Poslovni plan - pekara HR

0. SAETAK POSLOVNOG PLANA/PROJEKTA

1. Investitor: Obrtnika pekarna Sunce, vlasnika Tomi-slava Horvata

2. Naziv pothvata: Izgradnja nove obrtnike pekarne

2. Cilj: Adaptacija dijela obiteljske kue i kupnjaopreme za novu obrtniku pekarnu radipoetka samostalnog poduzetnitva.

3. Karakteristike prodajnog trita: Ocijenjena potencijalna potranja za kvalitet-nim pekarskim i slastiarskim proizvodimalokalnog stanovnitva i ugostiteljstva.

4. Karakteristike nabavnog trita: Sve se glavne sirovine i materijali nabavljajuna domaem tritu bez problema kao i dioaditiva iz uvoza.

5. Tehnoloko-tehnike osobine pothvata: Suvremena talijanska tehnologija i oprema zamale pekarne s mogunou prilagodbe pro-izvodnog asortimana (kruha peciva i kolaa)trinim zahtjevima.

6. Lokacija: Sredite prigradskog naselja u blizini osnov-ne kole s najbliom konkuretnskom pekar-nom udaljenom 20 km.

7. Broj zaposelnih: 3

8. Ukupna ulaganja: 509.446 kn 100%

8.1. Ulaganja u stalna sredstva: 500.500 kn 98%

8.2. Ulaganja u obrtna sredstva: 8.946 kn 2%

9. Izvori financiranja: 509.446 kn 100%

9.1. Vlastita sredstva: 309.446 kn 61%

9.2. Kredit 200.000 kn 39%

10. Bruto dohodak/ukupni prihodi 18 - 26%

11. Bruto dohodak/ukupna ulaganja 13 - 21%

12. Vrijeme povrata ukupnih ulaganja 5 godina

143

Primjer I: IZGRADNJA NOVE OBRTNIKE PEKARNE

1. INFORMACIJA O INVESTITORU I SVRHA INVESTIRANJA

Gospodin Horvat je visokokvalificirani pekar i slastiar. Nakon zavrene kole radio jeest godina u industrijskoj pekarni. Dvije godine radio je u vicarskoj. Bio je zaposlen uhotelskoj kuhinji i obavljao je poslove pomonog kuhara. Nakon povratka u domovinu i unatoradnom iskustvu teko je naao odgovarajui posao.

Sada je zaposlen u veoj restauraciji u prigradskom naselju. U kuhinji obavlja pomonekuharske poslove. Vie je nezadovoljan svojim statusom nego plaom.

Obiteljski je ovjek s troje djece, a njegova supruga je kuanica. Njegova je plaa jediniizvor novanih prihoda. U prilikama za koje dri da nisu povoljne i perspektivne ni za njega niza njegovu obitelj, ipak ima olakavajuih okolnosti, a to su:

naslijedio je veu obiteljsku kuu u kojoj ivi s obitelji kua je u blizini sadanjega radnog mjesta mala okunica i povrtnjak neizravni su i dodatni izvor nenovanih prihoda odreena uteevina od rada u vicarskoj slui mu kao rezerva.

Spomenuti g. Horvat primjeuje da restauracija u kojoj radi vrlo uspjeno posluje. Onosobno nema prevelike koristi od toga. Plaa je iznadprosjena, ali on dri da bi svoje znanje isvoju sposobnost mogao bolje iskoristiti, razmiljajui o poboljanju vlastitoga materijalnogstanja. Zakljuuje kako bi bilo dobro zapoeti neki samostalni posao.

Trini test restauracije pokazao se vrlo uspjenim. Neizravno mu je to omoguilouoavanje njegove poduzetnike prilike. U prigradskom naselju u kojem se nalazi irestauracija, naime, nema pekarne. Kruh, pecivo i ostale pekarske proizvode dovoze ak iz 20km udaljena gradskog sredita. Za 15.000 stanovnika prigradskog naselja to je dostanepovoljno. Distribucija kruha i ostalih pekarskih proizvoda organizairana je u malimprodavaonicama ivenih namirnica. Specijalizirane prodavaonice nema.

Prilika je to, dakle, da se izgradnjom pekarne namiri potranja za spomenutimproizvodima. Osim to bi proizvodi bili svjei, pridonijeli bi poveanju konkurencije.Gospodin Horvat se ne boji konkurencije. Uvjeren je u kvalitetu proizvoda koje namjeravaproizvoditi. Osim stanovnicima naselja u kojem ivi, veliki dio proizvodnje mogao biprodavati i restauraciji u kojoj radi. Budui da je visokokvalificirani pekar i slastiar, vlasnikobiteljske kue u samom sreditu naselja, u punoj radnoj kondiciji i da ne eli ivjeti od tednje,ve je eli u neto profitabilno uloiti, opravdava realizaciju svoje ideje.

Svrha njegova poduzetnikog pothvata je izgradnja obrtnike pekarne. Pritom rauna napovoljnu trinu poziciju, kako glede oekivane potranje u konkurentskom osvajanju trita,tako i glede povoljne lokacije same pekarne.

Razumno pristupa ostvarenju svoje ideje. Svjestan je rizika u koji se uputa. Pozitivnaoekivanja temelji na strunoj osposobljenosti za posao, ali zna da to nije dovoljno. Prikupio jeprve informacije o mogunsotima i zakonskim uvjetima osnivanja obrtnike pekarne.

144


Samostalnost je zadovoljstvo, ali i obveza. to ga eka i kako se mora ponaati u uvjetima kadase sam mora brinuti o svom prihodu i trokovima? On ne eli krenuti nepripremljeno. Sam sebeeli uvjeriti u isplativost pothvata i time smanjiti rizik od gubitka. Budui da namjerava traitibankarski kredit, svoju ideju mora dokumentirati. To mu je samo dodatni poticaj na paljivoprikupljanje odreenih fizikih i financijskih podataka o pothvatu.

Odluio je svoju ideju razraditi kao poslovni plan.

