani)
B. NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
1. NOVČANI PRIMICI (emisija dionica, obveznica, primljeni krediti itd)
2. NOVČANI IZDACI (isplata dividendi, otkup trezorskih dionica i povrat kredita )
C. NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
(A+B+C) ČISTI NOVČANI TOK 70
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU (INDIREKTNA M.)
POSLOVNE AKTIVNOSTI
+ neto dobit
+ amortizacija
+ smanjenje kratkotrajnih potraživanja
- povećanje kratkotrajnih potraživanja
+ povećanje kratkoročnih obveza
- smanjenje kratkoročnih obveza
+ smanjenje zaliha
- povećanje zaliha
NOVČANI TOK OD POSLOVNE AKTIVNOSTI
71
A. POKAZATELJI NOVČANOG TOKA ZA OCJENU
LIKVIDNOSTI:
novčani tok od poslovnih aktivnosti
a) novčano pokriće kamata = -------------------------------------------
rashodi od kamata
novčani tok od poslovnih aktivnosti – isplać. divid.
b) novčano pokriće obveza = ----------------------------------------------------------------
prosječne obveze obrač. razdoblja
novčani tok od posl. aktiv. – divid. povlašt. dion.
c) novčano pokriće dividendi = ----------------------------------------------------------
običnim dioničarima novčani izdaci za dividende običnim dion.
novčani tok od poslovnih aktivnosti
d) novčano pokriće za = -------------------------------------------------
ukupne dividende novčani izdaci za ukupne dividende
72
B. POKAZATELJI KVALITETE DOBITI
novčani primici s osnove realizacije
a) kvaliteta realizacije = ----------------------------------------------------
ukupna realizacija (prodaja)
novčani tok od poslovne aktivnosti
b) kvaliteta dobiti = --------------------------------------------------
dobit od redovne poslovne aktivnosti (operativna dobit)
novčani tok od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza
c) kvaliteta dobiti = --------------------------------------------------------------------------
dobit prije kamata , poreza i amortizacije
73
C. POKAZATELJI KAPITALNIH IZDATAKA
novč. tok od poslov. aktivnosti – novčani izdaci za div.
a) pokazatelj nabavke = ----------------------------------------------------------
kapitalne imovine novčani izdaci za nabavku dug. kapitalne imovine
novčani tok za investicijske aktivnosti
b) pokazatelj investiranja = --------------------------------------------------
novčani tok od financijske aktivnosti
novčani tok za investicijske aktivnosti
c) pokazatelj financiranja = ------------------------------------------------------
novčani tok od poslovnih i financijskih aktivnosti
74
D. POKAZATELJI POVRATA NOVČANOG TOKA
novč. tok od posl. aktivnosti – novč. izdaci za povl. dion. a) novčani tok po dion. = --------------------------------------------------------------- ponderirani prosječ. broj bičnih dionica novčani tok od poslov. aktivnosti prije kam. i porez. b) povrat novca = ------------------------------------------------------------------ na uloženu imovinu prosječna uk. imovina novčani tok od poslov. aktivnosti c) povrat novca na dugove i glavnicu = ---------------------------------------------- prosj. stanje dioničke glavnica i obveza novčani tok od posl. aktivnosti d) povrat novca na dioničku glavnicu = --------------------------------------- prosječna dionička glavnica
75
UPRAVLJANJE NOVČANIM TOKOM
Planiranje novčanog toka (novčani proračun)
Ostvareni novčani tok i slobodni novčani tok
Računanje i eliminacija cash-gap-a
76
POJAM NOVČANOG PRORAČUNA
Dio financijskog dijela glavnog poslovnog plana
Iskazuje se samo u financijskim pokazateljima
Predstavlja plan očekivanih novčanih primitaka i
izdataka poslovnog subjekta za određeno
vremensko razdoblje
77
SVRHA NOVČANOG PRORAČUNA
Omogućava planiranje i kontrolu novčanih
primitaka i izdataka → upravljanje solventnošću
poslovnog subjekta
Odražava efekte budućih poslovnih aktivnosti na
novčane pozicije poslovnog subjekta
78
SVRHA NOVČANOG PRORAČUNA
Ukazuje na razdoblja kada će novčani primici biti
veći od izdataka
Ukazuje na razdoblja kada će novčani izdaci biti
veći od primitaka
79
KORISNICI NOVČANOG PRORAČUNA
Korisnici novčanog proračuna su prvenstveno interni
Kao interni korisnik novčanog proračuna javlja se management poduzeća na različitim razinama odgovornosti
U specifičnim situacijama korisnici novčanog proračuna mogu biti i eksterni (vjerovnici, banke i sl.)
