POSLOVNI PLAN - MojBiznisPlanmojbiznisplan.com/wp-content/uploads/2015/07/Biznis-plan-Pekara-HR.pdf · malo se ulaže u oglašavanje i izgradnju marke proizvoda, dok se suvremeni

PEKARA „ZLATNA PECIVA“

POSLOVNI PLAN - proizvodnja kruha i peciva -

Zagreb, siječanj 2014.

Ovaj primjer poslovnog plana preuzet je sa portala MojBiznisPlan.com.

Dozvoljena je neograničena uporaba ovog plana u edukativne svrhe ili kao osnove za izradu drugih poslovnih planova. Nije dozvoljena neovlaštena reprodukcija, prodaja, objavljivanje ili bilo kakva druga komercijalna uporaba ovog dokumenta, bez prethodne suglasnosti. Za sve dodatne informacije, kontaktirajte nas na:

[email protected].

Sve informacije sadržane u ovom biznis planu su fiktivnog karaktera i ne odnose se na bilo koje konkretno poduzeće ili pojedinca. U skladu s tim, bilo kakva sličnost sa stvarnim poduzećima, ličnostima, lokacijama ili

poslovnim aktivnostima, u potpunosti je slučajna i nenamjerna.

Ovaj primjer biznis plana ima isključivo edukativnu namjenu, tako da MojBiznisPlan ne snosi odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem podataka iz ovog biznis plana ili na bilo koji drugi način.

Copyright © MojBiznisPlan.com. Sva prava zadržana.

Sadržaj

1. Sažetak .................................................................................................................................................. 1

2. Uvod ..................................................................................................................................................... 2

2.1. O poduzeću ....................................................................................................................................... 2

2.2. O projektu ......................................................................................................................................... 2

3. Tržište prodaje ...................................................................................................................................... 4

3.1. Geografska dimenzija tržišta ............................................................................................................. 4

3.2. Ciljne grupe korisnika ........................................................................................................................ 4

3.3. Potencijal tržišta ................................................................................................................................ 4

3.4. Konkurencija ..................................................................................................................................... 5

3.5. Planirani prodajni asortiman ............................................................................................................. 6

3.6. Plan marketinga ................................................................................................................................ 7

3.7. Tržišna opravdanost projekta............................................................................................................ 7

4. Tržište nabave ....................................................................................................................................... 8

4.1. Identifikacija potrebnih vrsta i količina sirovina................................................................................ 8

4.2. Procjena nabavne cijene sirovina ...................................................................................................... 9

4.3. Definisanje ambalaže za osnovna pakiranja ..................................................................................... 9

4.4. Definisanje ambalaže za zbirna pakovanja...................................................................................... 10

4.5. Procjena nabavne cijene ambalaže ................................................................................................. 10

4.6. Struktura tržišta nabave .................................................................................................................. 10

5. Tehnološki aspekti projekta ................................................................................................................ 11

5.1. Kratak opis tehnološkog procesa .................................................................................................... 11

5.2. Infrastruktura .................................................................................................................................. 12

5.3. Građevinski objekti ......................................................................................................................... 12

5.4. Oprema ........................................................................................................................................... 12

5.5. Potrebne količine energije i vode .................................................................................................... 13

5.6. Procjena nabavnih cijena energenata i vode .................................................................................. 13

5.7. Potrebna radna snaga ..................................................................................................................... 13

5.8. Projekcija cijene radne snage .......................................................................................................... 14

6. Financijski aspekti projekta ................................................................................................................. 15

6.1. Proračun osnovnih sredstava .......................................................................................................... 15

6.2. Proračun trajnih obrtnih sredstava ................................................................................................. 15

6.3. Rekapitulacija ukupne vrijednosti projekta ..................................................................................... 15

6.4. Izvori financiranja ............................................................................................................................ 16

6.5. Obaveze prema izvorima financiranja ............................................................................................. 16

6.6. Troškovi ........................................................................................................................................... 16

6.6.1. Materijalni troškovi ............................................................................................................. 16

6.6.2. Nematerijalni troškovi ......................................................................................................... 18

6.6.3. Troškovi amortizacije .......................................................................................................... 19

6.6.4. Troškovi plaća ...................................................................................................................... 19

6.7. Ukupan prihod ................................................................................................................................ 19

6.8. Početna bilanca stanja .................................................................................................................... 20

6.9. Bilanca uspjeha ............................................................................................................................... 20

6.10. Gotovinski tok ................................................................................................................................. 21

Poslovni plan za pekaru www.MojBiznisPlan.com

1

1. Sažetak

Pekara „Zlatna peciva“ osnovana je u Zagrebu, kao zajednički poslovni projekat dva partnera. Pekara će na tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, koja će uključivati: razne vrste kruha, peciva, lisnata tijesta, pite i kolače. Jedan od glavnih aduta prilikom osvajanja tržišta bit će visok kvalitet uz konkurentne cijene, kako bi se privukli kupci srednje kupovne moći.

Primarno ciljno tržište geografski obuhvata područje gradske četvrti Trnje. Pored toga, planirano je širenje najprije na područja susjednih gradskih četvrti, a nakon toga i na cijeli teritorij Grada Zagreba.

Na tržištu se uočava postojanje značajne tražnje za proizvodima koji se planiraju proizvoditi. Slaba diferencijacija postojeće ponude, kao i postojanje velikog broja lokalnih konkurenata male pojedinačne snage, ukazuju da na tržištu ima dovoljno prostora za novog učesnika koji bi, na cijelom području grada i gravitirajućih opština, ponudio standardiziran i prepoznatljiv kvalitet, uz prihvatljive cijene.