145


2. TRINA OPRAVDANOST I PLAN PRODAJE

Pri razradi svog pothvata g. Horvat eli osobitu pozornost posvetiti trinom ifinancijskom riziku. U skladu s tim razrauje nekoliko varijanti strukture i koliinaproizvodnje. Nastoji odabrati onu koja ni u oteanim uvjetima smanjene trine tranje ne bitrebala biti upitna za prodaju.

U skladu s injenicom da u naselju nema pekarne i da je rije o stalnom broju oko 15.000stanovnika koje treba opskrbljivati kruhom, pecivom i ostalim pekarskim proizvodima,utvrena je struktura proizvodnje i koliine prodaje proizvoda s pripadajuim jedininimprodajnim cijenama u razdoblju vijeka projekta. Podaci o tome navedeni su u tablici 2.1.

Kao to je iz tablice 2.1. razvidno utvrena je struktura od pet pekarskih proizvoda koji seproizvode i prodaju. Podaci o koliinama i prodajnim cijenama temelj su za proraun ukupnogprihoda. Struktura i dinamika ukupnog prihoda navedene su u Tablici 2.2.

Prema navedenim podacima nova obrtnika pekarna ima u planu proizvodnje i prodaje321.000 kg kruha i peciva na godinu. To je prosjeno 21,4 kg po stanovniku godinje. Autorplana je uvjeren da za kratko vrijeme moe osvojiti 10% trita, to poveava prosjenugodinju prodaju kruha i peciva po stanovniku na 214 kg. Kada zanemari nedjelje i blagdane,rauna s okruglo 300 proizvodno-prodajnih dana i planiranom proizvodnjom i prodajom 1.070kg, tj. 0,7 kg kruha i peciva po stanovniku njegova segmenta trita. Pritom postoji i realnamogunost da restauracija u kojoj radi svakodnevno kupuje i do 80 kg kruha, jer pripremaobroke za djecu u djejem vrtiu, u samom naselju. Blizina osnovne kole dodatna je trinaokolnost na koju osim sezonske oscilacije, gospodin Horvat opravdano rauna. Stoga svojpoetni proizvodni i prodajni program ocjenjuje minimalanim.

Analitiki vijek projekta utvren je s ukupno pet godina s uraunatim razdobljem izvedbe.Analitiki vijek poslovnog plana-projekta je ispod objektivno mogueg. Ogranienja nemajuni tehnoloko-tehniku, a navlastito ne trinu vanost. Skraeni vijek projekta jedan je odnaina neizravnog mjerenja osjetljivosti projekta i Horvat ga dri rezervom profitabilnosti. Usvom planu prodaje uzima u obzir i sezonske oscilacije kako bi dodatno i unaprijed pootriouvjete ocjene uinkovitosti pothvata.

Valja naglasiti da u budunosti namjerava proiriti asortiman pekarskih proizvoda naostale vrste peciva i specijalne vrsta kruha. Dri da je koliina proizvodnje i prodaje mala uodnosu prema realnim oekivanjima.

Svoju razvojnu i poduzetniku priliku vidi u injenici da e neko vrijeme biti jedini nazanimljivoj lokaciji, to ne znai da se ubrzo, zbog objektivnih razloga, nee pojaviti ikonkurencija. Zato naglaava svoje uvjerenje da e tijekom razvoja i realnoga gospodarskogivota osobitu pozornost posvetiti upravo strukturi proizvoda, standardnosti kvalitete izadovoljavanju potreba stalno mijenjajue strukture potranje.

U kratkom osvrtu na problematiku nabave potrebnih sirovina on utvruje da e svepotrebne sirovine i materijale nabavljati na domaem tritu. Uzimajui u obzir vrstudjelatnosti te strukturu potrebnih sirovina i repromaterijala za utvreni asortiman proizvoda,

146


njihova nabava se nee biti osobit problem. Premda e se najvei dio proizvoda prodavati zagotovinu, zbog sigurnosnih razloga i dodatnog provjeravanja elastinosti projekta u svezi smoguim poremeajima, predvieno je uloiti u obrtna sredstva protuvrijednostjednomjesene potronje materijala. Time se misli eventualne komercijalne nezgode savansnim plaanjem sirovina i repromaterijala.

147


Tablica 2.1. Plan prodaje pekarskih proizvoda

- u prirodnim mjernim jedinicama kg

RAZDOBLJASTRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE GODINE Cijenau knI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2. 3. 4.

1. Kifli - - - - 500 350 350 300 600 600 650 700 8.400 9.000 9.000 3,00

2. Kruh specijal 500 - - - - 4.500 3.750 3.750 3.000 4.750 4.750 5.000 5.750 69.000 75.000 75.000 1,80

3. Kruh osnovni 800 - - - - 12.000 11.000 11.000 10.000 12.500 12.500 13.000 14.000 168.000 210.000 210.000 0,85

4. Pletenice - - - - 500 350 350 300 600 600 650 700 8.400 9.000 9.000 2,00

5. Zemike - - - - 1.000 700 700 600 1.200 1.200 1.300 1.400 16.800 18.000 18.000 3,00

6. U K U P N O - - - - 18.500 16.150 16.150 14.200 19.650 19.650 20.600 22.550 270.600 321.000 321.000 -

Tablica 2.2. Formiranje ukupnog prihoda- u kn

RAZDOBLJASTRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE GODINE

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2. 3. 4.

1. PRIHODI - - - - 23.800 19.950 19.950 17.200 25.775 25.775 27.200 29.950 359.400 412.500 412.500

1.1. Kifli - - - - 1.500 1.050 1.050 900 1.800 1.800 1.950 2.100 25.200 27.000 27.000

1.2. Kruh specijal 500 - - - - 8.100 6.750 6.750 5.400 8.550 8.550 9.000 10.350 124.200 135.00 135.000

1.3. Kruh osnovni 800 - - - - 10.200 9.350 9.350 8.500 10.625 10.625 11.050 11.900 142.800 178.500 178.500

1.4. Pletenice - - - - 1.000 700 700 600 1.200 1.200 1.300 1.400 16.800 18.000 18.000

1.5. Zemike - - - - 3.000 2.100 2.100 1.800 3.600 3.600 3.900 4.200 50.400 54.000 54.000

149

3. TEHNOLOKO-TEHNIKI I ORGANIZACIJSKI ELEMENTI POHTVATA

U ovom pothvatu rije je o standardnim pekarskim proizvodima koji se bez napora moguprodati lokalnom stanovnitvu.