80
PODLOGA ZA IZRADU NOVČANOG
PRORAČUNA
Podloga za izradu novčanog proračuna sastoji se od sljedećeg:
1. bilanca iz prethodnog obračunskog razdoblja
2. plan novčanih primitaka i izdataka za proračunsko razdoblje
3. visina minimalnog novčanog salda na žiroračunu poduzeća
4. dodatne informacije o zaduživanju poduzeća u slučaju pojave manjka novčanih sredstava te informacije o planiranom investiranju viška sredstava.
81
PLAN NOVČANIH PRIMITAKA
Novčani primici:
1. Primici od gotovinske prodaje
2. Primici od planirane naplate potraživanja
3. Ostali planirani novčani primici
82
PLAN NOVČANIH PRIMITAKA
PRORAČUN PRODAJE
GOTOVINSKA PRODAJA PRODAJA NA KREDIT
PLAN NAPLATA PRODAJE NA
KREDIT U TEKUĆEM RAZDOBLJU
+
PLAN NAPLATA PRODAJE NA
KREDIT IZ PRETHODNIH
RAZDOBLJA
PLAN
NOVČANIH
PRIMITAKA
PLANIRANA NENAPLAĆENA
PRODAJA NA KREDIT
PRORAČUNSKA
BILANCA
OSTALI PLANIRANI
NOVČANI PRIMICI 83
PLAN NOVČANIH IZDATAKA
Novčani izdaci za pokrivanje troškova predstavljaju najznačajnije novčane izdatke u poduzeću:
1. novčane izdatke za direktni materijal
2. novčane izdatke za direktni rad
3. novčane izdatke za opće troškove proizvodnje
4. novčane izdatke za troškove prodaje
5. novčane izdatke za administrativne troškove
6. novčane izdatke za poreze i dividende.
84
STRUKTURA NOVČANOG PRORAČUNA
Novčani proračun treba definirati
1. Raspoloživa novčana sredstva – ukupna
sredstva s kojima poslovni subjekt može
raspolagati u određenom vremenskom
razdoblju
2. Potrebna novčana sredstva – ukupne izdatke
uvećane za minimalni novčani saldo
85
POSTUPAK SASTAVLJANJA NOVČANOG
PRORAČUNA
A) POČETNI NOVČANI SALDO
B) PLANIRANI NOVČANI PRIMICI
C) UKUPNO RASPOLOŽIVA NOVČANA SREDSTVA A)+B)
D) PLANIRANI NOVČANI IZDACI
E) MINIMALNI NOVČANI SALDO
F) UKUPNO POTREBNA SREDSTVA D)+E)
G) NOVČANI VIŠAK (MANJAK) C)-F)
H) FINANCIRANJE MANJKA NOVCA
a) Zajam
b) Otplata zajma
c) Kamata
I) UKUPNI EFEKTI FINANCIRANJA a)-b)-c)
J) KONAČNI NOVČANI SALDO C)-D)+I) 86
SLOBODAN NOVČANI TOK
Novčani tok od poslovnih aktivnosti (CFO)
Novčani tok od investicijskih aktivnosti (CFI)
Novčani tok od financijskih aktivnosti (CFF)
Slobodan novčani tok 1 (FCF1) = CFO – kapitalni izdaci
Slobodan novčani tok 2 (FCF2) = CFO – CFI
Veći slobodan novčani tok znači i veće financijsko “zdravlje”
poduzeća, veće mogućnosti rasta i povećanja buduće dobiti.
Što je manje potrebno ulagati za tekuće održavanje kapaciteta
to je veći FCF1 a time i mogućnost ulaganja koja donose veću
buduću dobit.