S obzirom da vlasnici već posjeduju sopstveno zemljište, kao i adekvatan građevinski objekat u kojem će biti smještena pekara, dodatno investiciono ulaganje podrazumijevalo bi nabavku pekarske opreme, kao i obezbjeđenje potrebnih obrtnih sredstava.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,39 milijuna kn, od čega se 1,07 milijuna kn odnosi na osnovna sredstva, a 325.000 kn na obrtna sredstva.

Posmatrano po strukturi izvora financiranja, vlastito učešće iznosi 1,11 milijuna kn (zemljište i građevinski objekat u vrijednosti od 781.000 kn, kao i obrtna sredstva u vrijednosti od 325.000 kn), dok bi 285.000 kn potrebnih za nabavku opreme bilo obezbijeđeno iz kredita.

Kroz ovaj projekat planirano je zapošljavanje 12 radnika, odgovarajuće stručne spreme. Na taj način, projekat će doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na ciljnom tržištu.

Financijske projekcije rađene su za period od pet godina. Projektovani godišnji prihod u prvoj godini iznosio bi oko 8,5 milijuna kn, dok bi u petoj godini dostigao nivo od oko 14,2 milijuna kn.

Sa aspekta rentabilnosti, projekat je održiv tokom cijelog posmatranog perioda eksploatacije, pri čemu se u prvoj godini ostvaruje neto dobit od 1,7 milijuna kn, koja uz konstantan rast, u petoj godini dostiže iznos od 3,2 milijuna kn.

Projektovani gotovinski tok pokazuje suficit u svim godinama, što ukazuje da je projekat stabilan i likvidan tokom cijelog perioda eksploatacije.

Sve navedeno ukazuje da ovaj projekat ima svoju tržišnu, ali i investicijsku opravdanost.


2

2. Uvod

2.1. O poduzeću

Naziv poduzeća: Pekara „Zlatna peciva“, d.o.o. Zagreb

Adresa: Omladinska bb, 10000 Zagreb

Direktor Damir Marić

Pravni status Društvo sa ograničenom odgovornošću

Vlasnička struktura:

Vlasnik % vlasništva

Damir Marić 51%

Davorin Kovačević 49%

Osnovna djelatnost (šifra) 10.7 Proizvodnja pekarskih i brašneno-konditorskih proizvoda

Pekara „Zlatna peciva“ osnovana je u Zagrebu, kao zajednički poslovni projekat dva partnera.

G. Damir Marić je diplomirani ekonomista, koji posjeduje dugogodišnje iskustvo u oblastima upravljanja, prodaje i marketinga. G. Davorin Kovačević je diplomirani inžinjer tehnologije iz oblasti prehrambene industrije, sa dugogodišnjim iskustvom rada u pekarskoj industriji.

Kao rezultat želje da pokrenu sopstveni biznis, kao i kompatibilnosti ličnih znanja, vještina i poslovnog iskustva, registrirali su zajedničku firmu, koja će se baviti proizvodnjom pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača. Pored sopstvenog angažmana, u firmi će biti zaposleni i dodatni radnici, kako bi se poslovni proces mogao nesmetano odvijati.

Partneri će u firmu uložiti sopstvena novčana sredstva, a pored toga nedostajuća sredstva bit će obezbijeđena kroz kreditno zaduženje u banci.

Poduzeće planira da se na tržištu nametne jednistvenom ponudom proizvoda, uz prepoznatljiv visok kvalitet i prihvatljive cijene.

2.2. O projektu

Pekara „Zlatna peciva“ će na tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, koja će uključivati: razne vrste kruha, peciva, lisnata tijesta, pite i kolače.

Nastojaće se izgraditi snažna tržišna pozicija, najprije na području nekoliko gradskih četvrti, a kasnije i na području cijelog Grada Zagreba, otvaranjem sopstvenih proizvodno-


3

prodajnih punktova u pojedinim gradskim opštinama, ali i koristeći distributivnu mrežu lokalnih marketa i samousluga.

Jedan od glavnih aduta prilikom osvajanja tržišta bit će visok kvalitet uz konkurentne cijene, kako bi se privukli kupci srednje kupovne moći.


4

3. Tržište prodaje

3.1. Geografska dimenzija tržišta

Primarno tržište poduzeća je područje gradske četvrti Trnje.

U kasnijim fazama razvoja planira se najprije širenje na područja susjednih gradskih četvrti (Donji Grad, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i Peščenica – Žitnjak), a nakon toga i na cijeli teritorij Grada Zagreba.

3.2. Ciljne grupe korisnika

Kao ciljne grupe kupaca javljaju se:

domaćinstva

učenici i studenti

restorani.

Pored lokalnog stanovništva, očekuje se da će oko 15% prodaje činiti turisti koji posjećuju Zagreb.

Posmatrano po starosnoj dobi, očekuje se da će srednji i stariji segment potrošača biti više zastupljen kada se posmatra prodaja kruha, dok će mlađi potrošači biti zastupljeniji kod prodaje peciva i lisnatih tijesta. U prodaji pita i kolača se očekuje podjednaka zastupljenost i starije i mlađe populacije.

3.3. Potencijal tržišta

Prema zvaničnim statističkim podacima, na primarnom ciljnom tržištu živi oko 42.000 stanovnika, dok populacija na širem tržištu broji oko 790.000 stanovnika.1

Imajući u vidu da se radi o proizvodima koje svakodnevno konzumiraju gotovo svi stanovnici, može se procijeniti ukupna apsorpciona moć tržišta. Istraživanje tržišta pokazalo je da prosječna potrošnja navedenih proizvoda iznosi 0,2 kg dnevno po stanovniku.

Na bazi prethodnih podataka, može se izračunati da ukupna apsorcijska moć za proizvodima pekarske industrije na širem ciljnom tržištu iznosi oko 158 tona dnevno, odnosno oko 58 tisuća tona godišnje.