Kruh je proizvod koji se dobije mijeanjem, fermentacijom, oblikovanjem i peenjemtijesta od peninog brana, vode ili druge doputene tekuine, pekarskog kvasca ili drugogsredstva za fermentaciju i kuhinjske soli. Slino tome, ali uz primjesu odreenih aditiva,definira se i pecivo. Osim toga vano je istaknuti da, za razliku od kruha, pecivo ne bi smjelobiti tee od 250 grama.

Temeljna sirovina za proizvodnju pekarskih proizvoda je brano. U brano se dodajurazliiti sastojci, primjerice, zobene pahuljice, glutensko brano, penine klice, mlijeko uprahu, jaja i ostali potrebni dodaci. Ovisno o vrsti dodataka, proizvode se razliite vrste kruha,peciva i ostalih pekarskih proizvoda.

Nakon estogodinjeg iskustva to ga je stekao radei u industrijskoj pekarni gospodinHorvat zna da je nain proizvodnje temeljnih pekarskih proizvoda utvren Pravilnikom okvaliteti koja se provjerava prije isporuke kruha na trite. Osim toga vana je zdravstvena ihigijenska ispravnost pekarskih proizvoda, o emu se brine sanitarna inspekcija.

Budui da je upoznat s tehnoloko-tehnikim zahtjevima proizvodnje, on zna i koja mu jeoprema potrebna. Pribavio je ponude za kupnju novih i polovnih pekarskih pei i ostalepomone opreme. Dokumentaciju o tome prilae svom poslovnom planu.

Struktura proizvodnje na izravan nain odreuje i strukturu potrebnih sirovina imaterijala. Uz tehnoloko-tehnike normative i poznatu strukturu te koliine proizvodnje,moe se lako utvrditi i njihova ukupna potronja. Dobro poznavanje pekarske tehnologijeolakalo je Horvatu utvrivanje potronje sirovina i materijala. Za potrebe prorauna pripremioje strukturu materijala, odgovarajue normative potronje po jedinici proizvodnje i podatke onabavnim cijenama. S tim u svezi izradio je preglednu tablicu 3.1.


Tablica 3.1. Struktura, noramtivi i nabavne cijenesirovina i materijala

STRUKTURADIREKTNIHSIROVINAI MATERIJALA

Mjernejedinice

NORMATIVI POTRONJENabavna

cijena u knKifle Kruh-500 Kruh-800 Pletenice Zemike

1. BRANO TIP 500 kg 0,6400 0,7260 - 0,72600 0,64000 0,55

2. BRANO TIP 850 kg - - 0,72600 - - 0,47

3. EMULGATOR kg 0,0200 - - 0,02200 0,02000 8,33

4. KONZERVANS kg - 0,00291 - - - 4,00

5. KVASAC kg 0.0200 0,01450 0,01440 0,02200 0,02000 2,11

6. MLIJ. U PRAHU kg 0,0120 0,0036 - 0,01460 0,01200 0,28

7. SOL kg 0,0120 0,0145 0,14400 0,01460 0,01200 0,36

8. VODA l 0.3600 0,41300 0.41400 0,41000 0,36000 0,01

9. EER kg 0,0320 - - 0,03670 0,03200 1,28

Kada se planirane koliine proizvodnje svakog pojedinog proizvoda pomnoe sodgovarajuim normativom potronje pojedine sirovine i materijala, dobivaju se ukupnekoliine potronje sirovina i materijala. Gospodin Horvat obavio je potreban proraun iprikazao ga u tablici 3.2.

Ovdje jo jednom izriito napominje da planiranu strukturu proizvodnog programa uzimatek kao reprezentativni uzorak pekarskih proizvoda. Oznaava ga kao svoju minimalnuvarijantu proizvodnog programa. To nije cjelovit popis proizvoda koje se namjeravaproizvoditi u novoj pekarni. Od analitiki odabrane skupine proizvoda moe se napraviti samobolja glede izbora vrste prodajne cijene, tj. individualne profitabilnosti svakog proizvoda. Savproraun, meutim, podreuje toj minimalnoj strukturi i koliinama proizvodnje. Time nastojismanjiti rizik ulaska u pothvat.

Podaci koje je naveo u tablici 3.2. materijalna su bilanca proizvodnje po godinama vijekanjegova poslovnog plana. To mu je kvantitativna osnovica za planiranje nabave sirovina imaterijala, to znai i utvrivanje elemenata za proraun potreba u trajnim obrtnim sredstvima.

Za predvieni opseg proizvodnje namjerava u novoj pekarni zaposliti dva radnika, ija jekvalifikacijska struktura i pripadajua bruto mjesena plaa navedena u tablici 3.3. Podatke okvalifikacijskoj strukturi radnika i plaa koje im pripadaju Horvat koristi za proraun ukupnogtroka plaa u financijskoj pripremi svoga poslovnog plana.

150


Tablica 3.2. Struktura i ukupna potronja direktnih materijala- u mjernim jedinicama

RAZDOBLJASTRUKTURA


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2. 3. 4. 5.