Veći slobodan novčani tok FCF2 znači veći iznos raspoloživih
sredstava za servisiranje dugova i isplate dividndi 87
UPRAVLJANJE NOVCEM METODOM “CASH
GAP-A”
Cash-gap (novčani jaz) = razlika između broja dana plaćanja
dobavljačima kupljenih roba i usluga i potrebnog broja dana naplate
prodane robe i usluge
Računanje: + dani vezivanja zaliha
+ dani vezivanja kupca
- dani vezivanja dobavljača
= cash gap
Cash-gap se treba financirati
Što je cash-gap veći poduzeće plaća veće kamate
Smanjenje cash-gapa za jedan dan automatski povećava dobit
poduzeća
88
MODEL CASH-GAP-A
Cash-gap = 40 + 40 – 30 = 50 dana
dani vezivanja zaliha
dani vezivanja dobavljača dani vezivanja kupaca
Cash-gap
dan prodaje zaliha
dan plaćanja dobavljačima dan naplate
potraživanja
89
SMANJENJE CASH-GAP-A
Povećati razdoblje plaćanja obveza dobavljačima
Smanjiti dane vezivanja kupaca (ubrzati naplatu)
Smanjiti dane vezivanja zaliha (povećati
koeficijent obrtaja zaliha)
Pojedine industrijske grane bitno se razlikuju po
cash-gap-u
90
NEGATIVNI CASH-GAP
Dani vezivanja zaliha = 10
Dani vezivanja kupaca 0
Dani vezivanja dobavljača = (40)
Negativni cash-gap = (30)
91
CASH-GAP IZRAVNO UTJEČE NA DOBIT
Primjer: Poduzeće A ima godišnji ukupan prihod od 800 mil kn.
Troškovi prodanih proizvoda 70 % = 560
Bruto marža je 30 % = 240 mil.
Dnevni prihod poduzeća je (800 : 365) = 2,2 mil.
Dnevni trošak prodanih proizvoda je (560 : 365) = 1,5 mil
Cash-gap poduzeća A je 75 dana
Cijena posuđenog kapitala je 7 %
Poduzeće A mora posuditi toliko novca da pokrije 75 dnevnu vrijednost troškova
prodanih proizvoda tj. 75 dana x 1,5 mil = 112,5 mil kn.
Trošak kapitala je 112,5 x 7 % = 7,87 mil kn
Dnevni trošak kapitala je 7,87 mil : 365 dana = 21 561 kn 92
KAPITALNI PRORAČUN
93
Budžet kapitala odnosi se na sva dugoročna
ulaganja u poduzeću.
Između ostalog, obuhvaća planiranje troškova
nabave za novu, dugotrajnu imovinu, na koju se
odnosi najveći dio budžetiranog odljeva gotovine.
Donošenje odluka o budžetu kapitala uvjetuje
uglavnom velike odljeve gotovine, a rezultira
povratom kapitala kroz dobitak (povećanje
prihoda ili ušteda troškova) u razdoblju duljem
od godine dana.
Stoga se odluke o budžetu kapitala nazivaju i
dugoročne odluke.
94
Poput kratkoročnih odluka, i odluke o budžetu
kapitala koriste koncept diferencijalnih troškova i
prihoda.
No, odluke o ulaganju kapitala rizičnije su od
kratkoročnih odluka.
Prvo, poduzeće će povratiti uloženu svotu u dugom
razdoblju, ako je uopće povrati.
Drugim riječima, vrijeme ulaganja kapitala i njegovog
povrata vrlo je dugo.
Drugo, mnogo je teže ispraviti pogrešnu odluku
vezanu za budžet kapitala nego neku kratkoročnu
odluku.
Primjerice, poduzeće je kupilo opremu koja i ne mora
imati velike oportunitetne troškove.
No, ukoliko se proizvod pokaže promašajem, poduzeće
će imati veliku, gotovo bezvrijednu investiciju.
95
Kod kratkoročnog odlučivanja alternativa se
prihvaća ukoliko su inkrementalni prihodi veći
od inkrementalnih troškova.
Kod dugoročnog odlučivanja u razmatranje se
uključuje i vremenska dimenzija novca, jer
odluke o budžetu kapitala zahtijevaju ulaganje u
sadašnjosti kako bi se ostvario povrat u
budućnosti.
U tom smislu, vremenska vrijednost novca
predstavlja oportunitetni trošak.
96
Vremenska vrijednost novca uključuje se u
odluke o budžetu kapitala pri utvrđivanju
sadašnje vrijednosti budućeg povrata investicije,
te očekivane stope povrata investicije.
Uspoređujući ove veličine s troškovima za
ostvarenje tih povrata, u prvom slučaju sa
troškovima investicije, a u drugom sa stopom
troškova kapitala, donosi se konačna odluka o
prihvatljivosti investicije.