Detaljnija struktura, po općinama, prikazana je u sljedećoj tabeli:

1 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske


5

R.b. Općina Broj

stanovnika Ukupna godišnja potrošnja (u kg)

1 Donji grad 37.024 2.702.752

2 Gornji grad - Medveščak 30.962 2.260.226

3 Trnje 42.282 3.086.586

4 Maksimir 48.902 3.569.846

5 Peščenica - Žitnjak 56.487 4.123.551

6 Novi Zagreb - istok 59.055 4.311.015

7 Novi Zagreb - zapad 58.103 4.241.519

8 Trešnjevka - sjever 55.425 4.046.025

9 Trešnjevka - jug 66.674 4.867.202

10 Črnomerec 38.546 2.813.858

11 Gornja Dubrava 61.841 4.514.393

12 Donja Dubrava 36.363 2.654.499

13 Stenjevec 51.390 3.751.470

14 Podsused - Vrapče 45.759 3.340.407

15 Podsljeme 19.165 1.399.045

16 Sesvete 70.009 5.110.657

17 Brezovica 12.030 878.190

UKUPNO CILJNO TRŽIŠTE 790.017 57.671.241

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Uz pretpostavku ostvarivanja tržišnog učešća od 1%, ukupno bi se na dnevnom nivou moglo plasirati oko 1.580 kg proizvoda, odnosno oko 577.000 kg godišnje.

3.4. Konkurencija

Na ciljnom tržištu prisutan je veliki broj konkurenata koji proizvode na području užeg ciljnog tržišta ali i onih koji proizvode izvan ovog područja.

Među važnije konkurente ubrajamo:

lanac pekara „Kroasan“

lanac pekara „Kifla“

lanac pekara „Centar“.

Pored navedenih, prisutan je i značajan broj manjih pekara. Međutim, niti jedan konkurent nema pojedinačno tržišno učešće veće od 5%, što ukazuje da je tržište prilično usitnjeno.

Uočljivo je da je većina konkurenata orijentirana lokalno, odnosno pokrivaju samo one dijelove grada koji geografski gravitiraju njihovim prodajnim objektima. Pri tome, ne postoji neka značajnija razlika u asortimanu i kvalitetu proizvoda, koja bi omogućila većini potrošača da pouzdano identificiraju proizvode jednog konkurenta u odnosu na ostale.


6

Najveći broj konkurenata oslanja se na direktnu promociju unutar svojih prodajnih objekata, povremenu podjelu promotivnih letaka, kao i na preporuke postojećih kupaca, dok se u manjoj mjeri koriste određeni vidovi unaprijeđenja prodaje (akcije, popusti i sl.). Veoma malo se ulaže u oglašavanje i izgradnju marke proizvoda, dok se suvremeni kanali komuniciranja (internet, društvene mreže i sl.), gotovo i ne koriste.

3.5. Planirani prodajni asortiman

Proizvodni asortiman činiće sljedeće grupe proizvoda:

- kruh (bijeli, polubijeli, integralni, raženi)

- peciva (kifla, kajzerica, pletenica, slani štapić)

- lisnato tijesto (kroasani, punjeni slani kroasani, punjeni slatki kroasani)

- burek (s mesom, sirom, špinatom, krumpirom)

- kolači (razne vrste sitnih kolača). Pregled svih proizvoda, kao i maksimalni godišnji kapaciteti, predstavljeni su sljedećoj tabeli:

R.b. Proizvod Jedinica mjere

Prosječna dnevna količina

Maksimalan godišnji

kapacitet

I KRUH

1 Bijeli kruh kom. 1.000 360.000

2 Polubijeli kruh kom. 1.000 360.000

3 Integralni kruh kom. 500 180.000

4 Raženi kruh kom. 500 180.000

II PECIVA

5 Kifla kom. 1.500 540.000

6 Kajzerica kom. 1.500 540.000

7 Pletenica kom. 1.500 540.000

8 Slani štapić kom. 1.500 540.000

III LISNATA TIJESTA

9 Kroasan kom. 1.000 360.000

10 Punjeni slani kroasan kom. 1.000 360.000

11 Punjeni slatki kroasan kom. 1.000 360.000

IV BUREK

12 Burek s mesom (300g) kom. 500 180.000

13 Burek sa sirom (300g) kom. 500 180.000

14 Burek sa špinatom (300g) kom. 300 108.000

15 Burek s krumpirom (300g) kom. 300 108.000

V KOLAČI

16 Sitni kolači kg 50 18.000


7

3.6. Plan marketinga

Imajući u vidu karakteristike tržišta, kao i snagu i aktivnosti konkurencije, tržišna prepoznatljivost nastojaće se izgraditi prvenstveno kroz ljubaznost prodajnog osoblja, standardno visok kvalitet ponuđenih proizvoda i prihvatljive cijene.

Promotivne aktivnosti bit će u početku usmjerene prvenstveno prema lokalnim domaćinstvima, kako bi se izgradila stabilna baza redovitih kupaca. Nakon toga, nastojaće se dalje graditi reputacija pekare i upoznatost potrošača sa njenom ponudom i cijenama, kako bi se olakšao ulazak u maloprodajne objekte i podstakao dalji rast prodaje.

Od instrumenata promocije koristiće se lična prodaja, oglašavanje i unaprijeđenje prodaje, što podrazumijeva: štampanje i distribuciju promotivnih letaka, emitiranje promotivnih poruka na lokalnim radio postajama, organiziranje periodičnih prodajnih akcija sa cjenovnim popustima i sl. Pored toga, koristiće se i oglašavanje putem interneta i društvenih mreža, kako bi se privukli mlađi segmenti kupaca (učenici i studenti).