1. BRANO TIP 500 - - - - 4.590,00 3.648,60 3.648,60 2.971.80 5.036,10 5.036,10 5.349,90 6.026,70 72.320,40 78.264,00 78.264,00 78.264,00

2. BRANO TIP 850 - - - - 8.712,00 7.986,00 7.986,00 7.260.00 9.075,00 9.075,00 9.438,00 10.164,00 121.968,00 152.460,00 152.460,00 152.460,00

3. EMULGATOR - - - - 41,00 28,70 28,70 24,60 49,20 49,20 53,30 58,40 688,80 738,00 738,00 738,00

4. KONZERVANS - - - - 13,10 10,91 10,91 8,73 13,82 13,82 14,55 16,73 200,79 218,25 218,25 218,25

5. KVASAC - - - - 279,05 241,48 241,48 212,10 298,08 298,08 313,00 342,38 4.108,50 4.849,50 4.849,50 4.849,50

6. MLIJEKO U PRAHU - - - - 41,50 31,21 31,21 25,98 47,46 47,46 50,89 56,12 673,44 725,40 725,40 725,40

7. SOL - - - - 263,35 230,49 230,49 202,68 279,24 279,24 292,59 320,40 3.844,74 4566,90 4566,90 4566,90

8.VODA - - - - 7.571,50 6.624,25 6.624,25 5.826,00 8.030,75 8.030,75 8.415,50 9.213,75 110.965,00 131.325,00 131.325,00 131.325,00

9. EER - - - - 66,35 46,45 46,45 39,81 79,62 79,62 86,26 92,89 1.114,68 1.194,30 1.194,30 1.194,30

Tablica 3.3. Kvalifikacijska struktura, broj radnika i mjesene bruto plae- broj radnika

RAZDOBLJASTRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE GODINE Mjesena plaa uDEMI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2. 3. 4. 5.

1. KV - pekar - - - - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1.980

2. VKV - pekar i slastiar - - - - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2.970

3. Vlasnik radnje - - - - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1.000

4. UKUPNO - - - - 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 -

152

4. LOKACIJSKI ELEMENTI I SMJETAJ PROIZVODNJE

Kada je rije o lokaciji toga investicijskog projekta, ponavlja se namjera investitora daupravo i zbog lokacijskih pogodnosti smjesti svoj pothvat u prigradsko naselje, i to u diovlastite obiteljske kue. Bez lokalne pekarne, a s buduim oekivanjem stalnog poveanjatrine potranje u cjelini opravdava ovaj pothvat s lokacijskog stajalita.

Planirani je dio prostora za pekarnu u obiteljskoj kui tehnoloko-tehniki prilagodljiv.Ve postoje infrastrukturni prikljuci na elektrinu, plinsku, vodovodnu mreu i nakanalizacijski sustav. Objekt je na glavnoj prometnici u naselju.

Budui da je ovdje rije o djelatnosti i proizvodnji bez negativnog uinka na okoli,Horvat nije morao dodatno razmatrati eventualne uvjete zatite okolia i s tim povezanihdodatnih trokova izvedbe svoga pothvata.


153

5. FINANCIJSKA PRIPREMA POTHVATA

Financijska priprema je za Horvata novo podruje. Stoga mu i prilazi s osobitompozornou. Pribavio je neke prirune materijale s tim u svezi i dobio na uvid dvije manjeinvesticijske studije. Budui da sam eli provjeriti profitabilnost svog pothvata, prije nego snjim otie u banku na konzultacije, odluuje se i financijsku pripremu obaviti sam.

Iz proitanog je razumio da u financijskoj pripremi mora dokumentirano obrazloiti:

1. formiranje ukupnog prihoda2. investicije u stalna sredstva3. trokove poslovanja i proraun amortizacije4. investicije u obrtna sredstva5. izvore financiranja6. raun dohotka.

Ukupni prihod je ve formiran u sklopu trine analize. Investitor se, naime, odluio dapodatke o ukupnom prihodu prikae u tom dijelu svoga poslovnog plana, a ne u financijskojpripremi.

Izvedba njegova pothvata zahtijeva ulaganja u adaptaciju graevinskog objekta i kupnjuopreme. U skladu s tehnoloko-tehnikim i organizacijskim uvjetima proizvodnje razradio jestrukturu i dinamiku ulaganja u stalna sredstva. Podatke o tome unio je u tablicu 5.1.

Tablica 5.1. Investicije u stalna i obrtna sredstva- u kn

STRUKTURA/MJESEC I. II. III. IV. V. UKUPNO

1. STALNA SREDSTVA 292.500 57.000 139.000 12.000 - 500.500

1.1. Zemljite 21.000 - - - - 21.000

1.2. Graevinski objekti 100.000 50.000 18.000 - - 168.000

1.2.1. Nova gradnja - - - - - -

1.2.2. Dogradnja 100.000 50.000 18.000 - - 168.000

1.3. Oprema 150.000 - 89.000 - - 239.000

1.4. Vozila - - 32.000 - - 32.000

1.5. Poslovni i uredski inventar - - - 12.000 - 12.000

1.6. Osnivaka ulaganja 21.500 7.000 - - - 28.500

1.6.1. Projekti 10.000 5.000 - - - 15.000

1.6.3. Ostali osnivaki trokovi 10.000 - - - - 10.000

1.6.4. Interkalarne kamate 1.500 2.000 - - - 3.500

2. OBRTNA SREDSTVA - - - 8.946 - 8.946

3. U K U P N O (1 + 2) 292.500 57.000 139.000 20.946 - 509.446


Prodaja proizvoda u vlastitoj prodavaonici za gotovinu smanjuje potrebe ulaganja uobrtna sredstva. No za poetak poslovanja Horvatu je potreban manji iznos obrtnih sredstava,predvien za prvo plaanje sirovina i materijala. To uzima u obzir pri procjeni ukupnihulaganja, to je i razvidno iz podatka navedenog u tablici 5.1.

U strukturi ukupnih ulaganja pojavljuju se i interkalarne kamate. To su trokovi kreditakoji nastaju u vrijeme njegova koritenja. Gospodin Horvat se, naime, raspitao omogunostima dobivanja bankarskog kredita i uvjetima uz koje se kredit odobrava. Vodeibrigu o dinamici troenja sredstava za nabavu opreme i plaanje dobavljaa te o razdobljimakoritenja planiranih kreditinih sredstava, obavlja proraun interkalarnih kamata i stavlja ih uskupinu osnivakih ulaganja.

U skladu s prikupljenim podacima o strukturi i dinamici ukupnih ulaganja, planirafinancijsku konstrukciju. Provjerava usklaenost ulaganja i izvora. Podatke o tome prezentira utablicama 5.2. i 5.3.