97
TROŠKOVI KAPITALA
Troškovi kapitala, obično izraženi postotkom, jesu troškovi pribavljanja kapitalnih resursa, odnosno cijena pribavljanja kapitala za poslovanje poduzeća. Dva su osnovna izvora pribavljanja kapitala - zajam i vlasničko ulaganje.
Troškovi kapitala pribavljenog zajmom jesu efektivne kamatne stope na taj zajam. Primjerice, ukoliko poduzeće godišnje plaća kamatu od 80.000 za zajam banke od 1.000.000, efektivna kamatna stopa je 8%.
Troškove vlasničkog kapitala mnogo je teže odrediti jer se temelje na očekivanoj zaradi vlasnika od ulaganja kapitala u poduzeće. U jednostavnom primjeru, ti se troškovi mogu odrediti dijeljenjem očekivanog dobitka sa tržišnom vrijednosti dionica. Primjerice, ako vlasnik očekuje zaradu od 500 na tržišnu vrijednost dionica od 5.000, troškovi vlasničkog kapitala bili bi 10%.
98
Troškovi kapitala vrlo su važni u donošenju
odluka o budžetu kapitala jer predstavljaju
minimalnu zahtijevanu stopu povrata investicije,
odnosno prijelomnu stopu povrata.
Svaki projekt kojem je stopa povrata ispod
prijelomne stope treba odbaciti, i obrnuto.
Ovako postavljena, minimalna prihvatljiva stopa
povrata je i ciljna stopa povrata.
99
VRSTE ODLUKA O BUDŽETU KAPITALA
Dva su temeljna tipa odluka koje se odnose na
budžet kapitala:
Odluke koje će se odraziti na povećanje dobiti
kroz povećanje prihoda poslovanja, bilo
povećanjem postojećeg opsega proizvodnje ili
usvajanjem novog proizvodnog programa;
Odluke koje će se odraziti na povećanje dobiti
kroz smanjenje troškova poslovanja,
pronalaženjem načina da se uz što niže troškove
ostvari postavljen cilj poslovanja.
100
Ulaganja kojima je cilj smanjenje troškova mogu se,
nadalje, podijeliti u dva osnovna tipa:
- prvi tip minimiziranja troškova odnosi se na odluke
koje su vezane uz osnovnu djelatnost poduzeća.
Primjerice, uzmimo u razmatranje tvornicu
automobila koja mora kompletirati svoj proizvodni
program i, stoga, ne može proizvesti samo neke
dijelove automobila, a od ostalih odustati.
U takvim okolnostima, menadžment nema
alternative glede proizvodnog programa pa smanjenje
troškova može postići samo na način da odredi
najučinkovitiji način proizvodnje svih potrebnih
dijelova.
Hoće li se u tu svrhu angažirati više ljudskog rada ili
više strojeva, hoće li se zadržati isto postrojenje ili će
se zamijeniti suvremenijim, i drugo, jesu pitanja o
kojima odlučuje menadžment;
101
- drugi tip minimiziranja troškova obuhvaća slučajeve
koji su vezani uz sporednu djelatnost poduzeća.
- Primjerice, razmotrimo slučaj donošenja odluke o
otvaranju restorana za prehranu radnika u okviru
poduzeća.
- Iako poduzeće može imati i koristi od ulaganja ovog
tipa (prihod od najma, ukoliko se prostor iznajmi;
stvaranje «pozitivne klime» u poduzeću, veće
zadovoljstvo radnika i, posljedično, bolji rezultati
rada; i dr.), najvjerojatnije je da će se donošenjem
odluke o otvaranju restorana ukupni troškovi
povećati, a ne smanjiti.
- Obzirom da ovakva sporedna djelatnost nema
značajniji utjecaj na priljev novca u poduzeće, takvo
ulaganje treba pomno ispitati, tim više jer poduzeće, u
ovom slučaju, ima alternativu glede donošenja odluke
o otvaranju restorana.