Poseban akcenat biće stavljen na kontakte i komunikaciju sa vlasnicima i menadžerima maloprodajnih objekata, kojima će se nuditi brza isporuka, povoljni uvjeti plaćanja i stimulativna rabatna politika. Na taj način, nastojaće se osigurati prisustvo prodajnog asortimana u što većem broju prodavaonica, samousluga i marketa na području ciljnih općina, što će imati pozitivan utjecaj na širenje poslovanja i rast prodaje.

3.7. Tržišna opravdanost projekta

Na tržištu se uočava postojanje značajne tražnje za proizvodima koji se planiraju proizvoditi. Slaba diferencijacija postojeće ponude, kao i postojanje velikog broja lokalnih konkurenata male pojedinačne snage, ukazuju da na tržištu ima dovoljno prostora za novog učesnika koji bi, na cijelom području grada i gravitirajućih općina, ponudio standardiziran i prepoznatljiv kvalitet, uz prihvatljive cijene.

Zbog svega navedenog može se reći da ovaj projekat ima svoje tržišno opravdanje.


8

4. Tržište nabave

4.1. Identifikacija potrebnih vrsta i količina sirovina

U procesu proizvodnje potrebno je obezbijediti sljedeće vrste i količine sirovina:

R.b. Vrsta sirovine Jedinica mjere Godišnja količina

1 Pšenično brašno tip 500 kg 1.356.516

2 Pšenično brašno tip 400 kg 162.000

3 Pšenično brašno tip 850-1000 kg 13.482

4 Pšenično integralno brašno kg 32.832

5 Raženo brašno kg 13.482

6 Sol kg 24.732

7 Kvasac kg 24.444

8 Aditiv kg 11.196

9 Sitan sir kg 23.400

10 Ulje l 73.440

11 Mljeveno meso kg 13.860

12 Crni luk kg 1.728

13 Šećer kg 15.120

14 Šećer u prahu kg 5.760

15 Džem kg 21.600

16 Margarin kg 108.000

17 Šunka kg 16.200

18 Sir kg 5.400

19 Špinat kg 5.400

20 Krumpir kg 9.000

21 Maslac kg 3.600

22 Čokolada kg 3.600

23 Papar kg 270

UKUPNO


9

4.2. Procjena nabavne cijene sirovina

Nabavne cijene sirovina projektovane su na nešto višem nivou od trenutnih tržišnih cijena i prikazane su u sljedećoj tabeli:

R.b. Vrsta sirovine Jedinica mjere Nabavna cijena (kn)

1 Pšenično brašno tip 500 kg 2,11

2 Pšenično brašno tip 400 kg 2,58

3 Pšenično brašno tip 850-1000 kg 2,58

4 Pšenično integralno brašno kg 2,58

5 Raženo brašno kg 2,58

6 Sol kg 1,17

7 Kvasac kg 5,86

8 Aditiv kg 20,31

9 Sitni sir kg 11,72

10 Ulje l 7,81

11 Mljeveno meso kg 35,15

12 Crni luk kg 2,73

13 Šećer kg 5,08

14 Šećer u prahu kg 5,08

15 Džem kg 9,76

16 Margarin kg 10,94

17 Šunka kg 25,78

18 Sir edamer kg 33,20

19 Špinat kg 3,91

20 Krumpir kg 3,91

21 Maslac kg 42,96

22 Čokolada kg 39,05

23 Papar kg 39,05

4.3. Definisanje ambalaže za osnovna pakiranja

Za pakiranje pojedinačnih proizvoda koristiće se papirne kese, folijske kese i papirne kutije. Pored toga, koristiće se i aluminijska folija kojom će se oblagati kutije za kolače, kako ne bi došlo do vlaženja ambalaže.

Za potrebe projektovanog obima proizvodnje, neophodno je obezbijediti sljedeće vrste i količine ambalaže:


10

R.b. Vrsta ambalaže Jedinica mjere Godišnja količina

1 Papirna kesa kom. 2.736.000

2 Folijska kesa kom. 2.160.000

3 Papirna kutija kom. 72.000

4 Aluminijska folija m 36.000

4.4. Definisanje ambalaže za zbirna pakovanja

Gotovi proizvodi transportiraju se do maloprodajnih objekata u specijalnim plastičnim gajbama (kruh) i kartonskim kutijama (ostali proizvodi). Plastične gajbe su tip povratne ambalaže koji se koristi višekratno, dok se kartonske kutije koriste jednokratno.

R.b. Vrsta zbirne ambalaže Jedinica mjere Godišnja količina

1 Plastične gajbe kom. 300

2 Kartonske kutije kom. 81.000

4.5. Procjena nabavne cijene ambalaže

R.b. Repromaterijal Jedinica mjere Nabavna cijena

(kn)

1 Papirna kesa kom. 0,20

2 Folijska kesa kom. 0,08

3 Papirna kutija kom. 1,56

4 Aluminijska folija kom. 0,39

5 Plastične gajbe kom. 39,05

6 Kartonske kutije kom. 1,95

4.6. Struktura tržišta nabave

Nabava sirovina vršiće se u najvećoj mjeri od specijaliziranih dobavljača. Sa dobavljačima će se nastojati zaključiti dugoročni ugovori o suradnji, kako bi se obezbijedile niže cijene i stabilnost i kontinuitet snabdijevanja.

Nabavka ambalaže i repromaterijala vršiće se od domaćih dobavljača ili dobavljača u bližem okruženju, pri čemu će se voditi računa o potrebama proizvodnog procesa, cijenama i komercijalnim uvjetima za nabavu.


11

5. Tehnološki aspekti projekta

5.1. Kratak opis tehnološkog procesa

Generalno posmatrano, proizvodni proces sastoji se od nekoliko faza:

1) Priprema sirovina

U ovoj fazi potrebno je pripremiti osnovne sirovine. Priprema brašna sastoji se u miješanju, prosijavanju i izdvajanju eventualno prisutnih primjesa. Priprema kvasca podrazumijeva rastvaranje kvasca u vodi, kako bi se on kasnije ravnomjerno raspodijelio u tijestu. Priprema soli obuhvata rastvaranje u vodi, u odgovarajućem omjeru, te cijeđenje rastvora pomoću cjedila. Priprema vode sastoji se od miješanja hladne i tople vode kako bi se dobila tehnološki optimalna temperatura.