Tablica 5.2. Plan financiranja ukupnih ulaganja- u kn


1. VLASTITA SREDSTVA 142.500 7.000 141.000 22.946 - 313.446

1.1. Novac - gotovina 21.500 7.000 141.000 22.946 - 192.446

1.2. Stvari - prava 121.000 - - - - 121.000

1.2.1. Zemljite 21.000 - - - - 21.000

1.2.2. Graevinski objekt 100.000 - - - - 100.000

2. KREDITI 150.000 50.000 - - - 200.000

2.1. Bankarski kredit 150.000 50.000 - - - 200.000

3. U K U P N O (1 + 2) 292.500 57.000 141.000 22.946 - 513.446

Tablica 5.3. Usklaivanje ulaganja i izvora financiranja- u kn


A. ULAGANJA 292.500 57.000 139.000 20.946 - 509.446

1. STALNA SREDSTVA 292.500 57.000 139.000 12.000 - 500.500

2. OBRTNA SREDSTVA - - - 8.946 - 8.946

B. IZVORI FINANCIRANJA 292.500 57.000 141.000 22.946 - 513.446

3. VLASTITA SREDSTVA 142.500 7.000 141.000 22.946 - 313.446

4. KREDITI 150.000 50.000 - - - 200.000

3. R A Z L I K A (1 - 2) 0 0 2.000 2.000 0 4.000

Investitor Horvat planira uzeti bankarski kredit 200.000 kn na trogodinji rok otplate i uzgodinju kamatnu stopu 12%. Ta kamatna stopa obuhvaa i troak garancije. Kredit seotplauje tromjeseno uz poek od est mjeseci. Za dva mjeseca koritenja kredita Horvat jeve obraunao i interkalarne kamate. Ukljuio ih je u dio osnivakih ulaganja, jer dio koristi zanabavu opreme, a dio za graevinske radove na adaptaciji.

U vrijeme poeka Horvat plaa mjesene kamate. Za dva mjeseca izvedbe mora osiguratidodatni izvor financiranja radi plaanja kamata, koje su dio trokova poslovanja, pa se taj

154


dodatni izvor u financijskoj konstrukciji pojavljuje kao raunski viak izvora. Ove kamateimaju oznaku troka, a ne osnivakog ulaganja.

Budui da nije naviknut na drugaiji nain izrade plana otplate, slui se metodom jednakihotplatnih dijelova temeljnog duga i relativnim kamatnjakom. Podijelio je godinju kamatnustopu s 12 i dobio mjesenu kamatnu stopu za proraun kamata u vrijeme poeka. Zatim jegodinju kamatnu stopu podijelo sa 4 i dobio tromjesenu kamatnu stopu za proraun kamata uvrijeme otplate kredita.

Svjestan je da e na taj nain dobiti vee kamate u anuitetu, ali to dri trokovnomrezervom u svom poslovnom planu.

Vodei rauna o poznatim elementima kredita, Horvat izrauje plan otplate kredita iureuje ga kao u tablici 5.4.

Tablica 5.4. Plan otplate bankarskog kredita- u kn

GODINA MJESEC KAMATE OTPLATA OSTATAK DUGA ANUITET

1. 1. 0 0 150.000 -

1. 2. 0 0 200.000 -

1. 3. 2.000 - 200.000 2.000

1. 4. 2.000 - 200.000 2.000

1. 5. 2.000 - 200.000 2.000

1. 6. 2.000 - 200.000 2.000

1. 7. 2.000 - 200.000 2.000

1. 8. 2.000 - 200.000 2.000

1. 11. 6.000 20.000 180.000 26.000

2. 2. 5.400 20.000 160.000 25.400

2. 5. 4.800 20.000 140.000 24.800

2. 8. 4.200 20.000 120.000 24.200

2. 11. 3.600 20.000 100.000 23.600

3. 2. 3.000 20.000 80.000 23.000

3. 5. 2.400 20.000 60.000 22.400

3. 8. 1.800 20.000 40.000 21.800

3. 11. 1.200 20.000 20.000 21.200

4. 2. 600 20.000 - 20.600

UKUPNO - 45.000 200.000 - 245.000

Razrada trokova poslovanja i proraun amortizacije temelji se na tehnoloko-tehnikimnormativima potronje sirovina i materijala, njihovim nabavnim cijenama, plaama radnika tenabavnoj vrijednosti stalnih sredstava i stopama amortizacije.

Gospodin Horvat zna da su najvaniji dio trokova njegova poslovanja direktnimaterijalni trokovi. Kada je ukupne koliine potronje materijala pomnoio s nabavnimcijenama koje im pripadaju, dobio je financijske iznose materijalnih trokova. Njima je jododao indirektne trokove energije i ostalih materijalnih trokova, koje je procijenio na temeljuplanirane potronje.

Budui da je prouavanjem strukture trokova poslovanja primijetio da se u njih ubrajaju iusluge i nematerijalni trokovi, obavio je i njihovu procjenu.

155


Plae je izraunao kao fiksni troak rada svojih djelatnika 12 mjeseci u godini. Pomnoioje broj mjeseci s pripadajuom plaom svakog djelatnika i dobio protuvrijednost plaa.

Nakon toga izradio je cjelovit proraun trokova poslovanja. Uredio ga ja na nainnaveden u tablici 5.5.

Ostalo mu je jo da obavi proraun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava.Koristei se linearnim otpisom i vodei brigu o maksimalno doputenoj stopi otpisa koja seprizna u porezne svrhe, izradio je taj proraun i uredio ga u tablici 5.6.

Ureeni ulazni podaci za ocjenu uinkovitosti omoguuju Horvatu izradu rauna dohotka,jer je njegov pothvat predvien kao obrtnika pekarna, a ne trgovako drutvo. Raun dohotkato ga je izradio prikazan je u tablici 5.7.

Investitor Horvat nije nezadovoljan s rezultatima koje iskazuje njegov raun dohotka,premda se u odreenim razdobljima vijeka pokazuje i gubitak u poslovanju. Usporeuje visinuamortizacije i gubitka, te konstatira da je ona vea od gubitka. Svjestan je da teret kamata nijemali i da, osobito u ljetnim mjesecima poetne godine poslovanja, mora raunati na sezonskosmanjenje ukupnog prihoda.