102
INVESTICIJSKE ODLUKE
Temelje se na određenim faktorima:
1. Povjerenje investitora u budućnost
2. Uvijek postoje alternativne investicijske
mogućnosti
3. Investicije su povezane s rizicima povrata
FAZE IZRADE KAPITALNOG PRORAČUNA
1. Faza identifikacije
2. Faza istraživanja
3. Informacijsko – akvizicijska faza
4. Faza izbora
5. Faza financiranja
6. Faza implementacije projekta i kontrole
FAZA IDENTIFIKACIJE
Identificiranje kapitalnih izdataka neophodnih za
ispunjavanje organizacijskih ciljeva definiranih u
operativnim planovima i strategiji poduzeća
FAZA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje alternativnih investicijskih
mogućnosti kojima će se ispuniti ciljevi poduzeća
INFORMACIJSKO – AKVIZICIJSKA FAZA
Razmatranje očekivanih troškova i koristi
alternativnih investicijskih projekata
Troškovi se mogu iskazati u kvalitativnom i
kvantitativnom obilježju
Kapitalni proračun naglašava kvantitativne
faktore
FAZA IZBORA
Izbor investicijske mogućnosti
Izbor se provodi putem različitih tehnika i
metoda
Najkritičnija faza
O korištenoj tehnici ovisi izbor investicijskog
projekta
FAZA FINANCIRANJA
Prikupljanje sredstava za financiranje investicije
Financiranje se vrši iz internih (kapital) i
eksternih (obveze) izvora financiranja
FAZA IMPLEMENTACIJE PROJEKTA I
KONTROLE
Stavljanje investicije u funkciju i praćenje
njezinog izvršenja
Završna faza kapitalnog budžetiranja
METODE IZRADE KAPITALNOG PRORAČUNA
Metode ocjene investicijskih mogućnosti
Najčešće korištene metode:
1. Metoda neto sadašnje vrijednosti
2. Interna stopa povrata (rentabilnosti)
3. Metoda perioda povrata
4. Metoda računovodstvene stope povrata
METODA NETO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI
Diskontiranje svih očekivanih novčanih primitaka i izdataka investicijskog projekta na sadašnju vrijednost
Usporedba sadašnje vrijednosti novčanih primitaka i izdataka
Diskontiranje se provodi putem diskontne stope – zahtijevane stope povrata (cijena kapitala)
METODA NETO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI
Razlika između zbroja diskontiranih čistih
novčanih tokova u cjelokupnom vijeku
efektuiranja projekta i iznosa investicijskih
troškova
Investicijski projekti koji imaju pozitivan iznos
neto sadašnje vrijednosti ili nulu su prihvatljivi
za investitore
IZRAČUNAVANJE NETO SADAŠNJE
VRIJEDNOSTI
1. Izračun sadašnje vrijednosti očekivanih
novčanih tokova u cijelom vijeku
trajanja projekta
2. Sumiranje diskontiranih čistih novčanih
tokova
3. Utvrđivanje neto sadašnje vrijednosti
(oduzimanje početnog ulaganja od
zbroja sadašnje vrijednosti novčanih
tokova)
IZRAČUNAVANJE NETO SADAŠNJE
VRIJEDNOSTI
Što je veća diskontna stopa, niže su neto sadašnje
vrijednosti, a investicijski projekti neprihvatljivi
Ci
NPV = _______
(1 + r)i
INTERNA STOPA POVRATA
Diskontna stopa kod koje je neto sadašnja
vrijednost nula
Svodi čiste novčane tokove projekta na vrijednost
početnog ulaganja
Javlja se kao nepoznanica u jednadžbi
Ci
__________ = 0
(1+r)i
IZRAČUNAVANJE INTERNE STOPE POVRATA
Postupak iteracije – metoda pokušaja i pogrešaka
Tehnika linearne interpolacije – definiraju se
dvije diskontne stope između kojih se nalazi
interna stopa povrata koja se izračunava
formulom za linearnu interpolaciju
METODA PERIODA POVRATA
Vrijeme potrebno da se budućim novčanim
primicima pokrije početni investirani iznos
Razdoblje povrata se ostvaruje u onoj godini u
kojoj novčani tokovi od projekta pokriju
investirani iznos
Početno uloženi iznos
Period povrata =____________________
Godišnji novčani tok
RAČUNOVODSTVENA STOPA POVRATA
Najjednostavnija metoda
Ignorira vremensku vrijednost novca
Preferira računovodstvenu osnovu