2) Pravljenje tijesta

Nakon pripreme brašna, kvasca, soli, vode i ostalih dodataka u određenim omjerima, oni se miješaju pomoću miksera za tijesto. Miješanje se odvija u propisanom načinu i trajanju, u zavisnosti od tipa tijesta koje se priprema.

3) Fermentacija

Pripremljeno tijesto ostavlja se u posudama, kako bi fermentiralo. Trajanje fermentacije zavisi od izbora tehnološkog postupka, odnosno od količine pekarskog kvasca.

4) Dijeljenje tijesta

Nakon završene fermentacije, tijesto se transportira do djelilice, gdje se odvajaju komadi tijesta željene mase.

5) Okruglo oblikovanje tijesta

Pomoću mašine za okruglo oblikovanje tijesta, komadi tijesta se valjaju i oblikuju u loptaste forme, kako bi se dobila glatka površina tijesta. Na ovaj način, onemogućava se izlazak stvorenih plinova iz tijesta.

6) Odležavanje tijesta

Nakon završenog okruglog oblikovanja, tijesto se transportira do radnog stola, na kojem se ostavlja da odleži.

7) Oblikovanje tijesta

Nakon odležavanja, okrugli komadi tijesta se transportiraju do mašine za duguljasto oblikovanje, kako bi se dobio željeni finalni oblik.

8) Završna fermentacija

Prije pečenja, tijesto se u finalnom obliku ostavlja da dodatno odleži, kako bi se dovršio proces fermentacije. Završna fermentacija obavlja se na kolicima kojima se tijesto transportira do komore za završnu fermentaciju.


12

9) Pečenje

Tijesto kod kojeg je proces fermentacije završen, transportira se do peći, u kojoj se peče na propisanoj temperaturi i u propisanom trajanju.

Tehnološki procesi za pojedine vrste proizvoda mogu u manjoj mjeri da odstupaju od opisanog tehnološkog procesa, u zavisnosti od njihove specifičnosti.

5.2. Infrastruktura

Za odvijanje poslovnog procesa neophodno je obezbijediti adekvatne infrastrukturne uslove, koji podrazumijevaju priključak na elektroenergetsku, vodovodnu, kanalizacionu i PTT mrežu.

S obzirom da se je objekat u kome će se obavljati poslovna aktivnost potpuno opremljen, svi infrastukturni zahtjevi su riješeni na adekvatan način.

5.3. Građevinski objekti

Za odvijanje planiranog poslovnog procesa koristiće se vlastiti poslovni objekat, koji se sastoji iz sljedećih cjelina:

- proizvodni dio (200 m2)

- skladišni dio (100 m2)

- prodajni dio (50 m2)

- uredski dio (50 m2).

Veličina i opremljenost poslovnog prostora u potpunosti zadovoljava sve tehnološke zahtjeve neophodne za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa.

Poslovni objekat je privatno vlasništvo vlasnika i biće u procesu osnivanja unesen u kapital poduzeća, kao sopstveni ulog. Procijenjena vrijednost građevinskog objekta je 781.000 kn.

5.4. Oprema

Za odvijanje procesa proizvodnje neophodno je obezbijediti sljedeću opremu:

R.b. Vrsta opreme Jedinica mjere

Količina Nabavna cijena

(kn) Vrijednost

(kn)

1 Rotaciona peć kom. 1 78.108 78.108

2 Mikser kom. 1 23.432 23.432

3 Djelilica kom. 1 19.527 19.527

4 Sjeckalica za kruh i peciva kom. 1 7.811 7.811

5 Laminator za tijesto kom. 1 11.716 11.716


13

6 Komora za fermentaciju kom. 1 11.716 11.716

7 Pekarski radni sto kom. 3 5.858 17.574

8 Pekarska kolica kom. 5 1.562 7.811

9 Vaga kom. 2 1.367 2.734

10 Tepsija kom. 50 39 1.953

11 Pekarska lopata kom. 10 117 1.172

12 Pleh kom. 100 234 23.432

13 Transportno vozilo kom. 2 39.054 78.108

UKUPNO 285.094

5.5. Potrebne količine energije i vode

Ukupno potrebne količine energenata i vode na godišnjem nivou predstavljene su u sljedećoj tabeli:

R.b. Stavka Jedinica mjere Godišnja količina

1 Električna energija kWh 108.000

2 Gorivo l 10.800

3 Voda m3 720

5.6. Procjena nabavnih cijena energenata i vode

U narednoj tabeli prikazane su nabavne cijene potrebnih energenata i vode:

R.b. Stavka Jedinica mjere Jedinična cijena

(kn)

1 Električna energija kWh 0,74

2 Gorivo l 7,00

3 Voda m3 15,00

5.7. Potrebna radna snaga

Na osnovu tehnoloških i organizacijskih zahtjeva, procijenjene su potrebe za radnom snagom. Sistematizacijom su predviđena sljedeća radna mjesta:


14

R.b. Radno mjesto Stručna sprema Broj potrebnih izvršilaca

1 Direktor VSS 1

2 Adminstrativni radnik VSS ili VŠS 1

3 Tehnolog VSS 1

4 Pekar SSS 6

5 Vozač SSS 3

UKUPNO 12

5.8. Projekcija cijene radne snage

Troškovi radne snage po svakom radnom mjestu, prikazani su u sljedećoj tabeli:

R.b. Radno mjesto Isplaćena plaća

(kn) Porezi i doprinosi

(kn) Trošak plaće

(kn)