156


Tablica 5.5. Struktura trokova poslovanja- u kn

RAZDOBLJASTRUKTURA



1. MATERIJALNI TROKOVI(1.1+1.2+1.3+1.4)

- - - - 8.946 7.708 7.708 6.757 9.572 9.572 10.056 11.017 132.216 155.390 155.390 155.390

1.1. Materijal - - - - 7.866 6.768 6.768 5.922 8.422 8.422 8.851 9.697 116.366 136.590 136.590 136.590

1.2. Energija - - - - 415 360 360 320 440 440 460 510 6.070 7.200 7.200 7.200

1.3. Gorivo - - - - 320 280 280 250 340 340 360 390 4.720 5.600 5.600 5.600

1.4. Ostali trokovi - - - 345 300 300 265 370 370 385 420 5.060 6.000 6.000 6.000

2. TROKOVI USLUGA - - - - 845 755 755 665 920 920 965 1.055 12.645 15.000 15.000 15.000

2.1. Proizvodne usluge - - - - 845 755 755 665 920 920 965 1.055 12.645 15.000 15.000 15.000

3. NEMATERIJALNI TROKOVI(3.1+3.2)

- - - - 1.095 955 955 840 1.165 1.165 1.220 1.330 16.015 19.000 19.000 19.000

3.1. Osiguranje - - - - 690 605 605 530 735 735 770 840 10.115 12.000 12.000 12.000

32. Ostali - - - - 405 350 350 310 430 430 450 490 5.900 7.000 7.000 7.000

4. PLAE (4.1+4.2) - - - - 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 71.400 71.400 71.400 71.400

4.1. Bruto plae djelatnika - - - - 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 59.400 59.400 59.400 59.400

4.2. Porez i doprinos vlasnika - - - - 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 12.000 12.000 12.000 12.000

5. KAMATE - - 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 - - 6.000 18.000 8.400 600

6. UKUPNI TROKOVI(1+2+3+4+5+6)

- - 2.000 2.000 18.836 17.368 17.368 15.547 17.607 17.607 24.191 19.352 250.276 269.190 261.390 260.790

Tablica 5.6. Plan amortizacije i ostatak vrijednosti stalnih sredstava- u kn

RAZDOBLJASTRUKTURA

Nabavnavrijednost

Stopaotpisa

Prva godina (mjeseci)

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

1. Zemljite 21.000 0,00 % - - - - - - - - - - - -

2. Graevinski objekti 168.000 4,00 % - - - - 560 560 560 560 560 560 560 560

3. Oprema 239.000 10,00 % - - - - 1.992 1.992 1.992 1.992 1.992 1.992 1.992 1.992

4. Vozila 32.000 20,00 % - - - - 533 533 533 533 533 533 533 533

5. Poslovni inventar 12.000 8,00 % - - - - 80 80 80 80 80 80 80 80

6. Osnivaka ulaganja 28.500 20,00 % - - - - 475 475 475 475 475 475 475 475

7. U K U P N O 500.500 - - - - - 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640

RAZDOBLJASTRUKTURA

OSTALE GODINE Ostatakvrijedno-

sti2. 3. 4. 5.

1. Zemljite - - - - 21.000

2. Graevinski objekti 6.720 6.720 6.720 6.720 136.640

3. Oprema 23.900 23.900 23.900 23.900 127.464

4. Vozila 6.400 6.400 6.400 6.400 2.136

5. Poslovni inventar 960 960 960 960 7.520

6. Osnivaka ulaganja 5.700 5.700 5.700 5.700 1.900

7. U K U P N O 43.680 43.680 43.680 43.680 296.660

Tablica 5.7. Raun dohotka

- u kn

RAZDOBLJASTRUKTURA



A. UKUPNI PRIHODI - - - - 23.800 19.950 19.950 17.200 25.775 25.775 27.200 29.950 359.400 412.500 412.500 412.500

1. Prihodi proizvoda - - - - 23.800 19.950 19.950 17.200 25.775 25.775 27.200 29.950 359.400 412.500 412.500 412.500

B. UKUPNI RASHODI(4+5+6+7+8+9)

- - 2.000 2.000 22.476 21.008 21.008 19.852 21.247 21.247 27.831 22.992 293.956 312.870 305.070 304.470

4. Materijalni trokovi - - - - 8.946 7.708 7.708 6.757 9.572 9.572 10.056 11.017 132.216 155.390 155.390 155.390

5. Trokovi usluga - - - - 845 755 755 665 920 920 965 1.055 12.645 15.000 15.000 15.000

6. Nematerijalni trokovi - - - - 1.095 955 955 840 1.165 1.165 1.220 1.330 16.015 19.000 19.000 19.000

7. Amortizacija - - - - 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 3.640 43.680 43.680 43.680 43.680

8. Plae - - - - 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 5.950 71.400 71.400 71.400 71.400

9. Kamate - - 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 - - 6.000 - 18.000 8.400 600 -

C. DOHODAK PRIJEOPOREZIVANJA (A - B)

- - - 2.000 - 2.000 1.324 - 1.058 - 1.058 - 2.652 4.528 4.528 - 631 6.958 65.444 99.630 107.430 108.030

10. Porez na dobit (dohodak) - - - - - - - - - - - 2.779 22.905 34.871 37.601 37.811

D. DOHODAK NAKONOPOREZIVANJA (C - 10)

- - - 2.000 - 2.000 1.324 - 1.058 - 1.058 - 2.652 4.528 4.528 - 631 4.179 42.539 64.759 69.829 70.219

160

6. OCJENA UINKOVITOSTI

Da bi utvrdio uinkovitost svog pothvata, Horvat je izraunao odreeni broj pokazateljaprofitabilnosti. Budui da mu za tu ocjenu nisu indikativna mjesena razdoblja prve godinevijeka poslovnog plana, odluio se za njihov proraun prema preostalim godinama vijeka.Rezultate je prikazao u tablici 6.1.

Tablica 6.1. Pokazatelji uinkovitosti

STRUKTURA/GODINE 2. 3. 4. 5.