Naziva se i povrat na uloženi kapital ili povrat na
ulaganje (ROI)
neto dobit
Računovodstvena = __________________
stopa povrata početni uloženi iznos
FLEKSIBILNI PLAN
Predstavlja seriju proračuna za različite razine
aktivnosti poslovnog subjekta
Dinamički plan – izrađuje se za više očekivanih
razina aktivnosti
Instrument ocjene efikasnosti menadžementa
120
FLEKSIBILNI PLAN
Može se sastavljati na razini pojedinih centara
odgovornosti
Instrument kontrole centara odgovornosti
Prilagođen specifičnostima pojedinog centra
odgovornosti
121
FLEKSIBILNI PLAN
Prikaz troškova, prihoda i rezultata za koje je
menadžer odgovoran
Sastavlja se po metodi ukupnih ili po metodi
varijabilnih troškova
Na temelju fleksibilnog plana sastavljaju se
izvještaji o izvršenju
122
SVRHA FLEKSIBILNOG PRORAČUNA
Služi glavnom menadžmentu za:
1. Analizu djelotvornosti – sposobnosti izvršenja postavljenih ciljeva menadžmenta centra odgovornosti
2. Analizu i eliminaciju odstupanja
3. Izvještaj o izvršenju služi kao podloga za nagrađivanje ili pozivanje na odgovornost menadžera centra glede djelotvornosti i uspješnosti
123
CENTRI ODGOVORNOSTI
Definiraju se unutarnjom podjelom organizacije poslovnog subjekta
To su dijelovi poslovnog subjekta koji imaju konkretna obilježja koja se zasnivaju na odgovornosti menadžmenta dotičnih dijelova
Organizacijska jedinica u kojoj se ostvaruje dio ukupno postavljenog cilja poslovnog subjekta i kojom rukovodi odgovorna osoba (menadžer) koja odgovara za ostvarivanje postavljenog cilja i koja kontrolira izvršavanje ciljeva
124
VRSTE CENTARA ODGOVORNOSTI
1. Troškovni centri
2. Prihodni centri
3. Profitni centri
4. Investicijski centri
125
ODREĐIVANJE CENTRA
ODGOVORNOSTI
Ovisi o nekoliko elemenata:
1. Pripadnost grupaciji
2. Postojeća organizacijska struktura
3. Definiranje individualne odgovornosti
menadžera i izvršitelja
4. Izrada planova
5. Evidentiranje transakcija
6. Izvještavanje o uspjehu centra
odgovornosti
126
TROŠKOVNI CENTRI
Organizacijski dijelovi poslovnog subjekta na
razini kojih računovodstvo može planirati i
evidentirati nastanak troškova
Osnivaju se zbog povećanja efikasnosti kontrole
troškova i njihove racionalizacije
Ne ostvaruju prihode
127
TROŠKOVNI CENTRI
Doprinose direktno ili indirektno
povećanju ekonomske efikasnosti
poslovnog subjekta
Menadžment troškovnih centara ima
prava i odgovornosti koja se odnose samo
na one troškove na koje mogu utjecati
(kontrolirati)
Efikasnost centra se određuje na temelju
usporedbe ostvarenih i planiranih
troškova 128
PLAN (PRORAČUN) TROŠKOVNOG
CENTRA
Sastoji se samo od kontrolabilnih troškova
Definira se za određeno razdoblje
Definira ga menadžment veće linijske odgovornosti ili menadžment samog troškovnog centra
Nakon proteka planskog razdoblja sastavlja se izvještaj o izvršenju troškova (ocjena efikasnosti centra)
129
PRIHODNI CENTRI
Podcentri unutar profitnih ili investicijskih centara
Više su teoretskog karaktera
Organizacijski dijelovi poslovnog subjekta na razini kojih računovodstvo može planirati i evidentirati nastanak prihoda
Menadžment prihodnih centara ima prava i odgovornosti koja se odnose samo na prihode na koje može utjecati
Razni distribucijski kanali
Efikasnost se određuje na temelju prihoda 130
PROFITNI CENTRI
Zaokružena cjelina s visokim stupnjem autonomije menadžmenta
Organiziraju se za dio poslovnih aktivnosti poslovnog subjekta u kojem se mogu definirati efekti u smislu prihoda i rashoda
Djeluju u pravcu maksimalizacije profita na razini poslovnog subjekta kao cjeline
131
PROFITNI CENTRI
Menadžment profitnog centra ima prava i
odgovornosti u donošenju poslovnih odluka koje
se odnose na:
1. Planiranje troškova (rashoda) i realizaciju
proizvodnog programa
2. Prodaju proizvoda i usluga
3. Ostvarivanje profita
132
PROFITNI CENTRI
Na razini profitnog centra definiraju se:
1. Troškovi (rashodi)
2. Prihodi
Menadžer profitnog centra odgovoran je za troškove i prihode profitnog centra na koje ima utjecaj te za ostvareni poslovni rezultat profitnog centra
133
PLAN PROFITNOG CENTRA
Sastoji se od planiranih prihoda, troškova
(rashoda) i planiranog rezultata
poslovanja
Uspješnost menadžmenta profitnog centra
mjeri se usporedbom planiranih veličina s
ostvarenim
Ocjena efikasnosti na temelju dobiti
centra
Kontrola uspješnosti izvršenja obavlja se
na temelju izvještaja o izvršenju 134
INVESTICIJSKI CENTRI
Organizacijski dijelovi poslovnog subjekta s
najvećom autonomijom
Neosamostaljeni poslovni subjekti (poduzeća
unutar poduzeća)
Javljaju se kod poslovnih subjekata s visokim
stupnjem decentralizacije
Dislocirani pogoni poslovnog subjekta
135
INVESTICIJSKI CENTRI
Na razini investicijskog centra definiraju se:
1. Troškovi
2. Prihodi
3. Profit (rezultat poslovanja)
4. Stopa povrata
Plan investicijskog centra sadrži sve navedene ekonomske kategorije
Menadžment investicijskih centara ima pravo odlučivanja, ali i odgovornost za:
1. Prihode, rashode i profit centra,
2. Reinvestiranje profita i stopu povrata
136
INVESTICIJSKI CENTRI
Stopa povrata je odnos razlike prihoda i rashoda i
uloženog kapitala
Što je veća stopa povrata, veća je uspješnost
menadžmenta inv. centra
Uspješnost se mjeri odnosom zadane stope
povrata s ostvarenom
137
ELEMENTI FLEKSIBILNOG PRORAČUNA
Ovise o centru odgovornosti
Mogu biti:
1. Troškovi (rashodi) iskazani po metodi ukupnih
ili varijabilnih troškova
2. Prihodi
3. Dobit
Iskazuju se za različite razine aktivnosti
138
PRETPOSTAVKE IZRADE
FLEKSIBILNOG PRORAČUNA
Jedinična planska (standardna) cijena u fleksibilnom i statičkom proračunu je ista
Jedinični planirani (standardni) varijabilni troškovi u fleksibilnom i statičkom proračunu su isti
Planirani (standardni) fiksni troškovi u fleksibilnom i statičkom proračunu su isti
139
FAZE IZRADE FLEKSIBILNOG
PRORAČUNA
1. Sastavljanje fleksibilnog proračuna za više
razina aktivnosti (outputa)
2. Sastavljanje izvještaja o izvršenju
140
IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU
Instrument kontrole menadžmenta
Svrha – ocjena učinkovitosti menadžera centra
odgovornosti
Vrste:
1) izvještaj o izvršenju rezultata
2) izvještaj o izvršenju troškova
141
IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU REZULTATA
Služi za utvrđivanje odstupanja između planiranih i ostvarenih razina aktivnosti centra odgovornosti
Uspoređuju se ostvareni rezultati s fleksibilnim i glavnim (master) planom
Objavljuju se dvije vrste odstupanja:
1. Odstupanje od fleksibilnog plana
2. Odstupanje od glavnog (master) plana
142
ODSTUPANJE OD FLEKSIBILNOG PLANA
Procjenjuje se uspješnost menadžera centra
odgovornosti
Odstupanje zbog promjene cijena
Uspoređuju se ostvareni rezultati s fleksibilnim
planom za ostvarenu razinu aktivnosti
143
ODSTUPANJE OD GLAVNOG (MASTER)
PLANA
Procjenjuje se djelotvornost menadžmenta
Odstupanje prodaje (odstupanje od željenih
prihoda; marketinško odstupanje)
Uspoređuju se veličine iz fleksibilnog plana za
ostvarenu razinu aktivnosti s veličinama iz
glavnog plana (odstupanje fleksibilnog od glavnog
plana)
144
IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU TROŠKOVA
Uspoređuju se stvarno nastali troškovi s
planiranim troškovima na temelju fleksibilnog
plana za ostvarenu razinu aktivnosti
Utvrđuju se odstupanja stvarno nastalih
troškova od planiranih za ostvarenu razinu
aktivnosti za svaki pojedini trošak
145