1 Direktor 7.811 5.468 13.278

2 Adminstrativni radnik 3.905 2.734 6.639

3 Tehnolog 5.858 4.101 9.959

4 Pekar 3.124 2.187 5.311

5 Vozač 3.124 2.187 5.311


15

6. Financijski aspekti projekta

6.1. Proračun osnovnih sredstava

R.b. Vrste sredstava Postojeća

sredstva (kn) Nova sredstva

(kn) UKUPNO

(kn)

1 Zemljište, infrastruktura, građevinski objekti 781.080 0 781.080

2 Oprema 0 285.094 285.094

UKUPNO 781.080 285.094 1.066.174

6.2. Proračun trajnih obrtnih sredstava

Trajna obrtna sredstva predstavljaju iznos kapitala koji je potreban tokom cijele poslovne godine kako bi se nesmetano odvijalo poslovanje poduzeća. Dva najbitnija parametra za proračun trajnih obrtnih sredstava su iznos i period vezivanja obrtnog kapitala. Dani vezivanja za sve stavke utvrđeni su na osnovu prosječnog trajanja pojedinih faza:

R.b. Stavka Godišnji iznos

(kn) Dani

vezivanja Koeficijent

obrta Potrebna obrtna

sredstva (kn)

1 Zalihe sirovina i ambalaže 8.627.819 30 12 718.985

2 Proizvodnja u toku 9.773.145 1 360 27.148

3 Zalihe gotovih proizvoda 11.371.275 2 180 63.174

4 Potraživanja 14.214.094 5 72 197.418

5 Sredstva na žiro računu 14.214.094 3 120 118.451

UKUPNE POTREBE 58.200.427 - - 1.125.175

6 Dobavljači 8.627.819 30 12 718.985

7 Amortizacija 48.036 30 12 4.003

8 Plaće 932.141 30 12 77.678

UKUPNO IZ TEKUĆEG POSLOVANJA 9.607.996 - - 800.666

UKUPNO TRAJNA OBRTNA SREDSTVA 48.592.430 - - 324.509

6.3. Rekapitulacija ukupne vrijednosti projekta

R.b. Vrsta sredstava Iznos (kn) %

1 Osnovna sredstva 1.066.174 76,7%

2 Obrtna sredstva 324.509 23,3%

UKUPNO 1.390.683 100,0%


16

6.4. Izvori financiranja

Projekat će biti financiran najvećim dijelom iz sopstvenih sredstava. Vlasnici planiraju da u kapital poduzeća unesu sopstveni objekat sa pripadajućim zemljištem i pratećom infrastrukturom (781.080 kn), kao i da obezbijede potrebna obrtna sredstva (324.509 kn). Sredstva za nabavku opreme (285.094 kn) planiraju se obezbijediti iz kredita.

R.b. Izvor Iznos (kn) %

1 Sopstvena sredstva 1.105.589 79,5%

2 Kredit 285.094 20,5%

UKUPNO 1.390.683 100,0%

6.5. Obaveze prema izvorima financiranja

Kredit za nabavku opreme, u iznosu od 285.000 kn, uzima se na period od 5 godina, uz godišnju kamatnu stopu od 6% i grejs period od 12 mjeseci.

Prema otplatnom planu banke, u prvoj godini platiće se samo iznos dospjele kamate, u iznosu od 9.121 kn. U preostalim godinama korištenja kredita, u anuitetima je sadržana i glavnica tako da godišnji troškovi iznose 80.395 kn.

6.6. Troškovi Sumarni pregled svih vrsta troškova, u godini punog korištenja kapaciteta, prikazan je u sljedećoj tabeli:

R.b. Troškovi Godišnji iznos (kn)

1 Materijalni troškovi 8.887.869

2 Nematerijalni troškovi 222.608

3 Amortizacija 48.036

4 Plaće 932.141

UKUPNO 10.090.654

6.6.1. Materijalni troškovi

Materijalni troškovi obuhvataju troškove potrebnih sirovina i ambalaže, kao i trošak energenata i vode.


17

Potrebne sirovine

R.b. Naziv sirovine Jedinica mjere Godišnja količina

Cijena po jed. mjere (kn)

Ukupno (kn)

1 Pšenično brašno tip 500 kg 1.356.516 2,11 2.860.778

2 Pšenično brašno tip 400 kg 162.000 2,58 417.565

3 Pšenično brašno tip 850-1000 kg 13.482 2,58 34.751

4 Pšenično integralno brašno kg 32.832 2,58 84.627

5 Raženo brašno kg 13.482 2,58 34.751

6 Sol kg 24.732 1,17 28.977

7 Kvasac kg 24.444 5,86 143.195

8 Aditiv kg 11.196 20,31 227.369

9 Sitni sir kg 23.400 11,72 274.159

10 Ulje l 73.440 7,81 573.625

11 Mljeveno meso kg 13.860 35,15 487.160

12 Crni luk kg 1.728 2,73 4.724

13 Šećer kg 15.120 5,08 76.765

14 Šećer u prahu kg 5.760 5,08 29.244

15 Džem kg 21.600 9,76 210.892

16 Margarin kg 108.000 10,94 1.180.993

17 Šunka kg 16.200 25,78 417.565

18 Sir edamer kg 5.400 33,20 179.258

19 Špinat kg 5.400 3,91 21.089

20 Krompir kg 9.000 3,91 35.149

21 Maslac kg 3.600 42,96 154.654

22 Čokolada kg 3.600 39,05 140.594

23 Papar kg 270 39,05 10.545

UKUPNO - - - 7.628.427

Potrebna ambalaža

R.b. Ambalaža Jedinica mjere

Godišnja količina

Cijena po jed. mjere

Iznos u prvoj godini (kn)