1. Ukupni prihodi/ukupna ulaganja 0,705 0,810 0,810 0.810

2. Ukupni prihodi/broj zaposlenih 119.800 137.500 137.500 137.500

3. Ukupni prihodi/obrtna sredstva 28 32 32 32

4. Bruto dohodak/ukupni prihod 0,181 0,242 0,260 0,262

5. Bruto dohodak/broj zaposlenih 21.740 33.210 35.810 36.010

6. Bruto dohodak/ukupna ulaganja 0,127 0,194 0,209 0,210

7. Bruto dohodak/vlastita sredstva 0,208 0,318 0,343 0,345

8. Neto dohodak/vlastita sredstva 0,135 0,207 0,223 0,224

9. Vlastita sredstva/ukupna ulaganja 0,610 0,610 0,610 0,610

11. (Kamate+neto dohodak+amortizacija)/anuiteti 2,743 4,114 5,539 -

10. Ukupna ulaganja/(neto dohodak+amortizacija)/ 5,909 4,698 4,488 4,473

Gospodin Horvat je bio ambiciozan, pa je izradio vei broj pokazatelja. Za njega nisu svitoliko indikativni i znaenje im se ne moe odrediti bez pravih usporedbi s nekim drugima.Budui da nema mogunosti usporedbe pokazatelja uinkovitosti u svom pothvatu sa slinimpothvatom u djelatnosti, vodi se iskustvenim parametrima ocjene i zakljuuje:

zadovoljan je s ukupnim prihodom koji ostvaruje jedan zaposlenik, jer je on pri planiranomiskoritenju kapaciteta proizvodnje i prodaje na razini 140.000 kn na godinu;

oekivano mu je visok koeficijent obrtaja obrtnih sredstava, jer su mu i investicije u obrtnasredstva male;

zabrinut je zbog manjeg udjela bruto dohotka u ukupnom prihodu, koji je blizu, ali jo uvijekispod eljenih 30%;

zadovoljniji je s bruto profitabilnou ukupnih ulaganja, jer su ona u godinama punog kori-tenja kapaciteta vea od 20%;

osobito je zadovoljan s bruto profitabilnou svojih sredstava koja su vea od 30% i neto profi-tabilnou vlastitih sredstava koja prelaze 20%;

odnos slobodnih novanih sredstava prema ukupnoj anuitetnoj obvezi vrlo je povoljan i u svimgodinama je iznad 1,0, to znai da su slobodna novana sredstva viekratno vea od anuitetneobveze, pa se moe govoriti o visokoj likvidnosti.


Proraun vremena povrata ukupnih ulaganja ne obavlja se samo na temelju vrijednosti netodobiti i amortizacije reprezentativne godine ve na temelju vrijednosti neto dobiti i amortizacijepojedinog razdoblja. To je alternativna analitika mogunost u primjeni ove metode. Razliitiiznosi zbroja neto dobiti i amortizacije prema razdobljima daju razliitu osnovicu za proraunvremena povrata ukupnih ulaganja pa su i rezultati prema razdobljima razliiti. Budui da jeprosjek za sva razdoblja ispod 5,0, tj. ispod ukupnog broja godina vijeka projekta, projekt seprihvaa za izvedbu i s tog stajalita.

Meu pokazatelje uinkovitosti, Horvat je smjestio i jedan koji se odnosi na kreditnusposobnost. Rije je o odnosu slobodnih novanih sredstava prema ukupnoj anuitetnoj obvezi.Taj je pokazatelj osobito povoljan, jer ve u prvoj analiziranoj godini iznosi 2,743. To znai dasu slobodna novana sredstva vea za 2,743 puta od anuitetnih obveza. Ovaj pokazateljupozorava i na likvidnost poslovnog plana.

Da bi likvidnost bila zornija, Horvat je izradio financijski tok kao pregled svih priljeva iodljeva prema razdobljima vijeka svoga poslovnog plana. Prikazao ga je u tablici 6.2. Natemelju financijskog toka utvrdio je vlastitu financijsku poziciju i likvidnost pothvata.

Iako se u kolovozu i studenom prve godine poslovanja pojavljuju nedostaci likvidnihsredstava, on nije zabrinut. Kumulativ neto primitaka je u svim razdobljima vijeka pozitivan.To znai da uz oprezno voenje politike likvidnosti, u razdobljima kada je potrebno namiritisve obveze, raspoloe novcem. Nije ni oekivao da e ve u prvim mjesecima svoja slobodnanovana sredstva moi reinvestirati. No ve nakon prve godine, smanjivanjem kreditnihobveza, situacija se bitno mijenja. Ve u treoj godini postoji mogunost djelominog ulaganjaslobodnih novanih sredstava u proirenje poslovanja ili novi pothvat.

Kumulativ neto primitaka pokazuje i to da se ukupna ulaganja u ovom projektu vraaju uvijeku projekta. Pritom se u raun uzima i ostatak vrijednosti stalnih i obrtnih sredstava.Gospodin Horvat ima na umu i injenicu da velik dio ukupnih ulaganja on sam financiraimovinom kojom raspolae, a ne gotovim novcem.

Da bi provjerio osjetljivost svog pothvata na eventualni pad iskoritenja kapacitetaproizvodnje i prodaje te prodajnih cijena, primijenio je metodu praga profitabilnosti i izraunaoodreene pokazatelje s tim u svezi. Podaci o tome nalaze se u tablici 6.3.

Tablica 6.3. Struktura trokova i prag profitabilnosti

S T A V K A Iznos u kn

1. FIKSNI TROKOVI 155.334

1.1. Usluge (100%) 12.645

1.2. Nematerijalni trokovi (60%) 9.609

1.3. Plae (100%) 71.400

1.4. Amortizacija (100%) 43.680

1.5. Financijski rashodi (100%) 18.000

2. VARIJABILNI TROKOVI 138.622

1.6. Materijalni trokovi (100%) 132.216

1.7. Nematerijalni trokovi (50%) 6.406

3. UKUPNI TROKOVI 293.956

4. MAKSIMALNI KAPACITET U kg 321.000

5. PROSJENA PRODAJNA CIJENA U kn 1,285

6. PROSJENI VARIJABILNI TROAK U kn 0,511

7. MINIMALNI KAPACITET U kg 200.690

8. MINIMALNA PROSJENA PRODAJNA CIJENA U kn 1,086

161


Tablica 6.2. Financijski tok- u kn

GODINASTRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE GODINE Plaa uDEMI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2. 3. 4. 5.