1 Papirna kesa kom 2.736.000 0,20 534.259

2 Folijska kesa kom 2.160.000 0,08 168.713

3 Papirna kutija kom 72.000 1,56 112.476

4 Aluminijska folija m 36.000 0,39 14.059

5 Plastične gajbe kom 300 39,05 11.716


18

6 Kartonske kutije kom 81.000 1,95 158.169

UKUPNO - - - 999.392

Potrebni energenti i voda

R.b. Energent Jedinica mjere Godišnja količina

Cijena po jed. mjere

Iznos u prvoj godini (kn)

1 Električna energija kWh 108.000 0,74 79.920

2 Gorivo l 10.800 7,00 75.600

3 Voda m3 720 15,00 10.800

UKUPNO - - - 166.320

Zbirni pregled materijalnih troškova

R.b. Stavka Godišnji iznos (kn)

1 Sirovine 7.628.427

2 Ambalaža 999.392

3 Energenti i voda 166.320

4 Materijal za investiciono održavanje 46.865

5 Ostali materijalni troškovi (kancelarijski materijal, mazivo itd.) 46.865

UKUPNO 8.887.869

6.6.2. Nematerijalni troškovi

Nematerijalni troškovi nastaju izvan procesa proizvodnje ali su nužni za odvijanje svih poslovnih aktivnosti u poduzeću. U pregledu koji slijedi date su vrijednosti koje su planskog karaktera (njihova vrijednost procijenjena je na bazi iskustvenih informacija).

R.b. Troškovi Godišnji iznos (kn)

1 Troškovi održavanja vozila 11.716

2 Troškovi marketinga 93.730

3 Naknada vanjskim suradnicima (knjigovođa) 23.432

4 Osiguranje 46.865

5 Poslovne takse 23.432

6 Ostali nematerijalni troškovi 23.432

UKUPNO 222.608


19

6.6.3. Troškovi amortizacije

Pri proračunu amortizacije korištena je godišnja stopa amortizacije građevina od 2,5%, a opreme od 10%.

Polazeći od definiranih vrijednosti građevinskih objekata i opreme, godišnji iznos amortizacije je 48.036 kn (19.527 kn za objekte i 28.509 kn za opremu).

6.6.4. Troškovi plaća

Na osnovu tehnoloških i organizacijskih zahtjeva biće zaposleno ukupno 12 radnika odgovarajućih kvalifikacija. Troškovi plaća iskazani su u godišnjem bruto iznosu.

R.b. Radno mjesto Broj

izvršilaca Vrijednost isplaćenih

plaća (kn) Porezi i

doprinosi (kn) Troškovi plaća

(kn)

1 Direktor 1 93.730 65.611 159.340

2 Adminstrativni radnik 1 46.865 32.805 79.670

3 Tehnolog 1 70.297 49.208 119.505

4 Pekar 6 224.951 157.466 382.417

5 Vozač 3 112.476 78.733 191.208

UKUPNO 12 548.318 383.823 932.141

6.7. Ukupan prihod

Projekcija ukupnog prihoda data je na osnovu podataka o planiranoj količini finalnih proizvoda, te planirane prodajne cijene po jedinici proizvoda.

R.b. Proizvod Jedinica mjere

Godišnja količina

Jedinična cijena (kn)

Godišnji prihodi (kn)

I KRUH

1 Bijeli kruh kom. 360.000 3,91 1.405.944

2 Polubijeli kruh kom. 360.000 3,51 1.265.350

3 Integralni kruh kom. 180.000 4,69 843.566

4 Raženi kruh kom. 180.000 4,69 843.566

II PECIVA

5 Kifla kom. 540.000 1,17 632.675

6 Kajzerica kom. 540.000 1,17 632.675

7 Pletenica kom. 540.000 1,17 632.675

8 Slani štapić kom. 540.000 1,17 632.675


20

III LISNATA TIJESTA

9 Kroasan kom. 360.000 2,34 843.566

10 Punjeni slani kroasan kom. 360.000 2,73 984.161

11 Punjeni slatki kroasan kom. 360.000 2,73 984.161

IV BUREK

12 Burek s mesom (300g) kom. 180.000 7,81 1.405.944

13 Burek sa sirom (300g) kom. 180.000 6,64 1.195.052

14 Burek sa špinatom(300g) kom. 108.000 6,64 717.031

15 Burek s krumpirom(300g) kom. 108.000 5,86 632.675

V KOLAČI

16 Sitni kolači kg 18.000 31,24 562.378

UKUPNO (I+II+III+IV+V) 14.214.094

6.8. Početna bilanca stanja

Na osnovu relevantnih ekonomskih parametara (iznosi stalnih i obrtnih sredstava, te kapitala i obaveza), iskazane su vrijednosti aktive i pasive u početnoj bilanci stanja.

AKTIVA PASIVA

Stavka Iznos (kn) Stavka Iznos (kn)

Stalna sredstva 1.066.174 Sopstveni kapital 386.604

Obrtna sredstva 324.509 Obaveze 1.004.079

UKUPNO AKTIVA 1.390.683 UKUPNO PASIVA 1.390.683

6.9. Bilanca uspjeha

U bilanci uspjeha iskazani su po stavkama prihodi, rashodi i dobit.

Pretpostavljeno je da se u prvoj godini radi sa 60% efikasnosti kapaciteta, pa su i odgovarajuće vrijednosti prihoda i rashoda korigovane naniže. Svake naredne godine efikasnost se povećava za po 10 p.p., tako da je u petoj godini efikasnost maksimalna, pa su i vrijednosti iskazane u punom iznosu.

Projekcijama je obuhvaćen period od 5 godina.


21

R.b. Stavka Period eksploatacije projekta

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

I UKUPAN PRIHOD 8.528.456 9.949.866 11.371.275 12.792.684 14.214.094

1 Prihod od prodaje 8.528.456 9.949.866 11.371.275 12.792.684 14.214.094

II UKUPNI RASHODI 6.455.584 7.437.905 8.348.953 9.260.001 10.171.048

2 Materijalni troškovi 5.332.721 6.221.508 7.110.295 7.999.082 8.887.869

3 Nematerijalni troškovi 133.565 155.825 178.086 200.347 222.608

4 Amortizacija 48.036 48.036 48.036 48.036 48.036

5 Plaće 932.141 932.141 932.141 932.141 932.141

6 Anuiteti 9.121 80.395 80.395 80.395 80.395

III DOBIT (I-II) 2.072.872 2.511.960 3.022.322 3.532.684 4.043.046

7 Porez na dobit 414.574 502.392 604.464 706.537 808.609

IV NETO DOBIT 1.658.298 2.009.568 2.417.858 2.826.147 3.234.436

Kao što se vidi, projekat je održiv i profitabilan tokom cijelog perioda eksploatacije.

6.10. Gotovinski tok

Rb Stavka Period eksploatacije projekta

0. godina 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

I POČETNO STANJE GOTOVINE 0 324.509 2.030.843 4.088.448 6.554.342 9.428.525

II GOTOVINSKI ULAZI 1.390.683 8.528.456 9.949.866 11.371.275 12.792.684 14.214.094

1 Prihod od prodaje 0 8.528.456 9.949.866 11.371.275 12.792.684 14.214.094

2 Sopstvena sredstva 1.105.589 0 0 0 0 0

3 Kredit 285.094 0 0 0 0 0

III GOTOVINSKI IZLAZI 1.066.174 6.822.122 7.892.261 8.905.381 9.918.501 10.931.621

4 Osnovna sredstva 1.066.174 0 0 0 0 0

5 Materijalni troškovi 0 5.332.721 6.221.508 7.110.295 7.999.082 8.887.869

6 Nematerijalni troškovi 0 133.565 155.825 178.086 200.347 222.608

7 Plaće 0 932.141 932.141 932.141 932.141 932.141

8 Anuiteti 0 9.121 80.395 80.395 80.395 80.395

9 Porez na dobit 0 414.574 502.392 604.464 706.537 808.609

IV GOTOVINSKI SUFICIT (II-III) 324.509 1.706.334 2.057.605 2.465.894 2.874.183 3.282.473

Tokom cijelog perioda eksploatacije projekat je likvidan, odnosno konstantno ostvaruje suficit novčanog toka.

Ovaj primjer poslovnog plana preuzet je sa portala MojBiznisPlan.com.

Dozvoljena je neograničena uporaba ovog plana u edukativne svrhe ili kao osnove za izradu drugih poslovnih planova. Nije dozvoljena neovlaštena reprodukcija, prodaja, objavljivanje ili bilo kakva druga komercijalna

uporaba ovog dokumenta, bez prethodne suglasnosti. Za sve dodatne informacije, kontaktirajte nas na: [email protected].

Sve informacije sadržane u ovom biznis planu su fiktivnog karaktera i ne odnose se na bilo koje konkretno

poduzeće ili pojedinca. U skladu s tim, bilo kakva sličnost sa stvarnim poduzećima, ličnostima, lokacijama ili poslovnim aktivnostima, u potpunosti je slučajna i nenamjerna.

Ovaj primjer biznis plana ima isključivo edukativnu namjenu, tako da MojBiznisPlan ne snosi odgovornost za

bilo kakvu štetu nastalu korištenjem podataka iz ovog biznis plana ili na bilo koji drugi način.

Copyright © MojBiznisPlan.com. Sva prava zadržana.

Sve što treba da znate o pisanju biznis plana - na jednom mjestu!

MojBiznisPlan je specijalizirani portal namijenjen svima onima kojima je potreban poslovni plan. Posjetite nas i saznajte:

Šta je biznis plan?

Ukoliko vam nije baš najjasnije šta je to poslovni plan i čemu služi, možete pročitati različite definicije, upoznati se sa vrstama biznis planova, kao i saznati koji su njihovi osnovni elementi. Obavezno štivo za one koji se prvi put susreću sa pojmom „poslovni plan“!

Kako se pravi biznis plan?

Ovaj praktični vodič će vas kroz nekoliko koraka provesti kroz proces izrade biznis plana – brzo i jednostavno! Ako nakon korištenja ovog vodiča ne budete u stanju da napišete biznis plan, vraćamo vam novac! Samo se šalimo, sve je potpuno besplatno!

Primjeri biznis plana

Pregledajte našu arhivu i preuzmite urađene primjere poslovnih planova, prilagođene upravo onoj djelatnost ili namjeni koja vas zanima. Idealno za početnike koji prvi put prave poslovni plan, kao i za studente kojima je biznis plan seminarski ili diplomski rad!

... i još mnogo toga! Posjetite nas na www.mojbiznisplan.com

http://mojbiznisplan.com/

Stručna pomoć za izradu poslovnog plana

Ukoliko vam je potrebna pomoć prilikom izrade ili jednostavno želite čuti objektivno mišljenje o vašem poslovnom planu, stojimo vam na raspolaganju!

Za vas smo pripremili nekoliko paketa stručnih usluga:

50 € 150 € 250 €

Kontaktirajte nas za više informacija: [email protected]

Savjeti i preporuke za poboljšanje poslovnog plana

Najpopularnija usluga

Pisanje radne verzije poslovnog plana

Financijski proračuni i projekcije

Finalizacija (dorada) poslovnog plana

BASIC STANDARD PREMIUM

Prelom teksta i priprema za tisak

mailto:[email protected]

Documents

POSLOVNI PLAN - MojBiznisPlanmojbiznisplan.com/wp-content/uploads/2015/07/Biznis-plan-Pekara-HR.pdf · malo se ulaže u oglašavanje i izgradnju marke proizvoda, dok se suvremeni