I. PRIMICI (1+2+3) 412.500 309.609

1. Ukupni prihodi 0 0 0 0 23.800 19.950 19.950 17.200 25.775 25.775 27.200 29.950 359.400 412.500 412.500 412.500 -

2. Izvori financiranja 292.500 57.000 - - - - - - - - - - - - - - -

2.1. Vlastita sredstva 142.500 7.000 141.000 22.946 - - - - - - - - - - - - -

2.2. Krediti 150.000 50.000 - - - - - - - - - - - - - - -

3. Ostatak projekta - - - - - - - - - - - - - - - - 309.609

3.1. Osnovan sredstva - - - - - - - - - - - - - - - - 296.660

3.2. Obrtna sredstva - - - - - - - - - - - - - - - - 12.949

II. IZDACI (3+4+5+6+7+8) 292.500 57.000 141.000 22.946 17.598 17.368 16.417 19.027 17.607 18.091 45.152 22.132 295.112 324.061 318.991 298.601 -

4. Ulaganja u stalna sredstva 292.500 57.000 139.000 12.000 - - - - - - - - - - - - -

5. Ulaganja u obrtna sredstva - - - 8.946 - 1.238 0 - 951 2.815 0 484 961 1 1.931 - - - -

6. Trokovi poslovanja - - - - - - - - - - - - - - - - -

6.1. Materijalni trokovi - - - - 8.946 7.708 7.708 6.757 9.572 9.572 10.056 11.017 132.216 155.390 155.390 155.390 -

6.2. Trokovi usluga - - - - 845 755 755 665 920 920 965 1.055 12.645 15.000 15.000 15.000 -

6.3. Nematerijalni trokovi - - - - 1.095 955 955 840 1.165 1.165 1.220 1.330 16.015 19.000 19.000 19.000 -

6.4. Bruto plae djelatnika - - - - 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 59.400 59.400 59.400 59.400 -

7. Bruto plaa vlasnika - - - - 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 12.000 12.000 12.000 12.000 -

8. Porez na dobit (dohodak) - - - - - - - - - - - 2.779 22.905 34.871 37.601 37.811 -

9. Financijske obveze(anuiteti) - - 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 - - 26.000 - 38.000 28.400 20.600 - -

III. NETO PRIMICI (I - II) 0 0 0 0 6.202 2.582 3.533 - 1.827 8.168 7.684 -17.952 7.818 64.288 88.439 93.509 113.899 309.609

IV. KUMULATIV NETOPRIMITAKA

0 0 0 0 6.202 8.784 12.317 10.490 18.658 26.342 8.390 16.208 80.496 168.935 262.444 376.343 685.952

Analizirao je drugu godinu svoga poslovnog plana, kada jo nije ostvario punoiskoritenje kapaciteta i kada jo uvijek ima znaajno financijsko optereenje plaanja kamatana bankarski kredit. Unato takvom opreznom pristupu, pokazatelji su prihvatljivi.

Proraunom praga profitabilnosti utvrdio je da ve i s ostvarenih 200.000 kg kruha ipeciva, uz planirane prodajne cijene, moe ostvariti prihod kojim e pokriti ukupne trokove.To znai da planirani kapacitet od 321.000 kg kruha i peciva mora ostvariti sa 62,5%, a dapritom ne ostvari ni gubitak, ali ni dobit.

Minimalna prosjena prodajna cijena kruha i peciva koju Horvat mora ostvariti uziskoritenje kapaciteta 270.600 kg kruha i peciva je 1,086 kn/kg. To znai da prosjenaprodajna cijena 1,285 kn/kg moe pasti za oko 15,5%, a da se uz prodaju 270.600 kg kruha ipeciva ostvari prihod koji e pokriti sve trokove.

Podaci za ostale godine poslovnog plana samo su povoljniji.Gospodin Horvat je ocijenio da njegov poslovni plan moe izdrati znatno smanjenje

koliina proizvodnje i prodaje, a da jo uvijek moe namiriti sve trokove. ini mu se da jepothvat neto osjetljiviji na pad prodajnih cijena, iako i tu postoji prostora za oko 15%.

163


164

7. ZAKLJUAK

Premda je ve naveo niz razliitih podataka i pokazatelja koji obrazlau opravdanostulaganja u ovaj pothvat, Horvat saimlje one bitne odrednice koje mogu usmjeriti praktinoodluivanje o projektu i opravdati traenje bankarskog kredita za financiranje dijela ulaganja.

1. Ovaj poslovni plan je trino orijentiran, a temelji se na nezadovoljenoj potranji zapekarskim proizvodima u prigradskom naselju.

2. Poduzetnik iskoritava povoljnu lokaciju, ulae dio svoga graevinskog objekta i svojeznanje, te uz uvjete minimalne varijante proizvodnog i prodajnog kapaciteta, namjeravakvalitetom ui u konkuretnu trinu utakmicu s neaktivnim distributerima kruha i pecivakoji te proizvode dovoze iz grada udaljenog 20 km.

3. Prema analizi uinkovitosti poslovnim se planom ostvaruje bruto profitabilnost ukupnihsredstava preko 20%, a vlastitih sredstava poduzetnika i vie od 30%.

4. Mjereno kumulativom neto primitaka iz financijskog toka utvreno je da se ukupna ulaganjavraaju u definiranom vijeku poslovnog plana.

5. Investicijski projekt je i u svim godinama svog vijeka likvidan, tj. svojim ukupnimpriljevima sredstava uspijeva podmiriti sve svoje odljeve sredstava.

6. Na temelju analize osjetljivosti utvreno je da je taj investicijski projekt elastian bilo naeventualno smanjenje iskoritenja kapaciteta, ili pad prosjene prodajne cijene.

Na temelju iznesenih injenica i cjelokupno provedene ekonomsko-financijske analizeprihvaa se izvedba ovoga poslovnog plana/investicijskog projekta.


Documents

Poslovni plan - pekara HR